<p>Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore, poručio je admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>ministru odbrane <b>Draganu Krapoviću, </b>komenatišući njegovu izjavu za TV Prva o nabavci brodova iz Francuske. </p>
<p>Krapović je kazao da je potpisan ugovor na osnovu sporazuma između Crne Gore i Francuske. </p>
<p>- Međudržavni sporazum je nama omogućio da zaobiđemo Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i Carinski zakon - kazao je Krapović. </p>
<p>Samardžić je tim povodom uputio nekoliko pitanja Krapoviću.</p>
<p>- Sve i da je tačno da je ovo pravni osnov za “zaobilaženje” tendera, a dokazao sam ranije da nije, kako ste mogli potpisati Komercijalni ugovor a da u tom trenutku čak ni vaš izmišljeni “pravni osnov” nije bio na snazi? Na osnovu čega ste onda potpisali Ugovor - pitao je Samardžić Krapovića. </p>
<p>On pita ministra i da li je upoznat sa činjenicom da u Francuskoj sve ovakve Sporazume o saradnji u oblasti odbrane potvrđuje (ratifikuje) Parlament kroz zakon?</p>
<p>- Da li ste upoznati sa činjenicom da još ni Vlada Francuske nije uputila Predlog zakona Parlamentu, te da je dug put do njegovog stupanja na snagu? Da li su Vas pravnici upozorili na član 14 koji decidno definiše kad Sporazum stupa na snagu i da li je Sekretarijat za zakonodavstvo o ovom pravnom faktu upozorio Vladu prije davanja saglasnosti za potpisivanje Komercijalnog ugovora? Da li ste svjesni da, premijerov i vaš, čak i izmišljeni pravni osnov za potpisivanje Komercijalnog ugovora sa prvatnom kompanijom bez tendera, nije bio na snazu kada ste isti zaključili, pa nijeste imali ama bas nikakav pravni osnov da, kako vi kažete,“zaobiđete” naše zakone - naveo je Samardžić na mreži X.</p>
<p>On podsjeća da se Krapović poziva da je Tehnički aranžman.</p>
<p>- Koji ste uz Sporazum “podmetnuli” Skupštini da ga usvoji kroz zakon, pravni osnov za “zaobilaženje” zakona o porezu i carini, jer ima snagu međudržavnog ugovora. Podsjetiću vas da ovaj Tehnički aranžman, nije predviđen da se ratifikuje i da ga francuska strana neće ratifikovati (potvrditi). Glede toga, pitam vas i Vladu Crne Gore da li ste sigurni da TA ima snagu međudržavnog sporazuma iz član 9 Ustava koji mu daje primat nad domaćim zakonodavstvom, ako ga potvrđuje samo jedna strana - pita Samardžić. </p>
<p>Priznati međunarodni pravnici koje je, kako navodi Samardžić, konsultovao tvrde da, sporazum koji nisu potvrdile (ratifikovale) obje strane nema snagu međudržavnog ugovora iz člana 9 Ustava CG i nema primat nad domaćim zakonodavstvom.</p>
<p>Pita što ćemo sad sa carinom i 25 miliona eura poreza.</p>
<p>- Da se ne bi opet pozivali na francusku stranu, da jasno naglasim, država Francuska nema ama baš nikakve veze sa našim unutrašnjim procedurama, već je isključivo crnogorska strana odgovorna za zakonitost postupka kupovine brodova od privatne kompanije bez tendera. Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore - zaključio je Saamrdžić. </p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić Krapoviću: Usvajanje Zakona o kupovini patrolnih brodova jedini način da izađete iz pravnog galimatijasa

<p>Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore dosljedni su u nezakonitostima - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon što je iz Ministarstva odbrane saopšteno da jeu Parizu potpisan Komercijalni ugovor sa privatnom kompanijom Kership za nabavku dva patrolna broda.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpotpisan-komercijalni-ugovor-za-nabavku-dva-patrolna-broda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>To je, kaže Samardžić, najbolji dokaz istinitosti njegovih tvrdnji.</p>
<p>- I ispravnosti dopisa svim poslanicima u Skupštini Crne Gore i predsjedniku Jakovu Milatoviću - dodao je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<p>Tome u prilog, kako je rekao, govore činjenice.</p>
<p>- Komercijalni ugovor su potpisali direktor Direktorata za logistiku MO i direktor privatne firme Kership, koju je MO izabralo bez tendera. Sad je valjda svima jasno da se ne radi o Ugovoru dvije Vlade ( G2G) već komercijalnom - naveo je Samardžić.</p>

Samardžić: Potpis Komercijalnog ugovora sa privatnom kompanijom Kership najbolji dokaz istinitosti mojih tvrdnji

<p>Savjet za odbranu i bezbjednost je prije dva mjeseca Skupštini dostavio prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM).</p> <p>Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU.</p> <p>Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik <b>Andrija Mandić</b>.</p> <p>Da je taj prijedlog odluke "naišao na opstrukcije u parlamentu" smatra bivši načelnik Generalštaba<b> Dragan Samardžić</b>.</p> <p>Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje.</p> <p>Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"> <figcaption>Dragan Samardžić<span>(Photo: Nikola Borozan (RFE/RL))</span></figcaption> </figure>  <p>EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO.</p> <h2>Šta je EUMAM?</h2> <p>Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije.</p> <p>Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja...</p> <p>Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se "do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika", kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano.</p> <p>Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje.</p> <p>Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio.</p> <p>Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović.</p> <p>Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.</p> <p>Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc" data-rendition-name="original" width="1597" height="1064" loading="lazy" alt="Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost"> </figure>  <p>Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini.</p> <p>Iz kabineta predsjednika <b>Jakova Milatovića</b> su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini.</p> <p>Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru.</p> <p>Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru.</p> <p>Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj.</p> <p>Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine.</p> <h2>Šta je NSATU?</h2> <p>Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO.</p> <p>Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje.</p> <p>Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu "ukrajinsku misiju", odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).</p> <p>NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima.</p> <p>Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini.</p> <p>- Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse - kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane.</p> <p>Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio "klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo".</p> <p>Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu.</p> <p>- Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze - naveo je Samardžić.</p> <p>Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore.</p> <h2>Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a</h2> <p>Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu.</p> <p>Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana.</p> <p>Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta.</p> <p>Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta.</p> <p>Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO.</p> <p>Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora.</p> <h2>Dio ministara protiv sankcija Rusiji</h2> <p>A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova".</p> <p>Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji.</p> <p>Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.</p>

