<p>Mitologizacija istorijskih događaja i pokušaj da se istorijske činjenice stave vam konteksta - tako sagovornici Televizije E komentarišu govor koji je, povodom 150 godina od Nevesinjske puške, održao predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, pozivajući da se mladi vaspitavaju na primjerima srpskih junaka. Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške, ali ukazuju da Mandić i taj događaj posmatra iz vizure "srpskog sveta".</p>
<p>Sagovornici TV E očekuju da predsjednik Skupštine, u susret obilježavanju Dana državnosti – 13. jula, primijeni istu propagandu, te da će i 13. jul biti na meti agresivnog revizionizma.</p>
<p>- Sami događaj koji se vezuje za ustanak u Hercegovini naravno da nije bio presudan, čak u zapadnoj istoriografiji se i ne pominje kao uzrok Berlinskog kongresa. Berlinski kongres svoje razloge nalazi u specifičnom narušavanju balansa moći zapadnih zemalja – prije svega – Njemačke, Austrougarske i Rusije – sa jedne strane – i Otomanskog carstva, sa druge.Jednako tako i svo drugi praznici koji su u početku negirani, oni se sad pokušavaju oteti, kidnapovati od CG i Crnogoraca i očekujem slično da slušamo u naredna dva, tri, četiri dana – kaže politički analitičar <b>Danilo Kalezić</b>.</p>
<p>Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške iz 1875. godine, ali se njima ne može davati konotacija kako to želi predsjednik Parlamenta, koji pokušava direktno da uveže Nevesinjsku pušku i Berlinski kongres, odnosno crnogorsku državnost.</p>
<p>- Naime, po već ustaljenoj praksi i običaju, naš predsjednik Skupštine je otišao, prije neki dan, tamo i položio vijenac tamo u Nevesinju, ali on to posmatra iz svoje vizure srpskoga sveta i koliko je to značajno za taj njihov velikosrpski projekat – objašnjava istoričar<b> Vukota Vukotić</b>.</p>
<p>Svečanosti u Nevesinju, osim Mandićća, prisustvovao je i mitrpolit SPC<b> Joanikije</b>, koji je – u govoru pripremljenom za zvaničnike Srbije iz prvog reda, još jednom tvrdio da su Crnogorci srpski narod. I nije tu bio kraj mitovi i prenebregavanju istorijskih činjenica.</p>
<p>- Hrabrost tih ustanika nije ostala u 19. vijeku, ona se prenijela na nove generacije – na srpske dobrovoljce u balkanskim ratovima, na heroje cerske, kolubarske, mojkovačke bitke, na mučenike Solunskog fronta i na one koji su položili živote za slobodu u Drugom svjetskom ratu – dodao je predsjednik crnogorske Skupštine.</p>
<p>Ko su „oni“ koji su se borili za slobodu u Drugom svjetskom ratu, Mandić nije precizirao, a zaboravio je – u nabrajanju slobodarskih borbi – da pomene onu koju su nakon Božićnog ustanka 1919. vodili borci Za pravo, čast i slobodu Crne Gore - protiv aneksije od strane Srbije –države čije su zvaničnike Joanikije i Mandić juče pokušali da oduševe svojim poimanjem istorije.</p>

Marija Mitrović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sagovornici TV E o govoru Mandića u Nevesinju: Mitologizacija istorije, za očekivati da i 13. jul bude na meti agresivnog revizionizma

<p>Zgrožen sam, zabrinut i izrevoltiran odlukom Vlade <b>Milojka Spajića</b> da na današnjoj śednici Vlade ne dozvoli upis nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost - poručio je član Crnogorskog PEN centra <b>Vukota Vukotić</b>.</p>
<p>Ovu skandaloznu odluku, kako je naveo, tumači kao refleksiju mračnih, četničkih sila unutar Vlade čije pesnice ZBCG, Demokrate i SNP jurišaju na posljednje bastione odbrane akademskih sloboda.</p>
<p>- Povelja Međunarodnog PEN centra nastala u doba narastajućeg fašizma u Evropi, posebno je istakla akademske slobode i slobode pisaca, književnika i lingvista, budući da su takvi prvi ugušeni dolaskom Hitlera na vlast. Danas, devet decenija kasnije, vlada Crne Gore vrši obračun i udar s institucijom koja je međunarodno prepoznata kao jedan od stubova savremenog obrazovanja u Crnoj Gori i zaštitnika kritičke misli - rekao je Vukotić.</p>
<p>Ali se, prema njegovim riječima, Vlada četničkih elemenata prevarila.</p>
<p>- FCJK ima ko da brani i prije ćete nego ste mislili morati povući svoju sramotnu odluku. A o vašim gadostima biće obaviješten Međunarodni PEN centar. Siguran sam da će vam udar na akademsku instituciju donijeti ozbiljne političke poene na EU integracijama - poručio je Vukotić.</p>

