Dragan Koprivica povlači kandidaturu za vršioca dužnosti direktora KIC-a “Budo Tomović”. To je objavio Koprivica, dodajući da je tako odlučio jzbog različitih pravnih tumačenja njegovog imenovanja, kao i iz želje da omogući normalan rad ove ustanove.
- Nedavno su mi neki vrsni pravni eksperti, rukovodeći se postojećom praksom i čak konkretnim primjerima, kategorički tvrdili da, stopirajući penzijska primanja, imam puno pravo da budem imenovan za VD direktora KIC-a ‘Budo Tomović’, i da tu apsolutno nema ništa sporno. Sada neki drugi vrsni pravni eksperti isto tako kategorički tvrde da nemam to pravo, i da je tu sve apsolutno sporno- ističe Koprivica u saopštenju.
Nezavisno od toga, kako dodaje Koprivica, ko tu griješi, i je li riječ o onom čuvenom “da dva pravnika imaju tri tumačenja”, lično, u cilju prekida, kako napominje, “ovog Rašomona”, neće ići na metod čekanja i iscrpljivanja, na žalbe Upravnom sudu…
- Već odmah odustajem od daljeg procesa, da ne bih bilo čime usporio rad KIC-a, u kojem se redovno obavljaju brojne aktivnosti. A to znam i iz ličnog iskustva, jer sam u njemu već godinama prisutan uz programe, koncerte, pozorišne predstave, književne večeri… Napominjem i da bi mi plata u KIC-u bila manja od penzijskih primanja, ali sam htio napraviti neke nove pomake. A moji oponenti nek nazdrave za ovaj, za njih, fin muštuluk, i nek Bog čuva Crnu Goru od svega, pa i od eksperata i ‘eksperata'- zaključio je Koprivica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Koprivica povukao kandidaturu za v.d. direktora KIC-a

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je sve nadležne institucije da daju precizne zvanične odgovore na pitanje kako je moguće da nelegalno postavljeni spomenik Pavlu Đurišiću, koji je bio u postupku, bio fotografisan i medijski dokumentovan, iznenada prestane da postoji u institucionalnom vidokrugu, i zašto se u ovom slučaju zakoni i obaveze državnih organa mjesecima ne primjenjuju. 
Takođe, u CDT-u su pozvali poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore, da bez obzira na partijsku pripadnost i bez bilo kakve politizacije ovog slučaja, pokrenu postupak kontrole postupanja državnih organa u ovom slučaju. Smatraju da je ovo tema od prvorazrednog javnog interesa i da se u državi, koja je “na pragu EU”, mora utvrditi činjenično stanje o postupanjima u ovom slučaju. 
- Ove činjenice je dodatno važno utvrditi nakon što je, prema pisanju Vijesti, ANB saopštila da je nadležnima blagovremeno dostavljala informacije u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru, što dodatno otvara pitanje kako je uprkos tome došlo do ovakvog ishoda i zahtijeva jasno objašnjenje institucija - kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Umjesto jasnog i odgovornog postupanja, Koprivica konstatuje da već mjesecima gledamo sliku nemoći koju institucije same proizvode.
- Nestanak spomenika postao je simbol nestajanja pravne države: svi znaju gdje je spomenik bio, svi znaju ko ga je postavio, svi znaju da je stajao u prostoru manastira, ali ga, po službenoj verziji, niko ne može pronaći. Nevjerovatno je da bezbjednosne institucije, koje redovno obavještavaju javnost da prate situaciju i poznaju aktivnosti ekstremističkih grupacija, sada nijesu u stanju da utvrde ni elementarnu činjenicu - gdje je završio predmet javne kontroverze - istakao je Koprivica.
On podsjeća da je riječ o masivnoj bronzanoj statui, fizički većoj od prosječne osobe, kakvu je nemoguće neprimijećeno izmjestiti. 
- Ipak, prema institucionalnim verzijama, ovaj predmet je jednostavno “nestao”, kao da se radi o nečemu što se može skloniti u fioku, a ne o veoma masivnoj konstrukciji. Ako naše bezbjednosne službe nijesu u stanju da utvrde gdje je završilo ovako veliko i teško obilježje, teško je imati povjerenje u njihove sposobnosti da se nose sa ozbiljnijim bezbjednosnim izazovima - navodi Koprivica.
Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva niz kontradiktornih odluka i postupanja nadležnih organa, u kojima se institucije čas pozivaju na svoje nadležnosti, čas ih prebacuju jedne na druge, ostavljajući javnost bez mogućnosti da shvati šta se zapravo dešava i ko je u pravu, kao da je cilj da se stvori što veća konfuzija.
- Ovo odavno ne liči na pravnu dilemu, nego na političku procjenu - da je lakše povući se nego preuzeti odgovornost i suočiti se sa radikalnom desnicom - naglasio je on.
Koprivica kaže da se u ovom slučaju posebno vidi društvena selektivnost u reagovanju na ekstremizam. 
- Kada su navijači na nedavnoj utakmici uzvikivali ustaške parole, reakcije su bile ispravne, brze, glasne i jedinstvene. Ali kada se veliča četnički komandant odgovoran za saradnju sa fašistima i nacistima i za masovne zločine nad civilnim stanovništvom, nastaje neprirodna i veoma neprijatna tišina i beskrajno razvlačenje postupaka. Takva dvostruka mjerila normalizuju ekstremizam koji je politički prihvatljiv dijelu vlasti i pokazuju da se deklarisane vrijednosti primjenjuju selektivno - kazao je Koprivica.
Ako se ovome doda da je u čitavom slučaju bilo i nasilja nad novinarima, koje je naknadno negirano, Koprivica ističe da dvostruki aršini postaju nešto što ne smije biti tolerisano. 
On poručuje da Crna Gora ne može graditi demokratiju i vladavinu prava na praksama u kojima jedni oblici ekstremizma izazivaju hitnu institucionalnu reakciju, dok se drugi pretvaraju u višemjesečnu institucionalnu avanturu koja završava “nestankom” dokaza.
- Vladavina prava podrazumijeva jednaku zaštitu žrtava, jednako sankcionisanje veličanja zločina i jasnu granicu prema onima koji relativizuju nasilje i istorijske činjenice. Ovo više nije pitanje jedne biste. Ovo je pitanje povjerenja u institucije, njihove sposobnosti da zaštite javni interes i njihove spremnosti da se suoče sa ekstremizmom, bez kalkulisanja i dvostrukih aršina - poručio je Koprivica.

