Ministarka kulture i sporta Grčke Lina Mendoni, ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitris Joldasis i ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović posjetili su večeras Nikšić, prenosi RTNK.
U Dvorcu kralja Nikole dočekali su ih predsjednica Skupštine opštine Milica Lalatović Žižić i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević sa saradnicima i predstavnicima Kancelarije Nikšić Evropska prijestonica kulture 2030.
Posjeta Mendoni Nikšiću, rekao je Kovačević, od izuzetne je važnosti i priliku su iskoristili da dogovore neku buduću saradnju.
Susret u Dvorcu kralja Nikole započet je grčkim duhovnim i svjetovnim pjesmama u izvođenju hora “Prepodobne mati Angeline” kojim rukovodi profesorica Ana Bojić.
Veze između Crne Gore i Grčke, istakao je Kovačević, nijesu samo političke.
- Ministarka nam je saopštila da su oni prije par dana proslavili Svetog Nektarija Egijenskog i mi u Nikšiću juče, što je takođe jedna stvar koja nas povezuje. Tako da su naše veze sa Grčkom ne samo političke, one su mnogo više od toga, one su duhovne i prije svega kulturološke što ova posjeta i svjedoči - naglasio je Kovačević.
Nikšić će, najavio je Kovačević, sarađivati sa gradovima koji su u Grčkoj dobili titulu Evropske prijestonice kulture.
- U pitanju su tri grada, a mi smo već preduzeli korake za saradnju sa Aristotelisom, jednim mjestom na Halkidikiju, mjestom rođenja grčkog filozofa Aristotela, koje će posjetiti naši studenti Filozofskog fakulteta iz Nikšića na proljeće naredne godine i tako ćemo uspostaviti tu dvosmjernu saradnju - rekao je Kovačević.
Posjeta Mendoni Crnoj Gori je bilateralna i predstavlja snažan signal podrške Grčke Crnoj Gori i njenom evropskom putu, ali i svemu što mi kao partneri možemo od njih da naučimo, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
- Mi smo danas uglavnom pričali o podršci u oblasti kulturne baštine, ali naravno i o saradnju u oblasti stvaralaštva gdje je svakako intenzivna saradnja i između pozorišta, muzičkih centara, likovne akademije njihovih univerziteta, znači svega onoga što može biti plod jedne bilateralne bogate saradnje i nama je zaista drago da je ona počela tako što su došla tri grčka eksperta zajedno sa ministarkom koji će na Fakultetu likovnih umjetnosti da održe petodnevnu radionicu o restauraciji i konzervaciji ikona, tako da to je za nas veoma značajno za snaženje znanja naših mladih stručnjaka u oblasti ikonografije i restauraciji ikona - kazala je Vujović.
Posjeta Nikšiću Evropskoj prijestonici kulture 2030, istakla je Vujović, nije se mogla propustiti.
- Dodatna simbolika je u tome što je Evropsku prijestonicu kulture kao jedan događaj osmislila Majlina Merkuri, grčka ministarka kulture, znači davna prethodnica Line Mendoni i zato smo iskoristili ovu priliku da dođemo i imali smo toliko topao doček sa Horom koji je pjevao pjesme na grčkom i zaista mislim da je ovo bio najuspješniji mogući završetak posjete, a u razgovoru su se otvorile nove teme za saradnju između grčkih gradova i Nikšića - naglasila je Vujović.
Kovačević i Mendoni razmijenili su poklone.
Održan je sastanak na kojem je delegaciji Grčke predstavljen kratak istorijat Nikšića ali i detalji iz aplikacione knjige za titulu Evropska prijestonica kulture. Direktorica nikšićke Javne ustanove muzeji i galerije Vesna Todorović goste je upoznala sa projektom rekonstrukcije Dvorca kralja Nikole.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kovačević sa Mendoni: Naše veze sa Grčkom su duhovne i kulturološke

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je na Fejsbuku komentarisao poruke mitropolita SPC Joanikija i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića o obnavljanju kapele na Lovćenu. 
Đurašković im je na tu namjeru poručio: "Želja će vas biti".
- Dođite da je obnovite i jedan i drugi. Želja će vas biti, ka' i one prije vas, a i ove što četnikuju po Crnoj Gori. Zalijećete se evo 40 godina, bastaduri - napisao je Đurašković.

