Sad se i ambasadorka ograđuje izjavom da Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire - poručio je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić osvrnuvši se na odgovore An Mari Maske na pitanja o kupovini patrolnih brodova&nbsp;
Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Vlada Crne Gore dala tumačenje da su pravni osnov za zaključenje ugovora o kupovini brodova: Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman - a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora - Maske je poručila da obje zemlje podliježu svom nacionalnom zakondavstvu, i da svaka za ovaj ugovor ima svoj poseban okvir.
- Polako stvari izlaze na čistac. Džaba svo “podmetanje” od Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore i usvajanje u Skupštini kad Tehnički aranžman nije međunarodni ugovor iz člana 9. Ustava i nema primat nad domaćim zakonodavstvom &nbsp;- istakao je Samardžić osvrnuvši se na njen <a href="https://etv.me/politika/maske-evropski-put-crne-gore-zahtijeva-dosljednost-izmedu-rijeci-i-djela">odgovor</a>.
Vlada i Ministarstvo odbrane, poručuje Samardžić, moraju javnosti odgovoriti na osnovu kog pravnog okvira je zaključen ugovor sa privatnom kompanijom bez tendera i građani kreditno zaduženi skoro 150 miliona eura - s obzirom na to da je odavno potpuno jasno da brodovi nijesu kupljeni putem međudržavnog sporazuma.
- Tvrdim, a još niko me nije faktima demantovao: Crna Gora nije imala pravni okvir za zaključenje Ugovora i brodovi su nabavljeni nezakonito - suprotno pravnoj regulativi EU i Crne Gore, kao i da je čitav posao nezakonito oslobođen obaveze plaćanja PDV-a, od cca 27 miliona eura - dodao je Samardžić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Sad se i francuska ambasadorka ograđuje da nemamo iste pravne okvire, brodovi su nabavljeni nezakonito

