Injekcija za prevenciju HIV-a biće prvi put ponuđena pacijentima u nacionalnoj zdravstvenoj službi u Engleskoj i Velsu.
Injekcija dugog dejstva, koja se daje svaka dva mjeseca, predstavlja alternativu uzimanju pilule svakog dana radi zaštite od virusa.
Stručnjaci se nadaju da će injekcije kabotegravira (CAB-LA) pomoći u ostvarivanju ambicije da se okončaju novi slučajevi HIV-a u Velikoj Britaniji do 2030. godine.
Terapiju prevencije HIV-a, poznatu kao PrEP (preekspoziciona profilaksa), uzimaju HIV-negativne osobe kako bi smanjile rizik od HIV infekcije.
Pilule su dostupne godinama i dalje su izuzetno efikasne u zaustavljanju HIV infekcija, ali ih ne mogu primati svi oboljeli.
Dugotrajna vakcina, koja se primjenjuje svaka dva mjeseca, ponudiće alternativu dnevnim pilulama koje se koriste za zaštitu od virusa.
U nacrtu smjernica objavljenih u petak, Nacionalni institut za zdravlje i nauke preporučio je kabotegravir (CAB-LA) za odrasle i mlade osobe sa rizikom od HIV-a koje nisu u mogućnosti da uzimaju oralni Prep.
Injekcija je već dostupna preko Nacionalne zdravstvene službe (NHS) u Škotskoj.
Ministar zdravlja Ves Striting, rekao je da je odobrenje injekcije "promjena pravila igre".
- Za ranjive ljude koji nisu u mogućnosti da koriste druge metode prevencije HIV-a, ovo predstavlja nadu. Ostvarujemo pravi napredak u vezi sa HIV-om, korišćenje Prepa je ove godine poraslo za osam odsto, a naša ambicija ide još dalje. Engleska će biti prva zemlja koja će okončati prenos HIV-a do 2030. godine, a ovaj revolucionarni tretman je još jedno moćno sredstvo u našem arsenalu za postizanje tog ključnog cilja - kazao je Striting.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Odobrena vakcina za zaštitu od HIV-a