1250x600

1084x550

Đurašković Joanikiju i Kovačeviću: Želja će vas biti, ka' i ove što četnikuju po Crnoj Gori

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je, otvarajući izložbu „Sto godina od obnove Njegoševe zavjetne crkve na Lovćenu“, da predosjeća obnovu kapele.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević istakao je da se u ličnoj karti Crne Gore nalazi Njegoševa slika.
On je, kako su saopšili iz Opštine Nikšić, poručio da je Crna Gora blizu samoj sebi onoliko koliko je blizu Njegošu, te postavio pitanje da li može biti blizu sebi i Njegošu ako ne poštuje njegovu posljednju volju.
- Naš je zavjet, koji je u našem narodu oživio blaženopočivši mitropolit Amfilohije a nastavio u ovom vremenu mitropolit Joanikije, da tu kapelu na Lovćenu obnovimo kako bi se i krov naše otadžbine obnovio. Naučili smo kako treba da postupamo prema našim najvećim i najznačajnijim svetinjama - saopštio je Kovačević.
Iz Opštine Nikšić navode da je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, otvarajući izložbu, kazao da će ujedinjenje "našeg naroda biti kao obnavljanje kapele na Lovćenu".
- Pošto danas proslavljamo ovaj datum, slavni jubilej, mi predosjećamo obnovu kapele na Lovćenu, da se Njegošev amanet ispuni. Svjesni smo da moramo mnogo toga uraditi na obnovi kapele, a najviše ćemo uraditi kroz ovakve događaje — kroz kulturu i duhovnost - naveo je Joanikije. 
O izložbi, koja je, kako se navodi, održana u Dvorcu kralja Nikole, govorili su direktorica JU „Muzeji i galerije“ Nikšić Vesna Todorović i autor izložbe Dušan Babac.
- Otvaranju izložbe prisustvovali su mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, protojerej-stavrofor Slobodan Boban Jokić, predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić i brojni sugrađani. U okviru događaja prikazana je i projekcija dokumentarnog filma „Svečana posjeta kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kraljice Marije Crnoj Gori i Dalmaciji 1925. godine - zaključili su.

Joanikije: Predosjećamo obnovu kapele na Lovćenu; Kovačević: Naš je zavjet da tu kapelu obnovimo

U državi u kojoj se tužilaštvo profilisalo kao politički bič u rukama aktuelne vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ne iznenađuje što je isto nedavno odbacilo krivičnu prijavu protiv Marka Kovačevića - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Time je, podvlače oni, selektivno i pristrasno tužilaštvo pokušalo da negira istinu da je tokom obraćanja na Grahovcu, u kojem je zaprijetio da će s onima koji razmišljaju drugačije postupati kao s Turcima, Kovačević koristio govor mržnje i predmet proslijedilo Sudu za prekršaje.&nbsp;
- Pitamo se hoće li i ovog puta, i od iscenirane prekršajne odgovornosti, Marko Kovačević se spasiti na način što će zaposliti, ili je već zaposlio, supružnika postupajućeg sudije - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Oni su kazali da se Kovačević ranije od krivične odgovornosti zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja himne Crne Gore, Kovačević sačuvao tako što je zaposlio suprugu tužioca Đorojevića u lokalnoj upravi.&nbsp;
- Uprkos apelima da preispita postupanje Đorojevića u konkretnom predmetu, NVO tužilac, VDT Milorad Marković se nije pretrgao da provjeri mogućnost te vrste uticaja koji se mogao negativno odraziti na nepristrasnost i objektivnost postupajućeg tužioca, a sve iz razloga što je politički interes vlasti bio da Kovačević bude oslobođen krivičnog gonjenja - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Naglasili su da sad, kad je drugi predmet u kojem je trebalo utvrđivati krivičnu odgovornost prvog čovjeka Opštine Nikšić, a zbog pristrasnosti tužilaštva završio u rukama sudije za prekršaje, pozivaju Sudski savjet da preispita mogućnost Kovačevićevog uticaja na postupajućeg sudiju.
- A sve zarad stvaranja uslova u kojima će pred zakonima ove države Kovačević biti jednak kao i svaki drugi građanin, odnosno zarad obezbjeđivanja vladavine prava u pravom smislu te riječi - zaključili su u nikšićkom DPS-u.

