Obradović: Premijerski sat ne smije zavisiti od raspoloženja premijera

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je premijerski sat, kao jedan od ključnih mehanizama parlamentarne kontrole izvršne vlasti, u dosadašnjoj praksi premijera Milojka Spajića bio nedovoljno uvažavan. Naime, od 21 poslovnički očekivanog termina, premijer je prisustvovao na svega 14, a u sedam slučajeva nije bio prisutan da odgovari na pitanja poslanika i poslanica i tako položi račune Skupštini i građanstvu, kazao je saradnik na programima Nikola Obradović. 

Prema njegovim riječima, u političkom sistemu u kojem Vlada ima dominantnu ulogu u kreiranju javnih politika, redovno održavanje premijerskog sata je minimalni standard demokratske odgovornosti. 

Odlaganja i nepredvidiva dinamika održavanja slabe, kako ističe, kontrolnu funkciju Skupštine i umanjuju javnu odgovornost Vlade.

- Poslovnik propisuje da se poslanička pitanja postavljaju na posebnoj sjednici najmanje jednom dvomjesečno tokom redovnog zasijedanja, da se pitanje predsjedniku Vlade postavlja na početku te sjednice, a da se u mjesecu kada se ona ne održava organizuje posebna sjednica posvećena premijerskom satu. Time je uspostavljen okvir da ovaj institut bude redovan mjesečni mehanizam parlamentarne kontrole tokom osam mjeseci redovnog zasijedanja - naglašava Obradović. 

Od početka mandata Vlade Milojka Spajića evidentiran je 21 poslovnički očekivan termin premijerskog sata, a održano ih je ukupno 14. U 2023. godini evidentirana su dva termina, a održan jedan premijerski sat, u 2024. godini osam termina, a održano pet, u 2025. godini takođe osam termina, a održano pet, dok su u 2026. godini održana sva tri od tri evidentirana premijerska sata.

- CGO podsjeća da je odnos predsjednika Vlade Milojka Spajića prema parlamentarnom predstavljanju programa rada od početka mandata bio ispod očekivanog nivoa institucionalne odgovornosti. Prilikom izbora 44. Vlade nije pročitao ekspoze, već samo sastav Vlade, iako upravo usmeno predstavljanje programa ima posebnu demokratsku težinu. Sličan obrazac bio je prisutan i u praksi premijerskog sata tokom perioda od 2023. do 2026. godine, kada su  zabilježena brojna odlaganja, pomjeranja termina i situacije u kojima su pisani odgovori dostavljani bez mogućnosti rasprave u plenumu - pojasnio je Obradović.  

CGO, kako navodi, ističe da pisani odgovori ili naknadna pojašnjenja ne mogu zamijeniti neposrednu raspravu u plenumu. 

- Suština premijerskog sata jeste javno suočavanje predsjednika Vlade sa pitanjima poslanika i poslanica, zbog čega njegovo redovno prisustvo predstavlja osnovni izraz odgovornosti izvršne vlasti prema Skupštini. Analiza CGO-a pokazuje da su poslanički klubovi u značajnoj mjeri koristili premijerski sat za otvaranje pitanja od javnog interesa. Prema podacima CGO-a, od početka mandata predsjednika Vlade Milojka Spajića do 6. jula 2026. godine premijeru je postavljeno ukupno 187 pitanja - dodaje. 

Najviše pitanja postavili su, kako je pojašnjava, Evropski savez i DPS - po 19, zatim DNP i URA - po 18, BS i PES - po 17, Poseban klub poslanika - 16, Demokrate - 16, NSD - 13, SNP – CIVIS - 12, DUA i HGI - 11, Albanski forum - šest, a Albanska alijansa - pet pitanja. Podaci pokazuju da premijerski sat koriste i vlast i opozicija, što potvrđuje njegov institucionalni značaj, iako se razlikuju način i svrha njegovog korišćenja.

- U okviru poslaničkih klubova, najaktivniji u postavljanju pitanja premijeru bili su Dritan Abazović (URA) i Boris Bogdanović (Demokrate) sa po 15 pitanja, Milan Knežević (DNP) sa 12, Vasilije Čarapić (PES) sa 11, Adrijan Vuksanović (klub DUA i HGI), Boris Mugoša (Evropski savez) i Danijel Živković (DPS) sa po osam, Dejan Đurović (NSD), Radinka Ćinćur (Poseban klub poslanika) i Bogdan Božović (SNP- CIVIS) sa po šest, te Mirsad Nurković i Amer Smailović (BS), Artan Čobi (Albanski forum) i Ilir Čapuni (Albanska alijansa) sa po pet pitanja. Ostali poslanici su postavili 72 pitanja premijeru. Preciznije po poslaničkim klubovima: Evropski savez/SD (Branislav Nenezić 6; Nikola Zirojević 5), DPS (Andrija Nikolić 4; Ivan Vuković 2; Jevto Eraković 2; Nikola Rakočević 1; Nikola Milović 1; Mihailo Anđušić 1), Poseban klub poslanika (Jevrosima Pejović 5; Ilir Čapuni 3; Vladimir Dobričanin 2), NSD (Slaven Radunović 3; Marko Kovačević 2; Jovan Vučurović 1; Vaso Obradović 1), BS(Ervin Ibrahimović 3; Damir Gutić 2; Admir Adrović 1; Adel Omeragić 1), DNP (Milun Zogović 2; Vladislav Bojović 2; Maja Vukićević 1; Jelena Kljajević 1), PES (Miodrag Laković 1; Dragana Vučević 1; Tonći Janović 1; Jovan Subotić 1; Uglješa Urošević 1; Boris Pejović 1), SNP – CIVIS (Slađana Kaluđerović 5; Maja Vučelić 1), URA (Miloš Konatar 3), DUA i HGI (Mehmed Zenka 3), Demokratska Crna Gora (Momčilo Leković 1) i Albanski forum (Nikolla Camaj 1) - navodi se. 

Tematski, pitanja su se najčešće odnosila na, kako je naglasio Obradović, ekonomski standard, javne finansije, fiskalnu održivost i efekte programa Evropa sad 2, evropske integracije, vladavinu prava, bezbjednosni sektor, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, infrastrukturne projekte, razvoj sjevera, lokalne potrebe, turizam, Morsko dobro, povezivanje sa susjednim državama, kao i na državljanstvo, jezik, popis i druga društveno-politička pitanja koja često generišu priličnu pažnju javnosti.

- CGO ocjenjuje da odnos prema premijerskom satu odražava odnos prema parlamentarnoj demokratiji. Zato je važno obezbijediti redovnu, predvidivu i transparentnu praksu njegovog održavanja, uz javno dostupnu evidenciju zakazanih, odloženih i održanih sjednica i dosljedno prisustvo predsjednika Vlade u plenumu. Neposredni odgovori na pitanja poslanika i poslanica ne mogu biti zamijenjeni pisanim odgovorima ili naknadnim pojašnjenjima. Premijerski sat mora biti redovan mehanizam javne odgovornosti izvršne vlasti. Pozitivan trend iz 2026. godine treba pretvoriti u institucionalni standard, kako bi predsjednik Vlade redovno i direktno odgovarao na pitanja poslanika i poslanica - zaključuje se u saopštenju.