Prema statistici Turističke organizacije opštine Bar u julu je na barskoj rivijeri u hotelima boravilo 23.090 registrovanih gostiju, što je u odnosu na 2024. godinu dva posto manje, dok je u privatnom smještaju broj gostiju iznosio 46.538 što je u odnosu na uporedni period prethodne godine pet posto manje.
- Iako možemo reći da je na barskoj rivijeri u julu boravilo manje gostiju, namjenski prihodi TO Bar, koji se prevashodno odnose na boravišnu i turističku taksu i članski doprinos, su veći za 7,25 procenata. Imajući u vidu da smo sada u špicu turističke sezone, nadamo se da ćemo u narednom periodu bilježiti porast u procentima što se tiče posjeta i noćenja turista u barskoj opštinii - navela je predstavnica Turističke organizacije Bara, mr Nikoleta Nikčević.
Nikčević ističe da je struktura gostiju drugačija na jezerskom i morskom dijelu opštine, te da takođe varira od tipa smještaja.
- Gosti iz Zapadne Evrope primarno borave na jezerskom dijelu opštine. U hotelima je najveći broj gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Poljske, SAD, Francuske, Austrije, Češke i Mađarske, dok su u privatnom smještaju dominantni gosti iz Srbije, Bosne, Rusije, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Makedonije, Mađarske, Turske... Imamo veći rast turista sa švajcarskog, švedskog i belgijskog tržišta - navela je predstavnica TO Bar.
Značajan broj gostiju koji tokom ljeta boravi u gradu pod Rumijom ima priliku da uživa u nizu kulturnih i zabavnih manifestacija koje TO Bar organizuje.
- Prepoznati smo po dobrim manifestacijama koje okupljaju veliki broj ljudi. Sada je aktuelno 17. Ljeto sa zvijezdama koje se na Šetalištu kralja Nikole realizuje svakog petka od 21 čas. Ovog petka će nastupiti Dino Beharović i kao glavna zvijezda Boban Rajović, narednog petka nastupa Jovana Pajić, dok će završno veče Ljeta sa zvijezdama biti 15. avgusta kada će nastupiti Amadeus bend. Osim toga, u Čanju se od 6. avgusta svake srijede organizuju Crnogorske večeri. Svako turističko mjesto ima svoje autentičnosti koje mi čuvamo, te ih želimo predstaviti turistima. Slijedi nam organizacija Šušanjske i Spičanske večeri, kao i Noći Velikog pijeska - najavila Nikčević.
Hotelijeri sa različitih krajeva barske opštine se takođe mogu pohvaliti pozitivnim rezultatima tokom ove ljetnje sezone. Grupacija MONTEHOS u okviru koje posluje pet hotela – četiri na primorju i jedan u Podgorici, značajne rezultate ostvaruje u svojim objektima u Čanju.
- U Čanju imamo nekih 700 soba u Pearl Beach Resort-u, kao i u hotelu Monte Mare. Uprkos mnogim negativnim trendovima i poteškoćama mi smo uspjeli da povećamo prodaju nekih pet do šest posto u prosjeku u četiri hotela, tako da smo sa sezonom dominantno zadovoljni. U našim hotelima dominiraju gosti iz Francuske, Poljske, Češke, Ukrajine, ali i iz regiona u periodu od 15. juna do 15. septembra. U predsezoni i postsezoni je dominantno zapadno tržite. Sezona traje nekih pet i po mjeseci, osim u Rafailovićima gdje traje devet mjeseci - navela je Marija Rakčević Bećirović, direktorica prodaje u grupaciji MONTEHOS.
Dosadašnjim rezultatima tokom ove sezone zadovoljni su i u hotelu Sato u Sutomoru.
- Popunjenost se kreće između 90 i 95 posto za mjesec jul što je jako zadovoljavajuće. U posljednjih osam godina najviše što smo dostigli u julu je 97 posto popunjenosti, tako da smo na korak od tog rekorda. Struktura gostiju je nakon doba korone veoma slična, tu su uglavnom gosti iz okolnih zemalja, pretežno iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Ove godine imamo veliki broj gostiju iz Albanije, Poljske i novih tržišta – Kazahstana i Azerbejdžana. Najave za avgust, septembar i oktobar su odlične. Za avgust imamo popunjenih nekih 85 posto kapaciteta, za septembar smo na oko 70 posto, a oktobar je na 50 posto. Pretpostavljam će taj procenat samo rasti zbog rezervacija u posljednji minut - &nbsp;navela je menadžerka prodaje u hotelu Sato, Jasmina Kolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bar: U hotelima u julu boravilo 23.090 registrovanih gostiju, u privatnom smještaju 46.538