Nakon tragedije u Medovini, trebalo je izvršiti detaljnu analizu događaja i identifikovati ključne propuste, pa na osnovu tih saznanja razviti sveobuhvatan plan za unapređenje sistema bezbjednosti, koji bi obuhvatio mjere poput poboljšanja sistema nadzora, unapređenja sposobnosti policije i svih drugih službi putem opremanja, vježbi i simulacija, unapređenja saradnje i razmjene informacija između institucija, poboljšanja procedura i sistema obavještavanja građana. To je u razgovoru za Portal Analitika istakao admiral u penziji Dragan Samardžić.
Smatra i da je bilo je neophodno preduzeti mjere na poboljšanju mentalnog zdravlja, prevenciji i edukaciji građanja. 
<h2>Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Biroa za operativnu koordinaciju</h2>
- Ključni problem je izostanak vježbi i simulacija na temu masovnog ubistva, što znači da nijesu naučene važne lekcije iz prošlosti. Velika odgovornost za nepreduzimanje adekvatnih mjera u cilju unapređenja sposobnosti sistema nakon dešavanja u Medovini svakako leži i na Birou za operativnu koordinaciju (BOK). Kao ključna tačka za koordinaciju i operativnu podršku vladinim institucijama, BOK ima obavezu da obezbjedi pravovremene i efikasne reakcije na kritične situacije, te da unaprijedi saradnju i koordinaciju između relevantnih službi. S obzirom na to da se BOK nije sastao nijednom kako bi analizirao situaciju nakon slučajeva Balijagić i Martinović, postavlja se ozbiljno pitanje opravdanosti njegovog postojanja i efikasnosti u ostvarivanju svojih funkcija - ukazuje Samardžić.
Sagovornik Analitike mišljenja je da smanjenje mogućnosti za ovakve događaje ne zavisi samo od razoružavanja, već od uspostavljanja sveobuhvatnog plana za modernizaciju sistema bezbjednosti. 
- Potrebno je kontinuirano analizirati prethodne greške, unapređivati sposobnost kroz opremu, obuku i vježbe, poboljšati saradnju među institucijama i implementirati napredne tehnologije. Takođe, angažovanje stručnjaka EU kako bi se dobile objektivne analize i preporuke za poboljšanje sistema, od ključne je važnosti. Da bi se spriječili budući incidenti, potrebna je sveobuhvatna reforma koja uključuje i razvoj ljudskih resursa, kao i smanjenje političkog uticaja na operativne aspekte bezbjednosti. Ključ za prevenciju sličnih tragedija leži u holističkom pristupu, koji uključuje sve relevantne institucije i organizacije - smatra admiral Samardžić.
Dodaje i da su zahtjevi građana za ostavkama u vrhu policije opravdani. 
- U trenutnoj situaciji, gdje je erozija povjerenja u sistem bezbjednosti postala očigledna, odgovornost je na onima koji donose ključne odluke. Nažalost, umjesto da se usmjere na poboljšanje sistema, lideri su se bavili prebacivanjem odgovornosti i politizacijom, što je dodatno pogoršalo stanje. Kulturu odgovornosti moramo uspostaviti, jer samo na temelju toga možemo očekivati istinske promjene i unapređenje sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - ističe on.
<h2>Stanje u Vojsci haotično</h2>
Stanje u sektoru odbrane Crne Gore, kako kaže sagovornik Analitike, može se opisati kao haotično, dok je situacija u Vojsci zbunjujuća. 
- Za haotično stanje u sistemu odbrane odgovoran je, nažalost, ministar, koji je, prema zakonu, najodgovorniji za funkcionisanje ovog sektora. Njegovo ponašanje pokazuje da nije u potpunosti razumio svoju ustavnu i zakonsku ulogu, kao ni ulogu načelnika Generalštaba i Vojske. Ministar je civilnu kontrolu Vojske shvatio kao centralizovanu vlast, u kojoj on odlučuje o svim pitanjima, kontroliše svaki segment i donosi sve odluke. Na taj način, ministar koji se predstavlja kao "demokrata", u stvari je uspostavio autokratski režim - ističe Samardžić.
Kako dodaje, svjedoci smo brojnih zabrana koje je ministar uveo, prepucavanja u medijima i, što je, ističe on, najpogubnije za funkciju ministra odbrane, omalovažavanja i javnih prozivki upućenih oficirima koji su dali značajan doprinos reformi Vojske i njenoj integraciji u NATO.
- Organizacija u kojoj ministar prisvaja sve zasluge za pozitivne rezultate, dok je za negativne odgovoran "neko drugi", lišena je osnovnih principa liderstva. Umjesto da pokaže sposobnost za upravljanje i rješavanje problema, ministar je samo pojačavao negativni "efekat leptira", koji je dovodio do sve većeg haosa, izazivajući zbunjenost unutar same Vojske. Kultura vođenja mora biti temeljena na saradnji i uvažavanju, a ne na personalnim sukobima i politizaciji - poručuje Samardžić.
<h2>Iniciranjem sukoba sa načelnikom Generalštaba, Krapović urušio kredibilitet VCG</h2>
Sagovornik Analitike mišljenja je da su godinu za nama, uprkos brojnim pozitivnim aktivnostima Vojske Crne Gore, obilježili sukobi između ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića, kao i brojne afere. 
- Sukob koji je ministar bez potrebe pokrenuo u javnosti doveo je do ozbiljne degradacije sistema odbrane i Vojske, gubitka ugleda kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou, te slabljenja morala i kohezije vojne organizacije - ukazuje on.
Kako dodaje, na ovu situaciju dodatno su uticale afere, uz izostanak adekvatne reakcije Ministarstva odbrane. 
- U takvom okruženju, fokus sistema je pomjeren sa ključnih na sporedne zadatke što je, nažalost, rezultiralo slabljenjem borbene gotovosti i operativnih sposobnosti Vojske. Takođe, tokom godine nije donesen nijedan novi strateški dokument, niti su izvršene planirane izmjene Zakona o Vojsci i Zakona o odbrani, iako je to bila obaveza prema Planu rada Vlade - podsjeća Samardžić.
<h2>Kupovina patrolnih brodova nezakonita, povećanje zarada dobar potez </h2>
Od pozitivnih dešavanja, kaže, izdvaja posvećenost i angažovanost Vojske Crne Gore na vježbama, posebno na najvećoj vježbi Alijanse – "Steadfast Defender 24", kao i učešće u misijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a. 
- Vojska je učestvovala u više akcija spašavanja građana i pružila pomoć u sanaciji posljedica poplava u Šavniku, što je za svaku pohvalu. Takođe, raduje i nastavak modernizacije Vojske, mada s obzirom na raspoloživa finansijska sredstva moglo se mnogo više uraditi, a i prioriteti u nabavci naoružanja nisu u potpunosti usklađeni sa aktuelnim bezbjednosnim prijetnjama i obavezama koje Crna Gora ima kao članica NATO-a - ističe Samardžić.
Posebno, kaže, zabrinjava nezakonita nabavka dva patrolna broda, koja je građane Crne Gore kreditno zadužila za više od 130 miliona eura. 
- Da su se poštovali zakoni i regulative EU, do ovog ugovora sigurno ne bi došlo, a za iznos koji je potrošen na ove brodove, mogla su se nabaviti ne samo dva patrolna broda, već i druga prioritetna sredstva koja bi značajno unaprijedila operativnu sposobnost Vojske i nacionalnu bezbjednost - napominje sagovornik Analitike.
Usvajanje nove Uredbe koja predviđa povećanje plata u Vojsci, od 1. januara ove godine je, kako dodaje, za pohvalu. Međutim, tvrdi da ovo povećanje nije dovoljno da bi vojni poziv postao atraktivan, te da bi se privukao novi kadar i zadržao postojeći. 
- Zabrinjavajuće je što smo u posljednjih par godina, zbog odliva kadra, izgubili četu vojnika, dok je popunjenost nekih jedinica samo 65 odsto. Na konkurse za vojne akademije u inostranstvu niko se ne javlja, a odziv za prijem vojnika po ugovoru je izuzetno slab - navodi on.
Ukazuje da i pored takve, više nego zabrinjavajuće situacije, boji se, kaže, da se neke planirane, a prijeko potrebne izmjene Zakona o Vojsci neće desiti, nažalost iz razloga ličnih ili partijskih interesa ministra. 
- Konkretno, planirano produženje godina rada u službi, koje je od ključne važnosti za sistem sa izrazitim deficitom oficirskog kadra, još uvijek nije realizovano. Prestanak službe sa 55 godina života za oficire, čije školovanje na prestižnim savezničkim institucijama je zahtijevalo značajna ulaganja, predstavlja besmislen i štetan gubitak za sistem i državu. Takav luksuz, rasipanje kadra i sredstava, sebi ne mogu priuštiti ni mnogo bogatije države - podsjeća Samardžić.
<h2>Kredibilitet Crne Gore u NATO narušen </h2>
Smatra da je trenutno stanje u sektoru odbrane rezultat brojnih faktora, a ključni uzrok, ponavlja, leži u lošem rukovođenju. 
- Osim toga, postoje još tri značajna elementa koja dodatno urušavaju kredibilitet Crne Gore među saveznicima i utiču na njen status u NATO-u. Prvo, Crna Gora već više od godinu i po dana nema ambasadora u NATO-u, što je potpuno neprihvatljivo za članicu Alijanse. Dodatno, prije toga, više od dvije godine nijesmo imali ni vojnog predstavnika, što jasno ukazuje na naše stvarne prioritete i posvećenost Savezu - podsjeća Samardžić. 
Kao drugi element izdvaja činjenicu da već četiri godine, otkako je NATO donirao radar za nadzor vazdušnog prostora, Vlada i Ministarstvo odbrane nijesu preduzeli nikakve značajnije korake da ga instaliraju na Bjelasicu i integrišu u NATO Sistem kontrole vazdušnog prostora. 
- Ovim smo značajno oslabili operativne sposobnosti Crne Gore, ali i naših saveznika. Dok saveznici ulažu značajna sredstva kako bi misija NATO-a "Air Policing" učinila vazdušni prostor Crne Gore sigurnim, mi ni nakon četiri godine nismo u stanju izgraditi osnovnu infrastrukturu za radar - naglašava Samardžić.
Podsjeća i da su na Samitu u Vašingtonu prošle godine svih 32 članice NATO-a glasale za uspostavljanje misije NSATU (NATO bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu). Crna Gora je, kako dodaje, planirala učešće sa do dva pripadnika VCG, koji bi bili stacionirani u Njemačkoj. 
- Međutim, postoji značajno kašnjenje u donošenju odluke o našem učešću. Savjet za odbranu i bezbjednost još uvijek nije razmatrao predlog ove odluke, a konačnu odluku donosi Skupština Crne. S obzirom na to da je Predlog odluke o učešću u misiji EU za podršku Ukrajini (EUMAM) više od četiri mjeseca "uskladišten" u ladici stola predsjednika Skupštine, upitno je kad će i da li će Skupština usvojiti Odluku za učešće u misiji NSATU - kaže on.
Navodi i da Crna Gora za 2024. nije izdvojila obećana dva procenta BDP-a za sistem odbrane što, kako kaže, uz probleme u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, stanje u ANB-a, te eroziju sistema bezbjednosti, dovodi do toga da je status Crne Gore u NATO-u ozbiljno poljuljan.
- U okviru sistema odbrane i bezbjednosti, nažalost, najveći dio energije troši se na marketing i populizam, dok se ključnim pitanjima bavi malo ko. Rukovođenje ovim sistemom je praktično u rukama jedne političke stranke, koja je državne interese podredila partijskim, postavljajući partijske kadrove na ključne pozicije, koji često nemaju osnovne sposobnosti za funkcije koje obnašaju. Ovakva politika dodatno destabilizuje sektor odbrane i bezbjednosti, a time i poziciju Crne Gore u NATO savezu - zaključuje Samardžić.

