Čitaoci našeg portala iz Pljevalja dostavili su nam snimak traktora koji preorava zemljište na terenima Rudnika uglja i iskazali zabrinutost da se, možda, ipak, nije odustalo od, kako je pokazala interna revizija, neisplativog projekta ranije uprave na čelu sa Milanom Lekićem - plantaža ljekovito bilja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fb2IOiy5sOBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako je krajem oktobra saopštio Laković dnevniku Vijesti, za uzgajanje ljekovitog bilja njegov prethodnik tokom tri godine uložio je skoro tri milona eura, a zarada Rudnika od ovog projekta bila je 13,5 hiljada.
Saopštio je da u magacinima imaju još 151 litar eteričnog ulja za koje bezuspješno traže kupca.
Uzgoj aromatičnog bilja na rekultivisanom kopu nekadašnje cementare Rudnik uglja pokrenuo je u oktobru 2021. godine, a Lekić je najavljivao da će zahvaljujući ovom projektu u budućnosti biti zapošljeno nekoliko stotina radnika.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO: Traktori preoravaju samo zbog redovne rekultivacije zemljišta

Gospodine Spajiću, jesu li vaša Pljevlja u Srbiji ili Crnoj Gori, piše li 
što u Barometru 26? - upitao je na mreži X predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) &nbsp;i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović premijera nakon što se u toj opštini poetsko-guslarsko veče započelo intonacijom srpske himne, a tamošnji čelnik Dario Vraneš u svom maniru poručio "dogodine u Prizrenu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpoetsko-guslarsko-vece-pocelo-intoniranjem-himne-republike-srbije-vranes-porucio-dogodine-u-prizrenu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ako pitamo Vraneša, dodao je Vujović, reklo bi se da su u Srbiji. 
 
- Vaš PES je glasao i dalje podržava Vraneša. Imate li zeru hrabrosti da 
pokrenete njegovu smjenu ili ne smijete da ljutite Mandića - pitao je 
Vujović.&nbsp;

Portal ETV

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Vujović Spajiću: Imate li zeru hrabrosti da pokrenete smjenu Vraneša ili ne smijete da ljutite Mandića?

Kako je prenijela Televizija Pljevlja, sinoć je intoniranjem himne „susjedne države Srbije počelo poetsko-guslarsko veče Slavka Peroševića“, a organizatori događaja bili su Opština Pljevlja, Centar za kulturu i Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“.
Guslarsko veče bilo je posvećeno, kako su naveli, „srpskim junacima Božidaru Žugiću, Vojinu Džogazu, Predragu Leovcu i Vukomanu Tešoviću, a kroz stihove Slavka Peroševića“.&nbsp;
Episkop mileševski Crkve Srbije Atanasije poručio je: „Dobro smo se okrenuli, pošli smo u pravom smjeru“, dok je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš govor završio riječima: „Dogodine u Prizrenu“?!
Iako je skup prošao bez prisustva predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić je bio nazočan „duhom“, pa mu se Perošević, kao i Vranešu, zahvalio za nesebičnu podršku njegovom radu.
I dok Vraneš nastavlja „SAOizaciju“ Pljevalja, crnogorske institucije ćute, nijemo posmatraju svaki njegov skandal.
Kao što nijesu reagovale ni na grubu političku zloupotrebu đece iz Pljevalja koju je NVO Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“, partner Vraneša u organizaciji guslarske večeri, u septembru poveo u Srbiju, na noge predsjedniku te države Aleksandru Vučiću, kako bi mu poslužili kao paravan za širenje ideologije „srpskog svijeta“.
Đeca iz Pljevalja 15. septembra dovedena su Vučiću na obilježavanje novouspostavljenog praznika u toj zemlji - Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a kao paravan za promociju hegemonističkog programa „srpski svijet“. Medijima je predstavljeno kako je Vučić tog dana, povodom novog srpskog praznika, priredio prijem za učenike i nastavnike osnovnih škola iz Crne Gore i entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska, da im je srpski predsjednik poručio da je „Srbija njihova kuća, baš kao što je i njegova i kuća svih nas“, te da „istorija uči srpski narod da kada je zajedno nema prepreka koje ne može da savlada“.
Nevladina organizacija Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“ osnovana je još 3. januara 2010, a registrovana 30. aprila te godine. U registracionom aktu, kao djelatnost navodi se: zaštita kulturno-istorijskog nasljeđa srpskog naroda u Crnoj Gori. Ovlašćeno lice i jedan od osnivača je Božidar Jelovac, a kao osnivači prijavljeni su i Bojan Strunjaš, Nebojša Jelovac, Mirčeta Gačević i Aleksandar Marković.
Ova organizacija bila je među organizatorima protesta ispred zgrade Vlade Crne Gore zbog odluke da podrži Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.
Digitalni forenzički centar, u obimnoj analizi „Kampanje uticaja: Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore“, objavljenoj 31. maja ove godine, svrstao je ovu pljevaljsku organizaciju, među one „sa ruskim i srpskim predznakom koje se aktiviraju tokom važnih društveno-političkih događaja, a koje svojim djelovanjem negiraju suverenost Crne Gore, posebnost crnogorskog identiteta, jezika, kulture i tradicije, urušavaju sekularni i građanski karakter države i ugrožavaju evroatlantski put Crne Gore“.
Istakli su da se radi o organizacijama koje su u suštini krajnje desničarske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAKrVXjmBbaQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Prilog RTV Pljevlja</div>