Za hotelsku industriju opredijeljeno tri miliona eura subvencije za energetsku efikasnost, za seoska domaćinstva i fizička lica kao izdavaoce smještaja ukupan iznos za subvencije je pola miliona eura - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, &nbsp;Ivana Bulatović iz Ministarstva turizma.
Ministarstvo turizma i Evropska unija nude direktnu pomoć za rješavanje problema energetske efikasnosti u hotelskoj industriji, kaže Bulatović, i kao takav, dodaje ona, ovo je pilot projekat koji Crna Gora radi za pomoć hotelskoj industriji, i za, kako kaže, rješavanje problema energetske efikasnosti.
- Radi se o projektu u kom je, prije svega, fokus stavljen na efikasnu upotrebu resursa u cilju modernizacije &nbsp;i &nbsp;u krajnjem cilju za jedan drugačiji, potpuniji, osjećaj turiste, koji boravi u Crnoj Gori. Inače, radi se o projektu koji je stvar međusektorske saradnje, i kao takav je jedan dobar primjer, kako u Vladi možemo da funkcionišemo, jer zajedno sa ministarstvom energetike, i sa druge strane Eko fondom, kao implementacionom jedinicom, sproveli smo ovaj projekat, uz saradnju Evropske unije - rekla je Bulatović.
Za hotelsku industriju je opredijeljeno 3.000.000 eura podrške u vidu subvencije, poručuje Peković, a za seoska domaćinstva i fizička lica izdavaoce privatnog smještaja će, dodaje ona, &nbsp;biti opredjeljeno pola miliona eura.
Sagovornica Televizije E je istakla da u Eko fondu postoji broj &nbsp;telefon, svakog radnog dana od 7 do 9, 210-210, na kom se građani mogu raspitati u vezi konkursa, a, kako kaže, ljubazni ljudi iz Eko fonda će se potruditi da pomognu oko nedoumica u vezi sa konkursom.
Prije samog apliciranja &nbsp;neophodno je izaći na teren i uraditi energetski pregled, &nbsp;podsjeća Bulatović, i utvrditi koji način je najbolji da za unapređenje energetske efikasnosti, dodaje &nbsp;ona, i odrediti šta je to što je najoptimalnije za neki objekat.
- Važno je napomenuti da se radi o ozbiljnom vidu podsticaja, 50 je minimum podsticaj koji daje Vlada Crne Gore, pored toga 10 posto nagradili smo hotele koji posluju cijele godine, jer upravo u &nbsp;rješavanju &nbsp;problema sezonalnosti, koji je jedan od najvećih izazova, ovo je bio način &nbsp;na koji možemo da dodatnim sredstvima stimulišemo hotele koji nalaze način da zadrže radnu snagu, da rade tokom cijele godine i da samim tim pružaju jedan drugačiji kvalitet same usluge. Pored toga još dodatnih 10 posto dali smo &nbsp;hotelima u slabije razvijenim opštinama, i kada to kažem, najviše potenciram hotele koji se nalaze na sjeveru zemlje, pored toga i 5 posto za žene vlasnice hotela - naglasila je Bulatović.
Ovim programom, ističe Bulatović, uvedena je i nova kategorija, koja se, kako kaže, zove izvođač radova, a s tim je postignuto da vlasnik hotela investira u onom dijelu, koji je njegova obaveza.
Postoji nacionalna komisija, koja se sastaje svaki drugi dan, na terenu, objašnjava Bulatović, i dodaje da komisiju čine predstavnik Ministarstva energetike, predstavnik Eko fonda i predstavnik Ministarstva turizma, i ta komisija rješava izazove sa kojima se susreće na terenu.
- Ovdje je cilj da mi možemo da stanemo pred bilo kojim fondom, nakon toga, da zadovoljni rezultatima, koje smo postigli ovim pilot projektom, možemo da apliciramo za naredne. Jer, Crna Gora ne može da se pohvali količinom sa &nbsp;sredstava koje je povukla po ovom osnovu, a da ne pričamo da je prvi ovakve vrste u hotelskoj industriji - zaključila je Bulatović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLpeq4bAshk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bulatović: Za hotelijere subvencija i do 70 posto za unapređenje energetske efikasnosti

Rukovodstva devet crnogorskih turističkih rizorta danas su se oglasila zajedničkim saopštenjem povodom planiranog povećanja PDV-a za ugostiteljke usluge ocjenjujući da će takva odluka imati pogubne posljedice po crnogorski turizam, ali i da će neminovno izazvati odlazak turista na druge jeftinije destinacije. 
 