1250x600

1084x550

Koprivica: Postupanje institucija u slučaju spomenika Pavlu Đurišiću zahtijeva parlamentarnu istragu

Dragan Koprivica izabran je na današnjoj sjednici Savjeta za vršioca dužnosti direktora Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović".&nbsp;
Koprivica je rođen 1953. godine u Nikšiću. Na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za ruski jezik i književnost, diplomirao je 1976. godine.
Na istom Fakultetu završio je postdiplomske studije i 1983. odbranio magistarski rad. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.&nbsp;
Piše prozu, poeziju, drame, tv scenarije i aforizme. Više puta je nagrađivan za stvaralaštvo u različitim književnim formama.
Krunu njegovog stvaralaštva predstavlja najviše državno priznanje Trinaestojulska nagrada za životno djelo, uz status istaknutog kulturnog stvaraoca. Živi i radi u Podgorici.&nbsp;

Dragan Koprivica v.d. direktora KIC-a ''Budo Tomović''

Najava legalizacije crkve na Rumiji je druga vrsta nemoći države i podilaženja svakome ko vam može donijeti politički profit, nevezano za to što se time urušava, ocijenio je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica. 
Koprivica je kazao da je crkva na Rumiji legalna od 2005. godine.
- Imamo tu igrariju prethodne i sadašnje vlasti ko će iskoristiti crkvu na Rumiji za bolje odnose sa SPC, koja zapravo može da donese neke političke poene. Ono što je bilo od 2005. do 2020.godine je takođe prikazivanje nemoći države - istakao je on.
Ukazuje i na ekspanziju istorijskog revizionizma i aktuelnu izjavu mitropolita SPC Metodija da su samo dvije partizanske brigade bile crnogorske, na šta je CDT odmah reagovao i objavio tekst. 
- Prijatelj mi šalje poruku u kojoj kaže da je super tekst, a ja kažem da mi je gotovo bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž i on mi kaže “bolje to da pišeš, nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je zemlja okrugla”. Ako im se pušti i ako se ne budemo borili protiv toga dešavaće nam se to ono što nam se dešava - ocijenio je Koprivica.
<h2>"Trebaju nam ljudi koji će razmišljati svojom glavom"</h2>
Koprivica je konstatovao i da borba za pravu građansku državu, kakva je u Ustavu, tek predstoji. Kazao je da će biti vrlo teško i naporno,da je ključni motiv da Crna Gora bude nezavisna, država stvarne različitosti, bez floskula, a da se za taj cilj moraju okupiti svi ljudi, nebitno da li je riječ o slobodnim pojedincima ili onih koji su u partijama. 
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je u publikaciji analizirao Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i ukazao na političke pritiske u donošenju odluka, slučaj Ustavnog suda, zarobljeni Javni servis čiji je direktor na tom mjestu nezakonito i izostanak imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge.
Trenutno stanje, kaže Koprivica, podsjeća na ranije izgubljene finalne bitke za prostor koji se otvarao za članstvo u EU, što se dešava u situacijama kad partitokratija treba da se odrekne monopola i neograničene moći. 
- Koju god nezavisnu instituciju uzmete, a koja se bira politički, odnosno u parlamentu, tamo postoje problemi, zastoji i opstrukcije i što je najvažnije to se posmatra kao jedan obični štrik i pokušavaju se silom na sramotu uvaliti neki ljudi koji niti imaju kompetencija, a što je najvažnije nemaju integriteta da se bave tim poslom. Nama trebaju nezavisne institucije, ljudi koji će razmišljati svojom glavom, a to baš i ne prolazi u crnogorskoj partitokratiji - rekao je on. 
Koprivica je izbran za člana Komisije za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije, ali, kako kaže, o tome nije dobio nikakav zvaničan dokument.
Dodaje da su u Komisiji stručni ljudi koji znaju šta je transparentan postupak i da bi izbor članova CIK-a trebao da bude zakonit i da mogao da vrati povjerenje i motiviše kvalitetne kadrove da se prijave.
- Imali smo danas sastanak gdje smo “nacrtali” kako bi taj procest trebao da izgleda. Usaglasili smo se da treba da bude otvoren i transparentan, da svima budu dostupne sve informacije i da ta komisija proba da vrati vjeru da u Crnoj Gori može postojati pošten proces. Ovo su samo naznake koje nijesmo skroz precizirali, ali možemo očekivati sljedeće nedjelje raspisivanje konkursa za predsjednika i članove CIK-a, a onda dalji postupak kako ga reguliše zakon - istakao je Koprivica.
<h2>Mekši put za motivaciju</h2>
Govoreći o pozitivim impulsima iz Izvještaja EK poručuje da u oblastima kojima se bavi CDT, poput demokratije, ljudskih prava, dezinformacija, transparentnosti vlasti, govora mržnje, ne vide napredak.
- Vlast ima pravo na svoju propaganda i mogu da drve pet godina kako smo mi lideri i kako napredujemo - rekao je Koprivica. 
Dodaje da Evropska unija zna gdje nije napravljen napredak, ali nije odgovorna, već su odabrali, uslovno rečeno, mekši put kojim pokušavaju da motivišu Crnu Goru.
- Prije svega zato što njima treba, a onda zato što i Crnoj Gori to treba, ali ono što me malo ohrabruje, je to, da kako proces odmiče oni su sve jasniji. Vjerujte ko zna da čita taj Izvještaj u njemu su bili prilično jasni. Crnoj Gori se gleda kroz prste, to je jasno, sad je samo pitanje hoće li Evropska unija dobro iznijeti tu igru da to gledanje kroz prste zaista bude i motivacija, odnosno neki podstrek da nešto promijenimo- naveo je Koprivica. 
Na pitanje da prokomentariše to što se u Izvještaju EK pominje da su čelnici odbrane i bezbjednosti targetirali medije i civilni sektor, Koprivica kaže da su to ocjene, ali da ga interesuje šta će EU uraditi po tom pitanju. 
Podsjeća da je EU u nekim kritičnim i dramatičnim situacijama stala u zaštitu onoga kome je ta zaštita tada bila potrebna, medija ili civilnog društva ili nekoga ko kritički posmatra na procese u Crnoj Gori. 
<h2>Poruke upozorenja</h2>
- Ako imamo dio vlast koji je preuzeo retoriku autoritarnih sistema ne treba Evropska unija da im kaže ništa. Oni možda misle da sada imaju neki sitan politički profit od toga, možda im se povećala podrška u istraživanjima javnog mnijenja 0,5 odsto, ali ko uzme tu politiku, ko uzme taj pravac, a to znamo od prethodne vlasti, gotov je dugoročno. Koliko će to trajati, godinu, dvije ili tri, uopšte nije važno. Ko misli da se sa nekim neistonišljenikom treba obračunavati podmetanjima, uvredama, prijetnjama i slično, završiće prije ili kasnije na smetlištu političke istorije i to je sigurno. Nadam se da ove poruke treba tim ljudima da budu neka vrsta upozorenja da stave prst na čelo i da se zamisle šta oni zapravo rade i liči li to na vlast jedne demokratske države ili na nešto sasvim drugo - poručio je Koprivica.

Koprivica: Najava legalizacije crkve na Rumiji druga vrsta nemoći države i podilaženja zarad političkog profita