Portal ETV

Vukotić: Anticrnogorskoj hunti iz Vlade poručujem - ne dirajte FCJK

<p>Jedini cilj uvođenja vjeronauke u osnovne i srednje škole je dodatno i totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije. Arhitekte takozvanog &nbsp;srpskog sveta u Crnoj Gori vide samo vladikat i to žele da ostvare - ocijenio je istoričar <b>Vukota Vukotić</b> za Portal Analitiku.</p>
<p>On je stava da peticija za uvođenje vjeronauke, koja nije prošla skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu, te neće biti upućena Vladi, nema veze sa vjerskim praznicima, već više sa nedavnim izborima.&nbsp;</p>
<p>- Iz ovoga vidimo da se vladajućoj većini, kao i Crkvi Srbije, žuri i da žele da iskoriste svaku priliku. Otuda i ubrzani postupak oko peticije, kao i njeno jedva legalno sastavljanje - podvlači Vukotić i dodaje da ih zato nije briga što već imamo predmete koji obrađuju religije u školama.</p>
<p>Podsjećamo, sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu obilježila je burna rasprava o tome da li bi se uvođenjem vjeronauke u osnovne i srednje škole u potpunosti obesmislili ustavno definisani principi sekularne države i građanskog društva.</p>
<p>Premda je peticiju podržao veći dio parlamentarne većine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija <b>Anđela Jakšić-Stojanović</b> mišljenja je da vjerskoj nastavi nije mjesto u obrazovnim ustanovama.</p>
<p>Čak 114 nevladinih organizacija i devetoro građanskih aktivista i aktivistkinja oštro su se usprotivili nametanju vjeronauke kao predmeta zasnovanog na dogmama, umjesto na činjenicama i kritičkom promišljanju, na kakvom se temelje naučne discipline koje su sastavni dio kurikuluma definisanog Zakonom o opštem obrazovanju i vaspitanju.&nbsp;</p>
<p>I dok dio javnosti smatra simboličnim to što se ova tema ponovno pokreće baš između dva vjerska praznika, politikolozi i istoričari uglavnom su saglasni u ocjenama da je u pitanju neka vrsta zakulisne postizborne igre, nakon nedavno lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom.&nbsp;</p>
<h2>Na sceni silovanje ljudskih prava radi uvođenja retrogradnih ideologija</h2>
<p>Vukotić kaže da je ovo čin da nas sve pretvore u veliko pravoslavno bratstvo i svežu u nacionalističke torove.&nbsp;</p>
<p>- Jer kroz taj predmet naša djeca dobijaće više nacionalističke naobrazbe nego vjerske - izričit je Vukotić.</p>
<p>Iako inicijativa za prosljeđivanje peticije Vladi nije dobila zeleno svijetlo na matičnom skupštinskom odboru, uvjeren je da se od nauma za uvođenje vjeronauke neće odustati.&nbsp;</p>
<p>- Za parlamentarnu većinu i Crkvu Srbije čini se sad ili nikad - naglašava Vukotić.&nbsp;</p>
<p>Kako ističe, svakako treba pozdraviti to što se ministarka Jakšić-Stojanović usprotivila, ali, kako kaže, to ne znači da su odustali.&nbsp;</p>
<p>- Što vidimo i po obrazloženju predsjednika skupštinskog odbora. Iz izjava predstavnika većine izlazi da treba da učimo dogmu radi kritičkog mišljenja, što je apsurdno - kategoričan je Vukotić.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje da je na sceni silovanje koncepta ljudskih prava kojim se pokušavaju uvesti retrogradne ideologije.</p>
<h2>Korak unazad kad je riječ o konceptu građanskog i sekularnog društva&nbsp;</h2>
<p>Analizirajući ovu tematiku s istorijskog aspekta, Vukotić napominje da nam je trebalo dosta vremena da se odmaknemo od uticaja crkve.&nbsp;</p>
<p>- Ipak, još od knjaza Danila Petrovića postali smo društvo koje se zasniva na građanskom i sekularnom konceptu društva - pojašnjava Vukotić.&nbsp;</p>
<p>Odatle se, kako ukazuje, jasno vidi koliki bi ovo bio korak unazad.&nbsp;</p>
<p>- Zato je jasno da se iza svega krije politički interes koji bi da potčini Crnu Goru - podvlači Vukotić.</p>
<h2>Propao projekat pravoslavnih gimnazija pa se šapa stavlja na cijelo obrazovanje&nbsp;</h2>
<p>Upitan da li se ovakvom peticijom po ko zna koji put neskriveno daje primat jednoj vjerskoj zajednici, odnosno, Srpskoj pravoslavnoj crkvi odgovara potvrdno.&nbsp;</p>
<p>- Definitivno, jer izgleda da je propao projekat pravoslavnih gimnazija, pa se sada ide na stavljanje šape na cijelo obrazovanje. Očigledno je da se Crkva Srbije i pored svih privilegija ne osjeća sigurno, pa želi da ugrabi svaku priliku - izričit je Vukotić.</p>
<p>Govoreći o posljedicama koje bi moglo proizvesti uvođenje vjeronauke u škole, navodi kako je siguran da bi došlo do potpunog zbunjivanja djece jer bi se na jednom času tvrdilo jedno, a na drugom nešto suprotno.&nbsp;</p>
<p>- Sve bi to bio ogroman korak unazad. Uz to, otvorio bi se put za nacionalšovinističku propagandu na kojoj počiva svetosavlje - rekao je Vukotić.&nbsp;</p>
<p>Kako ukazuje, sve ono što smo uspjeli da izbjegnemo u posljednjih 40 godina, sada bi se vratilo uz jedan agresivni revizionizam prošlosti.&nbsp;</p>
<p>- Sve to bi sasvim sigurno vodilo ka getoizaciji države - upozorava Vukotić.</p>
<h2>Nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar&nbsp;</h2>
<p>On poručuje da bi se ovime na mala vrata srušio ustavni poredak Crne Gore i sve ono što je tamo zapisano da su temeljni principi na kojima počiva ovo društvo.&nbsp;</p>
<p>- Ako ovakve peticije prođu, od ustavnih načela bi ostalo samo prazno slovo na papiru papiru. Vrlo je teško očekivati neki građanski otpor, jer trenutno nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar koji nam se desio 2020. godine - zaključuje Vukotić.</p>

Vukotić: Cilj uvođenja vjeronauke je totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije

<p>U prostorijama Narodne čitaonice i biblioteke “Ivo Vučković” u Baru juče je promovisana knjiga “Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti” istoričara <b>Petra Lekića</b>.&nbsp;</p>
<p>Riječ je o zbirci od 12 naučnih radova koji na multidisciplinaran način pristupaju fenomenima crnogorske istorije, s naglaskom na srednji vijek i rani novovjekovni period.&nbsp;</p>
<p>Knjigu je objavio Fakultet za crnogorski jezik i književnost.&nbsp;</p>
<p>Na promociji su govorili profesor <b>Neđeljko Đurović</b>, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i jedan od urednika izdanja <b>Aleksandar Radoman</b>, jedan od recenzenata<b> Vukota Vukotić</b> i autor.&nbsp;</p>
<p>Promociju je moderirala <b>Ivana Rondović</b>.</p>

