<p>Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je novi premijerski sat za 22. novembar sa početkom u 13 sati.</p>
<p>On je podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja premijeru Milojku Spajiću 72 sata prije početka sjednice.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić zakazao novi premijerski sat za 22. novembar

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> otkrio je večeras što obavezno radi nakon svakog premijerskog sata.</p>
<p>Spajić je na mreži X objavio video iz fitnes sale gdje se, nakon burne rasprave koja je trajala četiri i po sata u parlamentu, opušta uz vježbe loptom.</p>
<p>- Korisna tradicija poslije svakog premijerskog sata - naveo je Spajić u opisu videa.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1851692453843136768&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Spajićeva tradicija nakon premijerskog sata: Teška pitanja, pa udarac loptom

<p>Bez širokog konsenzusa nema mijenjanja Ustava Crne Gore, poručio je premijer Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> na današnjem premijerskom satu.</p>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Danijel Živković</b> pitao je Spajića da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andrije Mandića</b> i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.</p>
<p>- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.</p>
<p>Živković je konstatovao da su promjene Ustava i simbola, pitanje jezika, dvojnog državljanstva, spomenici, promjene naziva ulica, urušavanje antifašističkog nasljeđa došle sa novom većinom.</p>
<p>- Ova većina će ući u izmjene Zakona o državljanstvu. A Vi ćutite i na to, jer Vas jedino interesuje da po svaku cijenu ostanete premijer - ocijenio je Živković.</p>
<p>Spajić je odgovorio da je apsolutna nesitina da on po svaku cijenu želi da bude premijer, ali ne odgovara na konkretna pitanja koja mu je postavio poslanik DPS-a.</p>
<p>- Ukoliko naviknete da jedan čovjek vodi državu 30 godina, onda može izgledati epizodno da je neko u politici četiri godine, deset... Ali, to je u Evropi novrmalno. Ne očekujem da zauvijek budem premijer, niti bih želio. Volio bih da svi budući premijeri postupaju na isti način i da se okrenemo evropskim praksama - rekao je Spajić.</p>
<p>On je poručio da bez širokog konsenzusa nema mijenjanja Ustava Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Bez najšireg konsenzusa, uključujući i opoziciju - rekao je Spajić, navodeći treba da se okrene procesu pristupanja EU.</p>
<p>On je rekao da će sjutra predstaviti napredak koji je Crna Gora ostvarila za godinu dana.</p>
<p>- Ono što smo uradili što se tiče popisa je na ponos svima nama. Predsjednica EK je bila oduševljena našim napretkom - rekao je Spajić.</p>
<p>Zatim se rasprava preselila na relaciju predsjednik Skupštine Crne Gore - šef Poslaničkog kluba DPS-a.</p>
<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>pomenuo je da, ukoliko nema dogovora za promjenu Ustava, može da se ide na formiranje Ustavotvorne skupštine.</p>
<p>- I ovaj Ustav, koji je donešen 2007. godine, donešen voljom Ustavotvorne skupštine jer je i onaj prethodni Ustav Republike Crne Gore bio tvrdo zakovan da nije mogao da se promijeni, a da se nije konstituisala Ustavotvorna skupština. I 2007. godine mi smo funkcionisali kao Ustavotvorna skupština. Nijesmo se vraćali da promijenimo Ustav iz 1992. jer je tako čvrsto uvezao Ustav Zoran Žižić. ako mislite da ovo što je iskazao popis ne može da se realizuje tako što ćemo da sjednemo da se dogovorimo i uvažimo činjenice, uvijek postoji model koji je primijenjen i 2007. godine. Ja sam za dogovor i da se poštuju činjenice, a ne da nam govorite da je Ustav sveto pismo gdje jedno slobo ne kmože da se promijeni, a kada nam iz Brisela poruče da izbacite iz Sudskog savjeta ministra pravde, onda to može - rekao je Mandić.</p>
<p>Živković je odgovorio Mandiću da više nema legitimemitet da mijenja Ustav.</p>