U Skupštini Crne Gore na "čekanju" odluka o učešću Vojske u misiji EU za podršku Ukrajini

<p>Nekadašnji načelnik Generalštaba i admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b> saopštio je da ima najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera<b> Milojka Spajića</b> iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora od onog koje mu je postavio šef poslaničkog kluba Demokrata<b> Boris Bogdanović.</b></p> <p>Bogdanović će na premijerskom satu pitati Spajića ko štiti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore <b>Zorana Lazarevića</b> i da li je general narušio reputaciju zemlje u NATO-u.</p> <p>- Kandidujem najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera, iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora - nevao je Samardžić na mreži X ostavljajući u prilogu pripremljena pitanja za Spajića. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff" data-rendition-name="original" width="1023" height="1338" loading="lazy" alt="pitanja"></figure>

Samardžić: Pitanja za Spajića iz odbrambeno-bezbjednosnog sektora prioritetnija od onog koje postavlja Bogdanović

<p>Prijedlogom da <b>Olivera Injac</b> bude zamjenica generalnog sekretara NATO, Marka Rutea, Vlada blamira državu - ocijenio je nekadašnji načelnik Generalštaba i admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b>.&nbsp;</p>
<p>Informaciju o predlaganju gradonačelnica Podgorice i bivše ministarke odbrane objavilo je više medija.</p>
<p>Samardžić cijeni da u Vladi znaju da prijedlog da gradonačelnica Podgorice i bivša ministarka bude na toj poziciji ne može proći.</p>
<p>- Znaju da je odbijena i za RACVIAC. Ako u Vladi ne znaju ko je dotična, u NATO veoma dobro znaju. Pamte, između ostalog, i kako je kompromitovala jednu veoma korisnu NATO inicijativu. Kad sve ovo znamo, pitanje se samo nameće, zašto Vlada svjesno blamira sebe i državu? - napisao je Samardžić na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<p>On je upitao da li kandidatura Injac služi da se "paf paf metodom, opere biografija, pripremi javnost i odobrovolji predsjednik da potpiše Ukaz o njenom postavljenju za dužnost ambasadora u NATO".</p>

Samardžić: Vlada svjesno blamira državu prijedlogom da Injac bude zamjenica Rutea

<p>Admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Dragan Samardžić objavio je na mreži Iks reagovanje na, kako je naveo, posljednju hajku Demokrata na njegovu ličnost.&nbsp;</p>
<p>Oni su ranije optužili Samardžića da je "čovjek bivšeg režima, kojem je Vojska Crne Gore bila isto što i Milo Đukanović, Radoje Zvicer, Ljubo Milović, Zoran Lazović i Petar Lazović", te da je "poznat po malverzacijama od vojnih stanova, preko mutnih poslova na Skočiđevojci, pa sve do Platamuna nema šta da traži u obnovljenom sistemu odbrane".<br/>
<br/>
Samardžić je poručio da nikada nije bio admiral nijedne stranke, niti ijednog političara, već isključivo države kojoj je služio.&nbsp;</p>
<p>- Prvi admiralski čin dobio sam kao zamjenik komandanta Mornarice SiCG 2004, kada g. Đukanović nije ni znao za mene. Na dužnost NGŠ postavljen sam isključivo na predlog ministra Vučinića. Za mene niko iz vlasti nije nikada urgirao, a kamoli se založio kao što ste Vi 2021, uslovivši Savjet za OiB izborom vašeg kandidata, ili ćete po hitnom postupku donijeti Zakon o Savjetu, kojim bi konsenzus zamijenili većinskim odlučivanjem, i tako odlučivali samo Vi i premijer Krivokapić - naveo je Samardžić.</p>
<p>Ama baš nikakvu ulogu nije, poručuje, imao u privatizaciji Skočiđevojke i Platamuna, što je lako provjerljivo i dokazivo.</p>
<p>- Nijesam učestvovao u bilo kakvim malverzacijama sa vojnim stanovima, te je sramota da se potpredsjednik Vlade služi podmetanjima i gnusnim lažima. Kakva je to pravna država đe potp. Vlade, šef poslaničkog kluba i Ministarstvo odbrane štite slobodu govora na način da prijete i bez zeru dokaza lažno optužuju građane. Da li ste vi gospodo svjesni da ste, umjesto odgovora na činjenice, izabrali da napadom na ličnost štitite nelegalnost? - naveo je Samardžić.</p>
<p>Da je potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost ili ministar odbrane, prije nego bi zora u subotu svanula bio bi, kaže, u Šavniku da pomogne svojim građanima.</p>

Samardžić odgovorio Demokratama: Nikada nijesam bio admiral nijedne stranke, niti političara, već isključivo države kojoj sam služio

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b> ocijenio je da je raspad sistema što država za tri dana nikog nije poslala u Šavnik.</p>
<p>U objavi na mreži Iks (X) Samardžić je podsjetio kako je država Crna Gora pomogla Srbiji nakon katastrofalnih poplava 2014.</p>
<p>- Od 14. do &nbsp;18. maja 2014. obilne padavine zahvatile su Srbiju i uzrokovale katastrofalne poplave. Država Crna Gora već 17. maja poslala je kao pomoć spasilačke timove Vojske Crne Gore u Obrenovac. Ljepota od kolone - naveo je Samardžić uz video kolone automobila.</p>
<p>Ipak, kako dodaje, za tri dana država nikog da pošalje u Šavnik.&nbsp;</p>
<p>- Raspad sistema - ocijenio je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1842970415796203694%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1842970415796203694%7Ctwgr%5E610839728c685fb34ee30aa8826629cbe5ea2647%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić je večeras, u video izjavi koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova proslijedilo medijima, kazao da su zadvoljni onim što je uradila jedinica lokalne samouprave Šavnik, kao i da su u kontinuiranoj komunikaciji od prvog momenta sa kolegama u toj opštini.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftmusic-u-bih-sjutra-ujutro-krece-tim-od-32-osobe-siguran-sam-da-ce-pruziti-adekvatan-odgovor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Imali smo na raspolaganju da pomognemo Opštini Šavnik u vidu angažovanja naših terenskih vozila i ostalih koji mogu biti od koristi toj lokalnoj samoupravi, međutim, do ovog trenutka potrebe za tim nije bilo. Danas smo tokom dana dobili zahtjev od Opštine Šavnik u vidu potrebe za angažovanjem pripadnika Vojske Crne Gore, odnosno resursa koji bi mogli da postave određene pontonske mostove i određenu mehanizaciju da aktiviraju na tom području i mi smo u komunikaciji sa Minstarstvom odbrane to već definisali. Sjutra će zajednički naš tim i Ministarstva odbrane obići područje Šavnika i uvidjeti kakva je situacija i naći najbolje načine kako da se pomogne građanima na tom području - najavio je Tmušić.</p>