DPS Nikšić: Očekujemo da će sudije, za razliku od tužilaca, odoljeti pritiscima vlasti u slučaju Marka Kovačevića

U Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću pitali su Pokret Evropa sad (PES) hoće li podnijeti inicijativu za smjenu predsjednika te opštine Marka Kovačevića zbog pada indeksa razvijenosti, kao što je učinjeno u slučaju predsjednika Opštine Bijelo Polje.
- Naime, indeks razvijenosti Opštine Nikšić za period 2023 - 2024. godine pao je na 89,5 sa 96,14, koliko je bilo u vrijeme prethodne vlasti, tačnije za perod 2019 - 2021 - naglasili su oni.
Pitaju, kako su rekli, Milicu Žižić i ostale odbornike PES-a jesu li dosljedni u svojim odlukama ili odluke važe samo za opštine u kojim ne čine vlast.&nbsp;
- Jer đe je vlast, tu su fotelje, putovanja apanaže, zapošljavanje najbližih srodnika i prijatelja, pa indeks razvijenosti može i da pada - poručili su u nikšićkom DPS-u.
Sve priče o postojanosti i dosljednosti PES-a u vođenju politike mnogo puta su, podvlače oni, pale u vodu.
- Pa će tako biti i ovog puta. Štetne i kriminalne odluke iz domena investicionih politika kompanija u većinskom vlasništvu države, kao što je kupovina Željezare od strane EPCG, poslovanje novog privrednog subjekta Solar gradnje, investicija Opštine u rasvjetu od 9,5 miliona čije finansiranje se ne postiže iz ušteda, dovelo je do pada indeksa razvijenosti - ocijenili su u DPS-u.
Navode da, nažalost ni hvalospjevi da se u prethodnom mandatu ove vlasti zaposlilo 5000 građana, a što je trebalo da utiče na smanjenje stope nezaposlenosi, kao i laži vlasti na državnom nivou da je primjenom ekonomskih programa Evropa sad 1 i 2 poboljšan strandard građana, a što je trebalo da utiče i na veći dohodak po stanovniku Niksića, imamo ovakav porazan indeks razvijenosti opštine.&nbsp;
- Vlada Crne Gore je ovom ocjenom potvrdila sve ono što mi pričamo godinama, da iza propagandne manipulacije vlastodržaca u Nikšiću stoji sunovrat cjelokupnog ekonomskog i privrednog ambijenta, pa pozivamo PES da po istom principu, kao u Bijelom Polju podnesu inicijativu za smjenu Marka Kovačevića - naveli su u nikšićkom DPS-u.
Vjeruju, kažu, u njihovu dosljednost, pravičnost i priču da im fotelje nijesu važne.
- Pa se spremamo da podržimo pomenutu inicijativu koju će zasigurno podnijeti istog dana kao i u Bijelom Polju - zaključili su u saopštenju.

DPS Nikšić: Hoće li dosljedni PES podnijeti inicijativu za smjenu Kovačevića zbog pada indeksa razvijenosti?