1084x550

Vukotić: Knjiga koja vodi u središte podsvijesti crnogorskog naroda

<p>Ministarstvo kulture i medija (MKM) još od januara ignoriše <a href="https://etv.me/drustvo/za-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva">revizionističku emisiju</a> pod nazivom „Kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku“ u režiji „TV Hram“, a koja je u djelo sprovedena uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije.</p> <p>Iz resora, kojim rukovodi <b>Tamara Vujović</b> iz Demokrata, Portalu ETV je u januaru rečeno da <a href="https://etv.me/drustvo/mkm-jos-nije-u-toku-da-srpska-crkva-i-drzava-svojataju-crnojevica-stampariju-i-oktoih">nijesu upoznati sa najavom</a>, niti sadržajem ovog uratka - te da će na naša pitanja odgovoriti kad se o tome informišu. To su kazali iako je više medija izvijestilo o ovom slučaju, a najava emisije objavljena na zvaničnom sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske.</p> <p>- Nismo upoznati sa najavom navedene emisije, niti sa sadržajem iste. Nakon što se upoznamo (informišemo), odgovorićemo Vam - rečeno je u januaru Portalu ETV iz resora čija je obaveza, više nego ičija, da prati rad medija.</p> <p>S obzirom na to da odgovor ni mjesec i po kasnije nijesmo dobili, Portal ETV je u petak - 7. marta ponovo uputio pitanja MKM. Za odgovor smo, kao i prvog puta, ostali uskraćeni.</p> <h2><b>OTIMAČINA</b></h2> <p>Zahvaljujući crnogorskoj dinastiji Crnojević Crna Gora je, krajem 15. vijeka, dobila štampariju - i to samo nekoliko decenija nakon Gutenbergove. Ipak štamparija, koja predstavlja naš neobrisiv trag u vječnosti - zajedno sa prvom odštampanom knjigom „Oktoih“ na Balkanu, 2025. godine je povod za realizaciju projekta kojim se to kulturno i istorijsko blago pripisuje drugom narodu i državi.</p> <p>Zato i ne čudi što je projekat prisvajanja crnogorskog kulturnog i istorijskog blaga realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije, ali ni činjenica da su urednici ove emisije za sagovornika odbrali neumornog prvoborca u otimačini i reinterpretaciji istorije - mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) <b>Joanikija Mićovića</b>.</p> <p>On je u ovom uratku, između ostalog, izjavio da je štamparija Crnojevića započela epohu „srpskog“ štamparstva, iskoristio priliku da prisvoji prvu odštampanu knjigu „Oktoih“, ali i Ivana Crnojevića.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6" data-rendition-name="original" width="1077" height="657" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović"> </figure>  <p>- Crnojevića štamparija, koja je počela u posljednjoj deceniji 15. vijeka, započela je jednu epohu srpskog štamparstva, koja je bila izuzetno značajna i u kulturnom i u duhovnom pogledu. I u tom smislu Oktoih, kao prva knjiga, prvi se pominje i nekako mu pripada prednost u svakom pogledu, mada i druge knjige koje su štampane u Crnojevića štampariji ne zaostaju po svojoj suštinskoj vrijednosti za Oktoihom prvoglasnikom - izjavio je, između ostalog, Joanikije Mićović u ovom uratku.</p> <p>On je iskoristio i priliku da prisvoji Ivana Crnojevića.</p> <p>- Ne samo da nas vraća starim korijenima, nego nas prosto uvijek ukorenjuje, daje nam jednu sigurnost, jednu izvjesnost, jednu otvorenu perspektivu za našu budućnost. Onaj narod koji stvara kulturu, on će i da opstane i u smislu identiteta, ali u smislu zajednice, u smislu Crkve, države. Dakle, sve će očuvati onaj narod koji se bavi kulturom i duhovnošću. Ne živi čovjek samo o hljebu, nego o svakoj Riječi koja izlazi iz usta Božijih - toga su bili izuzetno svjesni naši preci, naročito u doba Nemanjića i poslije Nemanjića. Tu tradiciju duhovnosti očuvali su ponajviše naši manastiri, naši arhijereji, sveštenici, igumani, monaštvo, ali ponekad i istaknuti, značajni ljudi iz našeg naroda, kao što je bio Ivan Crnojević, kao što je bio Božidar Vuković, kao što su mnogi drugi bili u našem narodu - rekao je Mićović, čije riječi su objavljene i na zvaničnom sajtu MCP.</p> <h2><b>REAKCIJA NEOPHODNA, ALI I TEŠKA ZA OČEKIVATI</b></h2> <p>Da je reakcija MKM nužna, ali i da je ne očekuje, u razgovoru za Portal ETV je u januaru poručio istoričar <b>Vukota Vukotić</b>.</p> <p>- Naravno da je nužno da Ministarstvo kulture i medija, ali i druge institucije promptno reaguju na ovo. No, nažalost teško to možemo očekivati od ovakvih institucija - ocijenio je Vukotić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.0028%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnuzno-da-mkm-i-drugi-reaguju-na-grub-pokusaj-falsifikovanja-istorijskih-cinjenica-ali-to-od-njih-tesko-mozemo-ocekivati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>I nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić <b>Tatjana Knežević-Perišić</b> tada je pozvala resornu ministarku Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije, te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja.</p> <p>Ona je podsjetila da je upravo Vujović isprva odbila podizanje spomenika bivšem i pokojnom mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali da se onda naprasno predomislila i poništila sopstveno rješenje.</p> <p>- Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - navela je Knežević-Perišić, između ostalog, u tadašnjem reagovanju.</p> <h2><b>DIO SRPSKE NACIONALNE POLITIKE</b></h2> <p>To što je ovaj projekat realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije istoričara Vukotu Vukotića, kako nam je kazao ranije, uopšte ne čudi - jer je sve to dio njihove nacionalne politike.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335" data-rendition-name="original" width="1050" height="522" loading="lazy" alt="TV HRAM"> </figure>  <p>- Potrebno je imati jedinstven i čvrst politički odgovor na ovaj problem - udruživanjem svih institucija kulture u državi, ali i ostalih koji mogu da doprinesu - podvukao je Vukotić.</p> <p>On je, u razgovoru za Portal ETV u januaru, ustvrdio da pokušaji preuzimanja crnogorskog nasljeđa traju decenijama, ali i da se čini da su sada jači i beskrupulozniji.</p> <p>- U tom duhu dolazi i izjava padobranskog episkopa u tzv. srpskom štamparstvu. Svako ko i ovlaš poznaje prilike zna da je ćirilično štamparstvo u 15. vijeku dio države Crnojevića i samim tim dio crnogorskog kulturnog nasljeđa - naveo je tada Vukotić dodajući da čak i revizionizam podrazumijeva neku reinterpretaciju činjenica - a da je u ovom slučaju u samom naslovu saopštena puka neistina.</p> <h2><b>ČISTO CRNOGORSKO NASLJEĐE</b></h2> <p>Da se ovdje radi o čisto crnogorskom nasljeđu govori, kako je podvukao, i činjenica da je upravo gospodar Ivan Crnojević stvorio, za potrebe svoje države, Zetsku mitrpoliju - nezavisno od Srpske patrijaršije, koja je prestala da postoji 1459.godine.</p> <p>- Još prije njega, Stefanica Crnojević ratovao je protiv srpske despotovine i pobijedio ih u tri rata. Takođe zabilježen je slučaj da je mitropolit zetski sa Prevlake, početkom 15. vijeka, skočio sa broda u more samo da ne bi išao sa Despotomu Srbiju - naglasio je Vukotić.</p> <p>Znajući sve ovo, istoričar je ukazao da je demonstriran grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.</p>