Poetsko-guslarsko veče počelo intoniranjem himne Republike Srbije, Vraneš poručio: Dogodine u Prizrenu?!

Najčešće (migranti) idu pješke u malim grupama, preko "kozjih staza" i nepristupačnih terena i pređu na teritoriju Bosne - objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) lokalni taksista, čije je ime poznato redakciji.
Priča da je prije mjesec dvojicu Avganistanaca doveo blizu Vilusa, sela u nikšićkoj opštini, nadomak granice sa Bosne i Hercegovine.
- Bilo je popodne i ne znam odakle su došli, ali je bilo očito da im se žuri. Nijesu pitali koliko će to da ih košta, a nijesam ni ja ništa pitao. Zaustavili smo se par kilometara prije graničnog prelaza jer su tu tražili da izađu. Rekli su da idu za Bosnu i da ih brat jednog od njih čeka u Sarajevu - priča taksista.
Iako nije vidio, pretpostavlja ih je nedaleko od mjesta gdje ih je ostavio čekao "vodič".
- Imali su skupe telefone i garderobu. Moj je utisak da im to nije bio prvi put da dolaze do Vilusa. Taj ko ih je čekao u šumi će ih pješeke prevesti u Bosnu. A tamo će ih opet neko čekati - kaže taksista.
Poslednjih nekoliko godina prevozi migranate. Kaže da najčešće traže vožnje do graničnog prelaza Metaljka, prema BiH, koji je u opštini Pljevlja.
<h2>Putevi migranata kroz Crnu Goru</h2>
Njegove riječi potvrđuje i izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o kretanjima i rutama za period jul-septembar ove godine.
Navedeno je da migranti najčešće izlaze preko Metaljke a ulaze iz pravca Albanije, blizu graničnog prelaza Božaj, nedaleko od Podgorice.
Do tog nalaza su došli razgovarajući sa 245 migranata koje su zatekli u Prihvatnom centru Božaj, na autobuskim stanicama ili na ključnim ulaznim i izlaznim lokacijama, poput Rožaja i Pljevlja.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za RSE navode da je nepromijenjen režim ulaska i izlaska migranata poslednjih godina te da im je Crna Gora na tranzitu ka državama Evropske unije.
- Nakon ulaska (u Crnu Goru) predaju zahtjev za međunarodnu zaštitu koja im omogućava slobodu kretanja. Nakon kraćeg zadržavanja, autobusima, taksijima ili uz podršku krijumčara, pokušavaju nelegalno da pređu granicu prema drugim državama - kazali su iz MUP-a.
<h2>Manje migranata</h2>
Policija je do novembra evidentirala više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku državne granice.
- I to 873 osobe van graničnih prelaza i 186 na graničnim prelazima - precizirali su iz MUP-a.
Tvrde da je ove godine broj migranata za oko 45 odsto manji u odnosu na prethodnu.
- U prvih deset mjeseci registrovan je ulazak 2.731 migranta, najviše iz Sirije, Pakistana i Avganistana. Migratorno kretanje na 'zapadno-balkanskoj' ruti je konstantno - navodi MUP.
Ova ruta jedan je od glavnih migracijskih puteva od Azije i Afrike, preko Turske, Grčke, Albanije, i zemalja bivše Jugoslavije prema EU.
<h2>Policija i Frontex</h2>
Policija smatra da je jedan od razloga za smanjen broj migranata angažovanje Frontex u nadzoru granice i u Prihvatnom centru Božaj.
Frontex je Agencija EU zadužena za primjenu evropskog integrisanog upravljanja granicom.
Pomoć Frontexa u upravljanju granicom prije svega je usmjerena na rješavanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal.
Zajednička operacija Crne Gore i Frontex je počela u januaru 2024.
Iz Frontexa za RSE navode da je saradnja sa crnogorskim vlastima "izuzetna".
- Trenutno, imamo posvećen tim od 64 službenika i specijalizovano osoblje u Crnoj Gori, opremljen najnovijim alatima i resursima za podršku nacionalnim vlastima u upravljanju granicom - saopštila je za RSE Katarzyna Volkmann iz Frontexa.