Jedan od mitropolita Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori (SPC), Metodije Ostojić je nastavio seriju pomena ljudima i oružanim formacijama koje su bile vjerni saradnici fašista i nacista. U svom ustaljenom maniru Ostojić je, na manifestaciji koju je ovoga puta upriličio na Krnovu, ponovo besjedio suprotno istorijski utvrđenim činjenicama. Nastavljena je kampanja istorijskog revizionizma o kojoj je Raskrinkavanje.me, u posljednje vrijeme, pisalo u više navrata.
Jedna od poruka sa spomenutog događaja je glasila:
“...Zato su bile hiljade i hiljade pripadnika tog pokreta, samo su dvije brigade bile crnogorske, partizanske, i to je bila manjina koja je posle na ovim prostorima zločin činjela nad većinom i zato su bez suda i presude stotinama ubijali pa i ovdje na ovom mjestu bez suda i presude, nevinih ljudi mladost od 18 do 20 i neke godine…”
Pisati tekst koji raskrinkava tvrdnju da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske” za one koji dobro poznaju istoriju Narodno oslobodilačke borbe (NOB) može zvučati prilično banalno. I sama ideja da se na ovaj način utvrđuju bilo kakve istorijske istine – vjerovatno još banalnije.
Ipak, za one koji se manje razumiju u istorijske činjenice zbog nedostataka u školskim programima ili stalne izloženosti konstantnim dezinformacionim kampanjama koje plasiraju ovakvi stručnjaci za događaje, važno je prikazati istinite istorijske fakte:
NOB je bila jugoslovenski pokret i izuzev nekoliko izuzetaka (npr. Slovenija), već od kraja 1942, a naročito nakon bitaka na Neretvi i Sutjesci, geografske ili nacionalne odrednice njenih jedinica nijesu značile previše, jer su ondašnje brigade ili druge jedinice, masovno popunjavane od ljudi sa terena na kojima su se te jedinice našle u datom momentu.
Prve dvije brigade sa pridjevom crnogorske osnovane su u proljeće 1942. godine. Možda je čak i važnija informacija o tim dvijema jedinicama da su bile i “proleterske” što je onda predstavljalo elitnu jedinicu, udarnu pesnicu NOB koja je sposobna za izvođenje najsloženijih operacija.
Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je juna 1942. godine. U njen sastav su ušli: dva bataljona Lovćenskog i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmitorskog NOP odreda. Njen prvi komandant bio je Peko Dapčević.
O postignućima ove jedinice napisano je mnoštvo knjiga, članaka i stručnih analiza. Umjesto analize tako obimne istorijske građe, ovdje ćemo podsjetiti na nešto mnogo važnije - na onu čuvenu poruku Četvrte brigade svom Vrhovnom štabu u toku bitke na Sutjesci:
“Dogod budete čuli na Ljubinom grobu pucanje naših pušaka, Nijemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera”
Peta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je takođe u junu 1942. godine. Njen sastav su činila tri bataljona Nikšićkog partizanskog odreda i jedan bataljon Zetskog partizanskog odreda. Njen prvi komandant bio je Sava Kovačević.
Šesta crnogorska udarna brigada formirana je u novembru 1943. godine u blizini Kolašina. Činili su je borci iz pet partizanskih odreda: Durmitorskog, Nikšićkog, Zetskog, Lovćenskog i Komskog. Prvi komandant brigade bio je Veljko Žižić.
Sedma crnogorska omladinska udarna brigada „Budo Tomović“ formirana je u decembru 1943. godine u Kolašinu. U njen sastav ušli su omladinci i omladinke iz gotovo cijele Crne Gore. Njen prvi komandant bio je Niko Strugar.
Ovdje valja napomenuti da je baš ova brigada počinila “zločin” nad formacijama o kojima mitropolit Ostojić daje pomen i besjedu koja je inspiracija za ovaj tekst, a koji se u najkraćem sastoji u sljedećem: Sedma je, od njemačko-četničkih napada, branila improvizovani aerodrom u Breznima sa kojeg su saveznički avioni 1944. evakuisali preko 1000 ranjenih i bolesnih partizana.
Nakon okončanja evakuacije, brigada je uništila četnički Gvozdeni puk i nanijela mu gubitke od oko 350 mrtvih i oko 180 zarobljenih. Da ne budemo nepravedni, treba spomenuti i Osmu, Devetu i Desetu crnogorsku brigadu i Prvu bokeljsku brigadu koje su osnovane 1944. godine i koje su se takođe borile protiv nacista i njihovih domaćih saradnika.
Učešće Crnogoraca i Crnogorki u NOB se, naravno ne završava učešćem u “crnogorskim” brigadama. Oni su se, mimo spomenutih brigada, na pozicijama od Vrhovnog štaba do seoskih, terenskih jedinica borili protiv fašista, nacista i njihovih domaćih pomagača.
Crnogorski bataljoni su činili i gotovo trećinu elitne Prve proleterske udarne brigade, formirane 21. decembra 1941. godine u Rudom. Njeni prvi komandant je bio Koča Popović, a kasnije i Danilo Lekić „Španac“. Lekić, rodom iz Kralja kod Andrijevice, bio je jedan od najistaknutijih crnogorskih boraca i komandanata u NOB-u.
O tome kako se borila Prva brigada ostalo je veoma zanimljivo svjedočenje Antonija Isakovića u momentu proboja obruča na Sutjesci:
“Dobro pamtim. Danilo Lekić je komandovao: "Prva proleterska - juriš!!" I, verovatno, ja mislim da je to jedini put kad je cela Prva proleterska jurišala. Preko te čistine. Svi smo bili u istom streljačkom stroju. Prvi put, svi... i sve komande četa, i svi štabovi bataljona i štab brigade, i Španac (Danilo Lekić) i Plavi su bili u jurišu, i svi kuriri, i svi kuvari, i svi bolničari... Sve je izašlo tu, koliko nas je bilo. Mi smo krenuli. I svi smo znali: nema nazad! Mi moramo tamo!”
Posebno je bila izražena veza crnogorskih boraca sa dalmatinskim jedinicama. Najistaknutiji primjer je Ljubo Vučković, rođen u Ljubotinju kod Cetinja, koji je bio komandant, takođe elitne, Druge dalmatinske udarne brigade. Pod njegovom komandom, brigada se proslavila u nekim od najtežih bitaka, uključujuči Neretvu i Sutjesku.
Ova brigada je u veoma teškim uslovima prešla preko srušenog mosta na Neretvi kod Jablanice 6. marta 1942. godine i na taj način omogućila partizanskim jedinicama proboj obruča i važnu pobjedu.
Za kraj ovog teksta dajemo svjedočenje jednog od neposrednih aktera o ovom događaju Bruna Vuletića:
“Stravično izgleda nasip pruge. Veoma strmo, gotovo okomito usjekla se obala od okna dubokog kanjona. Izgleda nam da ćemo se, spuštivsi se na dno kanjona, moći dohvatiti posrnule konstukcije i verući se preko njezinih rešetki prebacivati na drugu obalu. Oko sredine, gdje je most prepolovljen, moraćemo kroz vodu, ali držeći se konstrukcije ipak će se proći. Teže izgleda na lijevoj obali gdje se konstrukcija odvojila od nasipa i duboko skliznula u kanjon. Ostale su samo povezne tračnice s pragovima poprijeko kao viseće ljestve. Ako pragovi nijesu truli, što ne možemo ocijeniti, onda ćemo se uz njih moći uzverati na nasip. Na nekoliko metara od ivice nasipa nalazi se bunker s četničkom posadom i teškim mitraljezom...
...Od kretanja boraca pred nama opasno se njišu i škripe tračnice. Balansirajući kao na konopcu, održavamo ravnotežu. Samo da izdrže te ljestve, strapim da se ne odvoje i zajedno s nama ne survaju u dubinu...
...Četnici postaju aktivniji, očito se spremaju na juriš i to čine na vrlo bučan način. Borba se sve više razgara i vatra pušaka i mitraljeza sve je jače prošarana eksplozijama bombi. Grupe četnika pucajući i vičući preskaču nisku ogradu naslaganog kamenja i kreću na juriš. Otvaramo vatru... Poneki padaju pokošeni našom vatrom, ali stroj produđava naprijed. I tada, oglasi se s čuke lijevo od nas najprije jedan, a onda i drugi mitraljez. Stroj četnika posrnu pod udarima neprekidne vatre s boka, produži još par koraka kao nošen inercijom, zatim se rasu i preživjeli počeše bježati. Krenusmo u protujuriš. Pokolebani četnici nisu izdržali naš nalet. Izlaze bradonje s dignutim rukama i počinju se masovno predavati, te mole za milost, kao da nam čas prije nijesu prijetili da će nas poklati...”
Na osnovu svega nabrojanog jasno je da je jedan od čelnika SPC rekao neistinu i da memoari i svjedočenja, ali i istorijske činjenice demantuju njegovu tvrdnju - “da su samo dvije brigade bile crnogorske, partizanske”.
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Metodije se zabrojao: Koliko je zapravo crnogorskih partizanskih brigada?