Nva vaspitna jedinica JPU ,,Dragan Kovačević” otvorena je danas u Goliji, u okviru OŠ ,,Branko Višnjić” - Nikšić. Otvaranju su prisustvovali prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacije, Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, Milica Žižić, predsjednica Skupštine Opštine Nikšić, Snežana Zogović, direktorica JPU ,,Dragan Kovačević”, Bojana Nikolić, direktorica OŠ ,,Branko Višnjić”, Marko Šljukić, sekretar Ministarstva, kao i roditelji budućih predškolaca iz ovog kraja.&nbsp; Ovo je prvi put da se u ovom mjestu, koje je od Nikšića udaljeno oko 60 km, otvara vrtić. Inicijativu su pokrenuli roditelji u dogovoru sa OŠ „Branko Višnjić“, a uz saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obezbijeđen je prostor za otvaranje jedne vaspitne grupe u kojoj će boraviti oko 10 djece predškolskog uzrasta. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija je istakla da je strateški cilj Ministarstva da svako dijete u Crnoj Gori ima pristup kvalitetnom obrazovanju, bez obzira u kojem kraju Crne Gore živi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025141028_aa7c369816b4acc7d1b208345114f30893c183b86eba6954959cd3f38d42484c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025141028_aa7c369816b4acc7d1b208345114f30893c183b86eba6954959cd3f38d42484c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Novi vrtić u Goliji"> </figure>  - Ministarstvo intenzivno radi na rekonstrukciji škola u ruralnim područjima i otvaranju novih područnih odjeljenja, a posebna pažnja je posvećena i dostupnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Naša misija je da otvaranjem škola i vrtića doprinesemo da crnogorsko selo nastavi da živi, da se u njemu čuje žamor djece, da oni koji u njemu žive tu i ostanu, ali i da se vrate oni koji su ga napustili jer bez razvoja sela nema zdravog, održivog i dugoročnog razvoja Crne Gore. Obaveza svakog resora, pa i našeg, je da da svoj doprinos ostvarenju te misije - naglasila je ministarka. Ona je dodala da je raduje dosadašnja uspješna saradnja sa Opštinom Nikšić koja će u narednom periodu kao rezultat imati nekoliko važnih infrastrukturnih projekata u gradu pod Trebjesom.&nbsp; Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić istakao je da je ovo samo jedan od projekata koji zajednički realizuju Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Opština Nikšić i da je lokalna samouprava kao jedan od svojih prioriteta definisala upravo ulaganje u obrazovanje. - Opština Nikšić će dati svoj doprinos uspješnoj realizaciji ovog projekta tako što će finansirati boravak svih mališana u ovoj vaspitnoj jedinici. Na taj način dajemo doprinos ne samo unapređenju kvaliteta vaspitno-obrazovnog procesa na teritoriji Opštine Nikšić, već i podstičemo razvoj ruralnih područja koja su od neprocjenjivog značaja za budućnost Nikšića - naglasio je Kovačević i podsjetio da je Nikšić prva opština u Crnoj Gori koja je svim osnovcima obezbijedila besplatan školski pribor kroz novi pogram podrške iz domena socijalne i dječije zaštite, za čiju implementaciju je lokalna uprava izdvojila oko 350 hiljada eura. Milica Žižić, predsjednica Skupštine Opštine Nikšić je potvrdila da otvaranje vrtića govori o ljubavi Golijana prema svojoj rodnoj grudi, uliva nadu da će Golija biti još življa i naseljenija, kao i vjeru u neka zajednička, bolja vremena.&nbsp; Žižić je uputila čestitke JPU "Dragan Kovačević" na izvanrednom radu i otvaranju nove vaspitne jedinice, a mališanima poželjela ugodan boravak u vrtiću. Snežana Zogović, direktorica JPU "Dragan Kovačević" je istakla da vrtić omogućava djeci da od najranijeg uzrasta razvijaju socijalne, emocionalne i intelektualne sposobnosti, da se djeca koja pohađaju vrtic lakše prilagođavaju školskim obavezama i da otvaranje ove vaspitne jedinice omogućava da djeca iz seoske sredine imaju iste uslove kao i djeca iz gradskih sredina.&nbsp; Zogović je napomenula da se mladi roditelji lakše odlučuju da ostaju na selu ako imaju mogućnost da njihova djeca borave u vrtiću i ako imaju adekvatne uslove za školovanje.

