Većinom glasova odbornika danas je u SO Nikšić usvojen rebalans budžeta za ovu godinu. Odlukom o budžetu Opštine Nikšić za 2025. godinu budžet je bilansiran na 37.180.000 eura, a novom projekcijom, umjesto 37.180.000 budžet opštine Nikšić za 2025. godinu je rebalansiran na iznos od 43.130.000 što je više za 5.950.000 eura, prenosi RTNK.
Istim brojem glasova – 21 za i 14 protiv, usvojena je i odluka o kreditnom zaduženju Opštine Nikšić u iznosu od tri miliona eura. Prema pripremljenom predlogu odluke Opština će se dugoročno zadužiti u iznosu od tri miliona eura kod Evropske investicione banke, radi realizacije aktivnosti na izgradnji II faze kanalizacione mreže u Opštini Nikšić.
Takođe, istim brojem glasova usvojena je odluka o izvršenju budžeta Opštine Nikšić za prvih šest mjeseci ove godine. Budžetom Opštine Nikšić za 2025. godinu planiran je iznos primitaka od 37.180.000 eura, a ostvareni je 24.124.901 ili 64,89 odsto u odnosu na plan. Ukupno izvršeni izdaci za period januar-jun 2025.godine iznose 17.352.110 eura ili 46,67 odsto u odnosu na godišnji plan.
U naselju Kličevo gradiće se novi vrtić, a odbornici su jednoglasno usvojili predlog odluke da Opština za te potrebe ustupi parcelu Javnoj predškolskoj ustanovi “Dragan Kovačević”.
Usvojene su i ostale tačke dnevnog reda.
Današnjoj sjednici prisustvovalo je 36 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikšić: Usvojen rebalans budžeta, u kasa 43,1 milion eura

Prva sjednica SO Nikšić u novom sazivu zakazana je za sjutra u devet sati, a na dnevnom redu je izbor predsjednika Opštine. Odbornici će na sjutrašnjoj sjednici birati i Odbor za izbor i imenovanja.
U nastavku konstitutivne sjednice danas je Milica Lalatović Žižić izabrana za predsjednicu nikšićke skupštine.
Očekuje se da će na sjutrašnoj sjednici Marko Kovačević, koji je prethodne četiri godine bio na čelu grada, biti reizabran za predsjednika Opštine Nikšić.
Ta funkcija dogovor je koalicionih partnera koji će činiti novu lokalnu vlast u Nikšiću, odnosno ZBNK, koalicije Demokrate-Plenum 083 i Pokreta Evropa sad (PES). ZBNK osvojila je 15 mandata, Demokrate-Plenum 083 tri, a PES pet mandata. DPS u novom sazivu nikšićke skupštine ima 16 mandata, a Evropski savez dva.

SO Nikšić sjutra bira predsjednika Opštine

Milica Lalatović Žižić iz Pokreta Evrop sad izabrana je za predsjednicu Skupštine opštine Nikšić sa 23 glasa za, 17 protiv i bez uzdržanih.
Nju je na tu funkciju predložio Nemanja Vuković iz Demokrata koji je prethodnom sazivu bio na čelu Parlamenta.
- Predlog podnosimo sa uvjerenjem da će svojim radom i odgovornim odnosom prema obavezama predsjednice Skupštine opravdati povjerenje i dati puni doprinos efikasnom, demokratskom i transparentnom radu predstavničkog doma svih građana - kazao je Vuković.&nbsp;
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Rajko Perović poručio je da ovdje ne postoji koalicija - nego samo NSD.
Uoči sjednice nosilac liste ZBNK Marko Kovačević je na Fejsbuku napisao da je napravljen dogovor o formiranju vlasti u Nikšiću.&nbsp;
- Nadam se da će nova vlast koju će činiti Za budućnost Nikšića, PES i Demokrate nastaviti da vodi Nikšić putem razvoja i napretka - nappisao je Kovačevič.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1CSNsbH22s%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL09u8HL5TxM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lalatović Žižić izabrana za predsjednicu SO Nikšić