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) osuđuje nasilje koje smo sinoć mogli vidjeti na ulicama Podgorice i poziva nadležne institucije da djeluju hitno, zakonito, dosljedno i transparentno, i da bez selektivnosti i improvizacije primjereno kazne počinioce - poručio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
- Ova reakcija države mora biti zasnovana na zakonima, a ne na panici i pritiscima, kako se svakako opasan ali pojedinačni krivični slučaj ne bi pretvorio u institucionalno podstaknutu stigmatizaciju čitave zajednice, čime bi se dugoročno ugrozila bezbjednost svih građana - naveo je Koprivica.
CDT, kako dodaje, već godinama upozorava da je u Crnoj Gori širenje etničke i vjerske mržnje, postalo normalizovano.
- Ne samo na društvenim mrežama i u tabloidnoj sferi, već i u izjavama javnih i političkih funkcionera. Pravosudni organi nijesu pokazali spremnost da to zaustave i jasno poruče da takvo ponašanje ima posljedice. Kada mržnja ostane bez odgovora države dovoljno dugo, ona se prelije na ulice - rekao je Koprivica.
Upravo to, prema njegovim riječima, gledamo mjesecima.
- Zabrinjavajuće intenziviranje antiturskih narativa, izmišljanje brojki i incidenata, klasične antimigracione dezinformacije koje se rutinski plasiraju na mrežama i od strane ekstremističkih političkih aktera. Ta retorika, uporno ponavljana i nekontrolisana, stvara atmosferu u kojoj je čitava jedna zajednica unaprijed proglašena prijetnjom - kazao je Koprivica.
Incident koji se dogodio u Podgorici, u kojem je jedan građanin teško povrijeđen, mora dobiti brz i zakonit epilog.&nbsp;
- S druge strane, reakcija građana zabrinutih za svoju bezbjednost može biti razumljiva, ali pojava „narodnih milicija“ koje su pokušavale da „zavode red“, pozivaju na ubistva jedne čitave zajednice jeste jasna ksenofobija i ponašanje koje nas podsjeća na događaje od prije stotinjak godina u Njemačkoj, ali i neke iz naše bliske prošlosti - naveo je Koprivica.
Umjesto da sinoć država pošalje jasnu i razumnu poruku da su pozivi na nasilje neprihvatljivi i da će biti sankcionisani, fokus je prebačen na kolektivnu histeriju protiv jedne zajednice.&nbsp;
- Trikovi poput objavljivanja fotografija masovnog privođenja i javna obećanja o ukidanju viza ne mogu sakriti nesposobnost Vlade Crne Gore i njenu promašenu migracionu politiku, niti će ovi problemi nestati prebacivanjem na jednu kompletnu nacionalnu zajednicu. Naši kriminalni klanovi, koji godinama bez straha marširaju ulicama i ubijaju po gradu, nikada nijesu vidjeli ovakve spektakularne policijske akcije - ali jeste zajednica čiji je najveći broj pripadnika ovdje legalno, uz uredne boravišne i radne dozvole izdate od iste ove države - rekao je Koprivica.
Istovremeno, postavlja se pitanje šta ćemo sa domaćim građanima koji su sinoć pozivali na nasilje.
- Njima se ne može ukinuti viza, niti ih se može protjerati. Njihove postupke može i mora sankcionisati isključivo pravna država - pod uslovom da je ima. Vrhovno državno tužilaštvo je nedavno izdalo obavezujuće uputstvo za postupanje u predmetima govora mržnje i zločina iz mržnje, koje naglašava hitnost i postupanje bez odlaganja. Trenutak je da se taj dokument primijeni u praksi, sada i ovdje - kroz formiranje predmeta, identifikovanje počinilaca i organizatora, hitno prikupljanje dokaza i jasno saopštavanje koraka koje institucije preduzimaju - istakao je Koprivica.
Crna Gora se nalazi na ozbiljnoj prekretnici.&nbsp;
- Ona bira da li će ući u razdoblje mržnje, nasilja, nestabilnosti i straha čitavog društva ili će probleme na način primjeren budućoj članici EU. Pravda mora biti jednaka za sve koji u Crnoj Gori žive i rade. Vladavina prava mora važiti jednako i za one koji su počinili zločin nožem i za one koji sinoć pozivali na zločin na ulicama Podgorice - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Crna Gora na prekretnici - vladavina prava ili društvo nasilja

Umjesto sređenih registara i jasnih pravila o biračkom pravu, Crna Gora ima po nekim podacima skoro 100 hiljada birača više nego punoljetnih građana, neusklađene evidencije i nedostatak političke volje da se sprovede reforma koja se obećava dugo, poruka je sa panela “Jesmo li odustali od reforme biračkog spiska?”, CDT-ove konferencije "Izborna reforma nakon jula: Završena priča ili novi početak?”.
Poslanik Demokrata, Nikola Rovčanin, ističe da je vrlo važna primjena Ustava i da sve reforme i unapređenja moraju biti u skladu sa najvišim pravnim aktom.
- Podaci sa popisa pokazuju da je oko 541 hiljada ljudi upisano u birački spisak, a da imamo oko 450 hiljada punoljetnih građana. To je statistički slom logike koji zahtijeva ozbiljnu reformu. Dva su pristupa rješenju: terenske provjere, a drugi poznat u regionalnoj praksi je uparivanje evidencija. Vrlo je bitna primjena ustavne norme i sve reforme i unepređenja moraju biti u skladu sa Ustavom - poručuje Rovčanin.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, postavlja pitanje: koliko ljudi zaista živi na prijavljenoj adresi? To, ističe, znači da država, sud, policija ne mogu da nađu svoje građane ili ih nalaze preko komšija i smatra da je to primitivan oblik organizacije države.
- Prilično sam zabrinut onim što sam čuo na prvom panelu ove konferencije, jer nam je rečeno da nema političke volje da se radi na Zakonu o biračkom spisku i na Zakonu o registrima prebivališta i boravišta. Bilo je političke volje 2024. i recimo krajem 2023. godine, a sad je nema. Strašno bih volio da vidim kod koga to sad nema političke volje. Zaista bih volio da nam neko direktno kaže ko su ti koji su nas obmanjivali da nešto o čemu smo pričali deset godina treba uraditi, a sada ne treba - kaže Koprivica.
On poručuje da bi idealna situacija bila da država ostvari kontakt sa svim državljanima, te da bi se na taj način u širem smislu doveli u red registar, država, pa samim tim i birački spisak. Dodaje i da ne možemo uzeti biračko pravo onom građaninu, koji čak i krši pravo o prebivalištu, ako tamo gdje gdje živi nema biračko pravo.&nbsp;
Na tom fonu je i poslanica Posebnog kluba poslanika, Radinka Ćinćur. Ona smatra da je potrebno uraditi digitalizaciju svih registara, kako bi se izbjegle manipulacije tokom izbognog dana i ističe da ne smijemo oduzeti biračko pravo onim ljudima koji ga već nemaju negdje drugo. Takođe, smatra da se ne smije dozvoliti ljudima da glasaju u više država, jer su to uglavnom ljudi koji su svoj život vezali za druge zemlje.
- Očigledno je da nemamo sređene registre, prije svega prebivališta. Svjesni smo da je sređen registar prebivališta uslov i za sređivanje biračkog spiska. Ako po našem Ustavu, ne može neko ko ne živi ovdje, barem zadnje dvije godine, da glasa - odnosno nema pravo glasa, onda mi nemamo pravo da taj Ustav kršimo, iako znamo da u mnogim državama u okruženju i u Evropi nije takav slučaj. Mi, kao mala zemlja, ako bismo izbjegli taj uslov, ako bismo ga izbrisali, mislim da bismo bili u velikom problemu - rekla je Ćinćur.
Koprivica dodaje da je svaka reforma bolna, a da se ova izbjegavala 15 godina i to sa razlogom, jer je ovakvo stanje manje-više odgovaralo svakoj vlasti. Odbor, vjeruje, treba da se fokusira na Zakon o registrima prebivališta i boravišta, jer je Zakon o biračkom spisku “najtehničkija stvar”.&nbsp;
On zaključuje da je vlast 2020. došla na talasu reformi i da je tada poručeno da će prakse Demokratske partije socijalista biti promijenjene, pa poziva donosioce odluka da iskoriste priliku i sprovedu reformu.&nbsp;

