Predmet koji se tiče napada na fotoreportere i uništavanje njihove opreme u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže kako Crkva Srbije nije iznad države i zakona.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenio istoričar Vukota Vukotić.
Navikli su građani, kaže Vukotić, da je Crkva Srbije iznad države - a posebno iznad sudskih organa.
- Pa je suđenje napadačima na novinare i snimatelje u Gornjem Zaostru pravi test za državu. Na ovom primjeru crnogorsko sudstvo ima veliku šansu da stane na put takvoj praksi i da se jedan put pokaže da Crkva Srbije ne može biti iznad države - naglasio je on.
<h2>POKUŠAJ PRANJA BIOGRAFIJE SRBIJE</h2>
Izjave svjedoka u ovom slučaju su, cijeni Vukotić, potpuno besmislene.
- Jer je potpuno nelogično da su novinari i snimatelji pili i veselili se na radnom zadatku, to je potpuno nemoguće jer bi onda to povlačilo njihovu krivicu, makar disciplinsku. Samim tim vidimo da su to izgovori kojima se služe zato što su ponovili riječi mitropolita broj dva – Metodija. Tako da je teško komentarisati takve stvari, ali u svakom slučaju jedna velika šansa da se takvoj praksi stane na put, da se jednom sudskom presudom Crkva Srbije postavi na svoje mjesto - rekao je Vukotić.
On smatra da se veličanjem presuđenog četničkog komandanta zločinca Pavla Đurišića pokušava oprati biografija Srbije – što, kako je rekao, konkretno nema veze sa tim dokazanim ratnim zločincem.
- Postoji bezbroj arhivskih dokumenata, svjedočenja, i stav istorijske nauke o njemu i njegovom djelovanju tokom Drugog svjetskog rata... Međutim ovdje je u pitanju jedan pokušaj promjene narativa koji se nameće u Crnoj Gori, i ne samo kod nas, jer vidimo da je takvo nešto prošlo u Srbiji. Pretpostavljamo da prolazi i u onom dijelu Bosne i Hercegovine i sada nekako mi dolazimo na red. Stvar je u tome što će oni stalno insistarati na tome, u stvari to već rade godinama - naveo je Vukotić.
<h2>BESMISLENE TEZE KOJE NAMEĆE AUTORITET</h2>
To su, ukazuje on, besmislene teze, ali je problem u tome što se pokušavaju nametnuti putem autoriteta.
- E tu je problem, da se odmaknemo od autoriteta i dođemo na polje činjenica takve politike nemaju nikakvu šansu - istakao je Vukotić.&nbsp;
On cijeni i da ideja Crkve Srbije o rehabilitaciji četničkog pokreta nigdje nije naišla na veći otpor nego u Crnoj Gori.&nbsp;
- Čega su duboko svjesni i zbog toga ulažu iznimne napore. Zbog toga su ovi spomenici od tone, ikonografija... To godinama već traje, a nažalost smo dobili „oslobodilačku vlast“ koja oslobađa istoriju od činjenica i prilagođava narativ svojim političkim potrebama – naglasio je istoričar.
To je, decidan je on, nešto što crnogorsko društvo ne može da dopusti sebi.
- Jer ako tu pokleknemo: mi bukvalno gubimo pravo postojanje. To je ta posljednja stepenica na kojoj se brani crnogorski identitet koji se zasnivao na antifašizmu - jasan je Vukotić.
<h2>BRUTALNO PREKRAJANJE ISTORIJE</h2>
Osvrnuvši se na Rezoluciju i glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o fašizmu, neonacizmu, nacizmu i rasizmu, ukazuje na postojanje dva antifašizma.
- Jedan je evropski, afirmisan posle 1941. godine i na kojem počiva današnje savremeno društvo i drugi - sumanuti program Rusije iz glave Dugina, čiji su sljedbenici na vlasti u Crnoj Gori – naveo je on.
Dodaje da se u Crnoj Gori ne radi o klasičnom revizionizmu, jer ne postoji revizija istorije koja bi podrazumijevala drugačiji pogled na osnovu novih činjenica.
- Mi ovdje imamo brutalno prekrajanje istorije, neko pokušava da nas ubijedi da nešto jeste, a svi znamo da nije - iako ne postoji nikakav dokaz to se pokušava uraditi samo na osnovu autoriteta – rekao je Vukotić.
Te stvari su, upozorava istoričar, izuzetno opasne za svako društvo.
- Ne postoji društvo koje može sebi da dozvoli takvo što za bilo koji segment istorije sa se tako brutalno prekraja. Nažalost, mi vidimo ovdje da se radi o prekrajanjima koja nijesu ni konkretno naša, ona su nama nametnuta spolja, to dolazi iz druge države, od nekih drugih ljudi i institucija druge države, što je još opasnije - rekao je Vukotić.
<h2>PREKO ŽRTAVA NE MOŽEMO DA PREĐEMO</h2>
Ističe primjer prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o distaniji Petrović ukloni riječ „nasilna“ u odnosu na aneksiju 1918. godine.
- Nijesu sve aneksije nasilne, postoje i nenasilne: a primjer je BiH 1908. godine koja je nenasilno anektirana od Austrougarske. To je bila potpuno nenasilna, jer je Austrougarska bila donosilac modernosti u odnosu na Osmansko carstvo koje je zvanično di tada bilo. Ima i drugih primjera, naravno, međutim stvar je u tome što se i to iskrivljuje i savija istina - i nekako upodobi prema trenutnim političkim potrebama - istakao je Vukotić.
Decidan je da se 1918. godine desila okupacija - i to je, poručuje on, pravi termin.
- Jer je došla od strane srpskih trupa kojima su pomagale francuske trupe, pa su nakon toga te okupacione vlasti održale neku veliku narodnu skupštinu i to srpskog naroda. Na samoj toj skupštini jedan od delegata Savo Fatić kaže ,,mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi”. Samo učesnici te skupštine priznaju da je postojao crnogorski narod, a sa druge strane isti taj narod nije pitan, nego je to izjašnjavanje srpskog naroda u zgradi opkoljenoj srpskim bajonetima pa su oni svi jednoglasno glasali – naveo je Vukotić.
Problem brisanja riječi „nasilna“ aneksija je, kaže on, cilj da se potre ono što je bilo posle toga - svi zločini koji su napravljeni u Crnoj Gori.
- Drugom dijelu vlasti ni taj prijedlog nije bio dovoljan, već ne smije ni da stoji aneksija, nego mora da bude dobrovoljno ujedinjenje, da smo sve dočekali raširenih ruku. Ali, šta ćemo sa žrtvama, preko žrtava ne možemo da pređemo, to je ono što pamtimo - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIC-85Fvpv_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, večeras u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Zatvor zbog prijetnji novonarki TV E&nbsp;
- 9 mjeseci zatvora za prijetnje novinarki TV E
- Poruke sa Foruma o vladavini prava&nbsp;
- Crna Gora tražila izručenje Stevana Simijanovića, lažnog američog diplomate
- Dan djeteta pod sloganom "Moj dan moja prava"
Gost emisije je istoričar Vukota Vukotić.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Vukota Vukotić