Otvoren vrtić u Goliji; Jakšić-Stojanović: Bez razvoja sela nema ni razvoja Crne Gore

Još jednom se pokazalo da vlast u Nikšiću, tačnije Marko Kovačević i bivši ministar energetike i rudarstva Saša Mujović, građane tretiraju kao publiku za prazna obećanja i medijske predstave, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista Nikšić.&nbsp;
Naime, kako dodaju, krajem prošle godine slavodobitno su najavili da će od januara 2025. godine početi naplata koncesija od korišćenja voda Bilećkog jezera, i to retroaktivno, što bi na godišnjem nivou iznosilo 600 hiljada eura u Budžet Opštine Nikšić.
- Danas, u oktobru 2025. godine – ni traga ni glasa od tog novca. Ali važno je da smo imali paradu laži Mujovića i Kovačevića, što je potvrdilo i Ministarstvo energetike i rudarstva, navodeći da je prvo neophodno napraviti međudržavni dogovor o vodama - ističu iz nikšićkog DPS-a.
Prema njihovim riječima, nema dogovora, nema ugovora, nema obračuna, nema ni objašnjenja od onih koji su obmanjivali javnost.&nbsp;
- Sve je ostalo na praznim riječima, ali ono što se, takođe, iz saopštenja Ministarstva jasno vidi, jeste da je neistina i to da je Mujović taj koji je &nbsp;pokrenuo pitanje koncesija, jer se tim neko bavio i mnogo prije Mujovića i Kovačevića - navode iz nikšićkoga DPS-a.&nbsp;
Međutim, kako ističu, ovakve najave od strane zvaničnika nijesu samo neodgovornost, već svjesna obmana javnosti i nastavak politike potcjenjivanja građana i građanki.
- I dok se vladajuće strukture bave partijskim kadrovanjem i međusobnim obračunima, &nbsp;obećanja o koncesijama završavaju u fiokama. Zato pitamo Mujovića i Kovačevića do kada ćete nastaviti sa neistinama i obmanama, i to uglavnom pred neke izbore!? Gospodo vlastodržci, lažna obećanja više ne prolaze, građani pamte, pitaju i traže odgovornost. I ona će kad-tad doći, a do tada, gledajte strmoglavi pad svog rejtinga - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DPS Nikšić: Kovačević i Mujović obmanuli građane, već godinu dana nema obećanog novca od koncesija za korišćenje voda Bilećkog jezera