Samardžić: Dio krivice za masovno ubistvo na Cetinju snosi BOK, mora se uspostaviti kultura odgovornosti

Nekompetentnost donosilaca političkih odluka, nedostatak sposobnosti potrebnih za odgovor na izazove savremenog doba i zabrinjavajući kadrovski deficit, ključni su izazovi u sistemu odbrane, na koje do sada nije bilo adekvatnog odgovora, smatra bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Dragan Samardžić.
On je u intervjuu Agenciji Mina kazao da je dezorijentisanost postala akutna bolest sistema odbrane, i to zaslugama političkog rukovodstva.
Samardžić je rekao da je glavna energija sistema nepovratno potrošena na trvenja, afere i partijski populizam, umjesto da težiste bude na unapređenju operativnih sposobnosti Vojske i implementaciji preuzetih NATO ciljeva sposobnosti.
- Zbog toga, umjesto da budu u fokusu, ključni prioriteti sistema ostali su u sjenci, čekajući već petu godinu da ih se neko sjeti - kazao je Samardžić.
Kako je naveo, umjesto da se išlo u susret rješavanju problema, oni su se do te mjere akumulirali da ugrožavaju borbenu gotovost Vojske.
- Ključni izazovi, na koje do sada nije bilo adekvatnog odgovora sistema, su odsustvo strateškog promišljanja i nekompetentnost donosilaca političkih odluka, autokratski centralizovani sitem koji guši inicijativu i efikasnost, kao i nastavak dezintegracije odbrambeno-bezbjednosnog sistema na svim nivoima - kazao je Samardžić. 
 