Poslanici Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović, podnijeli su amandman na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu jedan riječi nasilne aneksije države zamijene riječima ujedinjenja Crne Gore i Srbije.
Inicijativu poslanika SNP-a da se poništi riječ aneksija i zamijeni riječju ujedinjenje, za Antenu M komentarisao je istoričar Vukota Vukotić.
- Jednostavna je stvar. Mislim da je ođe ponovo na sceni jedno grubo prekrajanje crnogorske istorije - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Samim tim, naglašava Vukotić, dolazimo do toga da je ovo nešto čime ova vladajuća većina zapravo ogoljava svoj odnos prema istoriji i prema tradiciji Crne Gore.
- Naravno, od satelitskih partija poput SNP-a očekivano je da prave nekakve ovakve inicijative. Međutim, stvar je u tome što vjerovatno velika većina vladajuće koalicije ovo misli, inače, oni to ne bi ni pokretali - &nbsp;podvlači istoričar.
Uostalom, napominje Vukotić, prva inicijativa je i došla od PES-a, najveće partije u vladajućoj koaliciji.
- Ono o čemu se radi je zapravo to što je ovo jedno potpuno poricanje crnogorske istorije. Naravno, sad im smeta čak i riječ aneksija, iako je u starom zakonu stajalo nasilna aneksija, što je, naravno, još jedan poseban oblik, koji je trebalo da bude u originalnom prijedlogu. Međutim, stvar je u tome da oni sada žele bukvalno, što bi se reklo silom na sramotu da ubace srpsku verziju istorije – onu koja nam je do sada nametana od strane vlasti Srbije i onu koja nam je do sada nametana iz Beograda - kategoričan je Vukotić.
Ukazuje da se sada jasno vidi da to jeste cilj njihove politike u Crnoj Gori.
- Naravno da se ovim stvarima bukvalno briše sva moguća crnogorska državnost – jer zaboga, mi smo trebalo da imamo to neko opštenarodno ujedinjenje. Naravno da ništa od toga nema. Dobili smo jednu nasilnu aneksiju, dobili smo ratne zločine, dobili smo poništenje državnosti Crne Gore, prestanak naše države, ćeranje naše dinastije sa njenoga trista godina dugoga trona - izričit je sagovornik Antene M.
Istoričar dalje pojašnjava da su sve to činjenice koje su realne i koje postoje.
- Međutim, sad je stvar u tome da se to nekako prekroji, kako bi došlo do toga da verzija istorije koja se nameće iz Beograda od strane velikosrpskih krugova bude nametnuta narodu Crne Gore. Kao da mi ne možemo da imamo svoju prošlost i da ne možemo da imamo svoju interpretaciju te prošlosti - podvlači istoričar.
Kako naglašava, nas zaista ne zanima kako neki narod interpretira neke događaje.
- Nama je važno kako ih mi u Crnoj Gori interpretiramo. Nažalost, ovim se pokazuje da postoje snage koje su direktno na liniji sa Beogradom koji nimalo ne vode interese o crnogorskom narodu, o crnogorskoj državi, o crnogorskoj naciji, već služe interesima jedne druge zemlje i drugoga naroda - poručuje sagovornik Antene M.
Kako upozorava, od ovoga ne može biti eksplicitnijeg pokazatelja.&nbsp;
- Ovakve stvari su zaista ti pokazatelji kuda ovo sve ide i kako vladajuća većina vidi odnos prema prošlosti. I koliko god da su njima trenutno puna usta nekakve tradicionalne Crne Gore i toga što je opet besmislena teza, ali ovo su baš oni pravi pokazatelji na kojima mi stvarno vidimo đe oni ciljaju i šta je suština njihove politike - zaključuje Vukotić.

Vukotić: Većina vladajuće koalicije misli isto što i SNP, žele da silom na sramotu ubace srpsku verziju istorije koja nam je nametana iz Beograda