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva tužilaštvo da sprovede temeljnu reviziju svoje politike (ne)pokretanja postupaka za govor mržnje i veličanje saradnika fašista i nacista i ratnih zločinaca koje javno propagiraju osobe koje djeluju sa pozicija moći: političari, predsjednici opština, poslanici, predstavnici vjerskih zajednica ili druge javne figure, kazala je programska direktorica Milica Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, pravosudne statistike i praksa koju svakodnevno gledamo nam jasno otkrivaju modalitet po kome tužilaštva rade: za govor mržnje i veličanje zločinaca zakon se primjenjuje samo kada to izgovori anonimni građanin na društvenim mrežama.&nbsp;
- Na malim primjerima zakon se strogo primjenjuje, na velikim – nikako. Sistem se hrabro obračunava sa pojedincima bez uticaja, ali dosljedno štiti političke i vjerske moćnike koji raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju - dodaje Kovačević.&nbsp;
Kako je naglasila, primjer gradonačelnika Nikšića, Marka Kovačevića, koji je na Grahovcu javno poručio da će se prema građanima koji mu nijesu “braća” postupati kao prema “Turcima”, najbolje ilustruje nemoć institucija da odgovore na govor mržnje.&nbsp;
Podsjeća, riječ je o političaru koji je već ranije oslobađan u postupku za negiranje genocida u Srebrenici. Umjesto da se procesuira za krivično djelo, situacija je svedena na prekršajni postupak – kao da je u pitanju nepropisno parkiranje, a ne javna prijetnja zasnovana na etničkoj mržnji.
- Još upečatljiviji je slučaj crkvenih velikodostojnika koji Pavla Đurišića – Hitlerovog odlikovanog saveznika i komandanta četničkih jedinica koje su počinile masovne zločine nad civilima – nazivaju “junakom nepobjedivog karaktera”. Da se neko usudio da u Crnoj Gori javno podigne spomenik Adolfu Hitleru, pravosuđe bi, nema sumnje, ekspresno reagovalo. Ali veličanje njegovog saveznika, dodatno odgovornog za etničko čišćenje muslimanskih sela, za naše tužioce ostaje „sloboda izražavanja“. Kada je spomenik Đurišiću zaista i podignut, tužilaštvo je našlo za shodno da vodi postupak ne zbog izazivanja mržnje, nego zbog nedozvoljenog postavljanja spomen-obilježja – i to isključivo protiv vlasnika parcele na kojoj je spomenik postavljen - navodi Kovačević.&nbsp;
Tužilaštvo, prema njenim riječima, oslobađajući javne ličnosti od odgovornosti, stvara opasan presedan – da je govor mržnje prihvatljiva praksa ako dolazi sa pozicija moći.&nbsp;
Posljedice su vidljive: umjesto suzbijanja, mržnja se normalizuje, a nasilje postaje realna opasnost – što je najbolje pokazao napad na novinare prilikom podizanja spomenika Đurišiću. Ako tužilaštvo s pravom procesuira kriminalne strukture koji svojim tajnim i subverzivnim aktivnostima pokušavaju dodatno podgrijati mržnju i tenzije, ostaje zaista veliko pitanje zašto na isti način ne postupa i sa moćnicima koji to javno rade, bez ikakvog zazora. Ovakva praksa nije samo unutrašnje pitanje Crne Gore. To je poruka međunarodnoj zajednici da naša država nije spremna da primjenjuje osnovne standarde ljudskih prava i da pravosuđe radije štiti nosioce mržnje nego građane i građanke. U trenutku kada Crna Gora tvrdi da je lider u evropskim integracijama, ovakvo ponašanje institucija urušava i naš međunarodni kredibilitet - ističe Kovačević.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da Evropski sud za ljudska prava jasno kaže: veličanje Hitlera, negiranje ili relativizacija zločina nijesu sloboda govora, već govor mržnje.
Isti standard, poručuje Kovačević, mora važiti i za njegove balkanske saveznike, te da ignorisanje toga znači da Crna Gora ne brani ni svoje pravne obaveze, ni sopstveni antifašistički identitet.
- Zato je krajnje vrijeme da tužilaštvo konačno smogne hrabrosti, prestane da se krije iza formalnih izgovora, i da počne da radi posao zbog kojeg postoji – da brani vladavinu prava i prava građana. Ne postoji pravedan sistem koji štiti moćnike, a kažnjava anonimne komentatore. Rezultat takve prakse nije pravna država, već opasna selektivnost koja će se ovom društvu obiti od glavu - zakljućila je Kovačević.&nbsp;

Ne može se graditi evropska budućnost na nekažnjivosti mržnje

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević 7. novembra odgovaraće pred nikšićkim Sudom za prekršaje po prijavi Višeg tužilaštva da je prilikom govora na Grahovu u junu prošle godine raspirivao mržnju na nacionalnoj osnovi, saopšteno je TV Vijesti iz tog suda.
Više tužilaštvo je 12. maja odbacilo krivičnu prijavu protiv Kovačevića za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, ocjenjujući da su se u njegovim radnjama stekli elementi prekršaja.
Kovačević je prilikom obilježavanja bitke na Grahovu 13. juna 2024. godine, govoreći o "bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima" rekao da će "sa onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima".
- Sudu za prekršaje u Podgorici, Odjeljenju u Nikšiću dostavljen je zahtjev VDT Podgorica za pokretanje prekršajnog postupka protiv okrivljenog Marka Kovačevića zbog izvršenja prekršaja iz člana 34 st. 4 Zakona o zabrani diskriminacije, dana 17.09.2025.godine. Pretres je zakazan za dan 07.11.2025.godine u 08.00h- kazala je TV Vijesti sutkinja i portparolka suda Ana Bokan.
Prvi čovjek Opštine Nikšić negirao je da je raspirivao mržnju, a u slučaju da bude oglašen odgovornim može biti kažnjen do 2.000 eura.
Zakonom o zabrani diskriminacije je propisano da, uz novčanu kaznu, sud može izreći i jednu od zaštitnih mjera, među kojima su javno objavljivanje odluke i zabranu vršenja dužnosti, koja ne može trajati duže od pola godine.

Kovačević 7. novembra na sudu zbog Grahova: Moguća i zabrana vršenja funkcije?