U jednom podgoričkom vrtiću registrovan je slučaj zauški (mumpsa) kod djeteta predškolskog uzrasta, potvrđeno je za Portal Analitika iz Instituta za javno zdravlje.
Kako su naveli, tokom perioda infektivnosti dijete nije boravilo u vrtiću, pa se ne očekuje širenje infekcije u kolektivu.
<h2>Moglo bi doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima</h2>
Prema podacima IJZ, pojava zauški u Crnoj Gori nije neuobičajena – u posljednjih deset godina bilježi se od jednog do osam slučajeva godišnje.
Ipak, zbog nedovoljnog obuhvata MMR vakcinacijom, rizik od širenja oboljenja poput morbila, zauški i rubele i dalje je prisutan.
Iz IJZ ističu da se kolektivni imunitet još uvijek održava na visokom nivou kod starijih osnovaca, srednjoškolaca i dijela odraslih koji su vakcinisani sa dvije doze vakcine (ili su nekada davno preboljeli morbile i stekli prirodni imunitet).
- Međutim, u mlađim uzrastima - među djecom predškolskog uzrasta, mlađim osnovcima i odraslima koji su prije više decenija primili samo jednu dozu vakcine - on je značajno oslabljen ili upitan. Zbog toga rizik od pojave epidemije morbila, a zatim i zauški (mumpsa/parotitisa), vremenom postaje veći usljed nakupljanja osjetljivih, odnosno neimunih osoba - pojašnjavaju iz IJZ.
Upravo zbog toga, upozoravaju da bi u slučaju višestrukog unošenja virusa kroz kontakt sa inficiranim osobama moglo doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima sa niskim obuhvatom vakcinacije.
<h2>Pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa</h2>
IJZ ističe da je u saradnji sa vrtićima i domovima zdravlja pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa prilikom upisa djece, kao i informisanja roditelja o rizicima nevakcinisanja.
- Odgovornost je sada jasno prenesena na roditelje - navode iz IJZ, uz napomenu da bi obavezna vakcinacija kao uslov za boravak u kolektivu bila najsnažniji podsticaj za povećanje obuhvata.
Ističu da se opsežne aktivnosti na unapređenju imunizacije očekuju se kroz realizaciju Programa mjera za imunizaciju za period 2026-2028., koji je u julu usvojila Vlada Crne Gore.
- Ako se planirane mjere sprovedu u punom obimu u previđenom periodu, očekuju se značajna unapređenja sistema imunizacije - zaključuju iz IJZ.
<h2>Posljedice nevakcinisanja daleko teže od nuspojava</h2>
Pedijatar dr Vjera Janković za Portal Analitika podsjeća da MMR vakcina štiti od morbila, zauški i rubele, te da se daje u dvije doze — prva u uzrastu od 12 do 15 mjeseci, a druga pred polazak u školu.
- Svaka vakcina, kao i svaki lijek, može da ima nuspojave, ali su one rijetke i bezopasne. Kod MMR vakcine može se javiti tzv. mala vakcinalna bolest sa blagom temperaturom i ospom, koja traje jedan dan - navodi Janković.
Ona upozorava da su posljedice nevakcinisanja daleko teže.
- Morbili mogu imati smrtni ishod, zauške kod dječaka dovesti do steriliteta, a rubela do deformacije ploda ako majka oboli u trudnoći. Nevakcinisano dijete ugrožava i drugu, najmlađu djecu koja još nijesu prispjela za vakcinaciju - upozorava dr Janković.
Sagovornica Analitike podsjetila je i da je strah od MMR vakcine potekao od diskreditovanog članka britanskog ljekara Endrjua Vejkfilda iz 1998, koji je tvrdio da vakcina izaziva autizam. Te tvrdnje su, podvlači dr Janković, odavno naučno opovrgnute.
Prema njenim riječima, i u zemljama regiona postoji sličan problem - širenje nepovjerenja kroz društvene mreže i uticaj pojedinih influensera.
Ipak, navodi i primjer rješenja koje se pokazalo efikasnim.
- U nekim zemljama roditelji imaju pravo da ne vakcinišu dijete, ali tada dijete ne može pohađati vrtić. Kada su suočeni s takvim izborom, mnogi roditelji ipak mijenjaju odluku - napominje dr Janković.
<h2>Roditelji da više povjerenja imaju u struku nego u laičku javnost</h2>
Roditeljima poručuje da treba da imaju više povjerenja u struku nego u laičku javnost.
- Pedijatar može roditelju objasniti sve o vakcinama i odagnati mu strah. Shvatam da su uplašeni i pod raznim uticajima i da to nije lako, ali ipak nek se vode time što im je najvažnije - a to je zdravlje njihovog djeteta - zaključila je dr Janković.

500x500

1250x600

1084x550

IJZ i pedijatri upozoravaju: Slabiji kolektivni imunitet među najmlađima, rizik od pojave epidemije sve veći

U posljednjih deset godina desetine hiljada djece je podvrgnuto ispitivanjima i &nbsp;ve studije potpuno odbacuju povezanost MMR vakcine &nbsp;sa izazivanjem autizma, sa okidačem kod onih koji su potencijalni da dobiju autizam, odnosno razvojne smetnje, tako da apsolutno nema nikakvog kontakta i nikakve veze između primanja MMR vakcine i razvoja autizma - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, pedijatrica Ivana Lakićević.
Zabrinjavajući su podaci koji govore o sve manjoj stopi vakcinisanosti &nbsp;MMR vakcinom, jer samo 28,6 posto djece rođene 2023. godine primilo je prvu dozu.
Roditelji su skeptični, kaže Lakićević, što se tiče vakcinacije djece, a naročito kad je pitanju MMR vakcina, međutim, doktorka za takav stav roditelja krivi isključivo dezinformacije koje se plasiraju putem društvenih mreža.
- Naročito posljednjih deset godina prisutne su dezinformacije koje nemaju nikakvog naučnog osnova, koje prosto izlude roditelje, a oni kad čuju da je nešto strašno, što potencijalno može da ugrozi njihovo dijete, naravno da će da ih zabrine i da će da se zapita da li treba da dozvole da se daje njihovom djetetu. Ja sam tu da odbranim vakcine, odnosno da kažem da je toliko naučnih istraživanja rađeno i toliko ispitivanja nad desetinama hiljada djece, upravo djece sa autizmom i sa razvojnim smetnjama, i te studije potpuno odbacuju povezanost te vakcine &nbsp;sa izazivanjem autizma - rekla je Lakićević.
Podsjeća da se prvi simptomi autizma mogu vidjeti već u četvrtom, ili petom mjesecu bebe, kad ne prati pogledom, što je jedan od prvih znakova, a ne posle prve godine, kako se to do sada plasiralo.
- Preko 90 posto roditelja želi da njihovo dijete primi vakcinu i pokušavaju da prevaziđu taj strah koji se u njima stvorio, da dođu do tog momenta kad će to da se desi, kad će da prevagnu i da daju tu vakcinu. U svakodnevnoj saradnji mi dosta razgovaramo sa njima, objašnjavamo im sve onako kako jeste i ipak dođemo do toga da djeca u određeno vrijeme, malo kasnije, ali ipak prime tu vakcinu - istakla je Lakićević.
Smatra da je sreća što se do sada nije razvila epidemija malih boginja u Crnoj Gori, jer su se javljali klasteri, slučajne epidemije u okolnim zemljama.
- Kod nas je 2018.godine, pa i prošle godine je bilo nekoliko desetina slučajeva, čak i ove godine u prvoj polovini godine su zabilježeni slučajevi, to su uglavnom bili kontakti zaraženih osoba i mislim da imamo sreću za sada, jer svi mi vakcinisani predstavljamo štit da virus ne dopre do onoga ko nije vakcinisan, međutim, ako se nastavi ovim tempom doći ćemo do momenta da će se širiti epidemijski nekontrolisano, zato što jedna partikula virusa može da zarazi osam do 12 osoba u neposrednoj okolini samo od jednog kijanja - zaključila je Lakićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxA2SvHmgPmE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lakićević: Apsolutno nema nikakve veze između primanja MMR vakcine i razvoja autizma