Temelj se ne kopa motikom: Gdje je zakočila reforma biračkog spiska

Postignut je dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027. godine, a ostalo je, dok zakon ne uđe u proceduru u četvrtak ili petak, političke partije dogovore koji je to mjesec i na koji datum će se održati izbori - kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je, na sjednici ovog skupštinskog tijela koja je održana danas, naveo da od tog dogovora političkih lidera zavisi da li će usvojiti zakonska rješenja koja su danas razmatrali - nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
- Mi imamo nacrte, ali bez tako važne stvari kao što je datum, oko koje mislim da neće biti problem da se nađe dogovor, taj dio neće biti riješen. Nadam se da će sve političke partije, posebno one u vlasti, pokazati volju i napor da se ovaj posao na zadovoljstvoi u interesu svih građana riješi do kraja jula - rekao je Rakočević.
On je najavio za četvrtak održavanje velikog okruglog stola o zakonskim rješenjima koje su danas razmatrali, da će se o prijedlozima zakona izjasniti na prvoj narednoj sjednici nakon javne rasprave.
- Odlučili smo da se organizuje javna rasprava u jednom danu zbog vremena, odnosno nismo mogli to realizovati da traje sedam dana kako smo prvobitno planirali. To će biti veliki okrugli sto i pozvaćemo sve zainteresovane strane da učestvuju - najavio je Rakočević.
Nakon okruglog stola, kako dodaje, biće sačinjen izvještaj, uz izvještaj sa današnje sjednice, a biće inkorpirana rješenja za koja radna grupa bude smatrala da treba da budu u finalnom tekstu.
- Očekujem da će to biti riješeno do kraja radnog dana u četvrtak i da će tada prijedlog zakona zvanično biti uvršten u skupštinsku proceduru. Tada se stvaraju uslovi da Odbor raspravlja o prijedlozima zakona u toj formi, te ukoliko se usvoje mogu ići na plenum - objasnio je Rakočević.
Pozvao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da se organizuje sjednica Skupštine ili u subotu, odnosno najkasnije u ponedjeljak, na kojoj će kroz izmjene i dopune dnevnog reda parlamenta biti uvršteni prijedlozi zakona ovog odbora.
<h2>Tok sjednice</h2>
Rakočević (Demokratska partija socijalista) je na početku sjednice kazao je da je izborna reforma jedan od ključnih zadataka.
- Shvatili smo ovo kao vrlo važan proces koncipiran na najmanje pet stubova izborne reforme, a jedan je konsenzus oko izbora u jednom danu - naveo je Rakočević.
Do kraja jula, prema njegovim riječima, očekuju da završe još dva stuba izborne reforme, odnosno profesionalizaciju opštinskih i izbornih komisija i koncipiranje reformskog zakona o finansiranju izbornih kampanja.
- Ako to postignemo, potvrdu rezultata treba očekivati od Evropske komisije, jer će to značiti i zatvaranje poglavalja i približavanje društvu najrazvijenih demokratija - istakao je Rakočević.
Mandat odbora je, podsjeća, do 31. decembra, što znači da od septembra treba razmatrati preostala dva stuba izborne reforme, odnosno otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, kao i harmonizaciju zakona.
- Ukoliko i to završimo, onda imamo završeno izbornu reformu - naveo je Rakočević.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) kazao je, pored ostalog, da održavanjem izbora u jednom danu izlazimo iz modela konstantnog izbornog procesa, te da se na taj način može spriječiti takzovani izborni turizam.
- Samo i da to imamo kao problem, ovim ga rješavamo - ističe Čarapić.
Kao Odbor su se potrudili su, dodaje, da svim liderima partije ostave prostora za dogovor oko datuma.
- Dio koji se tiče datuma tiče se politike, ali smatramo da lideri partija treba da donesu odluku - kazao je Čarapić.
Dogovor je važan, kako ističe, jer bi se u nekim opštinama skratio mandat, a u nekim produžio.
- Evropska komisija to podržava ukoliko postoji politički konsenzus - naveo je Čarapić i dodao da je uvjeren da će postići dogovor oko datuma u narednih nekoliko dana.
<h2>Kazne</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna podrška zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da su određene kazne predviđene izmjenama pretjerane.
Podržao je odluku da se lokalni izbori održe u jednom danu, ali stava je da tada ne bi trebalo održati i parlamentarne.
- Time bismo skrajnuli sve lokalne teme u drugi plan - smatra Zirojević.&nbsp;
Naveo je i kako bi broj članova opštinskih izbornih komisija trebalo biti veći od tri.
I poslanik Admir Adrović (Bošnjačka stranka)smatra da visine kazne za političke subjekte za neke procese koji su trivijalni treba dovesti na nivo srazmjeran prekršaju koji je počinjen.
I on smatra da u istom danu ne bi trebalo održati lokalne i parlamentarne izbore, ali da će vidjeti kako će dalje taj proces ići.
Poslanik Nikola Camaj (Albanski forum) &nbsp;kazao da su im izmjene &nbsp;prihvatljive osim dijela o izboru poslanika manjina gdje, kako je rekao, smatra da ima prostora za bolja rješenja.
- Za Albance i druge manjine je veoma bitno da imaju garantovane mandate - rekao je Camaj.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) naveo je da u tom pogledu ima dobrih primjera iz regiona o zastupljenosti manjina u parlamentu.
- Mislim da su manjine zavrijedile veliki kapital - ocijenio je Vuksanović.
Profesorica Nikoleta Đukanović skrenula je pažnju da se od kandidata za članstvo u izbornim komisijama zahtjeva isuviše veliki stepen znanja pravnih normi, koji, kako je navela, formalno ne bi mogli zadovoljiti ni mnogi istaknuti politikolozi u Crnoj Gori.
<h2>Proporcionalnost</h2>
Predstavnik nevladinog sektora Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju) smatra da izborna reforma zaista mora biti sveobuhvatna.&nbsp;
- Nas najviše zabrinjava kako smo uradili izbore u jednom danu. To je najvažniji trenutak ove reforme, krucijalno za izlazak iz ove situacije koju imamo, ali se bojimo da se iizmeđu realizacije cilja ispriječilo partitokratskih interesa. Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi biti 2027, veoma su upitni sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se taj prijedlog bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivanju prava glasa za oko 240.000 ljudi - istakao je Koprivica.
Smatra da se može napraviti opasan presedan.
- Prijedlog nije proporcionalan jer nije vodio računa o ugrožavanju prava glasa - naglasio je Koprivica.
To je ono što ga brine.
- Nije problematično spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Nemojte da ovim rješenjem od lokalnih izbora pravimo drugorazredni događaj, jer prava demokratiji leži u mjesnoj zajednici i lokalnom parlamentu - ocijenio je Koprivica.
Ističe i da nisu pripremili prateće zakone.
- Ove izmjene su dobre ako nema ovog datuma, ali ostaće ozbiljne rupe ako se to usvoji ovako. Bili smo dogovorili da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu zbog postupka žalbi, i to je nešto na šta treba da obratimo pažnju - rekao je Koprivica.
Pitao je i zbog čega se ne traži mišljenje Venecijanske komisije.
- Dajmo vrijeme ovim prijedlozima za poštenu, internu javnu raspravu i vrijeme Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Tražimo ga mi. Mislim da će za ovaj odbor biti poražavajuće ako mišljenje od Venecijanske komisije traži neko drugi a ne mi - kazao je Koprivica i tražio da se ova rješenja ne usvoje do jeseni, odnosno kraja septembra.
<h2>Izborni proces</h2>
Čarapić je naveo da iako je tačno da će oko 240.000 ljudi glasati u nekom drugom roku, smatra da se ovim izlazi iz tirade konstantnog izbornog procesa.
- Smatram da je nekorektan dio oko neproporcionalnosti. Mnogi smatraju da je produženi mandat prenebregavanje lokalne demokratije, izbjegavajući da komentarišu činjenicu da većina birača će doći u situaciju da se mandat u njihovim opštinama skraćuje. To niko ne dovodi u pitanje. U Podgorici, đe smo imali izbori prošle godine, u jako kratkom roku ćemo imati skraćenje mandata, u Nikšiću, u svim opštinama koje su prošle godine imale težak izborni ciklus - rekao je Čarapić.
Profesor Zlatko Vujović je kazao da ukoliko se pripremljeni tekst zakona usvoji to bi predstavljalo „ogromnu reformu“.
- Došlo smi do nečega što je bilo nezamislivo u Crnoj Gori, da imamo ovoliko širok konsenzus - istakao je Vujović.
J. B.&nbsp;

