Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore da ne podrže Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u njegovom trenutnom obliku.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ovaj dokument sadrži odredbe koje direktno ugrožavaju demokratske standarde, vladavinu prava i obaveze koje je Crna Gora preuzela u okviru procesa evropskih integracija.
Istovremeno, izrazio je punu podršku trudu koleginica i kolega iz civilnog društva, aktivista i aktivistkinja i građana i građanki Ulcinja koji, kako je rekao, danima posvećeno ukazuju na štetne aspekte ovog sporazuma, insistirajući na transparentnosti, odgovornosti i zaštiti javnog interesa.
Koprivica je podsjetio da se Sporazumom najavljuju investicije velikih razmjera u turizmu i nekretninama, ali na način koji predviđa zaobilaženje zakona o javnim nabavkama, izuzeće od tenderskih procedura i dodjelu državnih resursa bez konkurencije – što je u suprotnosti sa evropskim pravilima tržišnog nadmetanja i transparentnosti.
- Time se otvara prostor za arbitrarnu dodjelu pogodnosti, korupciju i mogući ulazak sumnjivog kapitala – sve ono protiv čega bi savremena evropska država morala imati institucionalnu zaštitu - napomenuo je on.
Podsjeća da CDT već godinama zagovara uvođenje mehanizma za skrining stranih direktnih investicija (SDI) – alata koji se koristi širom Evropske unije za provjeru da li strane investicije mogu ugroziti nacionalnu bezbjednost, ekonomski suverenitet, kritičnu infrastrukturu, demokratske institucije i javni poredak.&nbsp;
- EU je 2019. uspostavila zajednički okvir u ovoj oblasti, a države članice, ali i kandidati za članstvo, pozvani su da usvoje slične mehanizme kako bi spriječili nepoželjne, neprovjerene ili politički motivisane investicije - naglasio je Koprivica.
On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore nedavno najavila početak izrade mehanizma za skrining SDI, u saradnji sa EU i međunarodnim partnerima – što je potez koji CDT podržava.&nbsp;
- Međutim, upravo ovaj sporazum sa UAE ide u suprotnom pravcu: on bi kroz bilateralni aranžman „zamrznuo“ mogućnost da se ti investitori podvrgnu bilo kakvoj nezavisnoj provjeri. Štaviše, otvara mogućnost da se bez ikakve kontrole uključe i „treće strane“ – nepoznati partneri koje nominuje druga država. Ovakvo suspendovanje kontrole nad investicijama u strateške resurse i prostore – poput Velike plaže – predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti, suverenitetu i integritetu crnogorske ekonomije - ocjenjuje Koprivica.
On ističe da je Evropska unija, kroz pismo komesarke Marte Kos, upozorila da bi način sprovođenja sporazuma sa UAE mogao doći u sukob sa pravilima EU, posebno u oblastima javnih nabavki, jednakog tretmana, transparentnosti i konkurencije.
- U takvom kontekstu, usvajanje ovog sporazuma bi bio signal da Crna Gora odustaje od usklađivanja sa evropskim vrijednostima – upravo u trenutku kada vlast najavljuje ubrzani put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - upozorava Koprivica.
On je napomenuo da se Crna Gora trenutno nalazi u jedinstvenoj poziciji.
- Kao najnaprednija zemlja u pregovorima sa EU, postaje testni slučaj za to da li i kako region može uskladiti velike vanevropske investicije sa pravilima Evropske unije. Za razliku od ranijih godina, danas je jasno da će svaka značajna investicija biti posmatrana kroz prizmu skrininga, transparentnosti i usklađenosti sa evropskim standardima. Napredak u uspostavljanju formalnog mehanizma biće važan signal ozbiljnosti Crne Gore u ispunjavanju ove važne obaveze - istakao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je pozvao poslanike Skupštine da ne podrže ovaj sporazum, već da od Vlade zahtijevaju njegovo preispitivanje i prilagođavanje – uz uklanjanje klauzula koje derogiraju zakone, izbjegavaju konkurenciju i omogućavaju političko favorizovanje pojedinih investitora.