Nadzor se sprovodi u dužini od 840 km na državne granice Crne Gore, od čega na kopnu 571 i vodi 269 kilometara, na 29 stalnih graničnih prelaza, jednom sezonskom i jednom privremenom.
<h2>Mještani prijavlju problemima sa migrantima</h2>
Iako granice nadziru policija, Frontex i Vojska dio mještana pograničnih sela prema BiH prijavljuje da im migranti provaljuju u kuće i vikendice, u kojima niko ne boravi.
Milan Miljanić za RSE kaže da su migranti dva puta provaljivali u kuće njegove šire porodice, u selu Balosave, u nikšićkoj opštini.
- Prvi put su bila četvorica i lovci su ih vidjeli. Drugi put sam ih lično ja uveče zatekao. Bilo ih je šest, sedam. Samo su pobjegli u šumu, nijesu htjeli da stanu.Ne idu putem samo šumom bježe - naveo je Miljanić.
Kaže da migranti ništa nijesu odnijeli. i dodaje da je selo Balosavi na putu za Viluse, odnosno prema granici.
- Ja ne znam kako znaju te puteve, to je udaljna kuća sa puta, jedno sigurno kilometar u selu. Ušli su kroz prozor, izvršili premetačinu. Tu su pušili, jeli, spremali hranu, to je užas bio šta su ostavili iza sebe - rekao je Miljanić.
Dodaje da su mu iz policije rekli da su nemoćni zbog čega on i mještani strahuju za bezbjednost.
- Mene zanima ko ih tu dovodi i da se to suzbije ... Ljudi tu čuvaju stoku, tu su žene i djeca, sad se plaše. Mi uglavnom vikendom dolazimo - rekao je Miljanić.
<h2>Problemi i u Pljeviljima</h2>
Zbog problema sa migrantima mještani pograničnih sela pljevaljske opštine su 8. juna blokirali put Pljevlja – Metaljka sa ciljem da skrenu pažnju nadležnima.
Tvrdili su da im je imovina i bezbjednost ugrožena jer im migranti upadaju u kuće i objekte.
Sabina Talović iz nevladinog udruženja "Bona Fide", koje godinama pomaže migrantima za RSE kaže da institucije treba da odgovore na ta dešavanja.
- Ali prije svega želim da istaknem da niko ne napušta svoj dom, zemlju i svoj život a da na to nije primoran. Upoznala sam hiljade ovih nevoljnika koji godinama hode drumovima i zemljama koje ne poznaju, noseći sa sobom svoju gladnu, bolesnu i iznemoglu djecu. Svi su primorani da spašavaju gole živote - istakla je Talović.
Smatra da je u Pljevljima potrebno sistemsko rješenje.
- Možda treba razmišljati o otvaranju nekog kriznog centra za migrante gdje se može pružiti podrška u hrani, registraciji i kratkoročnom smjestaju i slično - rekla je Talović.
Poziva na solidarnost sa ljudima u nevolji.
- Možda nam svima nedostaje malo više empatije i solidarnosti što bi smanjilo i nemila dešavanja koja se vezuju za te ljude ili im se pripisuju - ocijenila je Talović.
Uprava policije je nedavno saopštila da je formirala grupu za suzbijanje krijumčarenja ljudi i prekograničnog kriminala.
<h2>U Crnoj Gori dva centra za migrante</h2>
Iz IOM su za RSE saopštili da broj migranata u centru za strance na graničnom prelazu Božaj varira i da je u njemu ove godine bilo smješteno oko 800 osoba.
Migranti se po ulasku u Crnu Goru registruju u Odsjeku za strance nakon čega im IOM u dogovoru sa MUP, pruža različite servise usluge.
- Od prevoda (engleski i farsi jezik), pružanja informacija, transport za ranjive kategorije, promovisanje dobrovoljnog povratka, psihosocijalna pomoć, kao i pomoć u odjeći, obući, higijenskim artikalima i slično - naveli su.
Drugi prihvatni centar je u Spužu, nadomak Podgorice i namijenjen je smještaju porodica, žena i maloljetnih lica bez pratnje.
U Crnoj Gori je rekordan broj migranata, više od 8.000, zabilježen 2022. godine.