Obuhvati svim vakcinama iz redovnog kalendara vakcinacije moraju biti veći, što zahtjeva odlučnu akciju cijele društvene zajednice - poručili su u Institutu za javno zdravlje (IJZ) povodom 7. aprila - Svjetskog dana zdravlja. 
 
Oni su kazali da je ovogodišnja kampanja posvećena unapređenju zdravlja majki i novorođenčadi. 
 
Kako su istakli, tema kampanje "Zdrav početak, budućnost koja obećava" ističe značaj podrške društva, porodice i zdravstvenog sistema u osiguravanju postnatalne njege za svaku majku i novorođenče. 
 
- Zdravlje majki odnosi se na brigu o sopstvenom zdravlju, birajući zdrave stilove života u periodu prije trudnoće, tokom trudnoće, porođaja i nakon porođaja, čime se osigurava da majke i novorođenčad dostignu puni potencijal zdravlja i dobrobiti u budućnosti - naveli su u IJZ. 
 
Podsjetili su da su u domovima zdravlja u Crnoj Gori uspostavljena Savjetovališta za reproduktivno zdravlje poznata kao Škole za trudnice. 
 
- Svakog mjeseca te škole primaju nove trudnice, koje stručni tim, sastavljen od izabranih ginekologa i medicinskih sestara, edukuje i informiše o svim aspektima trudnoće, porođaja, postporođajnog perioda, dojenja, kao i razvoju i njezi bebe - dodaje se u saopštenju. 
 
Iz Instituta su naveli da redovni kalendar vakcinacije u Crnoj Gori obuhvata zaštitu protiv 12 oboljenja ili grupa oboljenja, omogućavajući uspješan početak života i razvoj djece oslobođen straha od opasnih infektivnih bolesti. 
 
Kako su podsjetili iz te zdravstvene ustanove, tokom posljednje tri godine zdravstveni sistem je uveo dvije vakcine u redovni kalendar - HPV vakcinu kojom su sada pored djevojčica obuhvaćeni i dječaci, kao i vakcinu protiv pneumokoka. 
 
- Ipak, pored velikih napora koje ulažu pedijatrijske službe domova zdravlja i IJZ, obuhvati svim vakcinama iz redovnog kalendara bi morali biti veći, što predstavlja izazov i zahtjeva odlučnu akciju cijele društvene zajednice u periodu ispred nas - naglasili su u IJZ. 
 
Ističu da je edukacija žena o važnosti redovnih pregleda i zdravim stilovima života ključna za osnaživanje žena da aktivno brinu o svom zdravlju. 
 
Iz IJZ-a su kazali da su stanja poput dijabetesa, hipertenzije i gojaznosti sve prisutnija kod žena u reproduktivnoj dobi i da mogu značajno povećati rizike povezane s trudnoćom. 
 
Zbog toga je, kako su poručili, veoma značajno pravovremeno kontrolisati ta zdravstvena stanja. 
 
Iz Instituta su istakli da zdrava trudnoća podrazumijeva opšte dobro zdravlje žene, koja podrazumijeva redovne medicinske preglede, zdrave stilove života, pravovremenu vakcinaciju i adekvatnu podršku mentalnom zdravlju. 
 