- Ovo nije pitanje za ili protiv bilo koje strane investicije – već pitanje pravila po kojima gradimo Crnu Goru. Ako to ne budu evropska pravila vladavine prava, transparentnosti i zaštite javnog interesa – onda će to biti pravila pogodbe, privilegija i dugoročnog gubitka suvereniteta - zaključio je Koprivica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koprivica pozvao poslanike da ne podrže Sporazum sa UAE: Bojazan od dugoročnog gubitka dijela suvereniteta

U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp; Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp; - Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp; Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp; - Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp; Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp; Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp; Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije(Photo: CDT)</figcaption> </figure>  - Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp; Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp; - Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp; Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp; - I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp; Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp; - Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive. - Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp; Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp; - Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona. Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp; - Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona. Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp; - Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) ponovo je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Upravu policije (UP) da javnosti učine dostupnim sve relevantne informacije o zvaničnim oznakama specijalne policijske jedinice koje su korištene na nedavno održanom takmičenju “Dubai Swat Challenge”, ali su ovaj put to, zbog prvobitnog izostanka reakcije, učinili kroz zahtjev o slobodnom pristupu informacijama.
- Čvrsto vjerujemo da je objavljivanje ovih informacija od izrazitog javnog interesa budući da se na amblemu jedne policijske jedinice našao objekat čije postavljanje već duži vremenski period zagovara jedna vjerska zajednica i koji izrazito dijeli građanke i građane Crne Gore - poručio je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Kaže da ih zaista čudi ignorisanje dobronamjernog poziva nadležnim institucijama da pojasne razloge za ovu odluku, pravno utemeljenje i procedure koje su sprovedene unutar MUP i UP.
- Dakle, CDT nije tražio objavljivanje državnih tajni nego osnovna dokumenta iz kojih se mogu vidjeti razlozi i način sprovođenja procedura za donošenje ove veoma neobične odluke, donijete od institucija zaduženih za zaštitu poretka u državi koja je, makar formalno, shodno Ustavu, država svih njenih građana i građanki - ukazao je Koprivica.
Ćutanje nadležnih ih je, kaže, primoralo da zvanično upute zahtjev za slobodan pristup informacijama, iako smatraju da je javni i korektan dijalog najbolji način za rješavanje bilo kakvih nedoumica.
U zahtjevu za SPI su tražili dokumenta kojima je u skladu s članom 48 Uredbe o uniformi, oznakama zvanja i posebnim oznakama policijskih službenika (Službeni listu CG", br. 55/2023) propisan izgled i sadržaj amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu.
- Dokumenta koja sadrže informacije o postupku i proceduri u kojoj je izvršena izmjena amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu; koja sadrže podatke o konkursu za izradu idejno-grafičkog rješenja, zadatku konkursa, tekstualno obrazloženje ponuđenog rješenja, kao i informacije o autoru novih amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu - naveo je Koprivica.
U CDT-u još jednom pozivaju MUP i UP da izbjegnu nepotrebne postupke i da novac građanki i građana ne troše na sudske postupke koji su unaprijed izgubljeni.
- Već da se vratimo izvornom principu transparentosti rada državnih organa i njihovoj otvorenosti prema građanskim inicijativama kada su u pitanju teme od nespornog javnog interesa - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Od MUP-a i UP nijesmo tražili objavljivanje državnih tajni nego relevantne informacije o amblemu SPJ

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije Crne Gore da javnosti učini dostupnim sve relevantne informacije o zvaničnim oznakama specijalne policijske jedinice koje su korištene na nedavno održanom takmičenju “Dubai Swat Challenge”, saopšteno je iz te organizacije.
- Prije svega, potrebno je javnosti objasniti na koji način i u kojoj proceduri je odabran logo policijske jedinice koji je korišćen na ovom takmičenju. Dalje, bilo bi veoma značajno učiniti javno dostupnim odluku, odnosno pravni akt na osnovu koje je izrađeno obilježje pod kojim je naša specijalna policijska jedinica nastupala u Dubaiju- kazao je Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a.
On je rekao i da je pored pravnog akta jako važno objaviti i zvanično obrazloženje odnosno razloge koji su Upravu policije opredijelili da u građanskoj, višenacionalnoj i viševjerskoj državi kao zvanično obilježje važne jednice postavi vjerski objekat jedne vjerske zajednice koji nema nikakve veze za policijom Crne Gore.