Anja Ivanović

MKM od januara ignoriše uradak u kojem srpska crkva i država svojataju Crnojevića štampariju i „Oktoih“

<p>Nakon duge i teške bolesti umro je – svjetski poredak. Sve ono što smo decenijama kao ljudska vrsta i civilizacija &nbsp;gradili, prekriženo je i razvaljeno na bojnim poljima Ukrajine i Gaze. Iako je to proces koji je započet i ranije, jer sve ima svoju predistoriju, iako se to dešavalo u posljednjim decenijama pred budnim okom široko eutanizirane svjetske javnosti, niko nije ni mrdnuo u njegovu odbranu.</p>
<p>A tako smo voljeli spektakl! Grand šou koji nas je uveseljavao i punio stubce medijskih članaka. No, svemu dođe kraj, a sad su se brojni vajni analitičari rastrčali da nam objave „tužnu vijest“ i da nam svečano predstave kako će reflektori biti ugašeni – trajno. E, neće! Jer osnovno pravilo šou-biznisa je da šou ne smije da stane. Tako i ovaj šou neće stati samo će naći nove protagoniste i formu prikazivanja.</p>
<p>Ipak, jednoj predstavi je kraj i biće još mnogih koji će ostati da žale za tim. Ono što im još nije palo na pamet je da svemu dođe kraj i da tako mora da se desi. Jednostavno, postoje neke zakonitosti prirodne i društvene, koje nas drže nad ivicom ambisa haosa i anarhije. Sada su nas ta pravila dovela do kraja jedne epohe ili faze razvoja i potrebno je započeti novu.</p>
<p>Śećate li se Majanskoga kalendara i 2012. godine, smak svijeta i ostale priče? E, to vam je isto. Započinjemo novi ciklus i svi moramo da se prilagodimo novim uslovima. Međutim, da ne bismo samo išli kao grlom u jagode, iste one zakonitosti nam daju mogućnost da na osnovu prethodnog iskustva makar naslutimo buduće događaje. Tako ovo što nam se dešava pred očima, koliko god se činilo konfuzno i neprevidljivo, podložno je određenim pravilima. Jer onda kad smo, davno, srušili socijalistiki poredak i survali ga na smetlište istorije zajedno sa tužnim ostacima Berlinskog zida, počeo je proces čije faze nam se sada događaju.</p>
<p>Dok smo razdragano slavili početak ere neoliberalizma, koja nam je obećavala kraj istorije i novog čovjeka, pobjedu demokratije i zaustavljanje svih društvenih procesa, čak i kad smo jedva zarađivali za paštetu, nijesmo marili za činjenicu da je to samo jedna faza u razvoju kapitalizma. Entuzijastični optimizam širenja globalnog poretka zasnovanog na demokratiji i ljudskim pravima, godio je svima i svi su trčali da se što bolje prilagode njemu.</p>
<p>Ekonomska kriza sa početka XXI vijeka, odagnala je taj optimizam i stvorila preduslove da cijeli proces pređe u novu fazu. I kao što smo svjedočili i što je ostalo zapisano u udžbenicima istorije, ko želi da pogleda, na kraju XIX vijeka, kapitalizam je prešao u svoju novu imperijalističku fazu. Upravo sada, vesela epoha neoliberalizma prelazi na tmurni neokolonijalizam, kršeći pred sobom sve prepreke uspostavljenog svjetskog poretka.</p>
<p>Postepeno izdvajanje jačih, prenebregavanje pravila i pokazivanje mišića, brutalne vojne sile, došlo je do krajnjeg stadijuma u ratovima u Ukrajini i pojasu Gaze. Pravo i pravda, zgaženi su od onih koji su ih pisali i svečano se zaklinjali da će ih braniti. Otuda i nevaspitano brecanje u Ovalnom kabinetu kako bi se pokazala gola sila, pred onim koji stoji u ime poretka. Otuda iživljavanje nad humanošću kako bi se raselili milioni sa svojih ognjišta. Zato dižu glavu i proviruju iz svojih rupa razni kvazi diktarori, grabeći se za mrvice sa stola novih moćnika. Zajedno sa njima u red za svoju dozu i mjesto u novom poretku uredno traže svi umišljeni gaulajtneri i propovjednici tradicionalnih vrijednosti, dok se moćni zaogrću u zastave desnice i pseudo religije.</p>
<p>Otuda su podigli uši i naši &nbsp;branitelji ugroženoga srpstva, trčeći po regionu u ime „jedinstvenog odgovora“ i nade da će im Tramp to sve srediti. Otuda i jalova sastančenja Evropljana kojima se svijet ruši pred očima, a koji su nemoćni da išta urade sem da se probude iz sna o sopstvenoj veličini.</p>
<p>I dok svi trče da budu na usluzi novim moćnicima i očople svoj komadić vrlog novog svijeta, nije im jasno da društveni procesi guraju po sebi znanim i utvrđenim stazama i pravilima. Veliki šou ne staje, samo se pozornica mijenja i preturaju kulise. Zato, dok se mnogi nadaju da će ispasti nove starlete i go-go igračice novog poretka, ne vide da se ujedno rađa i odgovor na sve ovo. Samoproglašeni spasioci hrišćanskih vrijednosti Evrope i zapadne civilizacije, svetog pravoslavlja i patriotizma, nijesu svjesni da se na ulicama nalazi mladost koja protestuje. Da na njihove tirade, spontanoi samosvjesno se diže nova snaga koja je od njih suprotna. Da sve žrtve sa polja Ukrajine, iz Buče, Kan Junisa i drugih mjesta nijesu same i uzaludne, niti su dekor za pijedestal moći i moćnih. Jer su vječni krugovi istorije i što bi vladika Rade rekao: „...što je čije daju svima.“ Zato Grand šou nastavlja svoj vodvilj.</p>
<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;E da, umro je Saša Popović...</p>