Rakočević: Postignut dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027; Koprivica: Predložena godina upitna sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda

Doc. dr Jelena Šušanj i advokat Nikola Belada podnijeli su krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je u postupku dodjele najvećeg državnog priznanja u našoj zemlji - Trinaestojulske nagrade, u slučaju godišnje nagrade koja je ove godine pripala književniku Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, počinjeno više krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jelena Šušanj"> <figcaption>Jelena Šušanj</figcaption> </figure>  Izdavači sporne knjige su izdavačke kuće „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“. Kategorični su da je „jasno da se u konkretnom slučaju radi o organizovanom djelovanju više lica, fizičkih lica, privrednih subjekata i institucija, da se zloupotrebom položaja i ovlašćenja, maskiranjem i prikrivanjem stvarnih činjenica i prikazivanjem lažnih podataka dokaže da je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini i na taj način omogući Bećiru Vukoviću dobijanje godišnje Trinaestojulske nagrade za navedenu knjigu“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Nikola Belada"> <figcaption>Nikola Belada</figcaption> </figure>  - Prema našem saznanju postupak izdavanja i objavljivanja ove knjige pratile su mnoge kontroverze, netačni podaci i manipulacije, čime se dovodi u pitanje zakonitost i regularnost dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, što je rezultat organizovanog djelovanja s umišljajem od strane više lica – upozorili su Šušanj i Belada, konstatujući da je to bila vrlo složena operacija „koju je sprovelo nekoliko subjekata“. Istakli su da Zakon o izdavačkoj djelatnosti nalaže da svaka publikacija, u konkretnom slučaju knjiga, shodno članu 21 mora sadržati podatke o izdavaču, naslov publikacije i ime autora, ime odgovornog lica izdavača, urednika, prevodioca, priređivača, lektora, naziv, śedište i adresu štampara, oznaku C sa imenom nosioca autorskog prava i godinom prvog objavljivanja, tiraž, kataloški broj i međunarodni standard publikacije.&nbsp; - Knjiga mora sadržavati međunarodne standardne oznake, kao i kataloški zapis – CIP. CIP se izdaje na pismeni zahtjev izdavača od strane Nacionalne biblioteke, a publikacija sadrži podatke iz člana 21 Zakona. Publikacija koja je izmijenjena nakon izdavanja CIP-a ne smije se izdati sa CIP-om dodijeljenim prije izmjene. CIP se objavljuje u integralnom obliku ili kao identifikacioni broj koji se vodi u elektronskom katalogu Nacionalne biblioteke. Publikacija koja ne sadrži sve navedene podatke ne može biti stavljena u promet (član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti). Izdavači, štampari i distributeri dužni su da dostave obavezni primjerak, a to je određen broj primjeraka svakog izdanja „koje obveznici, o svom trošku, dostavljaju Nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci“. Obavezni primjerak publikacije dostavlja se Nacionalnoj biblioteci najkasnije 7 dana od dana izdavanja, štampanja ili uvoza publikacije – podsjetili su Šušanj i Belada u prijavi, naglašavajući da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega obavlja Ministarstvo kulture i medija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf" data-rendition-name="original" width="1024" height="644" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Ministarka kulture i medija Tamara Vujović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Ukazali su i da se Trinaestojulska nagrada dodjeljuje za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade. - U konkretnom, upitno je da li je navedena knjiga mogla ući u proceduru za dodjelu nagrade, jer je na osnovu podataka dostupnih javnosti sporno da li je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini. Ovo iz razloga što je višestruko upitna tačnost podataka na impresumu primjerka knjige koji je dostavljen Žiriju – naglasili su oni u prijavi. Ističu da je u impresumu primjerka knjige, koji je dostavljen članovima Žirija, zloupotrijebljen naziv Nacionalne biblioteke Crne Gore u CIP zapisu, iako ovoj biblioteci izdavači, suprotno Zakonu, nijesu podnijeli zahtjev za izdavanje CIP-a, pa ga Biblioteka nije ni izdala. Direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, podsjećaju Šušanj i Belada, utvrdila da je ID broj koji se nalazi u knjizi Nacionalne biblioteke Srbije, a pretragom mjesečnih zapisa te biblioteke pronađen je zapis iz aprila 2025. godine iz kojeg je utvrđeno da se podaci ne odnose na knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića, već na knjigu „Poneti na pusto ostrvo“.&nbsp; Šušanj i Belada ukazali su u prijavi Specijalnom tužilaštvu da su rađene intervencije, „redigovanje navedenog zapisa u NBS dana 4. 7. 2025. godine u pravcu da su ISBN i COBISS ID podaci upisani uz knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića (u pitanju je ISBN 978-86-6311-469-2 i COBISS.SR-ID 166350089) povezani sa knjigom „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, takođe u izdanju izdavačke kuće 'Štampar Makarije'“.&nbsp; - Do 9. 7. 2025. godine u Cobissu je uz publikaciju „Kuće beskućnika“ stajao status „u štampi“, da bi 9. 7. 