U ovom konteksu, važno bi bilo i analizirati i zakonski, a naročito Ustavni osnov za donošenje jedne ovakve odluke, odnosno promjenu amblema specijalne policije i njenu vezu sa našim pravnim poretkom.
- Bitno pitanje, na koje je potrebno dobiti odgovor od Ministarstva unutrašnjih poslova je da li je Uredba o uniformi oznakama zvanja i naoružanju policijskih službenika kojom se regulišu ova pitanja mijenjana i kada, u odnosu na verziju iz 2015. godine koja je objavljena na sajtu Vlade i u kojoj je navedeno da izgled i sadržaj amblema organizacionih djelova bliže se uređuju aktom ovog ministarstva- istakao je Koprivica.
Iz CDT-a su poručili da, u građanskoj državi kakva je po Ustavu Crna Gora, postoji izuzetan javni interes da ova pitanja budu detaljno obrazložena, a spomenute odluke, odnosno pravni akti objavljeni, kako bi se moglo pristupiti zaštiti pravnog poretka pred nadležnim sudovima u slučaju da se ova vrsta ponašanja Uprave policije nastavi i u budućnosti.

CDT pozvao MUP i Upravu policije da objasne na koji način je odabran logo policijske jedinice sa kapelom na Lovćenu

Kriza sa Ustavnim sudom je kap koja je prelila čašu. Važno je da je u ovom trenutku opozicija reagovala, zbog toga što neko želi blokirati Ustavni sud, a onda donijeti neke odluke koje mogu biti izuzetno sporne, i proizvesti novu i veću eskalaciju, a možda i neko nasilje. To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
Kriza u Crnoj Gori se, smatra on, može smatrati krizom crnogorske partitokratije i načinom vođenaj politike.&nbsp;
- Ono što je sad situacija u crnogorskom parlamentu, a mislim da tu imamo dosta argumenata, da opozicija radi ono što mora. Zaista jeste došlo do neke crvene linije! Vratimo se nekoliko mjeseci unazad i sjetimo se tretmana parlamenta prilikom rekonstrukcije Vlade, kad su poslanici i poslanice dobili imena ministara sat, ili dva prije nego što je trebalo da raspravljaju o njima – podsjetio je Koprivica.
Zbog toga je, kako kaže, važno da je u ovom trenutku opozicija reagovala.
- Iskren da budem, i moram biti otvoren do kraja, kad razmišljam o ovome, i kad vidim kako opozicja postojano brani Ustav, što bi pjesma rekla “kano klisurine” , sjetimo se da su ti isti ljudi, bez ikakvih problema, prije jedno dvije i po, tri godine, zgazili taj Ustav kad su neustavno odložili lokalne izbore, i to je ta tužna priča crnogorske politike - rekao je Koprivica.&nbsp;
Podsjeća kako aktuelna vlast nije poštovala preporuke Venecijanske komisije ni kod donošenja takozvanih IBAR zakona I objašnjava kako je riječ o savjetodavnom tijelu.
- Venecijanska komisija je jedno savjetodavno tijelo koje daje mišljenje na određene zakone, na određene druge tekstove, i ona nipošto nema ulogu da posreduje. Dakle, to nije sud koji će presuđivati u sporovima političkih partija po državama, pa ni u Crnoj Gori – naveo je on.
Prema njegovim riječima Venecijanska komisija ne donosi mišljenje preko noći, nego je riječ o procesu koji traje, mjesec, dva i zavisno od toga koliko su članovi te komisije trenutno zauzeti nekim poslom.
- U tom smislu svima bi nama bilo u redu da čujemo mišljenje Venecijanske komisije o tome, čak mislim i da možemo pretpostaviti kako bi bilo, ali ona često u svojim mišljenjima do kraja ne kaže šta je rješenje, ona neće u tom mišljenju, vjerovatno, precizno i decidno reći šta konkretno treba da se uradi. Zbog toga to shvatam kao neku poruku podrške pomoći od Evropske unije, ali nipošto je ne shvatam kao to da je Evropska unija željela da predstavi, odnosno ponudi Venecijansku komisiju kao sud – kazao je Koprivica.