Umro je

<p>Iz Ministarstva kulture i medija (MKM), kojim rukovodi <b>Tamara Vujović</b> koja dolazi iz redova Demokrata, Portalu ETV jutros je rečeno da nijesu upoznati sa najavom, niti sadržajem, <a href="https://etv.me/drustvo/za-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva">revizionističke emisije</a> pod nazivom „Kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku“ u režiji „TV Hram“, a uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije.</p> <p>Za sagovornika u projektu prisvajanja crnogorskog kulturnog i istorijskog blaga - štamparije Crnojevića na Cetinju - urednici ove emisije odabrali su neumornog prvoborca u otimačini i reinterpretaciji istorije - mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) <b>Joanikija Mićovića</b> koji je u tom uratku, između ostalog, izjavio da je štamparija Crnojevića započela epohu „srpskog“ štamparstva, iskoristio priliku da prisvoji prvu odštampanu knjigu „Oktoih“, ali i <b>Ivana Crnojevića</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6" data-rendition-name="original" width="1077" height="657" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović"> </figure>  <p>Portal ETV je ovim povodom pisao resoru nadležnom za kulturu i medije, ali su nam oni, iako je više medija izvijestilo o ovom slučaju - a najava emisije objavljena na <a href="https://mitropolija.com/2025/01/14/kako-su-srbi-na-cetinju-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-svijetu-u-15-vijeku/">zvaničnom sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske</a>, kazali da o tome nijesu informisani.</p> <p>- Nismo upoznati sa najavom navedene emisije, niti sa sadržajem iste. Nakon što se upoznamo (informišemo), odgovorićemo Vam - odgovoreno je kratko Portalu ETV iz resora čija je obaveza, više nego ičija, da prati rad medija.</p> <p>Da je reakcija MKM nužna, ali i da je ne očekuje, prethodno je<a href="https://etv.me/drustvo/nuzno-da-mkm-i-drugi-reaguju-na-grub-pokusaj-falsifikovanja-istorijskih-cinjenica-ali-to-od-njih-tesko-mozemo-ocekivati"> u razgovoru za Portal ETV</a> poručio istoričar <b>Vukota Vukotić</b>.</p> <p>- Naravno da je nužno da Ministarstvo kulture i medija, ali i druge institucije promptno reaguju na ovo. No, na žalost teško to možemo očekivati od ovakvih institucija - ocijenio je Vukotić.</p> <p>I nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić <b>Tatjana Knežević-Perišić</b> juče je pozvala resornu ministarku Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije, te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja. Ona je podsjetila da je upravo Vujović isprva odbila podizanje spomenika bivšem i pokojnom mitropolitu SPC <b>Amfilohiju Radoviću</b> u Beranama - ali da se onda naprasno predomislila i poništila sopstveno rješenje.</p> <p>- Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - navela je Knežević-Perišić, između ostalog, u jučerašnjem reagovanju.</p> <p>To što je ovaj projekat realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije istoričara Vukotu Vukotića, kako nam je kazao u razgovoru, uopšte ne čudi - jer je sve to dio njihove nacionalne politike.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335" data-rendition-name="original" width="1050" height="522" loading="lazy" alt="TV HRAM"> </figure>  <p>- Potrebno je imati jedinstven i čvrst politički odgovor na ovaj problem - udruživanjem svih institucija kulture u državi, ali i ostalih koji mogu da doprinesu - podvukao je Vukotić.</p> <p>On je, u razgovoru za Portal ETV, ustvrdio da pokušaji preuzimanja crnogorskog nasljeđa traju decenijama, ali i da se čini da su sada jači i beskrupulozniji.</p> <p>- U tom duhu dolazi i izjava padobranskog episkopa u tzv. srpskom štamparstvu. Svako ko i ovlaš poznaje prilike zna da je ćirilično štamparstvo u 15. vijeku dio države Crnojevića i samim tim dio crnogorskog kulturnog nasljeđa - naveo je Vukotić dodajući da čak i revizionizam podrazumijeva neku reinterpretaciju činjenica - a da je u ovom slučaju u samom naslovu saopštena puka neistina.</p> <p>Da se ovdje radi o čisto crnogorskom nasljeđu govori, podvlači on, i činjenica da je upravo gospodar Ivan Crnojević stvorio, za potrebe svoje države, Zetsku mitrpoliju - nezavisno od Srpske patrijaršije, koja je prestala da postoji 1459.godine.</p> <p>- Još prije njega, <b>Stefanica Crnojević</b> ratovao je protiv srpske despotovine i pobijedio ih u tri rata. Takođe zabilježen je slučaj da je mitropolit zetski sa Prevlake, početkom 15. vijeka, skočio sa broda u more samo da ne bi išao sa Despotomu Srbiju - naglasio je Vukotić.</p> <p>Znajući sve ovo, istoričar ukazuje da je demonstriran grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.</p>