Putevi migranata kroz Crnu Goru: Do novembra evidentirano više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku granice

Heroj iz Pljevalja Emir Lojo, koji je 24. oktobra sigurne smrti spasio ljekara neuropsihijatra Ilhana Tursumovića, kojeg je u ordinaciji nožem napao šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović u namjeri da ga ubije, narednih dana dobiće posao u pljevaljskom Domu zdravlja – potvrdio je Portalu ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. &nbsp;- Tokom današnje posjete ministra zdravlja Vojislava Šimuna dogovorili smo način da se gospodinu Loju riješi pitanje zapošljenja u najskorije vrijeme – kazao je Vraneš. Dodao je da će direktorica Doma zdravlja dr Branka Stanković već sjutra obaviti razgovor sa Lojom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja"> <figcaption>LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja</figcaption> </figure>  Šimun je juče boravio u Pljevljima gdje je prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija jedinice Hitne medicinske pomoći. Vraneš je 28. oktobra primio Loja da mu zahvali na hrabrom činu kada mu je obećao da će mu biti obezbijeđen posao. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je tada Vraneš. Prošle sedmice kazao je za naš portal da „herojski čin Emira Loja nije zaboravljen“ i da če, „kao društveno odgovorna institucija, u dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom“ pronaći posao ovom mladiću. Lojo je, kako smo pisali, diplomirani ekonomista i od 2019. godine u Pljevljima uzaludno traga za poslom. Porno je konkurisao i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali je uvijek odbijan.&nbsp; I tog 24. oktobra u Domu zdravlja čekao je da ovjeri ljekarsko uvjerenje za oglas za posao vozača u Domu starih, kada je iz ordinacije doktora Tursumovića istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila se i lično Loju kada ga je ugledala, a on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom.&nbsp; - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je ranije Lojo za naš portal. Institucije kao da su htjele da sakriju činjenicu da je Lojo heroj koji je spasio dr Tursumovića, pa ga u saopštenjima niko ni riječju nije pomenuo – od policije i tužilaštva, do Ministarstva zdravlja. Portal ETV 26. oktobra prenio je pravu informaciju o dešavanjima u Domu zdravlja tog 24. oktobra, kada smo ispričali priču o herojskom činu Emira Loja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642" data-rendition-name="original" width="768" height="446" loading="lazy" alt="Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći "> <figcaption>Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći </figcaption> </figure>  Do te informacije došli smo zahvaljujući Fejsbuk objavi lokalnog građanskog aktiviste Pavla Čolovića koji je apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, uspješno se oporavlja od užasnog napada. Imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Napadač Dušan Vukašinović je u pritvoru, a okrivljen je za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje. U ambulantu je došao naoružan nožem s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je ranije Lojo za Portal ETV što se tog dana desilo u pljevaljskom Domu zdravlja.