Prijedlog izmjena i dopuna zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš je još jedan perfidan pokušaj prekrajanja crnogorske istorije - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić u razgovoru za Portal ETV nakon što su poslanici vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović i Miloš Pižurica Skupštini Crne Gore dostavili dokument kojim, pored ostalog, nastoje izbrisati prefiks „nasilna“ u odnosu na aneksiju Crne Gore 1918. godine.
Tada je Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca. Srpski agenti koji su poslati u Podgoricu su proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ uprkos činjenici da je postojala redovna crnogorska narodna skupština - i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom države, i uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
Vukotić, kako je naglasio u razgovoru za Portal ETV, odavno govori da nije u pitanju revizionizam - jer to znači ispravljanje na osnovu novih činjenica, već da se radi o brutalnom prekrajanju fakata.&nbsp;
- Pokušaj da se iz zakona izbaci kvalifikacija nasilna aneksija još jedan je u nizu od trenutne vladajuće koalicije koja visoko na svojoj agendi ima rastakanje istorijskih činjenica i prepravljanje crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda - jasan je istoričar.
<h2>DUBLJA AGENDA</h2>
To je, kako je ustvrdio, sve u sklopu projekta „pomirenja“ koji podrazumijeva da se odreknemo vlastite istorije u korist beogradskih bajki.&nbsp;
Na pitanje Portala ETV može li se uopšte polemisati o tome je li aneksija 1918. bila „nasilna“, Vukotić je odgovorio da je to vrlo teško.
- Jer suština ovog zakona jeste da se osudi kako nezakonita aneksija - tako i represija i zločini koji su uslijedili nakon srpske okupacije – naglasio je Vukotić.
Krajnji cilj ovih izmjena, prema njegovom mišljenju, je nametanje volje trenutne vlasti svim građanima.
- Bojim se da se iza toga krije dublja agenda kojoj je cilj da potpuno asimiluje Crnogorce i utopi ih u fantazije „srpskog sveta“ - ocijenio je Vukotić.
Otuda, upozorava on, i ovi stalni i uporni pokušaji da se nametne njihovo gledanje prošlosti što bi, smatra istoričar, predstavljalo uvod u dalje radnje na rastakanju crnogorske kulture.
<h2>CRNA GORA SE KOREKTNO ODNIJELA PREMA NASLJEDNICIMA</h2>
Na pitanje Portala ETV može li se Zakon o dinastiji Petrović Njegoš uopšte ponovo mijenjati s obzirom na činjenicu da je princu Nikoli, shodno aktuelnom važećem zakonskom rješenju, već pripala nezanemarljiva svota novca za projekte njegove fondacije, da se odrekao restitucije i političkog djelovanja, Vukotić je decidan da bi dalje obeštećenje bilo apsurdno.
- Neko dalje obeštećenje dinastije Petrović Njegoš je apsurdno, država Crna Gora se sasvim korektno ponijela prema njima. Prema tome, jedino je logično da je ovaj pokušaj proturanja zakona paravan za naredna djelovanja - naveo je on.
Vukotić kaže i da bi, ako bi se ovaj Zakon sada promijenio, teoretski bilo moguće da to iznova čini bilo koja naredna parlamentarna većina i da se Crna Gora tako dovijeka odužuje nasljednicima dinastije Petrović Njegoš.&nbsp;
- Ovim izmjenama i dopunama zakona se uvode i ženski potomci što bi se moglo tumačiti i kao uvođenje Karađorđevića na mala vrata - istakao je Vukotić.
No, trenutnu većinu malo je, smatra on, briga za status dinastije Petrović Njegoš.
- Oni imaju druge ciljeve na kojima rade: i ovo je dio toga narativa. Sa ovakvim malim pokušajima želi se postići atmosfera u kojoj bi bilo normalno dalje prekrajanje istorije i micanje mauzoleja na Lovćenu - zaključio je Vukotić.

Anja Ivanović

Prijedlog da se iz Zakona izbaci kvalifikacija „nasilna“ aneksija 1918. još jedan pokušaj prepravljanja crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda

Dok Crna Gora svjedoči novim oblicima ponižavanja državnih institucija od strane crkve Srbije, istoričar Vukota Vukotić u razgovoru za Portal Analitika upozorava da su mehanizmi za zaštitu državnog dostojanstva i kulturnog nasljeđa – odavno poznati, ali da nedostaje politička volja da se oni primijene.
On ocjenjuje da Crkva Srbije od 2020. godine uživa „vaninstitucionalni, a posljednjih pet godina i nadzakonski status“, dok aktuelna vlast, „vezana zahvalnošću za avgustovsko ‘osvježenje’“, sistemski sprovodi program „krčmljenja crnogorske kulturne baštine“.
Vukotić je stava da Crna Gora ne svjedoči istorijskom revizionizmu, već pokušaju da se silom nametne lažan narativ o Drugom svjetskom ratu, koji vodi ka potpunom poništenju crnogorskog identiteta. Istovremeno, upozorava na opasnost rasta novih oblika fašizma i ćutanje onih koji bi morali reagovati.
<h2>Servilnost državnih organa prema odraz duboke privrženosti vlasti Crkvi Srbije</h2>
ANALITIKA: Nakon više sedmica prebacivanja odgovornosti, Osnovni sud u Beranama uvažio je zahtjev tamošnjeg Tužilaštva da se oduzme spomenik Pavlu Đurišiću iz manastira Đurđevi stupovi, samo kako bi službenici policije otkrili da se više ne nalazi tamo. Zašto država dozvoljava da je na ovaj način ponižava crkve Srbije? Vjerujete li da će spomenik na kraju biti pronađen i oduzet? Kako ocjenjujete ćutanje čelnika MUP-a, Vlade i lokalne samouprave na vrijeđanje i drskost koju službenici crkve Srbije pokazuju prema državnim organima?&nbsp;
VUKOTIĆ: Iskreno, sumnjam da će spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću biti oduzet od strane MUP-a Crne Gore. Ovo zbog toga jer vidimo da je država potpuno nemoćna pred Crkvom Srbije i da se neprestano crnogorski organi ponižavaju.&nbsp;
Na pitanje zašto država Crna Gora dozvoljava, da se sprečava rad njenih organa i trpi omalovažavanje svojih službenika, odgovor je jedino u servilnom odnosu sadašnje vlasti prema Crkvi Srbije.&nbsp;
Zapravo, ovakvo ponašanje Crkve Srbije, koja svaki dan i na svaki način pokazuje da je iznad države Crne Gore, proizvod je avgustovskog „osvježenja“ 2020. godine. Glavna snaga iza tih promjena, treba li podsjećati, bila je Crkva Srbije i zato sada uživa poseban status, koji je iznad zakona ove države. Zato sve crnogorske institucije i ćute pred sveštenstvom Crkve Srbije.
Servilnost državnih organa Crne Gore prema ovoj vjerskoj organizaciji odraz je nemoći i duboke privrženosti trenutne vlasti Crkvi Srbije.
ANALITIKA: U crmničkom selu Brčeli nedavno je održan je protest zbog devastacije manastira u tom mjestu i političkog djelovanja crkve Srbije. Za medije ste ovom prilikom kazali da, iako je potpisivanjem tkz. Temeljnog sporazuma crkva Srbije dobila nesrazmjerno veliku moć, i dalje ima jasna ograničenja te da je Zakon o kulturnim dobrima iznad bilo kakvog ugovora. Vjerujete li da je aktuelno rukovodstvo Ministarstva kulture spremno da zauzda osionost crkve Srbije? Ako su državni organi Crne Gore nemoćni pred ovom organizacijom, da li bi tužbe međunarodnim sudovima dale rezultate?&nbsp;
VUKOTIĆ: Čak i pravnim laicima je jasno da je Zakon iznad bilo kojeg Ugovora, samim tim i Zakon o kulturnim dobrima spram temeljnog ugovora. Uostalom, temeljni ugovor je morao biti usaglašen, makar su ga takvim predstavili, sa pomenutim zakonom. No ovdje se radi o nedostatku političke volje da se jasne zakonske odredbe sprovedu u praksi.&nbsp;
Iz poteza koje povlače, takođe je jasno, da aktuelno rukovodstvo Ministarstva kulture i medija nije sposobno, a ni zainteresovano, da na bilo koji način ugrozi djelovanje Crkve Srbije. Trenutna vladajuća većina sistemski sprovodi program razdavanja i krčmljenja crnogorske kulturne baštine. To je dio agende koja ih je i dovela na vlast. Već odavno Crkva Srbije u Crnoj Gori uživa vaninstitucionalni status, a zadnjih pet godina i nadzakonski status, pa stoga nema nikoga ko bi mogao da stane na put njenoj osionosti.&nbsp;
Nažalost, smatram da ni tužbe međunarodnim sudovima ne bi imale nekog efekta, samo bi te sudove i sudije ubacila u rebus kako da odluče. Jer sa jedne strane imamo prava vjerskih zajednica, a nama je teško da dokažemo, bilo kome u normalnom svijetu, da se jedna vjerska organizacija ponaša antidržavno. Čak i kada bi se uspjelo sa nekim tužbama, veliko je pitanje da li bi crnogorske trenutne vlasti imale volju da te odluke primijene.
ANALITIKA: Privođenje i kažnjavanje bračnog para Nikaljević još jednom je ogolilo potpunu submisivnost državnih organa crkvi Srbije. O tome koliki problem za Crnu Goru predstavlja ničim zauzdana moć ove organizacije, rečeno je mnogo. No vidite li ikoga na političkoj sceni ko je spreman da joj, bez fige u džepu, stane na crtu?&nbsp;
VUKOTIĆ: Za sada samo se građani suprostavljaju samovolji popova Crkve Srbije. U nizu slučajeva, a među njima se izdvaja primjer porodice Nikaljević, građani pokušavaju da odbrane svoje nasljeđe, a uz to i kulturno nasljeđe ove države.&nbsp;
Nažalost, to moraju sami jer državni organi slabo rade svoj posao. Njihove reakcije se svedu na par dopisa i pisanih referata o ogroženosti kulturnih dobara. No, opet ponavljam, u pitanju je samo politička volja vlasti. Mehanizmi, zakonski i svaki drugi postoje, samo ih treba primijeniti.&nbsp;
<h2>Fašizam se prilagođava dnevnim potrebama, treba stalno biti na oprezu&nbsp;</h2>
ANALITIKA: Revizija istorijskih događaja, posebno iz perioda Drugog svjetskog rata, s pozicija velikosrpskog nacionalizma postala je gotovo svakodnevica u Crnoj Gori. Mislite li da će vlast predvođena Andrijom Mandićem stati dok i zvanično ne izjednači partizanski i četnički pokret?
VUKOTIĆ: Stalno naglašavam da u Crnoj Gori od „osvježenja“ nije na snazi istorijski revizionizam, jer bi on podrazumijevao iznošenje novih dokaza i činjenica i revidiranje naučnih stavova. Ono čemu mi prisustvujemo je grub i osion pokušaj da se silom nametne pogrešan i lažan narativ o događajima i ishodima Drugog svjetskog rata kod nas.&nbsp;
Uporno se želi proturiti agenda po kojoj su poraženi i zločinci sada dobri, a pobjednici loši. Sigurno je da niko od trenutne vlasti neće odustati ovih namjera, jer kao prvo ne smiju da se zamjere Crkvi Srbije, a drugo to je ono što su obećavali svojim biračima.&nbsp;
Svakako da je želja Andrije Mandića da se izjednači partizanski i četnički pokret, kako bismo što bolje imitirali Srbiju, ali to nije moguće sem uz falsifikovanje istorije. To je ono čemu se većina crnogorskih građana odlučno protivi.&nbsp;