- U skladu sa tim preporučuje se uravnotežena ishrana, koja osigurava unos neophodnih hranljivih materija za očuvanje zdravlja tokom trudnoće, podrazumijeva konzumaciju raznovrsne, zdravstveno bezbjedne, svježe i neprerađene hrane, poput žitarica, mahunarki, povrća, voća, hrane životinjskog porijekla, sjemenki i jezgrastog voća - dodali su u IJZ. 
 
Napomenuli su da se, takođe, preporučuje umjeren unos kvalitetnih biljnih ulja, uz istovremeno izbjegavanje namirnica bogatih šećerom, mastima i solju. 
 
Oni su naglasili da redovna fizička aktivnost obezbjeđuje brojne prednosti za trudnice, uključujući lakši porođaj i održavanje optimalne tjelesne težine, a to su kvalitetniji san, bolja cirkulacija, smanjenje bola u leđima, manji rizik od opstipacije, kao i smanjenje oticanja nogu i ruku. 
 
- Preporučuje se hodanje, lagano trčanje, plivanje, individualno dozirano vježbanje, vježbe u vodi, joga za trudnice i specijalno prilagođeni programi sa sertifikovanim instruktorima - dodali su u IJZ. 
 
Poručili su da je važan prestanak upotrebe duvanskih proizvoda i konzumacije alkohola tokom i nakon trudnoće. 
 
Oni su naveli da trudnice mogu da se izlažu suncu najduže sat u vremenu do deset sati prijepodne i od 17 sati poslijepodne. 
 
Kako su kazali, obavezna je i upotreba krema sa UV zaštitom. 
 
Iz Instituta su istakli da podrška članova porodice ima značajnu ulogu u unapređenju mentalnog i fizičkog zdravlja majki i novorođenčadi. 
 
- Podsticanje snažnih porodičnih veza i uključivanje očeva i drugih članova porodice u prenatalnu njegu i postnatalnu podršku omogućava sveobuhvatan i holistički pristup brizi o zdravlju majke i novorođenčeta - naveli su oni. 
 
Navodi se da dojenje predstavlja najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbijedi zadovoljenje nutritivnih i energetskih potreba novorođenčeta. 
 
Kako su rekli iz IJZ-a, majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine života. 
 
Oni su kazali da su sastav i količina majčinog mleka prilagođeni uzrastu djeteta i njegovim potrebama. 
 
- Zajedno radimo na tome da svaka trudnoća bude zdrav početak i da svako novorođenče ima budućnost koja obećava - zaključili su u Institutu.

Obuhvati vakcinama iz redovnog kalendara moraju biti veći

Institut za javno zdravlje Crne Gore i domovi zdravlja i ovog vikenda nastavljaju sa organizovanjem dodatnih termina za vakcinaciju djece prema kalendaru redovne vakcinacije.&nbsp;
Vakcinacija se, kako ističu u saopštenju, obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu, a termini vikendima se organizuju kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina.
- Napominjemo da se ovi termini organizuju usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije. Ovom prilikom naglasili bi značaj vakcinacije protiv hepatitisa B za svu djecu rođenu tokom 2019, 2020, 2021. i 2022. godine koja nisu primila tri doze vakcine protiv hepatitisa B jer je prethodnih godina bilo perioda kada je ova vakcina povremeno nedostajala - kazali su iz Instituta za javno zdravlje.
I obuhvati MMR vakcinom su, kako dodaju, i dalje na niskom nivou, značajan broj djece kasni sa vakcinacijom, a slučajevi morbila se detektuju i u našoj zemlji.&nbsp;
- Pozivamo sve roditelje da iskoriste mogućnost i zaštite djevojčice i dječake uzrasta od devet do 14 i 15 do 18 godina vakcinom protiv humanog papiloma virusa (HPV) - navodi se u saopštenju.
Vakcinacija je, kako su kazali, djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti.&nbsp;
- Pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa istom, je od suštinske važnosti. Vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici i kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani - zaključili su iz Instituta za javno zdravlje.