Samardžić o situaciji u Šavniku: Raspad sistema

<p>Iluzorno je očekivati da se u eri savremenog ratovanja, gdje sve više do izražaja dolazi primjena sofisticiranog naoružanja, novih tehnologija, vještačke inteligencije… tome mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka. Ukidanje vojnog roka 2006. godine bila je pametna odluka – kaže za 24 sata Televizije E, admiral u penziji - Dragan Samardžić.</p>
<p>Simbolično je, kaže, da se taj datum pogodio sa datumom kad je Crna Gora uputila zahtjev za prijem u Partnerstvo za mir.</p>
<p>- Crna Gora je kasnije krenula putem integracija i ispunjavanja svih obaveza neophodnih da bi se integrisala u kolektivni sistem bezbjednosti. Trebalo je izvršiti reformu vojske i steći veliki broj novih sposobnosti, koji bi nam omogućio da ravnopravno učestvujemo u kolektivnom sistemu bezbjesnosti. Da smo ostali kod redovnog služenja vojnog roka, to bi nas odvelo sa glavne magistrale i prioritete usmjerilo u drugom pravcu. Mislim da u korijenu treba sasjeći ideju uvođenja redovnog vojnog roka. To bi bila nepametna, a mogao bih reći i štetna odluka za Crnu Goru - rekao je Samardžić.</p>
<p>Objašnjava da sistem odbrane Crne Gore nije spreman da primi veliki broj vojnika, jer bi bilo potrebno ogromno ulaganje, prije svega, u infrastrukturu. To, dodaje Samardžić, podrazumijeva izgradnju objekata, spavaonica, kuhinja, logističke zahtjeve, medicinske kapacitete, kao i nabavku nove opreme i naoružanja. Na mali sistem, kao što je Crna Gora, smatra Samardžić, značilo bi da se čitav Generalštab i Ministarstvo odbrane moraju posvetiti organizaciji i obuci vojnika na odsluženju vojnog roka.</p>
<p>- U eri savremenog ratovanja, gdje sve više dolazi do izražaja primjena sofisticiranog naoružanja, gdje se primjenjuju nove tehnologije, vještačka inteligencija, iluzorno je očekivati da se takvim opasnostima mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka, čija obuka će trajati, otprilike, dva mjeseca, a stekli bi samo osnove vojničke obuke. Ne bi stekli, kao što je ranije bilo, specijalističku obuku, koju bi mogli da se upotrijebe na kvalitetan način. Ključno pitanje koje se postavlja - ako uložimo tolike resurse, koju novu sposobnost bi Crna Gora time dobila? Smatram da za tolike resurse koje bi uložili, a koji sigurno nijesu mali, ima puno načina da ih pametnije iskoristimo - isitče admiral u penziji.<br/>
</p>
<p>Jedan od načina da se pametnije iskoriste resursi neophodni za redovno služenje vojnog roka je, smatra Smardžić, formiranje jedinice mladih stručnjaka.</p>
<p>- Primili bi mlade inženjere i pružili im najbolju moguću obuku, kroz NATO centar u Estoniji ili centar Evropske unije u Finskoj. Oni bi bili specijalizovani za suprotstavljanje cyber terorizmu novim opasnostima koje donose nove tehnologije i vještačka inteligencija. Nabavili bi najbolju opremu i to bi bila dodatna vrijednost i za Crnu Goru, i za naš sistem odbrane - smatra Samardžić.</p>
<p>On objašnava da u NATO-u nema propisa koji bi govorili o potrebi služenja vojnog roka. Situacija je, kaže, različita od države do države, neke su zadržale redovno služenje vojnog roka, ali većina nijesu. Samardžić ističe da je Crna Gora specifična zbog svojih kapaciteta, pa u kolektivnom sistemu bezbjednosti nije prepoznata.</p>
<p>- Mi moramo da se usko specijalizujemo i razvijamo sposobnosti koje su neophodne Crnoj Gori, koje nam niko drugi ne može pružiti, a koje će služiti za nacionalnu bezbjednost i istovremeno biti naš doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti - naglasio je Samardžić.</p>
<p>Komentarišući odluku susjednih država, Hrvatske i Srbije, o ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka, Samardžić smatra da sve države donose odluke samostalno i procijenjuju da je to za njih dobro.</p>
<p>- Govorim sa stanovišta naših kapaciteta i resursa. Uvođenje obavenzog vojnog roka ne bi bilo dobro, već bi bilo opterećujuće. Odgovorno tvrdim da bi to dovelo do devastacije sistema, umjesto stvaranja novih sposobnosti, a one koje imamo bi gubili. Šezdeset dana obuke nije dovoljno Sve i da imamo obuku na šest mjeseci, što je neki optimalan rok tokom kojeg bi se vojnik osposobio za određene dužnosti, mislim da je to preskupa investicija za Crnu Goru, i apsolutno nepotrebna - kaže Samardžić.</p>
<p>Dodaje da se svakako može razmišljati o određenoj obuci za mlade, kroz sistem obrazovanja.</p>
<p>- Prije svega, da se mladi ljudi obuče i osposobe kako da reaguju u određenim vanrednim i životnim okolnostima, koje ih mogu snaći svakog dana, poput gašena požara, suprotstavljanja poplavama, prirodnim katastrofama. Treba mlade naučiti kako da reaguju u takvim situacijama - zaključio je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnLjfqKSb8vw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ideju o redovnom služenju vojnog roka treba sasjeći u korijenu