MKM još nije u toku da srpska crkva i država svojataju Crnojevića štampariju i „Oktoih“

<p>Nužno je da Ministarstvo kulture i medija (MKM), ali i druge institucije, promptno reaguju na čist pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica - poručio je u razgovoru za Portal ETV istoričar <b>Vukota Vukotić</b> nakon što je u režiji „TV Hram“ u etar lansirana revizionistička emisija pod nazivom „Kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku“.</p> <p>Ipak, uzevši u obzir stanje u našim institucijama, Vukotić kaže da to od njih, nažalost, teško možemo očekivati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.7643%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fza-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Za sagovornika u projektu prisvajanja crnogorskog kulturnog i istorijskog blaga - štamparije Crnojevića na Cetinju - urednici ove emisije odabrali su neumornog prvoborca u otimačini i reinterpretaciji istorije - mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) <b>Joanikija Mićovića</b> koji je u tom uratku, između ostalog, izjavio da je štamparija Crnojevića započela epohu „srpskog“ štamparstva. Te, kako ističe Vukotić, tendencije preuzimanja crnogorskog nasljeđa traju decenijama, ali se čini da su sada jače i beskrupuloznije.</p> <p>- U tom duhu dolazi i izjava padobranskog episkopa u tzv. srpskom štamparstvu. Svako ko i ovlaš poznaje prilike zna da je ćirilično štamparstvo u 15. vijeku dio države Crnojevića i samim tim dio crnogorskog kulturnog nasljeđa - ustvrdio je Vukotić dodajući da čak i revizionizam podrazumijeva neku reinterpretaciju činjenica - a da je u ovom slučaju u samom naslovu saopštena puka neistina.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919210944_0e66401b25915615ea91ccb30bfc6cf67aa89090fc8a2bd0afc88c2157ec45eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240919210944_0e66401b25915615ea91ccb30bfc6cf67aa89090fc8a2bd0afc88c2157ec45eb" data-rendition-name="original" width="1025" height="522" loading="lazy" alt="Vukota Vukotić"> <figcaption>POTREBAN JE ČVRST I JEDINSTVEN STAV: Vukota Vukotić<span>(Photo: FCJK)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se ovdje radi o čisto crnogorskom nasljeđu govori, podvlači on, i činjenica da je upravo gospodar <b>Ivan Crnojević</b> stvorio, za potrebe svoje države, Zetsku mitrpoliju - nezavisno od Srpske patrijaršije, koja je prestala da postoji 1459.godine.</p> <p>- Još prije njega, <b>Stefanica Crnojević</b> ratovao je protiv srpske despotovine i pobijedio ih u tri rata. Takođe zabilježen je slučaj da je mitropolit zetski sa Prevlake, početkom 15. vijeka, skočio sa broda u more samo da ne bi išao sa Despotomu Srbiju - naglasio je Vukotić.</p> <p>Znajući sve ovo, istoričar ukazuje da je demonstriran grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.&nbsp;</p> <p>Ovaj projekat je, inače, realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije - što Vukotića ne čudi jer je sve to, kaže, dio njihove nacionalne politike.</p> <p>- Potrebno je imati jedinstven i čvrst politički odgovor na ovaj problem - udruživanjem svih institucija kulture u državi, ali i ostalih koji mogu da doprinesu - zaključio je Vukotić.</p>

Nužno da MKM i drugi reaguju na grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica - ali to od njih teško možemo očekivati