Saopštenje potpisuju rizorti Portonovi, Chedi Luštica Bay, Porto Montenegro, Mamula, Grand Hotel Perast, Nikki Beach Montenegro, Hyatt Regency Kotor Bay, Casa del Mare i Lazure.
- Kao predstavnici devet hotela i rizorta koji posluju u Crnoj Gori, sa kategorijom pet zvjezdica, u skladu sa najvišim svjetskim standardima u oblasti hotelskog smještaja i ugostiteljstva, smatramo da će povećanje stope PDV-a na dodatu vrijednost na ugostiteljske usluge na 15 odsto, koje je regulisano posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, imati poguban uticaj na crnogorski turizam - podvukli su oni.
<h2>Iz MiF neformalno rečeno da su već odlučili</h2>
Nakon donošenja predloga fiskalne strategije Crne Gore za period 2024. – 2027. gdje je predviđeno povećanje stope PDV-a, obratili su se, kažu, Ministarstvu finansija Crne Gore kako bi kroz dijalog, a vođeni dogogodišnjim iskustvom u turističkoj djelatnosti kao i izuzetnim naporima koje svakodnevno ulažu u održavanje i unaprijeđenje ekskluzivne turističke ponude u Crnoj Gori, uticali na izmjenu ovakve - kako su ocijenili - katastrofalne poreske politike.
Međutim, saopštili su da je odgovor iz Ministarstva, koji je došao na neformalan način, bio da ne postoji njihov interes da ih saslušaju jer je odluka već donijeta.
- Naime, predviđeno povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge za preko 100 odsto će izazvati neminovan rast cijena turističkih usluga i time će dugoročno uništiti konkurentnost naše turističke ponude - pogotovo uzimajući u obzir raznovrsnost i kvalitet turističkog proizvoda i ispravne fiskalne strategije zemalja u okruženju i na Mediteranu gdje turistička djelatnost značajno doprinosi BDP-u - naveli su iz rukovodstava devet crnogorskih turističkih rizorta.
<h2>Sve konkurentne zemlje imaju znatno nižu stopu PDV-a</h2>
Praktično sve zemlje čija turistička ponuda predstavlja konkurenciju našoj, imaju, podvlače, znatno nižu stopu PDV-a na ugostiteljske usluge u odnosu na stopu od 15 odsto u Crnoj Gori.
- &nbsp;Stope PDV-a u nekim zemljama su: Hrvatska: 13% − Grčka: 13% − Italija: 10% − Španija: 10% − Portugal: 6% − Turska: 8% − Francuska: 10% − Albanija: 6%. Navedene zemlje, od kojih su skoro svaka ima mnogo bogatiju turističku ponudu od Crne Gore, su, radi podsticaja ove značajne grane djelatnosti smanjili poresko opterećenje, kako bi privukli i zadržali investore i turističke djelatnike i time sačuvali granu privrede koja daje ogroman dio prihoda tim zemljama - istakli su oni.
S druge strane, kažu da u situaciji gdje je naš turistički proizvod toliko krhak, nestabilan, mlad, i tek treba da se razvije i pozicionira na tržištu, povećanje cijena usljed rasta nameta će nesporno izazvati odlazak turista na druge, atraktivnije i jeftinije, destinacije što će, smatraju, predstavljati ogroman udarac za naš turizam.
- Ne može se očekivati niti ima bilo kakve ekonomske logike da će investitori i turističke agencije, kroz smanjenje svog profita, održavati konkuretnost crnogorskog turizma, naročito uzimajući u obzir brojne logističke, infrastrukturne i institucionalne prepreke sa kojima se već suočavaju i koje im, neminovnu, negativno utiču na kvalitet ponude - dodali su u reagovanju.
<h2>Neorganizovanost i mali kapaciteti aerodroma</h2>
Posebno su ukazali na mali kapacitet i neorganizovanost aerodroma u Podgorici i Tivtu.
- Primjera radi, aerodrom u Tirani dnevno ima višestruko više letova od oba naša aerodroma zajedno. Tu su i neprestane gužve i neprohodnost na primorju usljed nepostojanja modernih saobraćajnica, dok je higijensko/komunalni momenat suvišno i komentarisati - ocijenili su u rukovodstvima devet crnogorskih turističkih rizorta.
Navode i da je izmjenama uvedenim novim Granskim kolektivnim ugovorom za djelatnost turizma i ugostiteljstva značajno povećan obim obaveza poslodavaca u turizmu, uključujući povećanje posebnog dijela zarade i otpremnine prilikom odlaska u penziju, obaveznu isplatu zimnice i jubilarne naknade, troškova prevoza i drugih naknada.
- Izmjene i dopune Zakona o radu ("Službeni list Crne Gore", br. 077/24 od 05.08.2024) kojima je vraćeno minimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od 24 mjeseca predstavljaju dodatni otežavajući faktor. Pri tome, hoteli kategorije pet zvjezdica, shodno odredbama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, su dužni da posluju tokom cijele godine, odnosno i van sezone kada je turistička potražnja skoro nikakva a gubici milionski - naveli su u reagovanju.
<h2>Investitori će poći za turistima</h2>
Smatraju da će suočeni sa svim navedenim teškoćama, smanjenim profitom i nekonkurentnošću, investitori otići za turistima – u zemlje koje znaju da prepoznaju vrijednost kvalitetne turističke ponude.
- Povećanje stope PDV-a neće dovesti do unaprjeđenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i privlačenja investicija (što je cilj fiskalne strategije) već će proizvesti upravo suprotan efekat - istakli su oni.
Ukazali su i na turističke aranžmane koji su već ugovoreni za narednu godinu.
- Što se tiče negativnih posljedica na kratak i srednji rok, povećanje stope PDV –a u tako kratkom roku, bez ikakve pripreme turističkih djelatnika i javnosti, će katastrofalno uticati na turističke aranžmane koji su za narednu godinu već ugovoreni sa primjenjenom važećom stopom PDV jer ćemo biti prinuđeni da klijentima objašnjavamo šta je razlog povećanja cijene aranžmana – što će stvoriti lošu sliku turističke ponude u Crnoj Gori i otkriti neozbiljan odnos države prema najznačajnijoj grani djelatnosti - naveli su u rukovodstvima turističkih rizorta.
Kažu da je njihov cilj, kao predstavnika najznačajnije privredne djelatnosti u Crnoj Gori, da pored očuvanja svog poslovanja, svakako dodatno doprinesu stabilnosti javnih finansija.
- Međutim, jednostrano donošenje odluka u planiranju strategije i ishitrena zakonska rješenja će negativno uticati na naše poslovanje, ugroziti cjelokupni turistički proizvod u Crnoj Gori i posljedično, stabilnost javnih finansija. Povećavati PDV a da niste dodali nikakvu vrijednost destinaciji (već naprotiv), je pogubno - izričiti su oni.
Pozivaju sve nadležne organe vlasti u Crnoj Gori da, uz njihovu punu podršku, i na osnovu javnog dijaloga i konstruktivne saradnje sa svim akterima u turističkoj djelatnosti - još jednom razmotre ovu situaciju i donesu optimalnu fiskalnu strategiju i zakonska rješenja koja će biti u interesu kako svih naših turističkih djelatnika tako i države Crne Gore.