2025. godine taj status bio izbrisan, što znači da je knjiga dostupna, tj. da je fizički stigla u NBS (prema novom Cobiss zapisu, jedan primjerak dostupan je na korišćenje u čitaonici Narodne biblioteke Srbije na Vračaru, a jedan je u drugim fondovima). Pored navedenog indikativno je da, po izjavi gđe. Lompar, što se ličnom provjerom može potvrditi putem sajta www.cobiss.net, u bazi Cobissa više nema podataka o knjizi „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, odnosno da je ista izbrisana iz baze podataka NBS – podsjetili su podnosioci prijave. Potvrda „izvršenih falsifikata i naknadnih intervencija na zapisima u bazi podataka NBS“ je, kako su napisali u prijavi, „impresum knjige pokazane u emisiji 'Načisto' na TV Vijesti, a koju je prezentirao član žirija Dragan Koprivica“. Podsjetili su da se ključni podaci - CIP zapisa, ISBN i COBISS broja razlikuju od impresuma knjige koja je data članovima Žirija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233" data-rendition-name="original" width="750" height="433" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>POKUŠAJ ODBRANE NEODBRANJIVOG: Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Ukazali su Specijalnom tužilaštvu i na član 12 Zakona o izdavačkoj djelatnosti prema kojem je izdavač dužan da prije izdavanja publikacije vodi evidenciju o izdatim publikacijama, a koja sadrži naziv publikacije, ime autora, broj izdanja, tiraž, godinu i mjesto izdavanja i naziv štampara.&nbsp; - Po stavu 2 istog člana evidenciju je izdavač dužan dostaviti Nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini. U konkretnom slučaju jedan od izdavača knjige, kako se vidi iz impresuma, jeste „Obodsko slovo“, Podgorica, koji kao izdavač nije izvršio navedenu obavezu, jer u NBCG „Đurđe Crnojević“, po izjavi direktorice gđe. Lompar, a i po dostupnim podacima u Cobissu, nije registrovana navedena knjiga i nema podataka o istoj – naglasili su oni. Šušanj i Lompar su kategorični i da je prekršen „član 6 Zakona o državnim nagradama, kojim je propisano da svako ima pravo da podnese prijedlog za dodjelu nagrade, te da se prijedlog podnosi u pisanoj formi i da mora biti obrazložen i potkrijepljen dokazima koji potvrđuju izuzetan doprinos razvoju oblasti na koju se nagrada odnosi“. Istakli su i činjenicu da je članom 3 Zakona o državnim nagradama predviđeno da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada, a da su odlukom Žirija dodijeljene tri nagrade za tri pojedinca iz iste oblasti. - Takođe, nevjerovatno je da se, u toku postupka dodjele Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja, a naročito nakon svih ovih činjenica koje su se pojavile u javnosti, koje dovode u pitanje regularnost dodjele predmetne nagrade Bećiru Vukoviću za predmetnu knjigu, nije uključilo Ministarstvo kulture i medija, koje vrši upravni nadzor nad sprovođenjem Zakona o izdavačkoj djelatnosti i propisa donijetih na osnovu tog zakona, kako bi se utvrdilo činjenično stanje i odagnale sve sumnje koje su se pojavile oko izdavanja predmetne knjige – ocijenili su Šušanj i Belada. Indikativno je, naglasili su oni, „da predśednik Skupštine Crne Gore, u jeku informacija i čvrstih dokaza o manipulacijskim radnjama, zloupotrebi institucija i falsifikatima u vezi s navedenom publikacijom, nije barem odgodio dodjelu nagrada dok se ne utvrdi da li je dodjelom najvažnije crnogorske nagrade Bećiru Vukoviću prekršen Zakon o izdavačkoj djelatnosti i Zakon o državnim nagradama, za što postoje ozbiljne indicije“. - Kod navedenih činjenica koje jasno ukazuju sumnju na neregularnost dodjele godišnje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, s elementima krivične odgovornosti više subjekata koji su organizovano djelovali, postojala je naša građanska obaveza da prijavimo sumnju u izvršenje krivičnog djela – napisali su oni u prijavi. Objasnili su da „zbog nedostupnosti svih podataka, kako vezanih za sami postupak, proceduru dodjele Trinaestojulske nagrade, nedostupnosti Poslovnika o radu žirija, tako i svih podataka vezanih za izdavanje knjige, podataka od nadležnih institucija za izdavanje kataloškog broja – CIP-a i međunarodnih standardnih oznaka za publikacije, zbog nepotpunog činjeničnog stanja nemoguće je izvršiti identifikaciju svih lica i subjekata koji su učestvovali i doprinijeli neregularnoj dodjeli nagrade Bećiru Vukoviću i utvrditi i precizirati krivična djela koja su prethodila i koja su počinjena u postupku dodjele predmetne nagrade“. Šušanja i Belada zbog toga traže da Specijalno državno tužilaštvo sprovede postupak i utvrdi činjenice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces"> <figcaption>Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces</figcaption> </figure>  Najveće crnogorsko državno priznanje, zahvaljujući političkim igrama i ćutanju institucija, još jednom je brutalno oskrnavljeno. Cilj predsjednika Skupštine Andrije Mandića i ostatka proruskih i prosrpskih elita na vlasti bio je još jedan pokušaj izjednačavaja antifašizma i fašističkog četničkog pokreta, koju ideologiju podržava Bećirović.&nbsp; Zbog svih ovih skandala vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić, kojem je Žiri, takođe, ove godine dodijelio Trinaestojulsku nagradu, odbio je to priznanje, zbog čega je bio izložen brutalnim javnim uvredama ideologa četničkog pokreta.