Vraneš ispunio obećanje, Lojo će početi da radi u Domu zdravlja

Služba zaštite Nacionalnog parka „Durmitor“ je povodom prijave u vezi proboja puta u kanjonu rijeke Tare, izašla na teren i tom prilikom utvrdila da se predmetni radovi vrše van granica Nacionalnog parka – saopšteno je Portalu ETV iz ove institucije. Istakli su kako je „služba zaštite NP „Durmitor“ konstantno prisutna na terenu u cilju zaštite i kontrole prostora i svakako bi reagovala na vrijeme da je došlo do proboja puta u zoni parka“. - Takođe ukazujemo da zaposleni u Službi zaštite NP „Durmitor“ nijesu ovlašćeni za postupanje i procesuiranje aktivnosti van granica nacionalnog parka – naglasili su oni. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su Portalu ETV da apeluju „na sve korisnike prostora da se sa najvišim stepenom odgovornosti odnose prema ukupnim vrijednostima zaštićenih područja, posebno prema očuvanju prostora kao jednom od najvažnijih resursa Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIyd5aDd5Fo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - U tom pravcu, a imajući u vidu značaj snažne povezanosti odgovornih građana i nadležnih organa u cilju zaštite vrijednosti koje baštini ukupna društvena zajednica, JPNPCG zahvaljuje na blagovremenoj informaciji o izvođenju radova – napisali su oni u odgovoru na naša pitanja povodom prijave građanskog aktiviste iz Pljevalja Pavla Čolovića o građevinskim radovima u zaštićenoj zoni. Istakli su i da je „uprava NP 'Durmitor' dokumentaciju o utvrđenim aktivnostima sa terena proslijedila na provjeru i postupanje nadležnim institucijama“. Čolović je, s druge strane, kategoričan da se put radi na samoj granici NP „Durmitor“ i da će imati ogroman uticaj na život i zagađenje u Parku i ogroman uticaj na krivolov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put"><figcaption>Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put</figcaption></figure>  - Uzeo sam plan upravljanja za nacionalni park Durmitor za 2021-2025. godinu sa sajta Nacionalnih parkova Crne Gore i našao sam da je ta lokacija označena na strani broj 11 na „Mapi br 1. Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare (označen kao rezervat UNESCO na karti)“. Predmetni put se nalazi u granicama tog Unesco rezervata, nalazi se u prelaznoj zoni (transition area) – naglašena razvojna uloga u skladu sa principima održivosti PPPN za Durmitorsko područje, a van granice Nacionalnog parka „Durmitor“, ali u okviru granica zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ – napisao je Čolović u odgovoru Nacionalnim parkovima na njegovu prijavu. Naglasio je da je prijavu podnio radi „zaštite pejzažno–ambijentalnih vrijednosti Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare-rezervat UNESCO i zaštite od antropogenog uticaja na NP 'Durmitor' i na sam kanjon rijeke Tare, gdje se dozvoljava selektivno i ograničeno korišćenje uz kontrolisane aktivnosti u prostoru, a u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje“. - Opština Pljevlja predmetne radove izvodi bez projekta, bez ikakvog papira, a sve to radi u okviru rezervata biosfere kanjona rijeke Tare - rezervata Unesco, a u okviru zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ i PPPN za Durmitorsko područje, bez studije uticaja na životnu sredinu i na NP „Durmitor“ – istakao je on u odgovoru Nacionalnim parkovima. Prijavu je proslijedio i Ministarstvu uređenja prostora i Agenciji za zaštitu životne sredine. Portalu ETV iz Opštine Pljevlja su potvrdili da se radovi odvijaju po njihovom odobrenju. - Mjesna zajednica Kosanica, kojoj pripadaju sela Glibaći, Lever Tara i dio planine Bunetine, se obratila predsjedniku Opštine Pljevlja još 15. septembra 2023. godine zahtijevajući pomoć u vidu izgradnje puta u planini Bunetini. U dijelu pomenute planine postoje privatni posjedi i u posjedovnim listovima kod Uprave za imovinu postoji evidencija o vlasništvu gdje više desetina fizičkih lica ima svoje posjede u katastarskim opštinama Lever Tara, Glibaći i Bobovo. U ranijim periodima, kada su domaćinstva držala konjske i volovske zaprege, kada nije bilo savremene mehanizacije, mještani su izvršili izgradnju puta u cilju prevoza ljetine. Zbog kamenitih predjela i terena tada izgrađeni put nije moguć za primjenu u današnjim uslovima kada se koristi razna poljoprivredna mehanizacija – naveli su u odgovoru na naša pitanja iz d.o.o. Lokalni putevi Pljevlja. Objašnjavaju da su mještani, premo mjesne zajednice, tražili „pomoć za sanaciju i izgradnju tog starog i zapuštenog puta u dužini oko 1,5 kilometara“, uz opasku da je stvarna dužina puta 1,4 kilometra. - Lokalni putevi d.o.o. kao preduzeće osnovano od strane lokalne uprave sa ciljem djelovanja na polju izgradnje i održavanja lokalne putne infrastrukture, je uz saglasnost sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode i predsjednika Opštine Pljevlja, ušlo u posao sanacije pomenutog postojećeg puta koji se većinom prostire kroz parcelu br. 1/1 KO Lever Tara koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Obzirom da se radi o sanaciji postojećeg puta nije postojala potreba za izdavanje urbanističkih uslova i saglasnosti – tvrde oni. Pozivaju se na dopis Mjesne zajednice u kojem su mještani naveli da „pored potrebe korišćenja u poljoprivredne svrhe“, put može biti valorizovan i za turističke potrebe. - Naglašavamo i to da se put nalazi na totalno opožarenom podrčju gdje je zbog nedostatka puteva i mogućnosti pristupa vatrogasnih vozila u prethodnim godinama sagorjelo više hiljada kubika prvoklasne borove šume. Tim prije i sanacija puta ima značaj i u svrhu budućih potreba protivpožarne zaštite – kategorični su iz lokalnog preduzeća za puteve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima"><figcaption>Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima</figcaption></figure>  Ističu da se put nalazi van granica zone NP „Durmitor“ i da nije u zoni Tarskog omara već u dijelu planine Bunetine. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović, međutim, kategoričan je da je za probijanje puta trebalo konsultovati državne institucije i da opštinske vlasti nijesu smjele početi ovaj posao bez dozvola tih ustanova.