On smatra da su ključni izazovi i nedostatak potrebnih sposobnosti za odgovor na izazove savremenog doba i zabrinjavajući kadrovski deficit.
Na pitanje da li posljednja dešavanja, poput neslaganja ministra odbrane Dragana Krapovića i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića o određenim pitanjima i hapšenje pripadnika VCG na Kosovu, mogu uticati na ugled Vojske i države kao NATO članice, Samardžić je odgovorio da se u kratkom roku mnogo toga desilo što je negativno uticalo na ugled VCG, Ministarstva odbrane (MO) i države.
- Centralna figura svih tih dešavanja, nažalost, bio je ministar odbrane. Kao direktan akter događaja ili putem neodmjerenih izjava i uz neadekvatnu reakciju sistema - naveo je Samardžić.
Saveznike, kako je kazao, najviše zabrinjava funkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.
- Pa im se poslije svih iskustava nameće ključno pitanje - da li će Crna Gora, u slučaju krizne situacije, biti u stanju da pravovremeno donese ispravne odluke - dodao je Samardžić.
On je istakao da pouzdanost nije deklarativna, već vrijednosna kategorija koja se djelima dokazuje.
Odgovarajući na pitanje da li države članice NATO-a imaju manje ili veće povjerenje u Crnu Goru nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, Samardžić je kazao da se od tada promijenilo nekoliko vlada, ali da se nijedna nije bavila suštinskim pitanjima kolektivnog sistema odbrane.
- Nažalost, stiče se utisak da donosioci političkih odluka ne poznaju čak ni osnove funkcionisanja NATO-a - dodao je Samardžić.
On je rekao da bi, u suprotnom, odavno bio donešen prijeko potreban Zakon o kriznom menadžmentu, koji bi bio usklađen sa NATO sistemom donošenja odluka.
- Takođe, ne bi se pravile početničke greške koje su poljuljale povjerenje saveznika u Crnu Goru. Prisjetimo se samo činjenice da, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, jedina članica NATO-a koja nije donijela potrebnu odluku bila je Crna Gora, zbog opstrukcije jednog člana Savjeta za odbranu i bezbjednost - naveo je Samardžić.
Kako je kazao, sporna imenovanja na ključnim pozicijama u sistemu bezbjednosti, sumnje u regularnost pojedinih bezbjednosnih provjera i moguća kompromitacija NATO tajnih podataka, sigurno nijesu doprinijela vraćanju povjerenja, već naprotiv.
- Bez obzira na hvalospjeve o kredibilnosti članstva i izjave zvaničnika, biće potrebno dosta vremena i konkretnih akcija da se povjerenje povrati - ocijenio je Samardžić.
Upitan očekuje li da izmjene i dopune Zakona o VCG i Zakona o odbrani, koje se privode kraju, doprinesu pobošljanju funkcionisanja sistema odbrane, on je kazao da se već dugo najavljuju izmjene ta dva zakona, ali da javnost ni u naznakama nije upoznata o promjenama.
- Mislim da se ništa suštinski neće promijeniti, jer se krenulo od repa - naveo je Samardžić.
On je kazao da je prvo trebalo da budu donijete nove ili inovirane važeće strategije nacionalne bezbjednosti i odbrane, pa tek na osnovu toga da se mijenjaju zakoni.
- NATO i Evropska unija odavno su usvojili nove strateške koncepte, a nakon ruske invazije na Ukrajinu dramatično se promijenilo bezbjednosno okruženje - rekao je Samardžić.
To, kako je naveo, zahtijeva analizu definisanih prioriteta i novi strateški pristup u cilju preispitivanja nacionalnog odgovora na moguće izazove, rizike i prijetnje.
- Čisto sumnjam da će se izmjenama tih zakona unaprijediti funkcionalnost i efikasnost sistema i otkloniti određene protivrječnosti Zakona o Vojsci sa Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju - kazao je Samardžić.
On je ukazao na „sporno“ rješenje postojećeg Zakona o Vojsci koje je, kako je rekao, u koliziji sa članom 130 Ustava i oduzima nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Samardžić je pojasnio da sadašnje zakonsko rješenje omogućava ministru odbrane da, bez odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost, na sve pozicije u MO i VCG postavlja oficire kao vršioce dužnosti na period do 18 mjeseci.
- Već duže vrijeme, na sva direktorska mjesta u MO i značajan broj komandnih mjesta u VCG postavljeni su oficiri kao vršioci dužnosti, rješenjem ministra, bez ikakvog pitanja Savjeta za odbranu i bezbjednost - kazao je Samardžić.
On je rekao da, teoretski, ministar može sve oficire u VCG postaviti kao vršioce dužnosti, bez odluke Savjeta.
- Zbog ovakvih stvari bilo bi ljekovito da i Savjet razmotri predviđene izmjene zakona prije njihovog usvajanja - dodao je Samardžić.
Crna Gora je od 2017. godine za odbranu opredijelila više od 750 miliona eura.
Na pitanje da li smatra da su dosadašnja ulaganja dovoljna, Samardžić je odgovorio da se za sistem odbrane i bezbjednosti teško ikada može reći da ima dovoljno sredstava, posebno ako se ima u vidu činjenica da su zbog decenijskog neulaganja u infrastrukturu i opremu zahtjevi za investiranjem bili ogromni.
- Modernizacija Vojske je najbolja stvar koja se desila od našeg ulaska u NATO. Opremanje je težišno vršeno prema prioritetima definisanim u Dugoročnom planu razvoja odbrane i u skladu sa NATO ciljevima sposobnosti - istakao je Samardžić.
Međutim, kako je ocijenio, posljednjih godina krenulo se u krivom smjeru i prioriteti u opremanju ne prate razvoj prijetnji i rizika.
- Izdvojiti ogromnu sumu od preko 130 miliona EUR za nabavku dva patrolna broda u aktuelnom bezbjednosnom okruženju, kada nemate nijedan savremeni sistem za protivraketnu i protivoklopnu borbu, niti integrisani sistem za detekciju i obaranje dronova je, sa jedne strane, nepriuštiv luksuz, a sa druge kockanje sa bezbjednošću države i građana - naveo je Samardžić.
On je dodao da su se za 130 miliona EUR mogli nabaviti i potrebni patrolni brodovi, ali i mnogi drugi prijeko potrebni savremeni borbeni sistemi, čime bi se značajno unaprijedile operativne sposobnosti VCG i nacionalna bezbjednost.
- Takođe, višegodišnje kašnjenje u instaliranju radara za nadzor vazdušnog prostora, doniranog od NATO-a, nedopustivo je i krajnje neozbiljno od države - kazao je Samardžić.
Odgovarajući na pitanje da li je država za ovu godinu opredijelila dovoljno novca za nacionalne potrebe i unapređenje odbrambenih i vojnih sposobnosti, on je rekao da je iz samog Predloga zakona o budžetu nemoguće utvrditi stvarnu sumu novca namjenjenog MO, kao i da teoretski ona može ići i do impresivnih 206 miliona eura.
Samardžić je kazao da su u poglavlju budžeta za MO od skoro 79 miliona EUR prikazani personalni i operativni troškovi, i da se nada da oni obezbjeđuju potrebno unapređenje standarda zaposlenih, kao i realizaciju svih planova i aktivnosti MO i Vojske.
- U navedeni iznos budžeta MO, planirana su veoma mala sredstva za opremanje i modernizaciju vojske, negdje oko pet miliona EUR, od kojih će veliki dio već u startu „pojesti“ nezavršeni tenderi i prenesene obaveze iz prošle godine. Između ostalog i oko 1,2 miliona EUR za putničke automobile - naveo je Samardžić.
Kako je istakao, krucijalno za svaki vojni budžet su sredstva namjenjena opremanju i modernizaciji Vojske, jer to obezbjeđuje njen razvoj i dostizanje preuzetih NATO ciljeva sposobnosti.
Samardžić je rekao da je, pored tih pet miliona eura iz budžeta, predviđeno da MO može trošiti i sredstva od sopstvenih prihoda do visine od dva miliona eura.
- Najvažniji dio za ovu namjenu naveden je u članu 13 Zakona o budžetu, gdje se uočava da je za potrebe modernizacije Vojske predviđeno kreditno zaduženje do 125 miliona EUR, i to do 75 miliona EUR za potrebe finansiranja opreme i do 50 miliona EUR za finansiranja nabavke dva helikoptera - kazao je Samardžić.
On je rekao da je nejasno da li u ovih 75 miliona eura za opremu ulaze dosadašnja kreditna zaduženja za već realizovane nabavke, kao što su nadogradnja borbenih vozila OSHKOSH i vojne uniforme, kao i obaveze iz potpisanog ugovora za nabavku dva patrolna broda, niti je poznato koliko ona iznose.
- Valjda bi poslanici i javnost morali biti upoznati koliko je MO već sada kreditno zadužilo državu za ovu godinu - naveo je Samardžić.
On je dodao da prosto zvuči nevjerovatno da javnost još ne zna tačnu cifru koštanja dva patrolna broda, od koga je za tu namjenu uzet kredit i po kojim uslovima.
Prema riječima Samardžića, pravdanje ministra odbrane nekakvom vojnom ili poslovnom tajnom, u ovom dijelu nabavke, ne prolazi ni u jednoj demokratskoj državi.
- Dakle, iznos namijenjen za modernizaciju i opremanje Vojske, veoma je rastegljiv, i kreće se od pet do teoretski maksimalnih 132 miliona eura - kazao je Samardžić.
Kako je rekao, ukoliko se obezbijedi veći dio planiranih sredstava, biće to značajan pomak u modernizaciji VCG i unapređenju operativnih sposobnosti.
- A koliko će stvarno biti uloženo u novu opremu zavisiće od više faktora, pa ćemo pravi iznos saznati tek nakon izvještaja o realizaciji budžeta - dodao je Samardžić.