IJZ: Dodatni termini za vakcinaciju tokom vikenda

Institut za javno zdravlje Crne Gore i domovi zdravlja nastavljaju sa organizovanjem dodatnih termina za vakcinaciju djece prema kalendaru redovne vakcinacije.&nbsp;
Vakcinacija se, kako se navodi u saopštenju, obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu, a termini vikendima se organizuju kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina.
- Ovi termini se organizuju usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije. Ovom prilikom naglasili bi značaj vakcinacije protiv hepatitisa B za svu djecu rođenu tokom 2019. 2020. 2021. i 2022. godine koja nisu primila tri doze vakcine protiv hepatitisa B jer je prethodnih godina bilo perioda kada je ova vakcina povremeno nedostajala. Obuhvati MMR vakcinom su i dalje na niskom nivou, značajan broj djece kasni sa vakcinacijom, a slučajevi morbila se detektuju i u našoj zemlji. Pozivamo sve roditelje da iskoriste mogućnost i zaštite djevojčice i dječake uzrasta 9-14 i 15-18 godina vakcinom protiv humanog papiloma virusa (HPV) - istaknuto je u saopštenju.
Vakcinacija je, kako su rekli, djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti.
- &nbsp;Pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa istom, je od suštinske važnosti. Vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici i kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani - kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja organizuju danas i sjutra dodatne termine za vakcinaciju djece prema kalendaru redovne vakcinacije. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su saopštili da se vakcinacija obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu. 
 
- A termini vikendima se organizuju kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina - naveli su u saopštenju. 
 
Istakli su da se dodatni termini organizuju usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije. 
 
- Naglasili bismo značaj vakcinacije protiv hepatitisa B za svu djecu rođenu tokom 2019, 2020, 2021. i 2022. godine koja nijesu primila tri doze vakcine protiv hepatitisa B, jer je prethodnih godina bilo perioda kada je povremeno nedostajala - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ-a su upozorili da su, takođe, obuhvati MMR vakcinom i dalje na niskom nivou, da značajan broj djece kasni sa vakcinacijom, te da se slučajevi morbila detektuju u zemlji. 
 
Oni su pozvali sve roditelje da iskoriste mogućnost i zaštite djevojčice i dječake uzrasta od devet do 14 godina i od 15 do 18 godina vakcinom protiv humanog papiloma virusa. 
 
Vakcinacija je, kako su naglasili iz Instituta, djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti. 
 
Oni su istakli da je pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa istom, od suštinske važnosti. 
 
- Vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici i kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani - poručili su u IJZCG.

Danas i sjutra dodatni termini za vakcinaciju djece

Institut za javno zdravlje Crne Gore i domovi zdravlja ovog vikenda, 14. i 15. decembra, nastavlja kampanju vakcinacije svim vakcinama iz redovnog kalendara.&nbsp;
Vakcinacija se, kako je precizirano u saopštenju, obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu, a vikendima mogu doći sva djeca, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne
Kako upozoravaju, razlog ove kampanje jeste izuzetno nizak obuhvat vakcinacijom određenim vakcinama iz kalendara za imunizacije, prije svega vakcinom protiv morbila, zauški i rubele (MMR) sa kojom obuhvat među predškolskom djecom iznosi 58,5 odsto, a samo u prethodne dvije sedmice je registrovano osam slučajeva morbila (tri u Baru, pet u Podgorici), pa je sada ukupan broj registrovanih slučajeva na prostoru Crne Gore od početka godine 35.
Iz Instituta za javno zdravlje apeluju na roditelje koji još uvijek nijesu zaštitili svoju djecu da iskoriste i redovne i dodatne termine, a da nevakcinasanu djecu ne šalju u kolektive (predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativne objekte, izlete, ekskurzije...).
- Dodatno, ističemo mogućnost vakcinacije HPV vakcinom u svim opštinama za svu djecu uzrasta 9-18 godina, te ističemo dobre rezultate koji su ostvareni tokom jeseni u Kotoru, Cetinju, Kolašinu, Podgorici, Danilovgradu i Gusinju. Nažalost, pojedini domovi zdravlja bilježe veoma slabe rezultate, od većih prije svega Nikšić, Bar i Pljevlja- navode iz IJZ, uz napomenu da je više informacija dostupno na web stranici ijzcg.me.&nbsp;
Na kraju, iz IJZ su istakli da zaštita zdravlja naše djece predstavlja ne samo odgovornost zdravstvenog sistema, već i ličnu odgovornost svakog roditelja, ali i generalno šire društvene zajednice.&nbsp;