„Opštinari“ kažu da samo popravljaju stari kolski put

Heroj iz Pljevalja, Emir Lojo, koji je 24. oktobra bez straha za svoj život, na vapaj medicinske sestre – upomoć, utrčao u ordinaciju u Domu zdravlja, gdje je zatekao ljekara Ilhana Tursumovića u krvi, sa nožem pod grlom, savladao napadača koji je prijetio da će da zakolje doktora, trebalo bi uskoro, poslije godina uzaludnih prijavljivanja na oglase, da dobije posao. - Herojski čin Emira Loja nije zaboravljen. Kao društveno odgovorna institucija, u dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom pronaćićemo modus da se gospodinu Loju pomogne prilikom pronalaska posla – kazao je danas za Portal ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. On je četiri dana poslije herojskog čina primio Emira Loja kada mu je obećao da će mu biti obezbijeđen posao. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je tada Vraneš. Lojo je diplomirani ekonomista i, kako smo pisali, od 2019. godine u Pljevljima ne može naći posao. Konkuriše i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali uzalud. Portal ETV prvi je medij koji je ispričao priču o heroju iz Pljevalja Emiru Loju, kada smo ukazali i na sramotnu činjenicu da ga do objavljivanja tog teksta, 26. oktobra, niko od lokalnih i državnih zvaničnika nije pozvao da mu, makar, zahvali na herojskom činu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241120171152_8bcefc8151fe94198fa36ba897dd1c56e9538ec060ab682c71657015a3bc2765.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241120171152_8bcefc8151fe94198fa36ba897dd1c56e9538ec060ab682c71657015a3bc2765" data-rendition-name="original" width="910" height="784" loading="lazy" alt="Emir Lojo"> <figcaption>Emir Lojo</figcaption> </figure>  Da je doktor Tursumović preživio užasan napad nožem zahvaljujući Loju objavio je na društvenoj mreži Fejsbuk Pljevljak Pavle Čolović i apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Lojo je tada za Portal ETV ispričao da je u hodniku čekao red kako bi ovjerio ljekarsko uvjerenje koje je trebalo da preda uz ostalu dokumentaciju za oglas za vozača u Domu starih, kada je istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila mu se i lično i on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je Lojo tada za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241120171152_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241120171152_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Dom zdravlja Pljevlja"> <figcaption>Dom zdravlja Pljevlja</figcaption> </figure>  Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, još nije spreman da govori za medije. Njega je, na radnom mjestu, u ordinaciji, pokušao da ubije šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović. U ambulantu je došao naoružan nožem, očito s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je Lojo za Portal ETV što se tog dana desilo u pljevaljskom Domu zdravlja. Emira Loja, u saopštenjima, nijesu pomenuli ni policija, ni tužilaštvo, iako bi i on trebalo da se tretira kao žrtva Vukašinovićevog napada. Policija je tada saopštila da su uhapsili napadača na ljekara, ne pominjući da ga je, ugrožavajući sopstveni život, savladao Lojo i da su oni stigli na „gotov posao“. Dr Tursumović, iako je bio teško povrijeđen, uspješno se oporavlja. Imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Da nije bilo Loja i njegovog herojskog čina, dr Tursumović, vjerovatno, ne bi preživio napad pomahnitalog sugrađanina. Vukašinović je okrivljen za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.

Vraneš: Herojski čin Emira Loja nije zaboravljen

Predsjednik Pljevalja Dario Vraneš po ko zna po koji put izaziva vjersku i nacionalnu netrpeljivost i mržnju - ocijenila je Jelena Marković iz Evropskog saveza.
Vraneš je, kako prenosi PV portal, kazao da Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele.
- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.
Marković je rekla da Vraneš sad uključuje i dio teritorije susjedne države Srbije i "unosi zlu krv na dijelu Srbije u Sandžaku ne bi li kako izazvao nemire na samoj granici sa Crnom Gorom i produbio i tako loše odnose sa Srbijom".
- Sve s ciljem da destabilizuje Crnu Goru i da bi je zakočili na putu ka EU. On uporno nameće ministru (javne uprave Marašu) Dukaju i premijeru (Milojku) Spajiću da krše Ustav Crne Gore, hoće da sekularnu državu pretvori u vjersku, što Crna Gora nikad neće biti. Ona je crnogorska, antifašistička, multietnička i sekularna država građanskog uređenja, tako da onaj ko to pokušava da radi kao Vraneš u kontinuitetu treba biti procesuiran - smatra Marković.&nbsp;
Pitala je vrhovnog državnog tužioca (Milorada) Markovića što je sa prijavom koju su pokrenuli predstavnici Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Liberalne partije, koju je on, kako je navela, vratilo višem tužiocu na ponovno odlučivanje.
- Zašto se toliko čeka kada se jasno vidi da je Vraneš, kao i sad, prekršio Ustav Crne Gore i koji je pokusao da otuđi dio teritorije Crne Gore. Naravno, Vraneš ovo ne radi sam, to je po diktatu (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića, a sprovode (predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija) Mandić i Vraneš. Tako je i sa predsjednikom Opštine Nikšić (Markom) Kovačevićem, pa pozivam Markovića da se ozbiljno pozabavi sa ovim pitanjem. Pozivam i Tužilački savjet da vide koji to od tužioca ne radi svoj posao i da tog tužioca smijene i procesuiraju - rekla je Marković.
Traži od Markovića pod hitno da reaguje prema Vranešu i ne dozvoli da, kako je navela, "ovakvo njegovo huškanje i govori mržnje prema svemu što nije srpsko i pravoslavno, koji time uznemirava građane Crne Gore".
- &nbsp;Ovaj čovjek ne smije proći nekažnjeno kao do sada. Takođe pozivam predstavnika Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da reaguje na ove tako opasne stvari - poručila je Marković.