Šavnik je, smatra on, bio pokazna vježba za ostale opštine i podsjeća da posljednji pokušaj završetka izbornog procesa na lokalnim izborima u toj opštini nije riješen.
- Vlast i opozicija nijesu našle način da problem Šavnika riješe, nego su mislili da su ga riješili tako što su ostavili da funkcioniše tako kako jeste. Opoziciji je bio interes da njihov čovjek vodi Šavnik dok se to desi, i to je to. Siguran put kako se neće riješiti problem Šavnika, i ako se sjećate CDT je ponudio da neko od aktera izbornog procesa uputi žalbu Ustavnom sudu, pa da nam Ustavni sud kaže da li izbori u Šavniku, poslije dvije i po godine, takvi kakvi jesu, mogu biti valjani i regularni izbori. Oni se nijesu odvažili na taj put, oni nijesu išli ka rješenju, nego su ostavili status quo – naveo je on.
Time je, kako kaže, otvoren put za Andrijevicu, Budvu i vjerovatno Kotor. Dodaje, kako to sada postaje masovna pojava, sa kreiranima obrascima ponašanja, na štas u upozoravali iz organizacije na čijem je čelu.
- Da ono što se na izborima građanke i građani kažu, da se nađe modalitet, put, obrazac, da se to potpuno ignoriše, a to zove antidemokratski proces, to se zove podrivanje demokratije i to se zove veoma opasna pojava koja može da kulminira,da se takav proces dogodi i na državnom nivou. Prvo treba da se rasplete Šavnik, a onda u izbornoj reformi, koja sad izgleda daleko zbog svega ovoga što se dešava, da se zakonodavstvom unesu mehanizmi koji će onemogućiti ovo sto se dešava. Opozicija treba da razmišlja, i moja poruka prema njima jeste da treba da razmišljaju u pravcu da njihov bojkot odbora za izborno zakonodavstvo znači plus za vlast, jer vlast jedva čeka da ovakvo izborno zakonodavstvo ostave, i da se svi lokalni i parlamentarni izbori dese po ovom zakonodavstvu - poručio je Koprivica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqQwtJ1p9uoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Koprivica: Opozicija radi ono što mora, došlo je do crvene linije

Imajući u vidu slijed dešavanja na političkoj sceni u prethodnom periodu, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je predstavnike vladajuće većine da hitno pokrenu iskren i otvoren dijalog povodom pronalaženja rješenja za izlaz iz institucionalne blokade.&nbsp;
Kako je rekao izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, dijalog treba da bude usmjeren na održiva i kvalitetna rješenja, a ne na podjele institucija na partijske zone kontrole i trgovinu funkcijama na kakvu smo navikli.&nbsp;
- Nakon dobijanja IBAR-a, vlast je sistematski donosila pogrešne i nezakonite odluke pa je, umjesto da smo dobili jačanje vladavine prava i reforme, ispalo da je on postao negativna politička prekretnica jer su predstavnici vlasti pomislili da im je nakon toga sve dozvoljeno. Ovo je dovelo naš politički sistem pred blokadu, a ono što je ostvareno u prethodnom periodu je počelo da se polako, ali sigurno degradira - kazao je Koprivica.
On je napomenuo da je Skupština Crne Gore trenutno blokirana i da postoji opasnost da dugoročno neće biti u stanju da obavlja svoju društvenu ulogu.&nbsp;
- Nakon značajnog smanjenja transparentnosti zakonodavnog procesa i netransparentno sprovedene rekonstrukcije Vlade uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nakon što su poslanici uniženi do nivoa da su, tek par sati prije rasprave saznali imena ministara - Skupština je došla do nivoa da svjesno suspenduje Ustav vlastite zemlje - dodao je on.