Kaćuša Krsmanović

„Kuća beskućnika“ završila u Specijalnom tužilaštvu

- Gospodin Nikola Jovanović i ja, vjerovatno, od sto političkih stavova, nemamo dva ista - kaže Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i dodaje da to ne znači da napad na njega ne treba da se osudi.&nbsp;
- Nikakve moji i njegovi politički stavovi nemaju veze jedan s drugim, ali ono što se njemu desilo danas je crvena linija i nešto što apsolutno treba osuditi i apsolutno staviti odgovornost na državne organe - kazao je on gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Zbog sumnje da su fizički napali predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića uhapšeni su braća Vidak, Jovo i Bato Mitrović. Vidak Mitrović, jedan od napadača na Jovanovića, visoki je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), koju predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, ali i član Odbora direktora Javnog preduzeća Morsko dobro (MD). Pokret Evropa Sad, premijera Milojka Spajića traži od Ministarstva turizma i Vlade Crne Gore da Mitrovića smjene sa mjesta u Upravnom odboru MD.&nbsp;
Iz policije su naveli da se Jovo Mitrović sumnjiči da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda, dok se Bato i Vidak Mitrović sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje, na štetu predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića.
Politika je polarizovala društvo i postavila svoje vrijednosti, upozorava Dragan Koprivica i dodaje da postoji namjera da ono što je potpuno nenormalno i opasno postane normalno.&nbsp;
- Ne mogu da se sjetim kad se desio ovako otvoren napad predstavnika jedne, na predstavnika druge državne institucije, a koji ti ljudi nijesu imali čak ni potrebu da sakriju, prikriju. Naše lažne demokratske vrijednosti se polako raspadaju i dolaze u neku vrlo opasnu fazu tog raspada i da zaista svako normalan treba da digne glas protiv ovoga - kaže on.
&nbsp;Ključni su, dodaje državni organi koji moraju ovaj slučaj da izvedu do kraja, ne formalno, već suštinski, te da će ako se to ne desi ovo ponoviti.&nbsp;
<h2>Napad na Jovanovića kao modus operandi kako će stvari funkcionisati</h2>
- Ovo je modus operandi kako će stvari funkcionisati, samo pitam dešava li se ovo u državi koja treba da postane članica Evropske unije i treba li takva država da postane članica Evropske unije neka se zapitaju oni koji donose odluke - navodi Koprivica.&nbsp;
I premijer Crne Gore Milojko Spajić očekuje hitnu reakciju nadležnih. On i predsjednik države Jakov Milatović osudili su napad na Jovanovića.&nbsp;
- Ovo su alarmantne situacije, u kojima moramo zaboraviti političke razlike i učiniti sve da konačno kreiramo društvo u kojem se problemi rješavaju dijalogom, a ne nasiljem - napisao je Spajić na društvenoj mreži X.
Napad motivisan političkim razlozima – tako iz političke grupacije „Budva naš grad“, komentarišu to što su predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, u restoranu na Slovenskoj plaži u Budvi napaili Vidak, Jovo i Bato Mitrović. Tri brata su, kako kažu "crne trojke" predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera NSD-a Andrije Mandića. Taktičku podršku dao im je Željko Zejak član nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i zaposlenik u Mediteranskom sportskom centru, koji se finansira iz budžeta Opštine Budva.&nbsp;
- Jovanović je napadnut od strane OKG (organizovane kriminalne grupe) Sva trojica su BIL lica po SOCTA dokumentu Uprave policije i funkcioneri su NSD, spoj kriminala i politike. Ovaj kukavički čin nasilja, motivisan isključivo političkim razlozima, predstavlja napad ne samo na našeg predsjednika, već i na temelje demokratije, slobode izražavanja i političkog djelovanja u našem gradu - napisali su u saopštenju.
<h2>Targetiranje</h2>
A političko djelovanje u Budvi promijenilo se nakon posljednjih lokalnih izbora u tom gradu. Jovanovićev izbor za predsjednika opštine u februaru ove godine, osim liste građana "Budva naš grad" podržali su Pokreta URA, Demokratska partija socijalista i Evropski savez koji je dobio mjesto predsjednika lokalnog parlamenta i na njegovom čelu je Petar Odžić, kojem stižu prijetnje na društvenim mrežama.
On je ranije, komentarišući napad na Jovanovića za Televiziju E kazao, kako je riječ o prvorazrednom političko-mafijaškom napadu.&nbsp;
- Ono što čudi je da policija do sada nije reagovala, iako imaju saznanja o kojim se osobama radi i gospodin Jovanović je više puta o tome govorio. Svjedočimo zadnjih dana jednoj medijskoj hajci na nas dvojicu gdje nas, sa jednog Mandićevog glasila drže na naslovnim stranama, spinuju i tako doprinose ovakvim tenzijama. Policija iako ima sve informacije i iako je Jovanović u više navrata govorio ko su ljudi koji učestvuju u političkoj kampanji NSD u Budvi nijesu ništa preduzeli - ispričao je Odžić.
Nikola Jovanović, je čelnik jedne struja proisteklih iz nekadašnjeg lokalnog Demokratskog fronta koji se podijelio nakon što je bivši predsjednik Milo Božović uhapšen u aprilu 2023., zbog sumnji da je učestvovao u švercu narkotika. Jovanović je ostao uz Božovića, dok drugu struju predvodi direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj - lojalan predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću.&nbsp;
Iz budvanskog ogranka Mandićeve Nove Srpske Demokratije osudili su, kako ga nazivaju „fizički obračun“ i tvrde da napad nema veze s njima. Smatraju da je pozadina incidenta lične prirode. Funkcioner te partije Dejan Đurović tokom Skupštinskog zasijedanja, na kojem su poslanici između ostalog komentarisali i napad na predsjednika Opštine Budva, kazao je da neriješene slučajeve, treba ostaviti Tužilaštvu i pravosuđu “da rješavaju po zakonu”.&nbsp;
Napad na Jovanovića, u svom su maniru osudili i iz Demokratske Crne Gore, još jedne članice vladajuće koalicije, koja kontroliše bezbjednosni sektor:
- To što je Nikola Jovanović formirao vlast sa najvećom batinaškom partijom, koja je i donijela i afirmisala nasilje u Budvi, ne daje nikome za pravo da fizički nasrće na njega - napisali su.&nbsp;
Relativizacija napada na Jovanovića, podsjeća na slične događaje prije desetak godina, kaže Dragan Koprivica izvršni direktor CDT-a. Riječ je kaže o relativizaciji ozbiljnog događaja, preko čega se ne smije tako lako preći.&nbsp;
Braća Mitrovići će, saopštili su iz Uprave policije, u zakonskom roku biti saslušani od strane dežurnog tužioca, nakon čega će biti donijeta odluka o daljem toku postupka.

Marija Arnautović

Ivona Đokić

Slučaj Jovanović - Napad na slobodu izbora

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Golman rukometne reprezentacije Crne Gore Nebojša Simić saopštio je danas da će zbog povrede propustiti januarsko Evropsko prvenstvo.
On je, nakon konsultacija sa više doktora, fizioterapeuta iz kluba i reprezentacije, atletskim trenerima i ostalima, odlučio da ispoštuje period od minimum devet mjeseci koji je predviđen za najtežu sportsku povredu.
- Nažalost ne vidim sebe ni blizu da igram u 2025. godini, ali ni da se bez adekvatnih priprema bacim u naporan tempo kakav donosi Evropsko prvenstvo - napisao je Simić na društvenim mrežama.
On smatra da bi najranije u februaru mogao da se vrati na teren.
Prema njegovim riječima, maksimalno se posvetio oporavku, promijenio ishranu, suplementaciju, višesatne terapije.
- Uradio sam sve što je do mene i na to sam ponosan - dodao je Simić.
On je naglasio da mu je žao svih ljubitelja rukometa koji žele da me vide u akciji, prije svega fanova Melzungena i navijača reprezentacije.
- Najžalije mi je sebe, jer propuštam neke veom bitne utakmice za klub i reprezentaciju kojima sam se mnogo radovao. Veoma je naporno da gledam sa strane, ali sa ovako teškim povredama nema šale i želim da u 2026. godini sve ovo stavim iza sebe i da se vratim još jači. Hvala svima na razumijevanju - zaključio je Simić.
Evropsko prvenstvo je na programu od 15. januara do 1. februra, domaćini su Danska, Norveška i Švedska.
Crna Gora će igrati u Oslu protiv Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske.

Simić propušta EP

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: dragan-koprivica