Sve ono što je napisano u Temeljnom ugovoru vraća se kao bumerang, crkva se sa građanima Crne Gore igra sa pozicije apsolutne moći i duboko nagriza i potresa građansko tkivo države. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao sociolog i predstavnik Evropskog saveza Ivan Radojičić.
- Crkva Srbije je najznačajnija institucija u našoj zemlji, sa najvećom moći i još neprikosnoveno vlada svim procesima u državi Crnoj Gori. Tako da ne čudi prijetnja crkvom, da se ne može u nju ući, da se ne može spomenik ozloglašenom zločincu skinuti, ili uzeti - dodaje on.
Prema njegovim riječima slučaj spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću pokazuje već oprobanu strategiju prebacivanje odgovornosti sa jedne institucije na drugu.
Kaže i da iako formalno pravno postoji, Crna Gora u institucionalnom smislu ne fukncioniše već pet godina, na način na koji bi trebale ozbiljne države da funkcionišu.
<h2>Nastavak uriniranja po liku i djelu Ljuba Čupića</h2>
Na proslavi Dana oslobođenja Nikšića predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je statuu Ljuba Čupića predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću, što sagovornika Televizije ne iznenađuje, jer se, kako kaže, predsjednik države dosta čudno ponaša u posljednje vrijeme.
- Za njega važi jedan sinonim, u nekim kuloarskim pričama, da je “čovjek od jednog poziva”, odnosno “jedan poziv mijenja sve”, kao što glasi dobro poznati stih rock and roll pjesme. On je dogovorio jednu drugu vlast u Podgorici, ako se sjećate, pa je onda preinačio svoj dogovor preko noći, zbog tog jednog poziva. Tako vam ironija života često namjesti da se izruguju najvećim vrijednostima upravo oni koji nijesu dostojni ni poštovanja tih vrijednosti, a kamoli boriti se za iste i čuvati ih u sistemu države - istakao je Radojičić.
Smatra da je trenutak u kojem Milatović Kovačeviću poklanja statuu u početku bio komičan, iako je, kako kaže, to krajnje tužno. Na njihovu žalost i na sreću Nikšićana, poručuje on, Ljubo Čupić je neuništiv, tako da oni njega ne mogu oskrnaviti i obrukati.
U simboličkom smislu je taj postupak nastavak uriniranja po liku i djelu Ljuba Čupića, koje se, nažalost, dodaje Radojičić, stvarno dogodilo prije nekoliko godina, a Marku Kovačeviću se tada taj gest dopao.&nbsp;
- To je ta vrsta komercijalizacije bestidnih ljudi koji ne umiju da se ponasaju i da obnašaju funkcije na onaj način na koji bi trebali da se ponašaju. Gospodin Milatović je pokazao šta misli o Ljubu Čupiću kada je donio njegovu bistu Marku Kovačeviću, a svima nama je dobro poznato šta Marko Kovačević misli o Ljubu Čupiću i kako se ponaša prema vrijednostima koje baštini Ljubo Čupić - naglasio je Radojičić.
<h2>&nbsp;Lokalna vlast ne zna ništa osim folklora</h2>
Podsjeća da je lokalna vlast u Nikšiću napravljena pod jakim uticajem Crkve Srbije, vlada gradom kako zna i umije, a ne zna, kako kaže, ništa osim folklora.
- Govori kojima se obraća predsjednik Opštine okupljenim ljudima počinju sa: časni oci, uvaženi ambasadore Srbije, uvaženi predstavnici Vlade Srbije, uvažene ekselencije regiona, uvaženi predstavnici entiteta, uvažene moje kolege iz Nove srpske demokratije koji predsjedavate, ili koji upravljate drugim opštinama, i tako dalje - rekoa je on.&nbsp;
Na svečanu sjednicu povodom Dana oslobođenja Nikšića nike otišao jer misli da je to stvar ličnog digniteta i ličnog odnosa prema tome.