IJZ otvara dodatne termine za vakcinaciju svim vakcinama 14. i 15. decembra

Proizvođač ljekova Gilead rekao je da će omogućiti prodaju jeftinih verzija njihove vakcine protiv side u 120 siromašnih zemalja sa visokom stopom HIV-a, uglavnom u Africi, jugoistočnoj Aziji i na Karibima.
Ta vakcina je bila 100 odsto efikasna u prevenciji HIV infekcija u studiji na ženama, a rezultati objavljeni u srijedu pokazuju da je djelovala skoro jednako dobro i kod muškaraca. Nazivaju je najbližom vakcinom protiv AIDS-a koji je svijet ikada došao.
Lijek pod nazivom lenakapavir se već prodaje pod brendom Sunlenca za liječenje HIV infekcija u SAD, Kanadi, Evropi i drugdje. Kompanija planira da uskoro zatraži dozvolu za upotrebu lijeka za prevenciju HIV-a.
Iako postoje drugi načini zaštite od infekcije, kao što su kondomi, pilule, vaginalni prstenovi i injekcije dvaput mjesečno, stručnjaci kažu da bi Gilead vakcine dvaput godišnje bile posebno korisne za marginalizovane ljude koji se često plaše da traže njegu, uključujući gej muškarce, seks radnike i mlade žene.
- Ovo je toliko superiorno u odnosu na bilo koji drugi metod prevencije koji imamo da je bez presedana - rekla je direktorka Zajedničkog programa UN za HIV/AIDS (UNAIDS) Vini Bjanjima.&nbsp;
Ona je pohvalila Gilead za razvoj lijeka, ali je rekla da sposobnost svijeta da zaustavi SIDU zavisi od njegove upotrebe u rizičnim zemljama.
U izvještaju objavljenom povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv side u nedjelju, UNAIDS je naveo da je broj umrlih od AIDS-a prošle godine, procijenjenih 630.000, bio najniži od svog vrhunca 2004. godine, što možda pokazuje da je svijet sada na „istorijskoj raskrsnici“ i da ima šansu da okonča epidemiju.
U saopštenju, Gilead je rekao da ima „stalnu posvećenost da pomogne omogućavanju pristupa prevenciji i tretmanu HIV tamo gdje je to najveća potreba“. Među 120 zemalja koje ispunjavaju uslove za generičku verziju je 18 uglavnom afričkih zemalja koje čine 70 odsto svjetskog opterećenja HIV-om.
Gilead je rekao da takođe radi na uspostavljanju „brzih, efikasnih puteva da se dođe do svih ljudi kojima je potreban ili žele lenakapavir za prevenciju HIV-a“.
U četvrtak, 15 grupa za zastupanje u Peruu, Argentini, Ekvadoru, Čileu, Gvatemali i Kolumbiji pisalo je Gileadu, tražeći da vakcina bude dostupna u Latinskoj Americi, navodeći „alarmantnu“ nejednakost u pristupu ljekovima i sredstvima za prevenciju HIV-a na kontinentu gdje infekcije stope najbrže rastu.

Vakcina protiv side uskoro u upotrebi

Institut za javno zdravlje Crne Gore pokrenuo je 29. oktobra kampanju vakcinacije protiv sezonskog gripa "Vakcina protiv gripa je važna, zaštiti se" sa ciljem širenja i jačanja svijesti o važnosti vakcinacije kao najdjelotvornije mjere prevencije u borbi protiv obolijevanja i smrti uzrokovanih gripom.
Grip je, kako navode u saopštenju, zarazno oboljenje respiratornog sistema koje izaziva virus gripa, a bolest se lako prenosi sa oboljele osobe na osobe iz njene okoline.
- Osobe sa oslabljenim imunim sistemom, hronično oboljele osobe, starija lica (65+), trudnice i djeca između šest mjeseci i pet godina starosti u većem su riziku od pojave težih formi bolesti i komplikacija (upala sinusa, upala srednjeg uha, bronhitis, upala pluća, smrt) - naveli su iz Instituta za javno zdravlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNKBMJwJAHhM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;Glavni cilj vakcinacije protiv sezonskog gripa je smanjenje učestalosti obolijevanja, a prije svega teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda među grupama stanovništva koje su u povećanom riziku.
- S obzirom na to da se virus gripa stalno mijenja, vakcina se prilagođava kako bi obezbijedila zaštitu svake godine i predstavlja najbolji način prevencije teških oblika bolesti, bolničkog liječenja i smrti. Javite se svom izabranom doktoru da biste dobili svoju dozu vakcine protiv gripa - poručili su iz Instituta za javno zdravlje.
Više informacija, smjernica i edukativnog sadržaja o gripu u Crnoj Gori možete pronaći <a href="https://www.ijzcg.me/me/grip">ovdje</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dhmx0aGU5qCE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