Bojim se da ovo izjednačavanje nije samo čin za sebe, već uvod u neke dalje radnje protiv države i radi poništenja crnogorskog identiteta.
ANALITIKA: Što smatrate da je mučnije za gledati, kako djelovi vlasti na čelu sa crkvom Srbije i Novom srpskom demokratijom, notorne kvislinge i zločince proglašavaju za mučenike i heroje, ili kako formalno građanske partije u vlasti nemušto brane crnogorski antifašizam?&nbsp;
VUKOTIĆ: Moram se odlučiti, ovog puta, da je mučnije gledati građanske partije kako se koprcaju u pokušajima da brane antifašističke tekovine crnogorskog naroda. Prirodu i opredjeljenja ove vlasti smo znali od prije i njihovi potezi su očekivani i nikad ih nijesu krili.&nbsp;
Ono što je poražavajuće je da je, za mnoge građanske partije, antifašizam samo floskula i popunjena stavka, iako su im usta puna njegove odbrane. Ono što izgleda mnogi ne shvataju, jeste da je antifašizam djelovanje, a ne parola.&nbsp;
Mi smo svjedoci da oblici i forme fašizma, niču oko nas svakodnevno, a da na njih malo ko reaguje. Danas se mnogi brane time da ne vide fašizam oko sebe, jer se ne pojavljuje u strogo definisanim formulacijama, koje se izučavaju u školama. U praksi nije tako, fašizam se prilagođava dnevnim potrebama i potrebno je stalno biti na oprezu.&nbsp;
Zbog toga antifašizam mora da se brani svakodnevno, jer ni on ne može biti stanje ili proglašena stavka deklaracije. Kako god me neki shvatili, zaista postoji stalni antagonizam između dva antipoda današnjeg društva i samo od naših izbora zavisi u kojem će se pravcu crnogorsko društvo kretati.&nbsp;
Zato je važno da svaki dan upiremo prstom u i najmanji pojavni oblik fašizma, a još je važnije da svi građani budu dovoljno dobro obrazovani i naučeni da ih prepoznaju. Samo na taj način možemo sačuvati antifašistički duh našeg društva. A kada to uspijemo, neće nam se dešavati ovakvi ispadi kao sa Markom Šubarom.&nbsp;
<h2>Tradicija ugrožena šovinističkim gestovima i ćutanjem&nbsp;</h2>
ANALITIKA: Zaključak VDT-a da je prijetnja Marka Kovačevića u kojoj je proučio da će „sa onima koji neće kao braća nego kao Turci“, postupati „kao prema Turcima“ nije krivično djelo no tek prekršaj, nije iznenadila nikoga u Crnoj Gori. Iako je Crna Gora multietnička i multivjerska zemlja još od Berlinskog kongresa 1878, a posljednji vojni sukob sa Osmanskim carstvom je imala prije više od vijeka, zašto termin Turčin i dalje opstaje kao pežorativni pojam?&nbsp;
VUKOTIĆ: Da se nadovežem na prethodno pitanje, bili smo svjedoci jednog šovinističkog ispada trenutnog gradonačelnika Nikšića. Klasično nepoštovanje različitosti, targetiranja drugih, prijetnje, klerofašistički narativ, kojeg smo slušali na Grahovu, za sudske organe Crne Gore nije krivično djelo.&nbsp;
Njihova presuda je jednako oblik ispoljavanja fašizma kao i Markov govor. Stoga je moramo tretirati kao još jedan udar na kulturu imultietničnost crnogorskog društva. Svjesni smo da i dalje, u kleronacionalističkim krugovima, koji su za sad na vlasti, postoji potreba za stalnim održavanjem tenzija i nekim izmišljenim spoljnim neprijateljima. Otuda taj narativ o „Turcima“ kao savršenim, izmišljenim protivnikom.&nbsp;
Na taj način uspijevaju da spoje nacionalističke mitologeme i nazovi tradiciju sa nekakvim atavističkim arhineprijateljem. Sve to govori o stanju svijesti trenutne vlasti. Ono što je poražavajuće je činjenica da se svi polako navikavamo na te ispade i time direktno svi doprinosimo urušavanju Crne Gore kao multikulturnog društva.&nbsp;
Ogromna tradicija koju smo gradili vjekovima na ovom prostoru, koja je od naše države napravila dom za sve narode, sada je ugrožena ovakvim banalnim šovinističkim gestovima i ogromnim ćutanjem većine.&nbsp;
<h2>Država sponzoriše šovinizam, imamo posla sa zarobljenim institucijama</h2>
ANALITIKA: Nedavna odluka da se status istaknutog kulturnog stvaraoca dodijeli Milutinu Mićoviću izazvala je veliku polemiku u javnosti. Njegov rad i javno djelovanje često prelaze u otvorenu političku i nacionalističku propagandu. Kako komentarišete činjenicu da država ovim činom zapravo institucionalizuje i nagrađuje aktivizam koji ima izrazito ideološku pozadinu?&nbsp;
VUKOTIĆ: U posljednje vrijeme vidimo da se stvara klima u crnogorskoj kulturi u kojoj se svaki šovinizam nagrađuje. Počev od Trinaestojulske nagrade, do skorašnje dodjele statusa istaknutog umjetnika Milutinu Mićoviću, dobijamo uzdizanje kleronacionalizma i primitivizma. Ovim se pokazuje da je crnogorska kultura bačena na koljena.&nbsp;
Ponovo, na sceni je odlučna politička volja vladajuće većine da unizi i prepakuje sve domete naše kulture. Otuda nije ni čudo što se „zaslužni građani“ na tom zadatku nagrađuju za odrađeni posao. Upravo tu se ogledaju oni pojavni oblici fašizma o kojima smo govorili malo prije.&nbsp;
Od kontrarevolucionarnog udara 2020. godine, stvara se klima urušavanja crnogorskih građanskih vrijednosti. U tome kultura zauzima istaknuto mjesto, pa je zato u vrhu agende djelovanja kleronacionalističkih krugova. Otuda se i čini da država sponzoriše svako ispoljavanje šovinizma, jer imamo posla sa zarobljenim institucijama.
ANALITIKA: Da li se ovako šalje poruka da kulturni stvaralac u Crnoj Gori može biti nagrađen po mjeri političke lojalnosti trenutnoj vlasti? S druge strane, kada se zna da je status istaknutog kulturnog stvaraoca povezan i sa finansijskim beneficijama iz državnog budžeta, nameće se pitanje da li država ovako zapravo finansira političko-propagandni angažman u službi određenih ideologija?&nbsp;
VUKOTIĆ: Ideološka matrica kontrarevolucije od 30. avgusta iznjedrila je petokolonaški narativ kojem je zadatak da uništi sve tekovine crnogorske kulture. Zato svako propagandno djelovanje i širenje otrovnih šovinističkih ideologija jeste poželjno kod ove vlasti i obilato se nagrađuje. To je sve udžbeničko djelovanje ideologa, koji definitivno ne sjede u Crnoj Gori.&nbsp;
Tako da sve ovo možemo podvesti pod „to je nama naša borba dala“ floskule. Na taj način funkcioniše ideološka matrica koja nam se nameće i koja traži da se svi potčine njenim uzusima. Zbog toga se kulturnim radnicima šalje poruka da moraju biti lojalni trenutnoj vlasti, ili da će biti izopšteni. To je eksplicitni čin ubijanja kulturnog djelovanja i moramo se odlučno suprostaviti.