Konstitutivna sjednica Skupštine opštine (SO) Nikšić, prva nakon nedavnih lokalnih izbora, prekinuta je nakon što je donedavni predsjednik opštine Marko Kovačević tražio pauzu do potpisivanja koalicionog sporazuma, navodeći da je to dogovor sa njihovom partnerima. U prvom dijelu sjednice potvrđen je mandat novim odbornicima, a dnevnim redom bio je predviđen i izbor predsjednika lokalnog parlamenta. Današnjom sjednicom predsjedavao je najstariji odbornik Miodrag Dragan Nikolić iz Demokratske partije socijalista. On je kazao da je prisutno 38 odbornika. Tok sjednice možete ispratiti u nastavku: Sjednica je počela intoniranjem himne Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527100512_bfe2b7a287064cf49e98adcca01956b20827e9e13a63e677d848a9bd556342c2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527100512_bfe2b7a287064cf49e98adcca01956b20827e9e13a63e677d848a9bd556342c2" data-rendition-name="original" width="1053" height="587" loading="lazy" alt="Tokom intoniranja himne"> <figcaption>Tokom intoniranja himne(Photo: Televizija Nikšić/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527100512_1356a5b3f94423c94b07d4279a12906f41be2b35943bcbc037c2efc678946fc2.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527100512_1356a5b3f94423c94b07d4279a12906f41be2b35943bcbc037c2efc678946fc2" data-rendition-name="original" width="1050" height="591" loading="lazy" alt="Tokom intoniranja himne"> <figcaption>Tokom intoniranja himne(Photo: Televizija Nikšić/Youtube)</figcaption> </figure>  10.24 Nikolić je konstatovao da je Opštinska izborna komisija dostavila konačan spisak odbornika, te potvrdio da počinje njihov mandat. 10.27 Nikolić je izrazio nadu da će radom i znanjem doprinijeti kvalitetnijem životu građana Nikšića. 10.29 Odbornik DPS-a Rajko Perović zatražio je da mu se dostavi ko je od 10. maja na čelu Opštine Nikšić, s obzirom na to da je čelnim ljudima istekao mandat, a predsjedniku Opštine Marku Kovačeviću mandat je istekao 10. maja. - Ko je nalogodavac od 10. maja, ko rukovodi Opštinom od 10. maja, tražim da mi to dostavite. Da li je od 10. maja bilo trošenja opštinskog novca, da li je bilo potpisivanja nekih ugovora - upitao je, pored ostalog, Perović. 10.35 Kovačević je rekao da imaju prijedlog za predsjednika Skupštine Opštine Nikšić, ali da traže pauzu, s obzirom na to da nije potpisan koalicioni sporazum. - Mi imamo kao buduća većina kandidata za predsjednika SO, ali na zahtjev naših kolega sa kojim smo se mi usaglasili dok ne potpišemo koalicioni sporazum ne bismo da ulazimo u izbor. Tražim pauzu i prekid sjednice, pa da se nakon toga dogovaramo o nastavku sjednice. Čestitam odbornicama pa i da uz ostale testove predložim i psiho test - kazao je Kovačević. 10.37 Nikolić je dao pauzu od 15 minuta. 11.16 Nakon pauze od nekih pola sata, Nikolić je nastavio sjednicu. Utvrdio je da, kako nije dostavljen prijedlog za izbor predsjednika Skupštine Opštine Nikšić, nijesu se stekli uslovi za izbor, te shodno tome prekida današnju sjednicu. - Biće nastavljena 2. juna sa početkom u 10 sati - najavio je Nikolić. Podsjećamo, Portal ETV je sinoć nezvanično saznao da su Pokret Evropa sad (PES), Za budućnost Nikšića (ZBNK) i Demokrate načelno dogovorili formiranje koalicione vlasti u Nikšiću. Prema informacijama Portala ETV, funkcija predsjednika Opštine ostaje za najjaču strukturu u koalicji i to za ZBNK, dok će predsjednik parlamenta biti iz redova PES-a. Prema saznanjima Portala ETV, Demokratama će pripasti mjesto potpredsjednika Opštine.&nbsp; Na lokalnim izborima održanim 13. aprila koalicija ZBNK, koju je predvodio Kovačević, osvojila je 15 mandata, PES pet, a Demokrate-Plenum 083 tri mandata. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiYWJM6bc7Js&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Potvrđen mandat odbornicima SO Nikšić, nije izabran predsjednik lokalnog parlamenta, nastavak sjednice 2. juna