Izborna reforma je ponovo stopirana i kao i u ranijim slučajevima ostaje, smatra Koprivica, sredstvo za političku trgovinu, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije funkcionisao na kvalitetan i zadovoljavajući način i nedostatak političke volje za sprovođenjem ove reforme je evidentan.&nbsp;
- Zato se nadamo će se da poslanici &nbsp;vlasti u ovom osjetljivom momentu uzdržavati od bilo kakvih jednostranih poteza koji bi mogli dugoročno ili trajno blokirati jednu od najvažnijih reformi u našem društvu - napomenuo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, politički interesi i trgovine nastavljaju da dominiraju sektorom bezbjednosti, a nakon imenovanja novog direktora ANB koji nema reference za obavljanje tog posla jasno je, navodi on, da ovaj sektor mogu voditi samo politički podobni pojedinci.&nbsp;
- Promjena IBAR zakona je iskorišćena za nastavak političke kontrole javnog servisa i taj se dio “evropskih reformi” odvija na način da se o RTCG više piše na stranicama crne hronike nego u kontekstu jačanja nezavisnosti i kvaliteta programa ove institucije. Ustavni sud je ponovo pred blokadom i pod evidentnom kontrolom političkih partija. Ova instutucija, od posljednjih imenovanja i kompletiranja sastava, nije napravila očekivane promjene niti u kvalitativnom smislu, niti u povećanju transparentnosti rada i nezavisnosti djelovanja. Ne postoje iskoraci koji bi ovaj sastav razlikovali od prethodnog - istakao je Koprivica.
Uz sve navedene probleme, vlast je, dodaje on, uspjela da nas uvede u ozbiljan problem za Hrvatskom, pa smo umjesto isprva najavljenih 10, te četiri poglavlja, na kraju zatvorili tri iako je, napominje Koprivica, značajan dio vladajuće većine tvrdio da problema nema i da ga neće biti.&nbsp;
- Ako ovome dodamo činjenicu da vlast izbjegava donošenje važnih zakona (o slobodnom pristupu informacija, skupštini, vladi, samodoređenje....), suspenduje ili fingira javne rasprave, da njen značajan dio, umjesto da se bori sa jasnim seksualnim uznemiravanjem učenika od strane profesora u našim školama, relativizuje ove pojave, štiteći svoje partijske kadrove, da političke partije nijesu sposobne da formiraju vlast u najvažnijim opštinama – ukupna slika naše stvarnosti zaista biva nevjerovatna. Zato, ukoliko vlast zaista želi razvoj ovog društva, hitno mora obuzdati sebe i početi da povlači poteze koji vode ka rješenju, a ne daljoj radikalizaciji političke situacije u našoj zemlji - poručio je Koprivica.

Koprivica: Vlast da se obuzda i počne da povlači poteze koji vode ka rješenju, a ne daljoj radikalizaciji političke situacije

Ukoliko se sprovede, izborna reforma će podići nivo demokratije, ali kada se sagledaju rezultati Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u protekloj godini i odnos Skupštine može se zaključiti da politička podrška ovoj neizvjesnoj i teškoj reformi izostaje - ocijenjeno je na konferenciji “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene” u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.
Izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije plenumu do sada uputio niti jedan zakon.
- Ovih dana očekujemo prvi nacrt Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi ovako važne reforme uspjele potreban je naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dio njih. Ovdje moram reći da pored kopredsjedavajućih i još par članova/ica energija koja je potrošena na jednu od najvažnijih reformi u društvu nije bila ni blizu potrebnog nivoa - rekao je Koprivica.
Podsjetio je i da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za funkcionisanje.&nbsp;
- Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke, sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice Odbora prestale su da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi. I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen do danas. Čini se da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za ovu reformu - naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
- CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti svoj posao mora biti značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31. decembar 2025. i to smo više puta javno zagovarali. Međutim, ni ovaj rok neće biti ispoštovan ukoliko se ne krene sa napornim i svakodnevnim radom - rekao je Koprivica.
Dodao je da je još jedna konstrukciona greška to što su iz djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
- Drago nam je da su uvaženi naši apeli i da je predloženo proširenje, odnosno da dio djelokruga odbora postane i Zakon o izboru predsjednika, ali se nadamo da će se uvažiti i druge naše sugestije i da moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprječavanju korupcije, medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ova reforma se baš zbog toga i zove sveobuhvatna. Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se promijeni pristup ovoj reformi i da se ona stavi u centar parlamentarih dešavanja. Nadam se da će ovu refomu nositi svih 16, a ne samo 4-5 poslanika i poslanica koji su članovi odbora. I to je naša ključna preporuka - naveo je Koprivica.