<p>Posao sa kupovinom dva patrolna broda od francuskog brodogradilišta Keršip odrađen je na „neobjašnjiv i poludivlji“ način, poručio je admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>u emsiji „Drugačija radio veza“ podgoričke Antene M.&nbsp;</p>
<p>Glasovima 43 poslanika juče je u Skupštini usvojen Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Francuske, o nabavci dva patrolna broda u vrijednosti od 120 miliona eura.</p>
<p>Samardžić poručuje da je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b> juče priznao ono što admiral danima tvrdi, da je ugovor komercijalni&nbsp;</p>
<p>- A kako možemo komercijalni ugovor sklopiti po proceduri za G2G ugovor (između dvije Vlade), to nikome nije jasno - ukazuje Samardžić.&nbsp;</p>
<p>Samardžić potvrđuje da je ovakvo usvajanje u parlamentu bilo potrebno da bi se stvorio pravni osnov da se izbjegne tender za kupovinu brodova.&nbsp;</p>
<p>- Formalno pravno je stvoren samo pravni osnov znate za šta - samo za oslobađanje od 25 miliona eura poreza - objašnjava Samardžić.&nbsp;</p>
<p>Kaže da je na osnovu prijedloga o saradnji u oblasti odbrane potpisan tehnički aranžman koji se tiče samo ministra odbrane i koji neće razmatrati francuska Vlada ni parlament.&nbsp;</p>
<p>- Juče je ministar pročitao jedan član zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora, ali nije drugi, jer drugi govori o tehničkim dokumentima u koje spada i ovaj. Takođe je dodao da ima informaciju da će sporazum biti ratifikovan u francuskom parlamentu. Sporazum hoće, ali tehnički aranžman neće, jer taj tehnički aranžman je samo dogovor o implementaciji da agencija Ministarstva odbrane Francuske pomaže nama u implementaciji komercijalnog ugovora - naglašava admiral u penziji.&nbsp;</p>
<p>Samardžić je govorio i o polemici koju je vodio sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem putem medija, naglašavajući da nijednog trenutka nije optužio MO ni ministra Krapovića za bilo kakvi vid korupcije već je, kako kaže, potencirao sporne pravne aspekte prilikom sklapanja ugovora za francuskom firmom.</p>
<p>On kaže da su finansijski aspekt tehničkog aranžmana ugovarali predstavnici Ministarstva finansija.</p>
<p>Na pitanje zašto je Ministarstvu odbrane bilo bitno da se u parlamentu usvoji pomenuti Zakon, Samardžić odgovara:</p>
<p>- Postoje dva načina za kupovinu vojne opreme. Jedan je po međunarodnom ugovoru, to je tzv. G2G sporazum između dvije vlade, takav sporazum je oslobođen tendera. Međutim, kada država sklopi takav ugovor, neophodno je da o tome obavijesti i Evropsku komisiju - kaže Samardžić.</p>
<p>On je dodao da postoji i drugi način,odnosno komercijalni ugovor za što mora da postoji tender prema zakonu o javnim nabavkama u kome postoji nekoliko postupaka, koji su tačno definisani.&nbsp;</p>
<p>- Mi nijesmo izabrali nijedan postupak, nije bilo tendera, predstavili smo da je to međunarodni sporazum a sad na kraju vidimo da nije nego komercijalni što je ministar Krapović juče u parlamentu decidno priznao. Usvajanjem zakona ništa se nije dobilo po pitanju toga da imamo pravni osnov za zaključivanje komercijalnog ugovora. Imamo samo pravni osnov za oslobađanje čitavog posla od PDV - akcentuje sagovornik Antene M.</p>
<p><b>Ministar kompromitovan čitav sistem komandovanja&nbsp;</b></p>
<p>Samardžić je komentarisao i odluku ministra odbrane Dragana Krapovića da okonča aktivnu službu načelnika Generalštaba, generala <b>Zorana Lazarevića</b>, dok je on još na čelu VCG.&nbsp;</p>
<p>Samardžić navodi da je ministar Krapović donošenjem odluke o razrješenju Lazarevića, doveo u nezgodnu situaciju i samog predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Poručuje da Krapović nije sačuvao ni svoje, ni dostojanstvo generala Lazarevića, te da je kompromitovan čitav sistem komandovanja.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje da je neprihvatljiv način na koji ministar Krapović govori o generalu Lazareviću.</p>
<p>- Vi kao ministar svako aktuelno vojno lice morate da štitite, posebno prvog saradnika - kazao je Samardžić.&nbsp;</p>
<p>On navodi kako ga je strah od zalaganja <b>Andrije Mandića</b> da se odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost više ne donose konsenzusom nego preglasavanjem i podsjeća na situaciju iz 2020. godine kada je <b>Aleksa Bečić</b>, tadašnji predsjednik Skupštine, zaprijetio da će u parlamentu biti izmijenjen zakon baš u tom dijelu, ukoliko ostali članovi Savjeta ne prihvate njegov ultimatum da na čelo GŠ dođe novi čovjek.&nbsp;</p>
<p>Admiral Samardžić bio je tada na službi u Briselu i otkriva da su ga tadašnji čelnici izvršne vlasti pitali za mišljenje o najboljem rješenju za čelo Vojske CG. Kaže da je i tada isticao da je general Lazarević „najbolji vojnik“ i najspremniji kojeg Crna Gora ima za načelnika Generalštaba.&nbsp;</p>
<p>- Imali smo tada sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, tada je predsjednik <b>Milo Đukanović</b> izašao sa prijedlogom da načelnik Generalštaba bude Lazarević. Međutim, Demokrate su izašle sa drugim prijedlogom, postavile su uslov, da njihov kandidat general Đurović mora biti izabran za načelnika Generalštaba i znate čime su prijetili? Pa neka me demantuju. Da će ići na donošenje zakona o Savjetu za odbranu i bezbjednost i da će zakonom precizirati da se glasa u Savjetu većinom! Sada se ponovo inicira da se to zakonski riješi, da se eliminiše predsjednik – navodi Samardžić</p>
<p><b>Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema</b></p>
<p>Samardžić, uprkos posljednjim dešavanjima, smatra da je Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema. Ukazuje, međutim, i da neki od najsposobnijih ljudi nijesu angažovani.&nbsp;</p>
<p>- Proći će dugo godina da ponovo izaberemo sistem vrijednosti koji smo mi izgradili za vrijeme nekadašnje ministarke odbrane <b>Milice Pejanović Đurišić</b>. Niko u školu nije otišao ko nije zaslužio, niko u misiju nije otišao ko nije zaslužio. Danas imamo da Ministarstvom odbrane upravlja jedna stranka, da se saopštenja šalju na odobrenje u centralu stranke, pa se onda puštaju u javnost. Ugled vojske i Ministarstva je srozan u očima javnosti - upozorava nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.</p>