<p>- Znate da nemate legitimitet, ali naravno Vi biste zakonima da mijenjate Ustav. Vi znate da su potrebne dvije trećine u parlamentu i tri petine na referendumu. I vi znate da je to nemoguće, ali hoćete zakonima da mijenjate Ustav. Ta pitanja koja vi potežete su veoma opasna i mogu imati ozbiljne reperkusije - kazao je Živković.</p>
<p>On je poručio Mandiću da "okači mačku o rep" prijetnje.</p>
<p>- Nemojte huškati komšije, prijatelje i rođake. I ovo da Vam kažem - ako krenete u to da znate da će to imati ozbiljne posljedice u Crnoj Gori. Mi što kažemo, stojimo iza riječi, nećemo se kao Vi povlačiti da smo operisani i hakovani. Moraćete prije toga da nas pohapsite - rekao je Živković.</p>
<p>Mandić je rekao da "smo vidjeli sve na Belvederu".</p>
<p>- &nbsp;Vijedli smo junake iz poislaničkog kluba, imali smo na Belvederu jednog <b>Nena Kaluđerovića </b>koji je bio hrabar i imali smo stotinu zečeva. Na kraju je platio Veselin Veljović. Nemojte nam prijetiti, gospodine Živkoviću, znamo ko je hrabar ko ne. Kao što bi rekli u Crnoj Gori: "Žene su nam bolje nego ljudi" - odgovorio je Mandić.</p>
<p>Živković je rekao da Mandić odgovara na pitanja upućena premijera jer je on postao politički talac.</p>
<p>- Vi ste nas nazivali dezerterima, Vi ste pričali o Kosovu - imali ste priliku da ga branite, a na kraju ste ušli u Vladu koja ga je priznala. Nevažno je gdje ćemo biti u budućnosti, ali vam dobronamjerno sugerišem - ne podstičite teme koje dijele crnogorsko društvo. Imate preko puta sebe ljude koji su spremni za ovu državu da se bore na sve načine - poručio je Živković.</p>
<h2><b>Abazović: Jeste li Vi ucijenjen čovjek; Spajić: Bili ste marioneta čovjeka koji je imao 30 poslanika</b></h2>
<p>Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA <b>Dritan Abazović </b>pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi. Tvrdi da je riječ o 197 osoba.</p>
<p>- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.</p>
<p>On je pitao zašto se kriju imena.</p>
<p>- Jeste li Vi ucijenjen čovjek - upitao je Abazović.</p>
<p>Premijer je odgovorio da na sajtu ASK-a može naći sve te ljude.</p>
<p>- Rekli ste da ih ima 197, ja to neću provjeravati... Jedino što se tiče broja članova Vlade i opaske na taj dio mogu reći da ova Vlada ima podršku od skoro dvije treći poslanika i u to u punom kapacitetu, ne manjinski. Tih 53, ili koliko god poslanika su 64 odsto parlamenta. I sa njima imamo 32 člana Vlade. Za Vaše vrijeme u punom kapacitetu je podržavalo samo 11 poslanika, plus Petar Ivanović i mnogo gori od ovih koji sjede sad sa naše strane - odgovorio je Spajić.</p>
<p>On se nada da će GP URA potpisati Platofrmu Barometar 6 i očekuje podršku evropskom putu.</p>
<p>- Rekli ste da sam talac, ili marioneta... Nije realno da predsjednik partije koji ima 20 poslanika bude marioneta bilo koga. A Vi ste bili predsjednik Vlade sa tri poslanika partije, a niste bili marioneta čovjeka koji je imao 30 poslanika? Ne da ste bili marioneta, već ste igrali kao bela lala po svim tim tonovima. I kada ste odlučili da sve posvađate, odmakli ste se od te politike. Vidjećemo da li ćete se vratiti u isto kolo u Podgorici. Nadam se da nećete - naglasio je Spajić, navodeći da se nada da se Abazović reformisao kao političar.</p>
<p>Abazović je upitao Spajića da li zna da neki njegovi poslanici čuvaju imovinu OKG-a.</p>
<p>- Znate li Vi da je to pranje novca - pitao je Abazović.</p>
<h2><b>Premijer: Zateklo nas ponašanje Lazarevića, ono bi ugrozilo imidž Vojske</b></h2>
<p>Šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović</b> pitao je Spajića da li su postupci načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića ozbiljno narušili reputaciju Crne Gore pred NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi.</p>
<p>Bogdanović je naveo da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.&nbsp;</p>
<p>- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.</p>
<p>Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.</p>
<p>- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.</p>
<p>Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.</p>