Samardžić: Ključni izazovi u sistemu odbrane bez adekvatnog odgovora

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da je od odbijanja preuzimanja odgovornosti za masovno ubistvo na Cetinju puno opasnije što &nbsp;nadležeeni ne znaju gdje su i kad pogriješili.
Samardžić je reagovao na mreži X nakon što je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, odgovarajući na pitanje da li je i na trenutak pomislio da podnese ostavku, kao moralan čin, nakon što je u tragediji na Cetinju prvog dana ove godine Aco Martinović ubio 12 ljudi i teško ranio četiri osobe, kazao da ne postoji ni subjektivna ni objektivna odgovornost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-o-ostavci-ovdje-ne-postoji-objektivna-i-subjektivna-odgovornost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Puno opasnije, od odbijanja da preuzmu odgovornost, je što oni ne znaju đe su i kad pogriješili. Neznavenost njihova, provalija naša - poručio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1876181652629856487&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Puno opasnije od odbijanja preuzimanja odgovornosti je što ne znaju đe su i kad pogriješili

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da neusvajanje budžeta ne predstavlja izgovor da se svim pripadnicima VCG ne uvećaju zarade.
Samardžić je to naveo na mreži X, ističući da tu činjenicu zna i ministar odbrane Dragan Krapović.
- Prvo da pohvalimo Vladu zbog povećanja zarada Vojsci. Jedna dvanaestina budžeta u 2024 iznosila je 6,238 mil eura, a u 2025. - &nbsp;6,563 miliona eura. Za januar Ministartsvo odbrane će dobiti 325.000 eura manje od planiranog. Nema nikakvog razloga da svi pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu. To zna i ministar - poručio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1873069277286416851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1873069277286416851%7Ctwgr%5E151161a7ff14d2842150aeb60dc39041f0aae942%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Nema razloga da pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu, to zna i Krapović

Admiral u penziji Dragan Samardžić promokentarisao je mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) prema kojem sporazum između dvije vlade podrazumjeva direktnu kupovinu bez uključivanja privatnih kompanija.
- Đe su sad premijer, ministar odbrane, poslanici... da objašnjavaju kako ja izmišljam i da je Komercijalni ugovor sa privatnom firmom Kership međudržavni sporazum - pitao je Samardžić na mreži X.
Prema nalazu DRI, takozvani "Gov-to-Gov" ili međudržavni sporazumi podrazumijevaju direktnu kupovinu kako bi se osigurala transparentnost, sigurnost i poštovanje međunarodnih pravila, posebno kada je riječ o kupovini vojne opreme i strateških tehnologija.
- Vlada jedne države kupuje ili prima vojnu opremu od vlade druge države. Korišćenjem Gov-to-Gov sporazuma države izbjegavaju privatne posrednike, što smanjuje mogućnost korupcije i povećava transparentnost - kazali su iz DRI.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1865075449883148515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1865075449883148515%7Ctwgr%5E474de7d988b055962450168dc53be7d0cb8e41fe%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić o mišljenju DRI: Đe su sad premijer, ministar odbrane, poslanici...