IJZ: Vakcina protiv gripa je važna, zaštiti se

Austrijski parlamentarci u četvrtak su usvojili zakon kojim se zabranjuje nošenje hidžaba u školama za djevojčice mlađe od 14 godina.
Vlada predvođena konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) predložila je ovaj zakon ranije ove godine, uz obrazloženje da pokrivanje u tako mladoj dobi smatra činom ugnjetavanja, a ne vjerske slobode. Protiv zakona glasali su jedino zastupnici opozicione stranke Zelenih, koji tvrde da je zakon neustavan.
U slučaju kršenja zabrane, prema zakonu će se najprije obaviti razgovori s roditeljima. Kao krajnja mjera, prijete i novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama maramu nosi otprilike 12.000 djevojčica muslimanske vjeroispovijesti mlađih od 14 godina.
U 2020. godini Ustavni sud je presudio da je zabrana nošenja marama u školama, koju je parlament usvojio 2019. neustavna. Sudije su tada zaključile da je zakon usmjeren protiv jedne konkretne religije, islama, te da time narušava neutralnost države prema religiji i svjetonazoru, koju je dužna poštovati. Iako zakon nije izričito spominjao muslimansku maramu, iz njegovog sadržaja je, prema presudi, to bilo jasno.
Zakon iz 2019. usvojili su zastupnici tadašnje koalicije Austrijske narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Trenutnu koaliciju, osim ÖVP-a, čine i socijaldemokrate (SPÖ) te liberalna stranka NEOS. U parlamentu je zastupljena i opoziciona FPÖ.

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Broj otvorenih radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama povećan je u oktobru 12 hiljada, na 7,67 miliona, objavio je Američki zavod za statistiku rada.
To je rast u odnosu na septembarskih 7,65 miliona, prenosi B92.
Septembarska brojka pokazala je skok od 431 hiljadu u odnosu na avgustovskih 7,22 miliona, pri čemu su oba mjeseca premašila očekivanja od 7,2 miliona.
Po sektorima, broj otvorenih radnih mjesta porastao je u trgovini, transportu i komunalnim uslugama i to 239 hiljada, prije svega u sektorima maloprodaje i veleprodaje, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći, 49 hiljada.
S druge strane, taj broj opao je u profesionalnim i poslovnim uslugama i to 114 hiljada, zatim u saveznoj vladi 25 hiljada i oblasti ugostiteljstva i razonode 22 hiljade.
Kada se posmatra regionalno, najveći rast broja zaposlenih u SAD zabilježen je na Jugu 77 hiljada i Zapadu 12 hiljada, a pad je registrovan na Srednjem zapadu 42 hiljade i Sjeveroistoku 35 hiljada.
Podaci za septembar i oktobar objavljeni su zajedno prvi put zbog obustave rada vlade.