<p>U sali hotela Onogošt u Nikšiću sinoć je održano veče posvećeno narodnom heroju i i general-pukovniku Jugoslovenske narodne armije <b>Milinku Đuroviću</b>.&nbsp;</p> <p>Ovaj događaj organizovali su SUBNOR antifašista Crne Gore, UBNOR antifašista Nikšića, i porodica Đurović (Zagrad-Župa).</p> <p>Istoričar <b>Vukota Vukotić</b> &nbsp;je istako da je Đurović kao predan i aktivan komunista radio na formiranju ustaničkih jedinica tokom opšenarodnog &nbsp;Trinaestojulskog ustanka, da &nbsp;bi kasnije postao prvi komesar tek ustanovljenog Nikšičkog partizanskog odreda.</p> <p>- Može li biti veća čast nego biti na čelu takvog jednog odreda, koji je uz, durmitorski, &nbsp;u Drugom svjetskom ratu iznjedrio 39 narodnih heroja, &nbsp;među kojima i Milinka Đurovića - istakao &nbsp;je Vukotić.</p> <p>Prof.dr<b> Radovan Radonjić</b> je, između ostalog, rekao da bez ljudi kao što je Milinko Đurović ne bi bilo ni nas.</p> <p>- Bez države čiju su nezavisnost oni obnovili, nikad ni tada, niti u budućnosti ne bi bilo Crne Gore - dodao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74" data-rendition-name="original" width="4080" height="1884" loading="lazy" alt="Veče posvećeno Milinku Đuroviću, hotel Onogošt
 "> </figure>  <p>Na njegovo djelo poruke a i lično druženje sa revolucionarom podsjetio je <b>Slobodan Mirjačić</b>, predsjednik UBNOR-A i Antifašista Nikšića.</p> <p>- Župa je bila na bastionu slobode svih zavojevača, između ostalih i u &nbsp;borbi protiv &nbsp;fašizma u kojoj su prednjači Narodni heroji &nbsp;Milinko i njegov rođak Milisam Đurović, ka i druga tri narodna &nbsp;heroja koje je Župa iznjedrila, Petar Jovanović, Danilo i Dušan Bojović - rekao je on.</p> <p>Ispred porodice Đurović prisutnima se obratio <b>Radonja Đurović </b>koji je podsjetio da je porodica Đurović, odnosno bratstvo Đurovića sa Zagrada (Župa), koja je u uoči Drugog svetskog rata imala 12 kuća, dala dva narodna heroja Milinka i Milisava Đurovića, kao i Daru Mrvaljević rođena Đurović nosioc Partizanske spomenice, rođena Đurović.</p> <p>- Milinko je ostavi neizbrisiv trag u svom rodnom mjestu Zagradu, Župi. Zavičaju se nakon penzionisanja često vraćao, a meni je ostala jako upečatljiva njegova jedna misao iz razgovora sa njim &nbsp;U tmurnim vremenima nije problem izabrati stranu, uvijek treba biti na strani naroda - naveo je on.</p> <p>Na izuzetnu životnu &nbsp;biografiju revolucinara &nbsp;Milinka Đurovića antifašiste, ovjedočenog borca za slobodu &nbsp;podsjetio je i generalni sekretar SUBNOR-a i Anfišista Crne Gore <b>Dragan Mitov Đurović.&nbsp;</b></p> <p>Prikazan je i film Sjećana Milinka Đurovića, iz 1976 g. TV Titograd.&nbsp;</p> <h2>Biografija</h2> <p>Milinko Đurović (1910-1988) bio je narodni heroj i general-pukovnik, nosilac Partizanske spomenice i politički komesar Nikšićkog i Durmitorskog partizanskog odreda, zatim politički komesar udarnog bataljona prve partizanske udarne jedinice u Crnoj Gori.</p> <p>Rođen je 15. aprila 1910. godine, u selu Zagrad – Župa, u porodici Đura Đurovića. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 1938. godine. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1936. godine. Učestvovao je kao delegat na Kongresu antifašističke omladine Evrope u Parizu.</p> <p>Početak Aprilskog rata, 1941. godine ga je zatekao u Beogradu, a nakon dolaska u Nikšić kapitulacija Jugoslovenske vojske.</p> <p>Nakon okupacije Jugoslavije, ostao je u Crnoj Gori i stavio se na raspolaganje Pokrajinskom komitetu KPJ za Crnu Goru i Boku. U toku Trinaestojulskog ustanka radio je na stvaranju ustaničkih jedinica. Učesnik je Narodnooslobodilačke borebe na mnogim frontovima u Jugosalviji.</p> <p>Nakon rata, prvo je bio pomoćnik načelnika Političke uprave JA, a od aprila 1947. do 1949. godine politički komesar armije i Sarajevske vojne oblasti. Od 1949. do 1953. godine zamjenik je načelnika Glavne političke uprave JA. Od 1955. do 1965. godine bio je načelnik je Vojno-izdavačkog zavoda. Završio je Višu vojnu akademiju JNA. U čin general-pukovnika unaprijeđen je 1963, a penzionisan je 1965. godine. Bio je član Opunomoćstva CK KPJ za JNA od njegovog osnivanja do 1953. godine. Na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Revizione komisije SKJ.</p> <p>Napisao je više tekstova i rasprava s tematikom NOR-a i o radu partijskih organizacija. Bio je urednik &nbsp;zbornika – Sutjeska, Četrdeset godina KPJ i Peta proleterska. Dva njegova teksta nagrađena su od Sekretarijata za narodnu odbranu, a kao urednik Zbornika sjećanja Sutjeska nagrađen je od Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije.</p> <p>Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore.</p> <p>U dva saziva Skupštine SR Crne Gore bio je narodni poslanik.</p> <p>Bio je značajan akter na brojnim društveno-političkim skupovma u Crnoj Gori, odnosno Nikšiću, kao i u svom zavičaju Zagradu, Župi.</p> <p>Umro je 3. decembra 1988. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju.</p> <p>Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja među kojima su Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnom zvezdom i dr.</p> <p>Ordenom narodnog heroja je odlikovan 13. jula 1952. godine.<b>&nbsp;</b></p>

1250x600

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

<p>Zločin u Šahovićima iz 1924. godine, kada je Crna Gora bila anektirana i u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, uz aminovanje beogradskih vlasti, je mrlja u istoriji Crne Gore - poručili su članovi Građanske inicijative „21. maj“ istoričar <b>Vukota Vukotić</b> i <b>Malik Kovačević</b>.</p>
<p>Oni su govorili o istorijatu i stradanju muslimanskog naroda u Vraneškoj dolini koje je godinama prekrivao muk i o kojem se u domaćoj istoriografiji nije govorilo.</p>
<p>- Ono što najviše zabrinjava je da ovaj zločin decenijama nije pominjan i skoro da je bio zaboravljen - kazao je Vukotić &nbsp;i dodao da je to velika mrlja u crnogorskoj istoriji.</p>
<p>Ta mrlja, koja se dogodila u Šahovićima (današnje Tomaševo) traži, ističe on, da do kraja bude rasvijetljena.</p>
<p>Kovačević je podsjetio da se taj zločin, za razliku od drugih počinjenih nad civilima na teritoriji Crne Gore, dogodio u mirnodopskim uslovima i da kao takav ima u pravno-političkom smislu, obilježija zločina protiv čovječnosti.</p>