Vukotić: SPC uživa nadzakonski status a vlast joj služi bez otpora, grubo nametanje lažnih istorijskih narativa vodi u poništenje Crne Gore

Međunarodni naučni skup pod nazivom „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ koji organizuje Matica crnogorska će okupiti 28 naučnika, profesora, istraživača iz šest evropskih država koji će se ovom temom baviti iz raznih aspekata. Skup će biti održan u hotelu „Podgorica“ 1. i 2. oktobra 2025. godine. 
Kako je saopšteno iz Matice crnogorske, cilj ovog skupa je da se naučno sagledaju i pruže moguće nove interpretacije u pogledu uloge i doprinosa hrišćanstva, kao religije, civilizacije i kulture, crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom nasljeđu, odnosno crnogorskom državnom identitetu i subjektivitetu. 
- Hrišćanstvo je od njegove pojave do savremenosti prihvatano i kao kultura življenja sa dva milenijuma dugom tradicijom civilizacijskog razvoja. Zbog toga su identiteti gotovo svih evropskih nacija utemeljeni na hrišćanskoj vjeri, vrijednostima i tradiciji. Istorijski razvoj hrišćanstva i podjela na istočnu – pravoslavnu i zapadnu – rimokatoličku konfesiju su na prostoru Crne Gore ostavili duboki uticaj, predstavljajući u istorijskom i duhovnom razvoju dvije žive hrišćanske tradicije. Na ovaj je način hrišćanstvo u Crnoj Gori dovelo do profilisanja crnogorske nacionalne identifikacije i njene osobenosti, specifične i različite od susjednih naroda - ističe se u saopštenju. 
Dvodnevni Međunarodni naučni skup „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović u srijedu 1. oktobra u 10 časova a radni dio će se odvijati u četiri sesije. 
U okviru prve sesije koja počinje istog dana u 10.30 sati prof. dr Ilija Velev sa Univerziteta „Sv. Ćirilo i Metodije“ iz Skoplja predstaviće rad „Pojava i uspostavljanje hrišćanstva kao religije, civilizacije i kulture na prostoru Crne Gore“. Prof. dr Božidar Šekularac će izlagati rad „Specifičnosti hrišćanstva u srednjem vijeku u Crnoj Gori“, dr Lenka Blechova Čelebić sa Instituta za istoriju Češke akademije nauka iz Praga će predstaviti rad „Problematika proučavanja srednjovjekovne istorije crkve na području Boke Kotorske“, a dr Tatjana Koprivica će sa koleginicama iz Rima dr Carlom Sfameni i dr Luciom Alberti predstaviti istraživanje na temu „Arhitektura ranohrišćanske Dokleje“. Prof. dr Mladen Vukčević predstaviće rad „'Vjersko pitanje' u crnogorskim ustavima i aktima ustavnog karaktera (1796–2007)“
U drugoj sesiji koja će biti održana istog dana od 15 sati dr Dragutin Papović će izlagati na temu „Organizacija ranohrišćanske crkve na prostoru Crne Gore“, mr Vukota Vukotić će govoriti „O prvom episkopu dukljanskom“, prof. dr Antun Sbutega je pripremio rad na temu „Sveta stolica i Duklja Vojislavljevića“, mr sc. Ivan Jovović će predstaviti svoj rad „Osvrt na nekadašnje dijeceze Barske nadbiskupije (Župa Kastel Lastva i Budvanski vikarijat 1571–1828)“, a dr sc. Savo Marković „Franjevački red u Baru / s osvrtom na franjevce u Budvi, Ulcinju i Svaču u srednjem i novom vijeku“. Dr Sašo Cvetkovski iz Makedonske akademije nauka i umjetnosti iz Skoplja predstaviće „Novootkrivene slikane predstave Sv. Vladimira u umjetnosti Balkana XVIII i XIX vijeka“, a mr Dragica Đurašević-Miljić „Trikonhalne sakralne građevine na prostoru Crne Gore od ranog do kasnog srednjeg vijeka“, a za kraj sesije prof. dr Maria Polimirova s Univerziteta „Sv. Kliment Ohridski“ iz Sofije predstaviće rad „Rana štampana knjiga iz XV vijeka kao činilac očuvanja hrišćanskih tradicija na Balkanu“. 
Treću sesiju 2. oktobra u 10 sati otvoriće mr Nela Savković-Vukčević temom „Blažena Ozana – lješanska sveta odiva“. Prof. dr Ilija M. Vujošević predstaviće rad „Strani putopisci o vjerskom životu hrišćana u Crnoj Gori u XIX vijeku“, dr František Šístek sa Instituta za istoriju Češke akademije nauka iz Praga predstaviće istraživanje „Hrišćanstvo u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori u češkim izvorima prije Prvog svjetskog rata“, a dr Slavko Burzanović i dr Olivera Popović rad „Katoličanstvo u knjaževini Crnoj Gori u zapisima italijanskih putnika“. Mr Petar Lekić govoriće na temu „Hrišćanstvo u pisanoj zaostavštini vladike Petra I Petrovića Njegoša“, mr Predrag Lutovac obrađuje „Rano hrišćanstvo crnogorskog Polimlja kroz rezultate novih arheoloških istraživanja“, a tema mr Boška Ikovića je „Najstariji hrišćanski objekat na teritoriji opštine Danilovgrad“. 
Posljednju sesiju koja počinje u 15 sati istog dana otvoriće dr Slobodan Jerkov temom „Crnogorsko srednjovjekovno crkveno pjevanje“, a nastaviti Slobodan Čukić radom „Apotropejska simbolika zmije u hrišćanskoj sepulkralnoj tradiciji na tlu Crne Gore“. U nastavku će prof. dr Dragan Veselinov izložiti razmišljanja i zaključke na temu „Srpska pravoslavna crkva i budućnost Crne Gore“, a Stevo Vučinić će predstaviti rad „Geneza crkava i pravoslavlja u Crnoj Gori kroz povijest: savremena devastacija i reinterpretacija crnogorske sakralne baštine i hrišćanskih duhovnih vrijednosti i rituala“. Borislav Cimeša bavi se temom „Živojin Perić o karakterističnom konfliktu svjetovnog i sakralnog u Crnoj Gori između dva svjetska rata“, a radni dio Naučnog skupa biće zaključen izlaganjem mr Božene Miljić na temu „Prisustvo crkve i hrišćanskih motiva u popularnoj muzici nastaloj za vrijeme litija (2019–2020) u Crnoj Gori“. 
Učesnici skupa će dati kraća saopštenja a kompletni radovi će biti publikovani u posebnom zborniku.
U sklopu Međunarodnog naučnog skupa „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ biće otvorena i izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Izložbu će 2. oktobra u 19 sati otvoriti Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a na izložbi će govoriti istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga.