<p>Spajić je odgovorio da ministar odbrane <b>Dragan Krapović </b>u ovom slučaju ima njegovu maksimalnu podršku. On je podsjetio da je ministar odbrane predao dokumentaciju vezano za Lazarevića Vrhovnom državnom tužilaštvu.</p>
<p>- A VDT je dalo nalog i postupak je predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Tako da očekujemo dalje korake tužilaštva. Ponašanje Lazarevića nas je zateklo i ugrozilo bi imidž Vojske koja godinama uživa popularnost. Ja vjerujem Krapoviću i svaki drugi komentar bi se mogao tumačiti kao pritisak na tužilaštvo - odgovorio je Spajić.</p>
<p>Premijer je rekao da svako ima pravo da bira saradnike.</p>
<p>- Tako je ministar odbrane predložio da se zbog svih činjenica koje smo imali prilike da čujemo smijeni načelnik Generalštaba. Nažalost, predsjednik države nije prihvatio tu inicijativu. Trenutno smo u takvoj situaciji koja nije idealna. Mislim da je potrebno izaći iz nje što prije i ubijeđen sam da Ministarstvo odbrane ima plan za sve eventualnosti koje bi se ubuduće mogle desiti - odgovorio je Spajić.</p>
<h2><b>Spajić opoziciji: Sakrili ste se u mišije rupe i ne izlazite iz njih</b></h2>
<p>Dug Crne Gore je nepromijenjen. To obesmišljava priču o zaduživanju, naročito za plate i penzije, rekao je premijer <b>Milojko Spajić</b> kazao je &nbsp;odgovarajući na pitanje poslanika Evrope sad <b>Tonćija Janovića </b>povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.</p>
<p>- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u pitanju Janovića.</p>
<p>Spajić je rekao da su obične laži navodi oponenata o javnim finansijama, te neodrživosti programa.</p>
<p>- Gdje ste se sakrili u mišije rupe iz kojih vas niko ne može istjerati - poručio je Spajić.</p>
<p>Premijer je rekao da su Programi Evropa sad 1 i 2 apsolutno ekonomski održivi i u korist svih građana, privrede Crne Gore i javnih finansija.&nbsp;</p>
<p>- Ovim programom, svi zaposleni u Crnoj Gori već za par dana primiće veće zarade a sa januarskom penzijom svi penzioneri koji primaju penziju iznad minimalne i uvećanu penziju. Program je koncipiran na način da nijedan cent zaduženja neće biti iskorišćen za finansiranje programa, budući da će svake godine biti ostvaren suficit tekuće potrošnje što je “zlatno” pravilo planiranja budžeta. To znači da će sve tekuće obaveze država servisirati iz tekućih prihoda. Javni dug isključivo će se povećavati po osnovu finansiranje infrastrukturnih projekata, koji su, složićemo se, apsolutni prioritet Crne Gore kako sa aspekta kvaliteta života građana tako i sa aspekta ekonomskog rasta i razvoja - naveo je premijer u pisanom odgovoru Janoviću.</p>
<p>Poručuje da je Elektroprivreda u vlasništvu države Crne Gore, a prema javno dostupnim podacima o izvršenju budžeta, za period januar-avgust ostvaren je suficit budžeta u iznosu od 93,7 miliona eura, ili 1,3 odsto BDP-a kao i suficit tekuće budžetske potrošnje.</p>
<p>- U Trezoru imamo oko 600 miliona eura likvidnih sredstava i pored toga što smo od početka godine otplatili skoro 500 miliona eura starih dugova, od čega oko 250 miliona eura iz tekućih prihoda. Zaključenim “hedžing” aranžmanom unaprijeđena je valutna struktura duga i ostvarena budžetska ušteda od 6,8 miliona eura. Sve ovo potvrđeno je od strane relevantnih kreditnih agencija koje su unaprijedile ocjenu kreditnog rejtinga Crne Gore što svjedoči povjerenju međunarodnih finansijskih institucija u ekonomsku politiku i perspektive razvoja države - navedeno je, pored ostalog, Spajić.</p>
<p>Poručuje i da se neće većati opšta stopa PDV-a, koja iznosi 21 odsto i da neće ugasiti Fond zdravstva.</p>
<p>- Radi poređenja, Fond za zdravstvo 2020. godine imao je na raspolaganju budžet na nivou oko 300 mil. eura, ove godine budžet Fonda za zdravstvo iznosi preko 435 mil. eura. Toliko o ugroženosti finansiranja Fonda - rekao je Spajić.</p>
<p>&nbsp;Tvrdi da neće ugasiti Fond PIO.</p>
<p>&nbsp;- Fond PIO nastavlja da obavlja svoje nadležnosti kao i do sada - poručio je Spajić.</p>