- Tako da nepojavljivanje na tim svečanim sjednicama i na takvim manifestacijama najbolje govori šta mislim o svemu tome. A kad bi toj skupini, koja vlada Nikšićem, a javnost je dobro mogla da se uvjeri koji je to način, oduzeli folklor, oni ne bi imali šta da prikažu i pokažu, jer to je njihova jedina tačka na kojoj mogu da se busaju u prsa i na kojoj mogu da demonstriraju silu koju nemaju, ali to vješto sa pozicija prikrivaju - rekao je Radojičić.
<h2>Kovačević nema većinu, krivi su izborni zakoni i nesređen birački spisak&nbsp;</h2>
Smatra da ni u prvom mandatu Marka Kovačevića, ali ni u ovom koji je počeo ovog proljeća, nema potrebne većine koja bi mu omogućila da upravlja gradom.&nbsp;
- Znamo svi dobro kakvi su izborni zakoni u Crnoj Gori, priželjkujemo famoznu reformu, ona je djelimično ostvarena. Međutim onaj drugi dio uređivanja biračkog spiska, najbitniji i najsušinskiji u tom procesu je pred nama. Nadamo se da će biti promjena i vjerujte kada ne bi bilo izbornih malverzacija, koje se u crnogorskom društvu predstavljaju i legitimnim i legalnim, ni Marko Kovačević, a ni skupina koja oko njega, ne bi imala apsolutnu većinu - naglasio je Radojičić.
Smatra da lokalne vlasti nemaju ambiciju da Nikšić bude Evropska prijestonica kulture 2030.godine, te da mogućnost da se za takvu titulu kandiduje Nikšić nije zasluga vlasti.
- Budva je izgubila tu titulu, a već je praktično bila dobila, zbog toga što je gradonačelnik bio tada u zatvoru, pa niko iz Evropske unije neće sa zatvorenikom potpisati sličan ugovor, a Nikšić je grad koji zaslužuje tu titulu i može da je dobije. Mislim da bi mogao na dobar način da je iznese kada bi se čitav kapacitet kulturni, kojim raspolaže, a i sve što se u Crnoj Gori radi na tom polju usresredio na Nikšić, da se stvarno ispune ti zahtjevi - poručio je Radojičić.
Na pitanje da prokomentariše to što su gradonačelnik Marko Kovačević i bivši predsjednik Skupštine Opštine Nikšić Nemanja Vuković naplatili iz budžeta više od 11.000 eura na osnovu, kako tvrde, neiskorištenih dana godišnjih odmora, u periodu od 2021.godine do 2025.godine, kaže da je dobio informaciju da nijesu jedini koji su iskoristili tu začkoljicu u propisima i zakonima.
- Mene to ne iznenađuje, znam i za neke druge pronevjere i za druga kršenja zakona. Nadam se da će u narednom periodu biti nešto objelodanjeno i da ćemo pozivati institucije, u kakvom god one stanju bile, da reaguju i da kažnjavaju ponašanja slična ovim - istakao je Radojičić.
<h2>Milan Stojović je osvjedočeni ratni huškač i kao takav će ostati zapisan u istoriji&nbsp;</h2>
Na proslavi 30 godina Radio Televizije Nikšić govorio je i direktor te medijske kuće iz devedesetih godina, Milan Stojović, koji je sadašnjem rukovodstvu zamjerio što nije dobio plaketu na ćirilici.&nbsp;
Radojičić kaže da je riječ o osvjedočenom ratnom huškaču i da će kao takav ostati zapisan u istoriji.
- Istorija, ili filozofija života zna da bude nešto iznad onoga kako nas pamti publicum, ili kako nas pamti javno mnjenje, ili kako nas definiše naš rad i naše ponašanje. Dodao bih uz sve to da je Milan Stojović tih ratnih devedesetih stvarao takvu klimu da su mnogobrojne porodice starosjedilaca Nikšića morale da napušte taj grad, to nije pravoslavno stanovništvo, da su oni koji su ostali pokazali izvanredno viteštvo, to treba pomenuti i naglasiti, jer su željeli da brane Nikšić od nečojstva svojim čojstvom - zaključio je Radojičić.

Radojičić: Crkva pokazuje svu onu moć koju je dobila iz sramno potpisanog Temeljnog ugovora

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: marko-kovacevic