Zločin u Šahovićima mrlja u istoriji Crne Gore

<p>Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenje bezbjednosti Plav, u saradnji i po nalogu tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu, lišili su slobode lice osumnjičeno za fizički napad na komunalnog policajca u opštini Gusinje.</p>
<p>Radi se o licu S.F. (31) iz Gusinja, koje se sumnjiči da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.</p>
<p>Prema saznanjima iz istrage, S.F. je prethodno nepropisno parkirao teretno motorno vozilo, ometajući normalno odvijanje saobraćaja. Nakon što ga je komunalni policajac upozorio i izdao mu naređenje da ukloni vozilo, osumnjičeni je to odbio.</p>
<p>Potom je, kako se navodi, prišao službenom licu s leđa, uhvatio ga za vrat, oborio na tlo i udario u predjelu grudi. Nakon toga, dok se policajac nalazio na asfaltu, S.F. ga je uhvatio za noge i vukao po tlu, nanoseći mu dodatne povrede.</p>
<p>Policija je brzo reagovala, a po nalogu nadležnog tužioca, osumnjičeni je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog napada na službeno lice. Donijeto je rješenje o zadržavanju do 72 sata, nakon čega će biti sproveden na dalju tužilačku i sudsku proceduru.</p>

Uhapšen osumnjičeni za napad na komunalnog policajca u Gusinju: Oborio ga na tlo i vukao za noge

<p>Kako nezvanično saznaje portal Dan, smijenjen je načelnik odjeljenja bezbjednosti Kolašin<b> Zoran Braunović</b>.</p>
<p>Nezvanično saznajemo da je došlo i do smjena u vrhu žabljačkog Odjeljenja bezbjednosti.</p>
<p>Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović nedavno je podnio zahtjev Anketnom odboru Skupštine Crne Gore za postupanje državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce da mu omogući da iznese svoja saznanja vezano za nezakonita postupanja pojedinaca u pojedinim državnim organima i policiji, kao i za postupanje i djelovanje pripadnika batinaškog odreda, takozvanih "crnih trojki".</p>

Smijenjen načelnik OB Kolašin

<p>Turističkom vodiču <b>Dušanu Drakiću </b>iz Podgorice postavili smo pitanja na koja nije imao ranije priliku da odgovara, od “ima li nade za Crnu Goru?” do “koji je stvarno najveći biser?” </p>
<p>Nije bježao od odgovora. </p>
<p>Nego, bismo li mi umjeli ovako sabrano da pričamo o svojoj zemlji?
</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDL2raVEIZh4%2F%3Figsh%3DdTVwNnhxMWFkYml6&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Turistički vodič Dušan Drakić od "ima li nade za Crnu Goru" do "koji je najveći biser"

<p>Na sjednici Senata Univerziteta Crne Gore UCG usvojen je predlog Ekonomskog, Pravnog i Medicinskog fakulteta o proširenju rang lista za upis na osnovne studije studijskih programa: Ekonomija i Menadžment (Podgorica), Pravne nauke, Medicina, Farmacija, Visoka medicinska škola i Primijenjena fizioterapija.</p>
<p>- Shodno zahtjevu Ekonomskog fakulteta, a imajući u vidu važeću upisnu politiku i broj licenciranih studenata za navedene studijske programe — koji iznosi 240 za program Ekonomija i 100 za program Menadžment, u skladu sa Rješenjem Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Senat je usvojio predlog o upisu svih prijavljenih kandidata u I upisnom roku za studijsku 2025/26. godinu, uključujući i kandidate koji su se nalazili ispod crte na konačnoj rang listi za upis u prvu godinu studijskog programa Ekonomija (osnovne akademske studije) - saopšteno je sa UCG-a.</p>
<p>Takođe, odobren je upis do broja 100 kandidata sa konačne rang liste za studijski program Menadžment (osnovne primijenjene studije, Podgorica), u okviru istog upisnog roka i akademske godine.</p>
<p>- Na osnovu predloga Pravnog fakulteta, a u skladu sa licencom Ministarstva prosvjete Crne Gore, Senat je usvojio predlog o proširenju rang liste za studijski program Pravne nauke, čime se broj upisanih studenata u prvu godinu osnovnih studija u akademskoj 2025/26. godini povećava sa 210 na 240 - dodaju u saopštenju.</p>
<p>Ova odluka, kako su &nbsp;istakli, rezultat je povećanog interesovanja i kvaliteta prijavljenih kandidata, kao i prakse podrške upisu svršenih crnogorskih srednjoškolaca koji ispunjavaju uslove konkursa.</p>
<p>- Na Senatu je usvojena i inicijativa Medicinskog fakulteta o proširenju rang lista na više studijskih programa. Na studijskom programu Medicina, predložen je upis dodatnih 26 kandidata koji su uspješno položili prijemni ispit, ali su se nalazili ispod crte nakon okončanja konkursnog roka - piše u saopštenju.</p>
<p>Takođe, predloženo je proširenje rang lista za studijske programe Farmacija, Visoka medicinska škola i Primijenjena fizioterapija, tako da se omogući upis po još pet kandidata na svakom od ovih programa (ukupno 15 dodatnih mjesta).</p>
<p>- Usvojeni predlozi na sjednici Senata UCG biće dostavljeni na dalje razmatranje Upravnom odboru UCG koji će donijeti odluku o proširenju rang lista na ovim fakultetima - zaključuju iz UCG.</p>

Senat UCG usvojio predloge o proširenju rang lista na Ekonomskom, Pravnom i Medicinskom fakultetu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vukota-vukotic