Tamara Klikovac

Živković: Ako krenete u promjenu Ustava, to će imati ozbiljne posljedice; Mandić: Vidjeli smo vas na Belvederu, imali ste hrabrog Nena Kaluđerovića i sto zečeva

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> odgovaraće sjutra u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za podne. Poslanike, pored ostalog, zanima stav premijera o mijenjaju Ustava i uvođenju srpskog jezika kao službenog nakon rezultata popisa, kao i stav o dvojnom državljanstvu, interesuje ih i održivost programa Evropa sad 2, stav o brigadnom generalu <b>Zoranu Lazareviću</b>, te realizacija projekta "Velje brdo".</p>
<h2>"Dijalog i konsenzus"</h2>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Danijel Živković</b> pitaće premijera da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andrije Mandića</b> i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.</p>
<p>- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.</p>
<p>I poslanika Socijalističke narodne partije <b>Bogdana Božovića </b>interesuje ova tema, odnosno upitaće premijera smatra li da srpski jezik treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nedavno objavljeni konačni rezultati popisa su pokazali da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, što je takođe bio slučaj i na popisu održanom 2011. Smatram da smo dužni da otvorimo dijalog o ovoj temi i da kroz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa damo status srpskom jeziku koji mu pripada, a to je da bude službeni jezik - naveo je on u obrazloženju.</p>
<p>Poslanik Posebnog poslaničkog kluba <b>Vladimir Dobričanin </b>upitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine da uvaži, kako je rekao, "bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog srpskog jezika u Ustavu i zakonima".&nbsp;</p>
<p>- Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatno, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. usvajanjem Ustava koji i danas sadrži i tu diskriminatorsku normu - rekao je on.</p>
<p>Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša </b>interesuje "koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu".</p>
<p>- Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranih uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju našeg puta ka EU - navodi on u pitanju premijeru.</p>
<p>Predsjednik kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative <b>Adrijan Vuksanović </b>upitaće premijera je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako ovakve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa.</p>
<h2>Trendovi</h2>
<p>I poslanika Bošnjačke stranke <b>Amera Smailovića </b>interesuje reakcija Vlade nakon popisa, ali u dijelu, kako je istakao, zabrinjavajućih demografskih podataka koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>- Šta Vlada na čijem ste čelu planira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili - upitaće on premijera.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA <b>Dritan Abazović </b>pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi.</p>
<p>- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika Evropa sad <b>Tonći Janović </b>postaviće premijeru pitanja povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.</p>
<p>- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u njegovom pitanju.</p>
<p>Poslanik Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović </b>u pitanju navodi da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.&nbsp;</p>
<p>- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.</p>
<p>Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.</p>
<p>- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.</p>
<p>Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.</p>
<h2>Projekti</h2>
<p>Predsjednika Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija <b>Dejana Đurovića </b>interesuje koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekata Velje brdo, kao i faznost realizacije.</p>
<p>Poslanika Albanske alijanse <b>Ilira Čapunija </b>interesuje pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Podsjeća da je ovo poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 10. decembra 2018. u Briselu.</p>
<p>- Za ovo poglavlje defisano je osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu. Peto mjerilo se odnosi na Solanu Ulcinj. Donijet je akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27. Skupština Opštine Ulcinj je 24. juna 2019. donijela odluku o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana“. U budžetu Crne Gore za ovu godinu izdvojena su sredstva za Solanu Ulcinj. I pored toga, društvo koje upravljati ovim parkom i dalje nije formirano, a sredstva koja su opredijeljena iz budžetske rezerve za formiranje ovog preduzeća nijesu realizovana - istakao je on.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika ZBCG – Demokratska narodna partije <b>Vladislav Bojović </b>pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.</p>

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Spajića pitaju o uvođenju srpskog jezika kao službenog, dvojnom držljanstvu, generalu Lazareviću, projektu "Velje brdo"...

