Pitanje moralnog sklopa: Mora se objasniti ko kaže da Joka Baletić ne zaslužuje spomenik u Nikšiću i kako smo do toga došli

Istoričar Vukota Vukotić okarakterisao je kao prvorazredni skandal odluku nikšićkog Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova kojom nije prihvaćen prijedlog da se antifašističkoj heroini Joki Baletić podigne spomenik u gradu u kojem je svoj život položila na oltaru slobode.

Ovim povodom uzdržani su bili odbornik koalicije „Za budućnost Nikšića“ Mirko Varajić, Mirko Perunović iz Demokrata i šef odborničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Radovan Bijelić, glasova „za“ i „protiv“ nije bilo, a Vukotić je u razgovoru za Portal ETV podvukao da će oni, bili deklarativno uzdržani ili otvoreno protiv, ostati upamćeni samo po tome što je odbijeno podizanje spomenika Joki Baletić. To, kako je istakao, više nije pitanje stranačke pripadnosti - nego njihovog moralnog sklopa.

- Što nama znači jesu li bili otvoreno protiv ili uzdržani? Ako misle da će „uzdržanim“ stavom da zavaraju nekoga o tome što su njihovi stavovi o antifašističkom nasljeđu - onda su se grdno prevarili - naglasio je Vukotić.

Time su, decidan je istoričar, najbolje pokazali što misle o antifašističkoj borbi, Nikšiću i Joki Baletić.

- Nije trebalo da se kriju iza toga „uzdržano“. Jasno je da ne vide Joku Baletić kao crnogorsku heroinu - već smatraju da bi to trebalo da se poništi i da bi ona trebalo da bude zaboravljena u gradu pod Trebjesom. To je nedopustivo - podvukao je Vukotić.

Ukazao je i da je pitanje zašto nije bilo glasa ostalih članova Savjeta, te ocijenio da bi opozicija u Nikšiću trebalo da inicira sjednicu Skupštine Opštine na kojoj bi se razjasnilo i raspravljalo o tome kako smo uspjeli da dođemo do toga da ovakva inicijativa bude odbijena.

- Pitanje je koliko je legitimno to što su radili, a opozicija je ta koja mora da inicira ovakve stvari. Građanima se mora objasniti ko je taj koji kaže da Joka Baletić ne zaslužuje spomenik u Nikšiću - jasan je Vukotić.

„GRAĐANSKE“ PARTIJE NAJVIŠE DOPRINOSE DA SE NENORMALNO PROGLASI NORMALNIM

Na pitanje Portala ETV što ovakve odluke govore o partijama koje se predstavljaju kao građanske, Vukotić je rekao da one sebe zapravo legitimišu kao antigrađanske i da to samo potvrđuju ovakvim pokušajima revidiranja istorijskih fakata - što je, kako je istakao, već svojstveno nikšićkoj vlasti od kad je Marko Kovačević tamošnji gradonačelnik.

- Dugoročne posljedice ovakvih odluka su veliko pitanje jer će se zadržati tokom njihovog mandata. Svaka normalna vlast, koja nakon njih dođe, će poništiit sve što pokušavaju posljednjih šest godina i što su uradili u pogledu revizije crnogorske istorije - rekao je istoričar.

Imamo, kako je rekao, bezbroj primjera gdje se istorijske činjenice izvrću, a potpuno nedozvoljeni stavovi poturaju kao fakti i istine.

- Mi danas živimo u društvu u kojem nenormalno pokušava da se prikaže normalnim. To je najveća mana trenutno u Crnoj Gori. To je ono čemu se mora stati na kraj, a upravo partije koje se deklarišu građanskim najviše doprinose tome da se nenormalno proglasi normalnim - zaključio je Vukotić.

Podizanje spomenika Joki Baletić inicirao je Građanski pokret URA.

„MOJA ŽELJA JE POZNATA MOJIM DRUGOVIMA, ČUĆETE KADA JE BUDU IZVRŠAVALI“

Joka Baletić rođena je 1924. godine u Broćancu, u blizini Nikšića, gdje je završila osnovnu školu. Kao mlada je, silom prilika, u ruke uzela oružje i pridružila se narodnooslobodilačkom pokretu.

Tokom ratnih dešavanja je kao bolničarka učestvovala u IV udarnom bataljonu nikšićkog NOP-a. Devetog maja 1942. godine, u žestokim borbama koje su partizani vodili sa Italijanima i njihovim domaćim saradnicima, zajedno sa komesarom Ljubom Čupićem, zarobljena je na terenu Kablene glavice. Nakon višednevne torture i neuspjelih pokušaja da od nje pridobiju bilo kakve informacije o njenim saborcima i njihovim planovima, okupator je osudio na smrt. Imala je tek 17 godina.

Prije nego što će presuda biti i sprovedena, Joka je prkosno vezane ruke podigla uvis, sa stisnutim pesnicama klicala slobodi i nije dozvolila dželatu da joj stavi omču oko vrata. To je učinila sama.

Kada su je pitali za posljednju želju, odgovorila je: „Ona je poznata mojim drugovima. Čućete je kada je budu izvršavali“.