Marković: Vraneš po ko zna koji put izaziva vjersku i nacionalnu netrpljivost i mržnju, VDT da reaguje

Izgorjela je štala u pljevaljskom selu Metaljka, u vlasništvu Duška Mirkovića, prenosi PV Informer.
Služba zaštite i spašavanja opštine Pljevlja nešto poslije 16 sati javljeno da gori velika štala Mirkovića, koji je stalno nastanjen u Baru. Pripadnici Službe su sa jednim vozilom krenuli u selo Metaljka neposredno poslije dojave.
Metaljka je udaljeno selo pljevaljske opštine.
Vlasnik objekta je na svom Fejsbuk profilu objavio video snimke na kojima se vidi kako je požar već zahvatio veliki dio štale, navodeći da su mu do sad 11 puta pljačkali kuću.
PV Informer prenosi da Mirković optužuje migrante za požar, kao i da se više puta u proteklom periodu obraćao preko društvenih mreža nadležnima u državi, tražeći da spriječe migrante da uništavaju i otuđuju privatnu imovinu mještana pljevaljskih sela, na ruti kojom se kreću migranti prema teritoriji Bosne i Hercegovine.

Izgorjela štala u pljevaljskom selu Metaljka

Nikšićka i pljevaljska policija podnijele su krivične prijave protiv pet osoba zbog nedozvoljene trgovine i posjedovanja narkotika.
- Preduzimajući aktivnosti u cilju suzbijanja tzv. ulične prodaje narkotika, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi G.V. (44) pronašli 300 komada tableta različitih vrsta, za koje se sumnja da su namijenjene uličnoj prodaji. Policijski službenici su Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv G.V. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su u policiji.
U nastavku aktivnosti, policijski službenici su u saradnji sa službenicima Uprave carina i službenicima Tržišne inspekcije, izvršili pretres i kontrolu trgovinskih objekata kao i objekata stanovanja i tom prilikom &nbsp;od B.B. (49) oduzeli 170 paklica cigareta različitih proizvođača bez akcizne markice, od M.D. (43) 206 paklica cigareta različitih proizvođača bez akcizne markice i od R.J. (49) oko 400 litara alkoholnog pića različitih proizvođača, takođe bez akcizne markice.
- Protiv B.B, M.D. i R.J, je Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina - istakli su u policiji.
Pljevljska policija pretresom objekta M.S. (65) pronašli su oko 28 kg rezanog duvana. Protiv njega je po nalogu tužioca podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Pet krivičnih prijava zbog nedozvoljene trgovine i narkotika u Pljevljima i Nikšiću

Nakon dva poraza, naše rukometašice su se vratile na pobjednički put u duelu sa Poljskom. Razumljivo , selektorka "lavica" Suzana Lazović, bila je zadovoljna nakon meča, iako je istakla da ni danas nije sve u potpunosti bilo onako kako je zamislila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Flavice-srusile-poljsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Svakoj ekipi je teško da se vrati nakon dva poraza. Svaka čast djevojkama, vratile smo se danas se iz minusa i slavile. Bilo je i grešaka, nismo ispoštovali sve iz svlačionice, ali to je sada manje bitno. Raduje me dan odmora, koji je pred nama - kazala je selektorka.
Još jednom se osvrnula na dva prethodna poraza...
- Nakon analize, mogu da kažem da smo mogle da dobijemo Mađarsku ili Francusku, ali to je sada iza nas. Okrećemo se Švedskoj - kazala je Lazović.
Marta Batinović je danas trasirala put ka pobjedi.
- Imamo dobar stručni štab, on je procijenio kad da damo priliku Marti. Ona je ovdje mogla da da veći doprinos, ali izlazi iz povrede. To je njena uloga, doprinijela je pobjedi stabilnošću i energijom - kazala je Suzana.
Na kraju grupne faze čekaju nas Šveđanke.
- Neće Šveđanke odustati, to nije njihov mentalitet. Da vidimo kako da ih napanemo, sve je na nama, ubijeđena sam u to - zaključila je selektorka.