Povećanje PDV-a na ugostiteljske usluge biće pogubno, turisti će otići na jeftinije destinacije

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je večeras da je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim rekao da će Francuska nastaviti da podržava Ukrajinu u cilju postizanja čvrstog i trajnog mira.
- Francuska jeste i nastaviće da stoji uz Ukrajinu kako bi izgradila čvrst i trajan mir sposoban da garantuje bezbjednost i suverenitet Ukrajine i Evrope na duži rok. Zahvaljujem se svim pregovaračima - ukrajinskim, evropskim i američkim - koji rade na ovom cilju- napisao je Makron na platformi Iks (X).
Francuski predsjednik je rekao da je upravo razgovarao sa predsjednikom Zelenskim.&nbsp;
- Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci traže mir. Dok Rusija nastavlja svoj agresivni rat, Ukrajina ostaje čvrsta- dodao je on.
Zelenski se sa svojom delegacijom nalazi u Berlinu večeras i sjutra kako bi pokušao da ubijedi Vašington i Evropu da odbiju teritorijalne ustupke Rusiji na pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.

Makron: Francuska će nastaviti podršku Ukrajini za čvrst i trajan mir

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Broj poginulih u stravičnom napadu na Bondi Beachu u Sidneju porastao je na 16, potvrdila je policija. Među žrtvama je i jedno dijete, saopštio &nbsp;je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
Prema posljednjim informacijama, među 16 smrtno stradalih je i napadač.
U međuvremenu, povećao se i broj povrijeđenih osoba koje su zbrinute u bolnicama. Njihov broj je sa 29 porastao na 40.

Sidnej: Broj žrtava porastao na 16, stradalo i dijete

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: hotelijeri