Apsolutno je netačno da sam tražio bilo kakvo “linčovanje vojnika”, koji su pritvoreni na Kosovu - kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić na društvenoj mreži Iks (X) reagujući na tvrdnje ministra odbrane Dragana Krapovića sa sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Težište mog javnog istupa bilo je na neadekvatnom reagovanju sistema u izjavi ministra da je o događaju upoznat putem medija. Srećom po sistem ministar je na vrijeme upoznat od OBD-a, a obmana je postala hronična vrlina ministra odbrane na koju je javnost već navikla - naveo je Samardžić.
Nakon što je Krapović, kako je rekao, saopštio da sporni događaj spada u oblast ljudskih prava na slobodu izražavanja, od drugorazredne je važnosti pitanje disciplinske odgovornosti vojnika.
- Država ima daleko veći problem, a to je ministar odbrane - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1863635767311942027%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863635767311942027%7Ctwgr%5E3b4fdf5fbf9cbe7a1680c707dc8cf75b0174e9cc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Krapović je daleko veći problem države od dvojice uhapsenih vojnika

Ministar odbrane NATO države, 48 sati nakon hapšenja dva pripadnika Vojske Crne Gore saopšti, da je sa slučajem upoznat, “primarno putem medija”, kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić, komentarišući izjavu Dragana Krapovića povodom hapšenja pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima.&nbsp;
Ako je to tačno, Samardžić kaže da Krapović treba odmah da predloži smjenu direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata.&nbsp;
- A ako ministar govori neistinu, u šta više vjerujem, najbolje da i on uzme bolovanje - poručio je Samardžić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1861809833332142423&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;

Samardžić: Ako Krapović govori neistinu najbolje da i on uzme bolovanje

Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore, poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić ministru odbrane Draganu Krapoviću, komenatišući njegovu izjavu za TV Prva o nabavci brodova iz Francuske. 
Krapović je kazao da je potpisan ugovor na osnovu sporazuma između Crne Gore i Francuske. 
- Međudržavni sporazum je nama omogućio da zaobiđemo Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i Carinski zakon - kazao je Krapović. 
Samardžić je tim povodom uputio nekoliko pitanja Krapoviću.
- Sve i da je tačno da je ovo pravni osnov za “zaobilaženje” tendera, a dokazao sam ranije da nije, kako ste mogli potpisati Komercijalni ugovor a da u tom trenutku čak ni vaš izmišljeni “pravni osnov” nije bio na snazi? Na osnovu čega ste onda potpisali Ugovor - pitao je Samardžić Krapovića. 
On pita ministra i da li je upoznat sa činjenicom da u Francuskoj sve ovakve Sporazume o saradnji u oblasti odbrane potvrđuje (ratifikuje) Parlament kroz zakon?
- Da li ste upoznati sa činjenicom da još ni Vlada Francuske nije uputila Predlog zakona Parlamentu, te da je dug put do njegovog stupanja na snagu? Da li su Vas pravnici upozorili na član 14 koji decidno definiše kad Sporazum stupa na snagu i da li je Sekretarijat za zakonodavstvo o ovom pravnom faktu upozorio Vladu prije davanja saglasnosti za potpisivanje Komercijalnog ugovora? Da li ste svjesni da, premijerov i vaš, čak i izmišljeni pravni osnov za potpisivanje Komercijalnog ugovora sa prvatnom kompanijom bez tendera, nije bio na snazu kada ste isti zaključili, pa nijeste imali ama bas nikakav pravni osnov da, kako vi kažete,“zaobiđete” naše zakone - naveo je Samardžić na mreži X.
On podsjeća da se Krapović poziva da je Tehnički aranžman.
- Koji ste uz Sporazum “podmetnuli” Skupštini da ga usvoji kroz zakon, pravni osnov za “zaobilaženje” zakona o porezu i carini, jer ima snagu međudržavnog ugovora. Podsjetiću vas da ovaj Tehnički aranžman, nije predviđen da se ratifikuje i da ga francuska strana neće ratifikovati (potvrditi). Glede toga, pitam vas i Vladu Crne Gore da li ste sigurni da TA ima snagu međudržavnog sporazuma iz član 9 Ustava koji mu daje primat nad domaćim zakonodavstvom, ako ga potvrđuje samo jedna strana - pita Samardžić. 
Priznati međunarodni pravnici koje je, kako navodi Samardžić, konsultovao tvrde da, sporazum koji nisu potvrdile (ratifikovale) obje strane nema snagu međudržavnog ugovora iz člana 9 Ustava CG i nema primat nad domaćim zakonodavstvom.
Pita što ćemo sad sa carinom i 25 miliona eura poreza.
- Da se ne bi opet pozivali na francusku stranu, da jasno naglasim, država Francuska nema ama baš nikakve veze sa našim unutrašnjim procedurama, već je isključivo crnogorska strana odgovorna za zakonitost postupka kupovine brodova od privatne kompanije bez tendera. Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore - zaključio je Saamrdžić.

Samardžić Krapoviću: Usvajanje Zakona o kupovini patrolnih brodova jedini način da izađete iz pravnog galimatijasa

Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore dosljedni su u nezakonitostima - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon što je iz Ministarstva odbrane saopšteno da jeu Parizu potpisan Komercijalni ugovor sa privatnom kompanijom Kership za nabavku dva patrolna broda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpotpisan-komercijalni-ugovor-za-nabavku-dva-patrolna-broda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je, kaže Samardžić, najbolji dokaz istinitosti njegovih tvrdnji.
- I ispravnosti dopisa svim poslanicima u Skupštini Crne Gore i predsjedniku Jakovu Milatoviću - dodao je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Tome u prilog, kako je rekao, govore činjenice.
- Komercijalni ugovor su potpisali direktor Direktorata za logistiku MO i direktor privatne firme Kership, koju je MO izabralo bez tendera. Sad je valjda svima jasno da se ne radi o Ugovoru dvije Vlade ( G2G) već komercijalnom - naveo je Samardžić.