Lazović: Svaka čast djevojkama, nije bilo lako da se vratimo nakon dva poraza

Iz izbornog štaba Demokrata saopšteno je da je na lokalnim izborima u Beranama do 18 sati glasalo 53,72 odsto birača.
Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 18 časova, bila je 53,81 odsto.
Do 17 sati je, kako su ranije saopštili, glasalo 50,93 odsto birača. Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 17 sati, bila je 51,10 odsto.
Opštinska izborna komisija (OIK) prethodno je saopštila da je do 15 sati glasalo 41,58 odsto upisanih birača. 
 
Na prethodnim lokalnim izborima u Beranama 2022. godine, do 15 sati glasalo je 44,75 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno.
Većina biračkih mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a 45 minuta kasnije otvorena su i dva birališta na kojima se kasnilo.
Dva biračka mjesta, od ukupno 57, otvorena su kasnije zato što je morao biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta.&nbsp;
Na izborima u Beranama učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 23.645 građana.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je Đole Lutovac. 
 
Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je Jelena Božović. 
 
U izbornoj trci učestvovaće lista Demokratske partije socijalista koju predvodi Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa Milovanom Živkovićem. 
 
Šesta na glasačkom lisiću je lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi Radoslav Golubović. 
 
U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi Božo Premović. 
 
Na čelu liste Bošnjačke stranke je Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi Vesko Mujović.

Demokrate: Do 18 sati u Beranama glasalo 53,72 odsto birača, prošle godine izlaznost u tom periodu bila 53,81 odsto

Britanski vozač Lando Noris pobijedio je u Abu Dabiju, u posljednjoj trci ovogodišnjeg šampioinata Formule 1.
Trijumfom na stazi Jas Marina donio je Meklarenu titulu u konkurenciji konstruktora, poslije 26 godina.
Do četvrte pobjede ove sezone došao je u vremenu sat, 26 minuta, 33 sekunde i 29,1 stotinku.
Drugo mjesto osvojio je Karlos Sajns u Ferariju, dok je treće pripalo njegovom klupskom drugu Šarlu Lekleru.
Sajns se trkom u Abu Dabiju oprostio od ekipe Ferarija, jer će od sljedeće sezone voziti za tim Vilijamsa.
U bolidu Ferarija zamijeniće ga Luis Hamilton, koji je posljednju, 247. trku u bolidu Mercedesa okončao na četvrtom mjestu, peti je bio njegov klupski drug Džordž Rasel, dok je na šestom mjstu završio četvorostrki prvak svijeta Maks Ferstapen.
Među deset najboljih su još Pjer Gasli, Niko Hulkenberg, Fernando Alonso i Oskar Pjastri.

Noris pobijedio u Abu Dabiju

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je da je naredio vojsci da preuzme kontrolu nad tampon zonom na Golanskoj visoravni, na jugozapadu Sirije. 
 
Natanjahu je rekao da je, nakon pada sa vlasti sirijskog predsednika Bašara al-Asada, dato naređenje da se preuzme kontrola nad susjednim strateškim položajima, sa sjeveroistoka okupiranog Golana i posmatračke tačke koja gleda na tu oblast. 
 
Izrael je osvojio dio Golana od Sirije tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine, prije nego što je pripojio tu teritoriju 1981. godine. 
 
Tu aneksiju ne priznaju Ujedinjene nacije (UN) koje su 1974. godine uputile svoje snage u tampon zonu da nadgledaju prekid vatre. 
 
Netanjahu je naglasio da taj sporazum sa Sirijom više ne važi poslije munjevite ofanzive pobunjenika koja je okončala pola vijeka vladavine porodice Asad u Siriji, prenosi N1. 
 
Kako je dodao, Izrael „neće dozvoliti da se bilo kakva neprijateljska sila uspostavi na granici“. 
 
Iz izraelske vojske je saopšteno da su se rasporedili na nekoliko ključnih tačaka kako bi odbranili i osigurali bezbjednost zajednica Golanske visoravni i izraelskih građana.

Izrael zauzeo tampon zonu na Golanskoj visoravani

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: pljevlja