Samardžić: Zakon je samo pravni osnov da se ne plati PDV

<p>Od pokretanje inicijative za nabavku brodova 2020. godine, nikada nije bila u opticaju opcija nabavke tih brodova iz Hrvatske - objavio je na mreži X nekadašnji načelnik Generalštaba VCG, admiral u penziji Dragan Samardžić.<br/>
<br/>
Naravno, kako navodi, da će opšti Sporazum o saradnji, koji spada u kategoriju međudržavnog sporazuma, ratifikovati Parlament Francuske, po standardnoj proceduri. Uostalom, napominje da u samom Sporazumu piše da stupa na snagu kada ga obije strane ratifikuju.<br/>
<br/>
- Tehnički aranžman neće ratifikovati francuski parlament niti Vlada Francuske jer ne spada u kategoriju međudržavnih sporazuma - ističe Samardžić.</p>
<p>Logično je, kaže Samardžić pitanje: Da je npr. Sporazum o saradnji ratifikovan zakonom prije godinu dana, da li bi Skupština Crne Gore sad Zakonom ratifikovala Tehnički aranžman?</p>
<p>- Navodi se da je MO tražilo ponude od 7 privatnih kompanija, da su dostavljene 3 ponude i da je Komisija Ministarstva odbrane vrednovala ponudu Kershipa kao najbolju. Logično pitanje: na osnovu čega je ovo rađeno i koja zakonska procedura je primjenjena, kad kako reče ministar, nije bilo tendera - navodi Samardžić.<br/>
<br/>
Francuska ga, kako nadalje ističe, očito tretira samo kao Komercijalni "jer ga Ministarstvo odbrane CG direktno zaključuje sa privatnom firmom Kership". To što država Francuska ima oko 28% vlasništva u Kershipu ne igra ulogu po pitanju tendera, pojašnjava admiral u penziji.<br/>
<br/>
- Ako Crna Gora ovaj ugovor o kupovini brodova tretira kao međudržavni (G2G), koji spada u posebne izuzetke i po Regulativi EU je oslobođen tendera, dužna je o sklapanju takvog ugovora izvjestiti Evropsku komisiju. Zamislite bruku kad mi izvjestimo Evropsku komisiju, a Francuska ne, jer za njih to nije G2G ugovor - zaključuje Samardžić.</p>

Samardžić o kupovini brodova: Zamislite bruku kad mi izvjestimo EK, a Francuska ne