Povećan broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u

Cilj procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala, je suzbijanje prava na demokratski otpor i protest, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i jedan od procesuiranih Aleksandar Radoman.&nbsp;
On je, gostujuću u Drugačijoj radio vezi, kazao da je na Gorici 8. jula održan mirni skup akademskih građana koji su se pobunili protiv nezakonite dodjele nagrade čovjeku koji negira sve atribute crnogorskog identiteta. Na tako mirnom okupljanju, dodaje, desila se brutalna akcija policije.&nbsp;
- Mi znamo da određene državne organe uveliko instrumentalizuje jedna politička grupacija, koja kontroliše bezbjednostni sektor. I mediji su osjetili na svojoj koži ne tako davno kako to funkcioniše kad politika pritiska Tužilaštvo. Sad vidimo kako to funkcioniše kad politika pritiska policiju. Pojavila se i pretpostavka da se time možda pokušava spriječiti okupljanje 19. decembra na brdu Gorica. Moguće, ali ne samo to, nego bilo koja vrsta okupjanja koje može vlastima poslati poruku - mi smo ovdje, pratimo što radite, imamo demokratske mehanizme da vam se suprostavimo. U najkraćem, to je jedna antidemokratska metoda kojom se represivni aparat zloupotrebljava za ograničenje slobode građana- kaže Radoman.
Zloupotreba represivnog aparata prema građanima koji iskazuju privrženost Crnoj Gori i njenom Ustavu i zakonima se može pratiti još od Kruševog ždrijela, ističe Radoman i podjseća na događaj, hroniloški bliži protestu ispred vile Gorica.
- To je događaj postavljanja čuvenog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostu. Ako me sjećanje dobro služi, tom događaju za koji se znalo, sva javnost je znala da će se to desiti, &nbsp;prisustvovala su, čini mi se, dva policajca u civilu. Tamo nije bilo ni interventne jedinice, ni štitova, šljemova, nije bilo ni biber spreja. Tu recimo nije bilo nikakve reakcije policije. Naprotiv, dozvolilo se da novinari budu praktično linčovani- ukazuje Radoman.
Na djelu je, naglašava Radoman, antidemokratsko i anticrnogorsko postupanje vlasti.
- Danas su targetirani Crnogorci, sjutra će biti neke druge zajednice. Pa nedavno su i od strane države bili targetirani Turci, koji nisu bili ni učesnici incidenta koji se desio na Zabijelu- navodi Radoman.
Na pitanje da li se na ovaj način kreira imidž ekstremista svim iskrenim suverenistima, nacionalnim Crnogoracima i iskrenim i stvarnim antifašistima u Crnoj Gori, i to na način na koji je to konceptualizovao BIRN, kreiranjem mape ekstremizma, Radoman kaže da je više nego jasno da je to projekat koji živimo još od perioda prije 2020. godine.
- Da bi od 2020. godine to dobilo i neku institucionalnu podršku. Sjećajemo se kako su Vijesti crtale mapu Crnoj Gore sa dva navodno ekstremistička pola, a onda je u sredini bila Beogradska patrijaršija, odnosno njeno ogranak u Crnoj Gori, koja je trebalo da iznese tu emancipatorsku misiju. Danas vidimo koja je emancipatorska misija, to vam je kapela na Lovćenu, to vam je Draža u svakom crnogorskom gradu, to vam je lažna priča o hrišćansko-islamskom pomirenju preko Amfilohije Radovića. Apsolutno je jasno da na dijelu taj projekat. Pokušaj da se ekstremizuju one snage koje su nesumljivo antifašističke, građanske, koje se zalažu za koncept Crnoj Gore kakav je upisan u Ustavu- kazao je.
Događa se, kaže, fašizacija društva, ali, kako dodaje, čini se da to nije problem u današnjoj Crnoj Gori, već su problem svi oni koji na to ukazuju. To &nbsp;je, smatra, posljedica pomjeranja na političkoj sceni.
- Nakon jedne faze šporkih riječi prema Andriji Mandiću, opet imamo, iz krugova onih koji projektuju ovakve situacije i ovakve političke pozicije u Crnoj Gori, te glasove kako se Andrija promjenio, kako će Andrija da nas uvede u Europsku uniju i tome slično. I onda oni koji ostaju da na to ukazuju, oni remete mir i sklad te vlasti. Normalizuje se ultra-destnica, predstavnici manjinskih stranaka koji su vlasti, pristaju na to. Tu je klijentelizam odigrao svoju ulogu. Važnije je zadržati pozicije nego spriječiti urušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora- kaže Radoman.
Na pitanje da li bi za Crnu Goru bilo ljekovito pregrupisanje na političkoj sceni ili &nbsp;da se sačeka otrježnjenje građana koje bi se reflektovalo na izborima, Radoman kaže da je po društvo bolje da dođe do otrježnjenja, ali je pitanje da li, kako kaže, ekstremisti na vlasti imaju mehanizme da to spriječe. Iz tog razloga, kako zaključuje, ne treba čekati otrježnjenje građana, već vrišiti pritisak na donosioce odluka, kako bi do njega došlo što prije.

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: vakcina

Odobrena vakcina za zaštitu od HIV-a

IJZ i pedijatri upozoravaju: Slabiji kolektivni imunitet među najmlađima, rizik od pojave epidemije sve veći

Lakićević: Apsolutno nema nikakve veze između primanja MMR vakcine i razvoja autizma

Obuhvati vakcinama iz redovnog kalendara moraju biti veći

IJZ: Dodatni termini za vakcinaciju tokom vikenda

IJZ: Dodatni termini za vakcinaciju tokom vikenda

Danas i sjutra dodatni termini za vakcinaciju djece

IJZ otvara dodatne termine za vakcinaciju svim vakcinama 14. i 15. decembra

Vakcina protiv side uskoro u upotrebi

IJZ: Vakcina protiv gripa je važna, zaštiti se

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Povećan broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

PRATITE TVe UŽIVO