Međunarodni naučni skup "Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore" 1. i 2. oktobra u hotelu "Podgorica"

Donji Brčeli, srce crnogorske istorije i vjekovni svjedok nacionalnih događaja. Ovo kulturno blago, koje u sebi nosi sjećanja na znamenite ličnosti poput Šćepana Malog i vladike Arsenija Plamenca, danas je, nažalost, izloženo ozbiljnoj devastaciji. Stručnjaci upozoravaju da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, iako je potpisivanjem Temeljnog ugovora dobila nesrazmjerno veliku moć, i dalje ima jasna ograničenja u pogledu upravljanja kulturnim dobrima. Uprkos tome, devastacija svetilišta poput Donjih Brčela pokazuje kako se ta ograničenja zanemaruju, čime se ugrožava ne samo fizički izgled spomenika, već i samo kulturno pamćenje Crne Gore.
Nakon što su mještani optužili sveštenike Srpske pravoslavne crkve da kopaju groblja kod manastira Donjih Brčela, kulturnog dobra Crne Gore, postavljaju se pitanja: do kada će institucije da ćute i do kada će se crnogorska istorija falsifikovati pod plaštom crkvenih interesa?
- Ovo što mi danas imamo u Donjim Brčelima je zapravo jedan nedostatak institucija Crne Gore i moći tih institucija da stanu na put jednome očiglednom prekrajanju i očiglednoj uzurpaciji kulturnih dobara ove zemlje- kazao je za Televiziju E istoričar Vukota Vukotić.
Nije prvi put da se kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore u Donjim Brčelima suočava sa skrnavljenjem, kaže Vukotić. Iako Temeljni ugovor daje značajne ovlasti crkvi, tvrdi da granica postoji.&nbsp;
- Postoji Zakon o kulturnim dobrima. I taj Zakon o kulturnim dobrima je iznad bilo kakvog ugovora. Čak šta više, mislim da se i Temeljni ugovor prilagođava odredbama o kulturnim dobrima- podsjetio je Vukotić i dodao da je zaista prije par godina bio pokušaj da se oskrnavi grob Šćepana Malog. Ne znam što njima tačno smeta Šćepan Mali, ali ajde. Danas se žele uzeti značajne stavke našeg identiteta kako bismo od nacije dobili jednu amorfnu masnu koja se više ne pita ni o čemu, već samo jednostavno sluša.
Iako zakonom zaštićen kao kulturni spomenik, manastir se danas tretira poput privatne imovine crkve. Prema tvrdnjama djela istoričara tokom jednog od igumana tog manastira oštećen je i grob Šćepana Malog. Devastacija pogađa i groblja predaka mještana, među kojima su i članovi porodice Nenada Nikaljevića. Njega i suprugu je prošle sedmice privela policija nakon verbalnog sukoba sa popovima i radnicima koji koji kod crkve izvode radove o kojima niko ništa ne zna. Uprkos svemu, Ministarstvo kulture do sada nije javno reagovalo.
- Tamo je sahranjen prvi svjetovni vladar Crne Gore Šćepan Mali. Zatim, tamo je sahranjen prvi vladika koji nije bio iz dinastije Petrovića Arsenije Plamenac. Tamo je radila jedna od rijetkih škola, čak i u momentu kad Crna Gora nije imala državu. Međutim, mi danas vidimo da to prisvaja Crkva Srbije, kao da je to nešto njeno i da to nije crnogorskoga naroda- navodi Vukotić.
Manastir Donji Brčeli zakonom je zaštićeno kulturno dobro još od 1953. godine, a od 1961. upisan je u registar nepokretnih kulturnih spomenika Crne Gore. Ipak, uprkos formalnoj zaštiti, na kompleksu se i dalje izvode nestručne intervencije i vrše izmjene bez adekvatne kontrole ili saglasnosti nadležnih institucija. Manastir je izgradio Đurađ II Balšić u 15. vijeku i služio je kao rezidencija njegove dinastije.

1250x600

1084x550

Donji Brčeli: Devastacija

Božena Miljić

''Opterećeni'' prošlošću, ali iz nje ne učimo: Istorija Crne Gore se brutalno prekraja i zloupotrebljava za tuđe interese

Mitologizacija istorijskih događaja i pokušaj da se istorijske činjenice stave vam konteksta - tako sagovornici Televizije E komentarišu govor koji je, povodom 150 godina od Nevesinjske puške, održao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, pozivajući da se mladi vaspitavaju na primjerima srpskih junaka. Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške, ali ukazuju da Mandić i taj događaj posmatra iz vizure "srpskog sveta".
Sagovornici TV E očekuju da predsjednik Skupštine, u susret obilježavanju Dana državnosti – 13. jula, primijeni istu propagandu, te da će i 13. jul biti na meti agresivnog revizionizma.
- Sami događaj koji se vezuje za ustanak u Hercegovini naravno da nije bio presudan, čak u zapadnoj istoriografiji se i ne pominje kao uzrok Berlinskog kongresa. Berlinski kongres svoje razloge nalazi u specifičnom narušavanju balansa moći zapadnih zemalja – prije svega – Njemačke, Austrougarske i Rusije – sa jedne strane – i Otomanskog carstva, sa druge.Jednako tako i svo drugi praznici koji su u početku negirani, oni se sad pokušavaju oteti, kidnapovati od CG i Crnogoraca i očekujem slično da slušamo u naredna dva, tri, četiri dana – kaže politički analitičar Danilo Kalezić.
Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške iz 1875. godine, ali se njima ne može davati konotacija kako to želi predsjednik Parlamenta, koji pokušava direktno da uveže Nevesinjsku pušku i Berlinski kongres, odnosno crnogorsku državnost.
- Naime, po već ustaljenoj praksi i običaju, naš predsjednik Skupštine je otišao, prije neki dan, tamo i položio vijenac tamo u Nevesinju, ali on to posmatra iz svoje vizure srpskoga sveta i koliko je to značajno za taj njihov velikosrpski projekat – objašnjava istoričar Vukota Vukotić.
Svečanosti u Nevesinju, osim Mandićća, prisustvovao je i mitrpolit SPC Joanikije, koji je – u govoru pripremljenom za zvaničnike Srbije iz prvog reda, još jednom tvrdio da su Crnogorci srpski narod. I nije tu bio kraj mitovi i prenebregavanju istorijskih činjenica.
- Hrabrost tih ustanika nije ostala u 19. vijeku, ona se prenijela na nove generacije – na srpske dobrovoljce u balkanskim ratovima, na heroje cerske, kolubarske, mojkovačke bitke, na mučenike Solunskog fronta i na one koji su položili živote za slobodu u Drugom svjetskom ratu – dodao je predsjednik crnogorske Skupštine.
Ko su „oni“ koji su se borili za slobodu u Drugom svjetskom ratu, Mandić nije precizirao, a zaboravio je – u nabrajanju slobodarskih borbi – da pomene onu koju su nakon Božićnog ustanka 1919. vodili borci Za pravo, čast i slobodu Crne Gore - protiv aneksije od strane Srbije –države čije su zvaničnike Joanikije i Mandić juče pokušali da oduševe svojim poimanjem istorije.