<p>Zatvorenice u Bjelorusiji ne samo što su lišene medicinske njege iza rešetaka - nego su uskraćene i za osnovne menstrualne proizvode. Situacija u tom pogledu je postala još gora prošlog ljeta - kad su na snagu stupila nova pravila koja isporuku tampona i uložaka ograničava na samo dva puta godišnje.</p>
<p>Prodemokratski protesti koji su potresli Bjelorusiju 2020. godine eskalirali su hapšenjima, a u istražnim pritvorskim centrima poput „Valadarke“ i „Okrestine“, ali i drugim, pojedinci koji su uhapšeni zbog protivljenja izbornoj prevari i protesta protiv Lukašenkovog režima mlaćeni su i mučeni. Bjeloruske vlasti do danas nastavljaju da progone neistomišljenike, a zatvorenici suđenje čekaju u ćelijama bez dušeka i ćebadi, tuševa i bilo kakve mogućnosti da im se dostave paketi sa potrepštinama.</p>
<p>Ovi neuslovi naročito teško padaju ženama koje su pritvorene, a bjeloruska novinarka <b>Jevgenija</b> <b>Dolgaja</b> prikupila je, na zahtjev nezavisnog medija „Meduza“, svjedočenja iz prve ruke od onih koje su preživjele ovu brutalnost.&nbsp;</p>
<h2>JEDAN ULOŽAK DNEVNO</h2>
<p><b>Alena</b> (promijenjeno ime) pritvorena je nakon protesta 2022, a puštena na slobudu iduće godine. Bila je u „Valadarki“ i „Okrestinu“, kao i Ženskoj kaznenoj koloniji br. 4 u gradu Gomelju.</p>
<p>- Kada su me zatvorili, imala sam menstruaciju. Prvo su me doveli do kuće i pretresli, pa su me odveli u kancelariju GUBOPiK-a. Kod kuće sam uspjela da se presvučem i uzmem nekoliko stvari: tri para donjeg veša, pet pari čarapa i pakovanje uložaka. Uzela sam neke četkice za zube, ali su ih, naravno, odmah zaplijenili. Čvrsto sam stezala taj paket uložaka, držeći ga zajedno sa pasošem. Držala sam ga svuda sa sobom: prvo na ispitivanju u GUBOPiK-u, zatim u okružnom odeljenju policije – ispričala je Alena.</p>
<p>Nakon toga su je, kaže, odveli u „Okrestinu“.</p>
<p>- Sve su zaplijenili. Ali privila sam te uloške na grudi i rekla im: „Ne mogu - krvariću po vašoj ćeliji. Vratite ih“. Vratili su mi uloške, ali mi ništa drugo nijesu dali – dodala je ona.</p>
<p>Poslije suđenja odvedna je na izdržavanje administrativne kazne.&nbsp;</p>
<p>- Doveli su nas u pritvorski centar i strpali u ćeliju. Naravno, u ćeliji nije bilo ničega - čak ni toalet papira. Unutra je bilo osam devojaka. Jedna od njih je imala plastičnu flašu vode od litar i po, i to nas je spasilo. Prvo smo pili iz nje, a onda smo je koristili za sve druge potrebe - nas osam. U ćeliji je bilo vode, ali to je bila samo slavina koja je virila iz zida - bez lavaboa. Da bismo ga uopšte koristili, kantu za smeće smo stavljale ispod slavine. Pokušale bismo da koristimo tu hladnu vodu da operemo tijela; nije nas bilo briga u tom trenutku – ispričala je Alena Jevgeniji Dolgaja.</p>
<p>U jednom trenutku je shvatila da joj je preostalo samo pet uložaka.</p>
<p>- Znala sam da moram da nađem način da ih učinim potrajnim. Bio je februar, a mi smo spavale na podu ćelije, zbijene. Pod je bio betonski. Počele smo da shvatamo da nam se bubrezi smrzavaju. Dakle, uzele smo mojih posljednjih pet uložaka i zalijepile ih na donji dio leđa da bismo imali bar malo zaštite za naše bubrege - jer nijesmo imale viška odjeće: već smo nosile sve što smo imale jer je bilo tako hladno. Tako su potrošeni moji posljednji ulošci – povjerila se jedna od zatvorenica.</p>
<p>Ponekad bi, kaže, kad bi svratila medicinska sestra, one uglas kazale da sve imaju menstruciju.</p>
<p>- Dala bi nam, mislim, po jedan uložak dnevno. Sakupile bismo ih i dale onoj ili onima kojima su najpotrebniji. Dijeleći tako, nekako smo se snašle - zaključila je Alena.</p>
<h2>KUPOVINA - ALI JEDNOM U DVIJE SEDMICE</h2>
<p><b>Volha Loika</b> (promijenjeno ime) uhapšena je u maju 2021. U „Valadarki“ je bila do marta 2022. Ona je ispričala da su se ulošci u zatvoru prodavali - ali da nijesu smjele prečesto da ih kupuju.</p>
<p>- Samo otprilike jednom u dvije sedmice, a ponekad i manje. Izbor je bio veoma ograničen: bilo je nekoliko puta kada su noćni ulošci bili dostupni. Ostatak vremena, jedine druge opcije bili su oni tanki - označeni sa dvije kapi. Jedini način da nabavite uloške za noć ili tampone bio je preko paketa spolja. Za one koji nijesu dobili pakete ili su ih dobijali samo rijetko, to je bio pravi problem - navela je ona.</p>
<h2>MAJICA KAO IMPROVIZACIJA</h2>
<p><b>Tatsiana (promijenjeno ime) </b>uhapšena je u zimu 2023. zbog pretplate na „ekstremistički“ Instagram nalog. Ona je bila u „Okrestinu“.</p>
<p>- Nakon hapšenja, odveli su me pravo u policiju da popunim zapisnik o hapšenju. Nagovorila sam jednu službenicu da me odvede u toalet i zamolila je da uzme uložak iz mojih ličnih stvari. Znala sam da me čeka, u najboljem slučaju, dan zatvora, a u najgorem krivična prijava. Tražila sam od oficira da mi daju još jedan blok da ponesem sa sobom (prije prebacivanjana Okrestinu), ali su oni odbili. Počela sam da paničim: znala sam da će mi menstruacija početi u narednih nekoliko dana – ispričala je ona.</p>
<p>Osuđena je, kaže, na 10 dana zatvora.</p>
<p>- U ćeliji je bilo osam žena. Jedna od njih je bila beskućnica; po njoj su gmizale vaške. Nijesmo imale ćebad ni dušeke. Naši rođaci nijesu mogli da isporuče ništa što nam je bilo potrebno, tako da smo ostale u odjeći u kojoj i zatvorene. Imala sam crnu duksericu, farmerke i bijelu majicu – navela je Tatsiana.</p>
<p>Nosila je, kaže, uložak – koji je eventualno postao beskoristan.</p>
<p>- Morala sam da biram: ili da se smrznem u ćeliji ili da pocijepam svoju majicu i iskoristim je kao improvizovanu podlogu da mi ne bi procurilo. Odlučila sam da pocijepam majicu. Sjećam se koliko sam se bespomoćno osjećala kada sam cijepala majicu, a odškrinuo se otvor za hranu. Policajac me pogledao, nasmijao se i rekao: „Šta radiš, a?“ – istakla je Tatsiana.</p>
<p>Majica joj, kaže, nije mnogo pomogla - svakako je procurilo.</p>
<p>- Pokušala sam da tražim uloške, ali čuvari su rekli da ih zatvor nije dao. Pitala sam i zatvorsku ljekarku. Ta starija žena, kovrdžave kose, je došla i pitala u čemu je problem. Zamolila sam je da mi donese bar malo pamuka, ali nije ni slušala – dodala je Tatsiana.</p>
<p>Nije bilo, prisjeća se ona, ni načina da se pravilno okupa u ćeliji: bilo je samo hladne voda.</p>
<p>- Mala krpa koja mi je ostala od majice poslužila mi je kao tuš: namočila bih je vodom i pokušala da se tako očistim. Kada sam izašla, zadnji dio mojih farmerki bio je u krvi. Izašla sam plačući i postiđena. Činilo se kao da svo osoblje pokazuje na mene i smije mi se - zaključila je Tatsiana.</p>
<h2>NEKI KRADU, DRUGI DIGNU RUKE</h2>
<p><b>Alena</b> je osuđena zbog protesta u jesen 2022. godine. Provela je dvije godine u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.</p>
<p>Ona je pojasnila da politički zatvorenik može iznenada da izgubi pravo na prijem paketa u bilo kojem trenutku - zbog izmišljene prijave prekršaja.</p>