Samardžić: Potpis Komercijalnog ugovora sa privatnom kompanijom Kership najbolji dokaz istinitosti mojih tvrdnji

Na današnji dan prije tačno 33 godine, počela je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj istoriji. Sarajevo, grad poznat po svojoj multikulturalnosti, olimpijskom duhu i otvorenosti, našlo se u potpunom okruženju. Granatirano iz dana u dan, gađano iz snajpera s okolnih brda, izgladnjelo i ranjeno, ali nikada potpuno pokoreno – Sarajevo je u vremenu tame postalo simbol otpora, prkosa i nade.
<h2>Početak bez kraja: april 1992.</h2>
Uoči međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, 5. aprila 1992. godine, Sarajlije su izašle na ulice tražeći mir. Protesti su bili masovni, a Vrbanja most postao je simbol tragičnog početka – pripadnici Srpske demokratske stranke su pucali sa krova hotela<a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Holiday_Inn&amp;action=edit&amp;redlink=1" target="_blank"> </a>Holiday Inn na demonstrante i ubili dvije žene: Suadu Dilberović i Olgu Sučić. Njihova smrt označila je kraj iluzije da rat može biti izbjegnut.
Ubrzo je počelo i sistematsko granatiranje grada. Srajevo su brzo opkolile jedinice VRS, raspoređene na brdima oko Sarajeva, potpomognute paravojnim jedinicama i logističkom podrškom iz Srbije. Granatiranja i snajperska paljba postali su svakodnevnica. Tokom opsade, prosječno je na grad padalo između 300 i 500 granata dnevno – rekordni dan bio je 22. jul 1993. kada je na Sarajevo ispaljeno preko 3.700 granata. Aerodrom, koji je kasnije koristila međunarodna zajednica, postao je linija razgraničenja, a svaki pokušaj bijega mogao je završiti smrću.
<h2>Život pod opsadom: glad, strah i nada</h2>
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. U tom vremenu, prema podacima Historijskog muzeja BiH, na grad je palo više od 329.000 granata. Najveći broj žrtava bili su civili – ubijeno je preko 11.000 ljudi, uključujući najmanje 1.601 dijete. Više od 50.000 osoba je ranjeno. Granate su padale na škole, tržnice, bolnice...
Jedan od najtragičnijih dana bio je 5. februar 1994. godine, kada je granata ispaljena na sarajevsku pijacu Markale ubila 68 i ranila više od 140 civila. Taj zločin šokirao je svijet i označio prekretnicu u međunarodnoj percepciji sukoba.
Uprkos svemu, stanovnici Sarajeva pružili su primjer otpora, solidarnosti i kulture života u najtežim uslovima – radile su škole, bolnice, pa čak i pozorišta.
&nbsp;
Ljudi su se vjenčavali, rađala su se djeca, studenti su polagali ispite, a umjetnici nastupali u podrumima. Grad je živio zahvaljujući otpornosti svojih građana i pomoći koja je dolazila kroz UN-ove konvoje i tzv. sarajevski tunel spasa – iskopan ispod aerodromske piste.
Opsada Sarajeva bila je ne samo vojna strategija već i psihološki rat. Stanovnici su godinama živjeli bez osnovnih uslova: bez struje, grijanja, vode. Snajperisti su ciljali djecu, starce, trudnice...&nbsp;
Opsada je okončana 29. februara 1996. godine, nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
<h2>Pravda?</h2>
Za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju je na doživotnu kaznu zatvora osuđen Stanislav Galić, nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Dragomir Milošević.
Za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.
Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen i komandant VRS Ratko Mladić.
U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.
Ipak, za mnoge građane Sarajeva, osjećaj potpune pravde ostaje nedostižan. Brojna ubistva nikada nijesu procesuirana, a politička retorika u regionu često i daanas relativizuje patnje Sarajeva.
Danas, 5. aprila 2025. godine, Sarajevo se ponovo okuplja u tišini i bolnom sjećanju. Opsada Sarajeva nije samo istorijski događaj, već i trajni podsjetnik na razornu moć rata, da se zlo može dogoditi bilo gdje, te da se mržnja širi lako, ali i da se zajedništvo gradi teže, ali i traje duže. Danas, 33 godine kasnije, Sarajevo je grad koji pamti, ali i grad koji ide naprijed – s vjerom da se takva tragedija nikada i nikome više ne ponovi.&nbsp;

Sarajevo pamti: 33 godine od početka opsade

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitke predsjedniku Opštine Ulcinj Genciju Nimanbegu, predsjednici Skupštine opštine Ivani Popović, kao i svim građanima i građankama Ulcinja povodom Dana Opštine.
- U ime Skupštine Crne Gore i svoje lično ime, upućujem najiskrenije čestitke svim građanima Ulcinja povodom Dana Opštine - poručio je Mandić.&nbsp;
On je kazao da je Ulcinj grad nadaleko poznat po izuzetnom turističkom značaju, očaravajućim prirodnim ljepotama i bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu i predstavlja jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti, čiju ljepotu Crna Gora ponosno njeguje vijekovima.&nbsp;
- Vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem dodatno osnažiti Ulcinj kao primjer uspješne budućnosti koju želimo za sve nas - dodao je predsjednik Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Mandić je naglasio da saradnjom između Skupštine Crne Gore i lokalnih uprava zajedno će dodatno doprinijeti izgradnji prosperitetnog, stabilnog i harmoničnog društva.
- Još jednom, čestitam vama i svim stanovnicima Ulcinja Dan Opštine, uz želje za dalji napredak i blagostanje - zaključio je Mandić.&nbsp;

Mandić: Ulcinj jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti

Granična policija Sukobina je uhapsila državljanina Republike Albanije, E.B. (33) koji se potražuje po međunarodnoj potjernici NCB Interpol-a Visbaden radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio krivično djelo uzimanje talaca u sticaju sa tjelesnom povredom, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
E.B. je, kako dodaju iz UP, tokom svog kretanja koristio više alijasa, odnosno lažnih identiteta, te su od strane NCB Interpola Podgorica izvršene neophodne provjere radi utvrđivanja nespornog identiteta, koje su rezultirale potvrdom da se radi o osobi koje potražuju nadležni organi Njemačke.
- Slijedi komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Njemačke u vezi sa postupkom ekstradicije lica - kazano je u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen albanski državljanin, koristio lažne identitete

Nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović.
<h2>Zaključci i preporuke POSP-a</h2>
Postupak dijela crnogorskih poslanika iz redova vlasti, koji nijesu podržali amandmane evropskih parlamentraca na 23. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, nije u saglasnosti sa onim što piše u Sporazumu koji je dio vlasti potpisao sa opozicijom u vezi sa rješavanjem ustavne krize, kaže Đurović. Amandmanima, koji nijesu prošli, evropski parlamentarci željeli su da ukažu na kontoverzne ideje u vezi sa prijedlogom zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo i strane agente.
- To je dio vlasti koji je bio van Sporazuma. Za očekivati je bilo da oni ne glasaju. To je prosto politička stvarnost sa kojom živimo i potvrda da unutar koalicije nema istog pristupa i dogovora da se pitanja koja nas dijele skinu sa dnevnog reda kada je evropska agenda prioritet - rekla je Đurović.
Smatra da je kontradiktorno to što u Evropskoj uniji postoji veća želja za rješavanjem crnogorskih problema nego u samoj Crnoj Gori. Istovremeno, kaže Đurović, kristališu se pozicije političkih partija.
- Pokazuje se da nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno, odnosno, da Crna Gora u kratkom periodu završi pregovore - kaže Đurović.
Deklaracijom, koja je usvojena na POSP-u, Crna Gora se poziva da uskladi izborni pravni okvir sa standardima EU, zatim da ima veći nadzor nad medijskim prostorom kako bi se suzbile dezinformacije, poziva se i na širok politički dogovor različitih političkih partija kako bi se prevazišle unutrašnje tenzije i polarizacija, ističe se jasna razdvojenosti crkve i države. Đurović kaže da se Vlada deklariše da ima kapaciteta da vodi procese pridruživanja Evropskoj uniji. Napominje da ti procesi ulaze u finalnu fazu. 
 
- Opšte preporuke iz Deklaracije, zaključne ocjene, su u jednoj pozitivnoj konotaciji, kako sa crnogorske strane, tako sa strane poslanika iz Evropskog parlamenta. Postoji jedna nota usmjerenosti na to da se sačuva pozitivna atmosfera, da Crna Gora i dalje drži pristup da je najnaprednija u procesu, da ima šansi da proces završi u planiranom roku, da je dosta toga urađeno… Ali, postoji još puno toga što treba da se uradi i tu je neophodno političko jedinstvo. Političko jedinstvo podrazumijeva saglasje u Skupštini u vezi sa pitanjima koja se odnose na evropsku agendu, da se ne skreće sa toga kursa, podrazumijeva učinkovit rad Vlade kada su tehnički aspekti pregovora na dnevnom redu - objašnajva Đurović.
Vjeruje da su svi problemi rješivi, gdje ima dobre volje, političkog saglasja i svijesti da se bez toga ne može završiti proces.
- Izborno zakonodavstvo, ponovno osnaživanje, radne grupe, najavljivanje skorih prijedloga ključnih zakona koji treba da budu usaglašeni sa preporukama ODIR-a i svim evropskim standardima, sve je to rješivo, naravno. Isto važi i za druge aspekte, kao što je puno poštovanje onoga što je u IBAR zakonima… I dalje želim da vjerujem da je sve rješivo, baš zbog snažne političke podrške koja je vanredna. Evropska komisija, bukvalno, čvrsto drži taj gard: “vrata su otvorena izvolite, izvolite, izvolite…” Ako prevagnu struje koje neće da omoguće Crnoj Gori da ide sama ovom brzinom, da postane punopravna članica EU do 2028. ili 2029. godine, to će se brzo vidjeti, taj kraj će brzo doći - poručila je Đurović.
<h2>Sporazum sa UAE</h2>
Govoreći o investicionom sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE, Đurović kaže da su tim postupkom bili zatečeni svi, a građanima je zasmetao dio koji se odnosi na izgradnju nekretnina. Već je, podjseća, izgrađeno 400.000 stanova i puno kondo hotela.
- Tri su važne pretpostavke koje taj proces mora da donese. Prvi je da bude transparentan, da se ispoštuju evropski standardi u najvećoj mogućoj mjeri. Drugi aspekt je zaštita životne sredina. Mi smo jedina zemlja koja ima lokaciju za zatvaranje poglavlja 27, a to je Ulcinjska solana, to su i drugi dijelovi ulcinjske rivijere, Velike plaže, koji moraju biti zaštićeni. Treći aspekt je podrška lokalne zajednice… Sve tri pretpostavke su veliki izazov za Vladu i sigurno je da tek predstoji dijalog o ovim pitanjima... Mnogo više bi odgovarao bolji pristup ulaganjima sa respektabilnim stranim partnerom. Crna Gora treba da bude osigurana da dugoročno prihoduje od razvojnih investicija - istakla je Đurović.
<h2>Trampovi nameti</h2>
Ovih dana na snazi je, kaže Đurović, rapidno dnevno urušavanje ekonomskog poretka koji je uspostavljan od 1945. godine. Taj poredak se bazira na slobodnoj trgovini, internacionalnom liberalizmu, transatlantskom partnerstvu i drugim međunarodnim aspektima uređenja međunarodnih ekonomskih odnosa.
- Poredak koji poznajemo kao takav preko noći se mijenja. To je posebno ubrzano drugim mandatom američkog predsjendika Donalda Trampa, uvođenjem linearnih carina svim trgovinskim partnerima, uključujući one od 20 odsto Evropskoj uniji, pa i više od 45 odsto za neke azijske zemlje. Region je različito pogođen, najviše Srbija sa 37 odsto… Crna Gora je u toj najmanjoj kategoriji rasta carina, oko 10 odsto. Rat carinama nikome ne donosi koristi, revanšizam je logično sljedeća posljedica. Kompanije su u krizi, padaju prometi, padaju međunarodni lanci snabdijevanja, globalni lanci vrijednosti. Sve to se na kraju odražava na krajnjeg kupca, korisnika tih roba i usluga - zaključila je Đurović.

Đurović: Gdje ima volje i političkog saglasja, problemi su rješivi

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: dragan-samardzic