Ova će reforma, dodao je, biti teška i neizvjesna.&nbsp;
- I u datim političkim okolnostima nije jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom procesu mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna nam je iskrena politička volja. Važno je skrenuti pažnju na još jedan otežavajući momenat vezan za ovu reformu - ukoliko zaista dođe do neophodne depolitizacije izborne administracije, sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili spovođenja svih lokalnih izbora u jednom danu, to će ujedno značiti da nam je potrebna makar godina ili dvije da se osjete efekti tih promjena, odnosno da nova rješenja zažive u praksi. Planirano je da reforma bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027, što znači da se mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja - istakao je Koprivica.
Nada se da će Crna Gora imati snage i znanja da sprovede ovaj najvažniji demokratski poduhvat.
- Da ćemo konačno dobiti izborne zakone koji neće favorizovati nikoga, koji će onemogućiti da partitokratija ukine demokratiju kad to želi, kao na primjeru Šavnika, i da izborni proces nikad više neće biti proces zloupotreba, potkupljivanja ili poligon za maligne strane ili domaće uticaje... I naravno, da će se jače čuti glas građanki i građana - poručio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsela kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega zbog Crne Gore.
- Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU” rekla je ona i citirala Izvještaj o EK o Crnoj Gori u dijelu o izborima kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost… Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima Crne Gore. Izborna reforma, ako se sprovede kako treba, će podići nivo demokratije u državi - rekla je Marsela.
EU je, kao je istakla, zajednica država koje dijele iste vrijednosti.&nbsp;
- Sve što EU traži zemlja će postati više demokratska, pravedna, ljudi će živjeti u zemlji koja je bolja nego prije izborne reforme. Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost - istakla je Marsela.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Vasiije Čarapić kazao je da je uspjeh EU to što se sastoji od država koje se demokratije, a da je izborna reforma u Crnoj Gori neophodna upravo kako bi se podigao nivo demokratije.&nbsp;
- Građani koji žive u EU mogu očekivati da će njihov sistem da isporuči nešto što je dobro za njih. Potrebna nam je izborna reforma da bismo podigli nivo demokratije, da decentralizujemo upravljanje u zemlji, da damo građanima moć - naveo je Čarapić.
Građani, kako je kazao, treba da znaju kada glasaju za neku partiju da odlučuju i koliko će finansija dati nekoj partiji i da se sve svodi na glasanje.&nbsp;
- Ne mogu da kažem da sam pretjerano zadovoljan demokratijom kod nas, ali način na koji se sprovode izbori pokazao je da možemo da simuliramo neki oblik demokratije na nižem nivou nego što je to u EU, da možemo da smjenjujemo vlast, ona daje neke rezultate. Međutim, možemo da uradimo dodatan iskorak time što ćemo da se bavimo reformom i da to podignemo na nivo kakav je u EU - rekao je poslanik PES-a i podsjetio da Crna Gora ima reformsku agendu te da je EK kao jedan od preduslova stavila reformu izbornog zakonodavstva.
Kopredsjedavajući Odbora ispred Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je da je prije svega, izborna reforma važna za crnogorsko društvo jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi u ovom sazivu, poput biračkog spiska.
- Od nekih problema pati i region. Izborna reforma je jedan od preduslova za članstvo u EU. Moramo pratiti ono što je regulativa EU, EU ne želi državu u kojoj na bilo koji način može biti sporan izborni proces - rekao je poslanik DPS-a.
On je rekao da su u istoj ravni unutrašnji interes za izbornom reformom i to što nam je ona neophodna na putu ka EU.&nbsp;
- Treba da uradimo sve što naši partneri traže od nas. Nekada ne razumijemo šta su obaveze Crne Gore, mi smo čuli od dijela većine kako oni imaju svoju glavu i kako će uraditi kako oni misle. To ne funkcioniše tako. Iako su evropske integracije dvosmjeran proces, pravila su postavljena. Oni su podigli ljestvicu na najviši nivo, ako Crna Gora želi da bude dio tog društva, moramo da radimo sve da dođemo do tih standarda - kazao je Rakočević.