<p>- Zatvor dozvoljava zatvorenicima da jednom mjesečno podnesu zahtjev za higijenskim potrepštinama: komadić sapuna za veš, mali komad običnog sapuna, jednu rolnu najjeftinijeg toalet papira i jedno pakovanje uložaka – kazala je Alena.&nbsp;</p>
<p>Toalet papir je, dodaje, tako lošeg kvaliteta.</p>
<p>- Da se bukvalno raspada u vašim rukama. Kada ove zalihe ponestanu, svako mora da se snađe najbolje što može. Neki kradu od drugih, a neki ljudi se jednostavno osjećaju na mokraću – kazala je ona.</p>
<h2>BESKRAJNO PONIŽENJE</h2>
<p><b>Hana (promenjeno ime) </b>je pritvorena u jesen 2022. godine i osuđena zbog učešće u protestima. Na slobodu je puštena ovog proljeća.</p>
<p>&nbsp;I ona je ustvrdila da mjesečna dodjela higijenskih potrepština za žene u bjeloruskim zatvorima nije dovoljna.</p>
<p>- U mojoj jedinici, čarape su stalno nestajale sa stalka za sušenje. U početku nijesam razumjela zašto - ali onda sam shvatila. Žene ih bukvalno korise kao improvizacija za uloške – rekla je ona.</p>
<p>Higijenska situacija je, podvlači ona, užasna.&nbsp;</p>
<p>- To je jedno beskrajno poniženje. U zatvoru se smijete kupati samo jednom sedmično i nemoguće je da se pravilno operete. Imaš sreće ako uspiješ da se opereš preko toaleta u ćeliji pomoću flaše. Zamislite samo da se perete preko toaleta, dok gomile ljudi prolaze pored vas. To je jedna od mnogih stvari na koje morate da se naviknete u zatvoru – kazala je ona.</p>
<h2>LJEKOVI ZA BOLOVE SAMO NA RECEPT</h2>
<p><b>Darja Afanasjeva </b>je bjeloruska feministkinja i aktivistkinja za LGBT prava. Privedena je nakon protesta 2021, a puštena na slobodu ove godine. Kaznu je služila u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.</p>
<p>- Nijesam imala bolne menstruacije sve dok nijesam bila u zatvoru. Prije toga, moj ciklus je uvijek bio redovan, menstruacije su mi trajale samo tri dana i nikada nijesam osećala nelagodu - ali kada sam počela da živim iza rešetaka, moji ciklusi su postali nepredvidivi: mogli su da nestanu na nekoliko meseci, a zatim da se vrate, bez prestanka, po dvije sedmice. Prvi i posljednji dan postali su nevjerovatno bolni. Sjećam se da sam jedva uspjela da se ispravim tokom prozivke jer me je stomak toliko bolio - istakla je Darja Afanasjeva u svjedočenju.</p>
<p>Kada bi se to dogodilo – išla bi do dijela gdje dijele tablete – ali bezuspješno.</p>
<p>- Tražite ublažavanje bolova i objašnjavate da je to za vašu menstruaciju - ali oni odbijaju jer vam je potreban recept, a potrebno je nedelju dana da dobijete pregled kod ljekara. Doktor će vas uputiti kod ginekologa, što znači još nedjelju dana čekanja. I oni (zatvorsko osoblje) znaju sve ovo. Dakle, tu ste, raspadate se od bolova, buljite u ljekove protiv bolova, ali ih ne možete uzeti, a bol vas ne oslobađa dužnosti kao što su čišćenje prostorija, istovar kamiona punog džakova krompira ili čišćenje terena - ispričala je ona.</p>
<p>Jednom je, kaže, prvi dan ciklusa imala kad je počeo da pada snijeg.</p>
<p>- U zatvoru je zabranjen snijeg: sve mora da se očisti, do asfalta. Dakle, počevši odmah poslije doručka, provela sam sate lopatajući snijeg. Satima sam nosila snijeg u vrećama, osjećajući se kao da umirem od bola, i shvatajući da sam iskrvarila kroz odjeću. Imala sam samo jednu suknju, i ako je krv dospjela na nju, morala bih nekako da nađem vremena da je operem prije posla - da ne bih upala u nevolje - povjerila se Afanasjeva.</p>
<h2>SVE ZAVISI OD RASPOLOŽENJA RADNIKA</h2>
<p>Bivša novinarka <b>Volha Klaskovskaia</b> uhapšena je u oktobru 2022. i skoro pet mjeseci je provela u samici i izolaciji u Ženskom popravnom domu u Gomelju. Dok je bila u pritvoru dobila je abnormalno krvarenje iz materice i imala čak dvije operacije.</p>
<p>- Ne možete da unesete pakovanje uložaka u samicu, čak i ako su iz paketa koji vam je poslat. Ulošci se dijele jedan po jedan, a sve zavisi od raspoloženja zatvorskog radnika: ako žele da vam daju, daće, a ako ne, neće. Moliš ih za sapun i uloške- a onda zatvorsko osoblje kontaktira šefa jedinice, i ako imate sreće, načelnik jedinice to odobrava – ispričala je Klaskovskaia.</p>
<p>Za nju je to, kaže, bila noćna mora.</p>
<p>- Morala sam stalno da molim i ponižavam. Što sam drugo mogla? Imala sam jako krvarenje i morala sam da koristim nekoliko uložaka odjednom. Dozvoljen je samo jedan par donjeg veša, ali sa tako teškim krvarenjem jedan par nije dovoljan. Jedan član osoblja se sažalio i dao mi drugi par. Tako da bih oprala jedan par donjeg veša u hladnoj vodi, okačila ga na radijator, pa bi vikao na mene jer veš smije da se samo na dan pranja veša – ispričala je ona, dodajući da je to bio „pakao“.</p>
<p>Kada je iz bolnice prebačena nazad u jedinicu zabranili su joj dostavljanje paketa.&nbsp;</p>
<p>- Sa samo dvije osnovne jedinice (oko 24 dolara) ne možete sebi priuštiti kupovinu mnogo uložaka. A njihov kvalitet svakako nije sjajan. Tako da sam morala da koristim krpe da olakšam patnju. Vidjela sam i druge zatvorenice kako rade istu stvar jer zaista nema druge opcije – istakla je ona.</p>
<p>Osjećala se, kaže, potpuno poniženo, beznadežno, frustrirano i bezvrijedno.&nbsp;</p>
<p>- Sjećam se da sam stajala sa krvlju koja mi je tekla niz gole noge i krvlju po podu. A osoblje je stajalo smješkajući se i govoreći: „Pa, nije trebalo da kršiš zakon“ – zaključila je Klaskovskaia.</p>
<h2>DIJELJENJE ZABRANJENO</h2>
<p>U Gomelju kaznu jedanaestogodišnju služi i <b>Marija Kalesnikava</b>, jedna od lidera bjeloruske opozicije.</p>
<p>Sve do sredine novembra, kad joj je konačno dozvoljeno da se sastane sa ocem, njena porodica nije imala nikakav kontakt sa njom više od godinu i po dana.&nbsp;</p>
<p>Jedan od najčešćih prekršaja u bjeloruskim kaznenim kolonijama je poznat kao „otuđenje i prisvajanje“. To se odnosi na kršenje zabrane da zatvorenici međusobno dijele bilo kakve predmete, uključujući hranu i sredstva za higijenu. Kršenje pravila može dovesti do kazne, kao što je smještanje u kaznenu ćeliju (ShIZO) ili gubitak prava na primanje paketa, telefoniranje ili primanje posjetilaca.</p>
<p>Skoro svi bjeloruski politički zatvorenici počinju sa ovim već ukinutim privilegijama, pošto su ih bjeloruske vlasti proglasile „ekstremistima“. U ženskim zatvorima, „ekstremisti“ se automatski klasifikuju kao „uporni prekršioci pravila“, što znači da su obavezne da nose uniforme sa žutim trouglovima.</p>
<p>Zatvorski administratori mogu ograničiti telefonske pozive i pakete za „uporne prekršioce pravila“ po sopstvenom nahođenju. Oni takođe mogu nametnuti ograničenje koliko im je dozvoljeno da kupuju. Ograničenje može biti postavljeno na jednu ili dvije „osnovne jedinice“ - koja je otprilike ekvivalentna 40 beloruskih rubalja (oko 12 dolara).&nbsp;</p>
<p>Politički zatvorenici koji ne dobijaju pakete spolja moraju iskoristiti ovaj iznos za kupovinu svega, od toalet papira do uložaka ili tampona do hrane.</p>