Marija Mitrović

Sagovornici TV E o govoru Mandića u Nevesinju: Mitologizacija istorije, za očekivati da i 13. jul bude na meti agresivnog revizionizma

Zgrožen sam, zabrinut i izrevoltiran odlukom Vlade Milojka Spajića da na današnjoj śednici Vlade ne dozvoli upis nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost - poručio je član Crnogorskog PEN centra Vukota Vukotić.
Ovu skandaloznu odluku, kako je naveo, tumači kao refleksiju mračnih, četničkih sila unutar Vlade čije pesnice ZBCG, Demokrate i SNP jurišaju na posljednje bastione odbrane akademskih sloboda.
- Povelja Međunarodnog PEN centra nastala u doba narastajućeg fašizma u Evropi, posebno je istakla akademske slobode i slobode pisaca, književnika i lingvista, budući da su takvi prvi ugušeni dolaskom Hitlera na vlast. Danas, devet decenija kasnije, vlada Crne Gore vrši obračun i udar s institucijom koja je međunarodno prepoznata kao jedan od stubova savremenog obrazovanja u Crnoj Gori i zaštitnika kritičke misli - rekao je Vukotić.
Ali se, prema njegovim riječima, Vlada četničkih elemenata prevarila.
- FCJK ima ko da brani i prije ćete nego ste mislili morati povući svoju sramotnu odluku. A o vašim gadostima biće obaviješten Međunarodni PEN centar. Siguran sam da će vam udar na akademsku instituciju donijeti ozbiljne političke poene na EU integracijama - poručio je Vukotić.

Vukotić: Anticrnogorskoj hunti iz Vlade poručujem - ne dirajte FCJK

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) potvrdili su za Portal ETV da je Nikola Janović napustio tu stranku i poželjeli mu sreću u daljem radu.
U odgovoru DPS-a našem portalu navedeno je da je Janović imao je zapažen angažman u partiji obavljajući funkciju ministra sporta, poslanika i člana Predsjedništva.&nbsp;
- Kao što smo komentarisali da ne vidimo ništa sporno u odluci gospodina Duška Markovića da se nakon više od tri decenije oproba u nekom novom političkom angažmanu, ne mislimo drugačije ni o odluci gospodina Janovića. Želimo mu sreću u daljem samostalnom djelovanju - poručili su iz te partije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikola-janovic-napustio-dps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPS: Ne vidimo ništa sporno u odluci Janovića da napusti stranku, želimo mu uspjeh u daljem radu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju, poručivši da ovakve kuće otvaramo zbog svih građana kako bi služila ljudima i donijela konkretne rezultate.&nbsp; - Put u EU je put za dobro svih naših građana. Za unapređenje vladavine prava, za socijalnu pravdu, za ekološku Crnu Goru. Zato za mene Evropska unija nije parola, zastava na zgradi ni bilbord, Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori - kazao je predsjednik. Govoreći o svrsi nove kuće, Milatović je istakao tri jasne uloge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Prvo, mjesto znanja, da mladi uče po evropskim standardima, vrijednostima, i stiču nove vještine. Drugo, da bude mjesto dijaloga, da za istim stolom budu građani, lokalna vlast, privreda i nevladine organizacije. Treće, mjesto nove političke kulture, vlast mora da sluša građane, a ne da građani čekaju milost države ili opštine - istakao je on. Cilj je, ponovio je on, da Crna Gora do 2028. postane punopravna članica Evropske unije. Kako je istakao, Evropa neće riješiti naše probleme umjesto nas. - Ali hoće podržati svaku ozbiljnu ideju i pošten projekat koji dođe iz Crne Gore, iz Bijelog Polja, ako je urađen odgovorno i transparentno. Evropska kuća mora da bude ulazna kapija za te ideje: od poljoprivrede do turizma, od energetike do inovacija. Sjever ne smije biti zaboravljen dio naše države, sjever konačno mora da bude motor razvoja - naglasio je Milatović. Predsjednik je kazao da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Podgorici i kabinetima, već i u Bijelom Polju, u Beranama, Pljevljima, Ulcinju i Herceg Novom, u svakoj opštini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Spremni smo za našu evropsku budućnost. Spremni smo da završimo posao. Ne pristajemo da Crna Gora stoji. Vrijeme je da Crna Gora zakorači naprijed. Evropska kuća u Bijelom Polju je dom za sve dobronamjerne ljude.Neka bude dokaz da snaga Crne Gore nije u politikama iz prošlosti, već u građanima koji rade, uče i vjeruju da ova zemlja može i zaslužuje mnogo bolje - poručio je Milatović.

Milatović: Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori, sjever ne smije biti zaboravljen

Ukrajinske vlasti optužile su danas Rusiju da šalje ukrajinsku decu koju je Moskva "otela" sa teritorija koje je okupirala ruska vojska u kampove za "prevaspitavanje" u Sjevernoj Koreji.
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec naveo je nove "izvještaje" o postojanju kampova u Sjevernoj Koreji gde su, prema njegovim riječima, ukrajinska djeca podvrgnuta prisilnoj "rusifikaciji" i "militarizaciji", preneo je francuski list 20 Minuta (20 Minutes)
- Svako dijete mora biti pronađeno, zaštićeno i vraćeno kući. Ukrajinska djeca ne mogu biti korišćena kao oružje u rukama agresora - rekao je Lubinec.
Tokom saslušanja pred Senatom SAD, zvaničnica ukrajinske nevladine organizacije Regionalni centar za ljudska prava Katerina Račevska rekla je u srijedu da je njena organizacija identifikovala 165 "kampova za prevaspitavanje" za ukrajinsku djecu koju je otela Moskva.
Prema njenim riječima, ti kampovi se nalaze na okupiranim ukrajinskim teritorijama, u Rusiji, Bjelorusiji i Sjevernoj Koreji.
Ukrajina optužuje Rusiju da je otela najmanje 20.000 ukrajinske djece od početka rata u februaru 2022. godine i tvrdi da je pronađeno samo 1.850 njih.

Kijev optužio Moskvu da šalje ukrajinsku djecu u kampove za prevaspitavanje u Sjevernoj Koreji

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerum - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerum

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: vukota-vukotic