Ponovo ćemo pokrenuti postupak za proglašenje Svetog Vasilija Ostroškog za slavu — Dan zaštitnika Nikšića i, siguran sam, dobiti saglasnost Vlade, kazao je predsjednik Skupštine opštine (SO) Nikšić Nemanja Vuković.&nbsp;
Ustavni sud je, podsjećamo, prošle sedmice proglasio je neustavnom Odluku Skupštine Opštine Nikšić kojom se 12. maj, Dan Svetog Vasilija Ostroškog proslavlja kao slava grada.
- Svetog Vasilija Ostroškog za zaštitnika Nikšića nije proglasila SO Nikšić, već građani Nikšića. Mi smo samo, kao njihovi legitimni predstavnici, tu volju pretočili u formalni akt. Nikšić će i ove godine, kao i ubuduće, dostojanstveno i ponosno obilježiti Dan svog zaštitnika. Ta tradicija je duboko ukorijenjena i biće čuvana dok god postoji grad pod Trebjesom -naglasio je Vuković.
Prema ocjeni Ustavnog suda nikšićka skupština nije donijela odluku u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, odnosno da odluci nije prethodila saglasnost Vlade Crne Gore, te su stoga odbornici SO Nikšić povrijedili ustavno načelo legaliteta.
- Ustavni sud, prema informaciji objavljenoj u medijima, nije ocijenio da je Odlukom Skupštine opštine Nikšić o proglašenju Dana Svetog Vasilija Ostroškog za slavu grada povrijeđen Ustav Crne Gore, niti da su tom odlukom ugrožena bilo čija prava. Sud je ukazao na proceduralno pitanje – izostanak prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore, što ćemo kao odgovorna lokalna vlast u potpunosti ispoštovati kroz ponovnu proceduru donošenja Odluke u skladu sa Zakonom. Dakle, ponovo ćemo pokrenuti postupak za proglašenje Svetog Vasilija Ostroškog za slavu — Dan zaštitnika Nikšića i, siguran sam, dobiti saglasnost Vlade - rekao je Vuković.&nbsp;

Vuković: Svetog Vasilija Ostroškog za zaštitnika grada nije proglasila SO već građani Nikšića

Skupština Opštine Nikšić, većinom glasova odbornika vladajuće koalicije, nije prihvatila građansku inicijativu da se u centru grada omoguće zatvorene ugostiteljske terase.
Odbornici opozicije tvrde da je po srijedi selektivni pristup i da se ne vodi računa o egzistenciji brojnih Nikšićana zaposlenih u ugostiteljstvu.
Inicijativa, koju je potpisalo 3.000 građana, da se zadrže zatvorene ugostiteljske terase u centru grada izazvala je oštru polemiku u lokalnoj skupštini. Prostorni planer Mirjana Nikolić pozvao se na Nacrt programa privremenih objekata kojim nijesu predviđene zatvorene ugostiteljske terase.
- Zato što mislimo da je akcenat u toj prvoj zoni na pješačka kretenja, na javno korišćenje, bez usporavanja javnih površina. Ovako izgrađene remete urbanistički izgled centra grada - kazala je Nikolić.
I dok u vladajućoj koaliciji podržavaju, kako kažu, stav struke, u opziciji oštro kritikuju namjeru da se već izgrađene terase uklone. Predlažu kompromisno rješenje.
Rajko Perović iz DPS-a i Nikola Zirojević iz SD-a, pitaju dje je bila inspekcija i komunalna policija da spriječi u početku gradnju teresa, a ne sada kada su ljudi istrošili sredstva.
- Selektivnost je najgore pravni lijek na svijetu - kaže Perović.
Zirojević je istakao kako ovi ugostiteljski objekti hrane veliki projekt povodnica u Nikšiću.&nbsp;
- Što ćemo mi sa tim ljudima, ako ovakve lošne okluke lokalne samouprave dovedu do zatvoranja tih ugostiteljskih objekata - kazao je Zirojević.
Tema zatvorenih ugostiteljskih terasa poslužila je i za politička prepucavanja. Boris Muratović iz DPS-a zamjera aktualnom opštinskom rukovodstvu na, kako kaže, lošem upravljanju, dok predsjednik Skupštine opštine, Nemanja Vuković, ističe da je prethodna vlast zaboravila kako je radila.
- Tako se, gospodo, donose dobre odluke, iz razgovora, a ne zatvaranjem kancelarija i stavljanjem šifri na određene vrata, da se ne može doći do predsjenika Opštine, predsjednika Skupštine. Vjerovatno ćete sad i pred izbore dobiti neki 'open days', da bi svi tada mogli da dođu i da porazgovaraju s vama, o gle čuda na nekim novim projektima, koja nijeste imali dovoljno ni skloposti, ni znanja, ni iskustva da sprovedete u prethodnoj četvrti godini - kazao je Muratović.
Vuković je podsjetio da je prethodna gradska uprava 2019. godine usvojila program privremenih objekata.
- Imali ste vlast, imali ste jednopartijski parlament koji ne predviđa izgradnju zatvorenih ugostiteljskih terasa - kazao je predjednik Skupštine.
Nakon višestatne rasprave glasovima vladajuće koalicije, inicijativa građana nije prihvaćena, dok je glasovima istih odbornika usvojen program razvoja kulture opštine Nikšić od 2026. do 2030. godine, koji je takođe izazvao oštre kritike opozicije, koja tvrdi da u programu nema mjesta za njegovanje crnogorske kulture.
Većinom glasova odbornika većine usvojen i Program razvoja kulture opštine Nikšić za period do 2026. do 2030. godine, koji je opozicija oštro kritikovala.

Odluka SO Nikšić: U centru grada neće biti zatvorenih ugostiteljskih terasa

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Tag: so-niksic