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

<p>Koncert Rada Šerbedžije, uz pratnju benda Zapadni kolodvor, pod nazivom “Zbog tebe, zbog sebe, zbog drugih”, održaće se u Muzičkom centru Crne Gore 28. decembra, sa početkom u 20 časova.</p>
<p>Šerbedžija je široj publici poznat po pjesničkim interpretacijama i pjesmama kao što su Barbara, Panonske trešnje, Ne daj se, Ines, dok publiku očarava i svojim posljednjim objavljenim albumom iz 2022. godine Ne okreći se, sine koji uključuje autorske i pjesme velikih muzičara kao što su Damir Urban i Elvis Stanić. Husein Hus Hasanefendić (Parni valjak) je napisao hit “Eto pjesma”, čuveni virtouz Miroslav Tadić svira na Arsenovoj pesmi „New York“, Ante Gelo u pjesmi „Ostala si uvijek ista“ autora Đorđa Novkovića i Željka Sabola.</p>
<p>Poznati glumac, pjesnik i kantautor, Šerbedžija je prava umjetnička ikona s impresivnom karijerom u pozorištu, filmu i muzici, kako u regionu tako i na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Koncerti Rada Šerbedžije nijesu samo muzički događaji, već intimne večeri prožete pričama, anegdotama i dijalozima s publikom. Bend Zapadni kolodvor pružio je muzičku kulisu koja savršeno prati Šerbedžijin dubok i emocionalan glas, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja mami publiku na putovanje kroz njegove muzičke i životne uspomene.</p>
<p>Svaki Šerbedžijin nastup obećava autentično iskustvo za sve koji uživaju u poeziji i muzici isprepletenoj sjećanjima i emocijama, čineći ga događajem koji se pamti.</p>
<p>Pored koncerta u Podgorici legendarni Šerbedžija će imati koncerte u Nikšiću, 27.12.2024. godine i Herceg Novom, 29.12.2024. godine.</p>

Rade Šerbedžija 28. decembra u Muzičkom centru Crne Gore

<p>Da je unaprjeđenje bezbjednosti siguran put u Evropsku uniju (EU) ocijenjeno je na sastanku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića &nbsp;sa slovenskim ministrom Boštjanom Poklukarom.</p>
<p>Ova posjeta je, kako su naglasili u Šaranovićevom resoru, nastavak uspješne saradnje dvije zemlje u oblasti bezbjednosti i unutrašnjih poslova.</p>
<p>- Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Slovenije sarađuju u borbi protiv svih oblika kriminala, a kroz zajedničke aktivnosti, obuke i projekte, dvije zemlje postavljaju čvrste temelje za još efikasniji odgovor na savremene prijetnje, poput organizovanog kriminala, krijumčarenja droge i ilegalnih migracija - istakli su u saopštenju.</p>
<p>Šaranović je tokom razgovora sa ministrom Poklukarom izrazio zahvalnost Sloveniji na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u procesu evropskih integracija.</p>
<p>- Posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i podrška Republike Slovenije našim integracijama nisu samo simbol prijateljstva, već čvrst dokaz zajedničke vizije zasnovane na evropskim vrijednostima, stabilnosti i saradnji. Ovaj korak dodatno učvršćuje naše prijateljske i partnerske odnose u nastojanjima da doprinosimo sigurnosti i stabilnosti cijelog Balkana i šire - istakao je Šaranović.</p>
<p>Slovenija je, poručuje Poklukar, uvijek podržavala Crnu Goru na njenom evropskom putu i nastojanjima da se dalje ubrza pregovarački proces.</p>
<p>- Otvorenost Slovenije da pružu konkretnu podršku kako bi Crna Gora u najkraćem roku, odnosno tokom naredne godine krenula sa implemnetacijom sistema stacionarnih radara što je jedan od ključnih segmenata poboljšanja bezbjednosti saobraćaja - naveo je on.</p>
<p>Prilikom zvanične posjete Šaranovića Ljubljani, upriličena je i posjeta Nacionalnom forenzičkom centru, tokom koje je dogovoreno intenziviranje saradnje iz oblasti forenzičkih analiza, te razmjene ekspertiza i podizanja standarda, posebno na polju balističkih vještačenja.</p>

Šaranović i Poklukar: Unapređenje bezbjednosti siguran put u EU

<p>Tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva i članica Tužilačkog savjeta Đurđina Ivanović podnijela je ostavku na te funkcije.</p>
<p>Njena ostavka konstatovana je na sjednici tog tijela.</p>
<p>Ona je to potvrdila Vijestima uz napomenu da je ostavku podnijela iz ličnih razloga.</p>

Tužiteljka Đurđina Ivanović podnijela ostavku u VDT-u

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: dragan-samardzic