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> zakazao je za 29. oktobar posebnu sjednicu parlamenta na kojoj će biti održan premijerski sat.</p>
<p>Rok za dostavljanje pitanja premijeru <b>Milojku Spajiću,</b> podsjetio je Mandić, je 72 sata prije održavanja sjednice.</p>
<p>Premijerski sat biće održan u zgradi Skupštine sa početkom u 12 sati.</p>

Premijerski sat 29. oktobra

<p>Crnogorski umjetnik Stefan Todorović predstaviće svoj novi opus radova na samostalnoj izložbi pod nazivom „Beton“, koja će biti otvorena u utorak 26. novembra u 20 sati u Umjetničkom paviljonu u Podgorici.</p>
<p>Izložba „Beton“, kako je saopštio Todorović, istražuje simboliku i materijalnost savremenog društva. On, kako je pojasnio, kroz seriju od preko 15 radova velikog formata, ispituje odnos između trajnosti i promjene, otpornosti i propadanja.&nbsp;</p>
<p>Njegove slike, dodaje Todorović, balansiraju između apstrakcije i prepoznatljivosti, pozivajući na refleksiju o društvenim strukturama i svakodnevnim iskustvima koja oblikuju našu stvarnost.</p>
<p>Crpeći inspiraciju iz mitologije, ličnih istorija i recikliranih materijala, on ponovo osmišljava odbačene predmete kao nosioce novih priča.</p>
<p>- Umjetnost je za mene sredstvo za postavljanje pitanja, alat za pokretanje promjene i medij kroz koji nevidljivo postaje vidljivo, a poznato postaje nepoznato - poručio je Todorović u saopštenju za medije.&nbsp;</p>
<p>Ovim radovima, kako je istakao, želi da istraži te kontraste i ponudi prostor za refleksiju o ulozi umjetnosti u razumijevanju savremenog trenutka.</p>
<p>Todorović je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova karijera uključuje samostalne izložbe u Beogradu, Podgorici i Parizu, kao i učešće u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu.&nbsp;</p>
<p>Među njegovim priznanjima su Nagrada za crtež na XVIII Bijenalu studentskog crteža i nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda” na 71. tradicionalnoj izložbi ULUCG, te Nagrada CANU za istaknute mlade stvaraoce u oblastima nauke i umjetnosti (2016).</p>

Izložba „Beton“ u Umjetničkom paviljonu 26. novembra

<p>Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.</p>
<p>Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.</p>
<p>- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.</p>
<p>Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.</p>

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

<p>Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina.<br/>
 <br/>
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.</p>
<p>U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.</p>
<p>I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.</p>
<p>Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.</p>
<p>Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.</p>
<p>Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.</p>

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

<p>Aliji Balijagiću, za kojim se tragalo 27 dana zbog ubistva brata i sestre u okolini Bijelog Polja, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Užicu određen je pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ali i zbog uznemirenja javnosti.</p>
<p>On je juče uhapšen tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja.</p>
<p>Balijagiću je isprva određeno zadržavanje do 48 sati zbog nedozvoljenog držanja oružja koje je pronađeno pored njega u trenutku hapšenja.</p>
<p>- Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Užicu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Užicu, 22. novembra .2024. godine donio je rešenje o određivanju pritvora prema osumnjičenom B.A., državljaninu Crne Gore, koji može trajati najduže 30 dana - navodi se u saopštenju Višeg suda u Užicu.</p>
<p>Crna Gora danas je tražila od Srbije njegovo izručenje.</p>

Viši sud u Užicu odredio Balijagiću pritvor do 30 dana

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: premijerski-sat