Čarapić je naveo da je rad Odbora bitan ali da je ključno ono što se desi na plenumu.&nbsp;
- Imam optimizam da ćemo kada stignemo do plenuma sprovesti reformu - rekao je Čarapić.
Dodao je da je, kada se počelo sa reformom izbornih zakona, mislio da je to samo formalnost usaglašavanje sa preporukama ODIHR-a, ali da je očigledno da ta dinamika nije odgovarala svima.
- I zbog toga građani najmanje vjeruju političkim partijama. Zahtjevi su jasni, u pitanju su izmjene zakonodavstva, da se pokaže reformska volja, ali očigledno je da je taj partijski interes prednjačio u prethodnoj godini. To je za mene uzrok slabog rada Odbora. Neophodno je da ti ljudi koji sjede u Odboru imaju reformski duh, da izađu iz partijskog posla, da se pokaže njihov lični karakter, da se izdignu iz onoga što su stranačke i političke vode, da budu reformisti, ja mislim da se to još uvijek nije desilo kod svih - kazao je poslanik Čarapić.
Rakočević je kazao da očekuje da će se do kraja godine usvojiti Zakon o finansiranju partija i kampanja i da tu ne očekuje opstrukcije.
- Ne vjerujem da će se opstruirati, ali ne očekujem učešće svih subjekata. Ne postoji politička volja kod svih subjekata i moramo to konstatovati. Blizu smo da dođemo do nacrta koji održava reformsku namjeru - naveo je Rakočević.
Podsjetio je da će najveći problem biti Zakon o državljanstvu koji, kako je naveo, takođe treba da se rješava samo unutar Odbora.
- Da li stvarno mislite da je u pitanju tolika neozbiljnost ili loša namjera pa se stalno priča o izmjenama tog zakona, koje će se teško usvojiti, ali će se osporiti rad Odbora. Bojim se da će se sljedeće godine naći instrument koji će osporiti rad Odbora. Postoje dvije trećine koje imaju daha za izbornu reformu, dio ih je u parlamentarnoj većini ostatak je u opoziciji - zaključio je Rakočević.
Ambasadorka Italije se osvrnula na demokratiju u Italiji i česte promjene vlasti u toj državi.
- Tačno je da mijenjamo vlast često, ali mi imamo snažne institucije - kazala je Marsela.
Izbori su, kaže, krucijalni elemenat u demokratiji.
- To su, zapravo, osnove. Imamo demokratsku umjesto autokratske vlade ako imamo izbore. Ali izborni proces mora biti slobodan i fer, u suprotnom, to je kao da uopšte nemate izbore. Kada su izbori slobodni i fer volja građana se oslikava u ishodu izbora, vlada ima jasan i legitiman mandat da upravlja, opozicija može da vjeruje i prihvati rezultate. Tada svi pobjeđuju - navela je Marsela.

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Sjedica Skupštine Crne Gore, tokom koje je premijer odgovarao na pitanja poslanika pokazuje kakav je položaj Milojka Spajića, kada predsjednik parlamenta odluči da on treba da bude šef parade, pa, mimo poslovnika, uzima riječ, dok premijer čeka, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
- Pa razgovor između njega i gospodina Danijela Živkovića iz Demokratske partije socijaliista traje skoro sat vremena, na taj način demonstrira silu “ja mogu da kršim poslovnik, baš me briga, ti ćeš premijeru da čekaš dok ja ne završim - ocijenio je Koprivica.
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru je, kaže on, očekivan, i to je dobra prilika za crnogorsko društvo i državu.
- Mislim da je Evropska komisija ovim otvorila maksimum koji može da otvori, a da ja onda sad na nama da te sve različite stvari koje treba da ispunimo, kako bismo potencijalno došli do tog nekog cilja koji jeste ambiciozan I u ovom trenutku izgleda nedostižan, a to je učlanjenje 2028.godine. Pored svih manjkavosti, proces IBAR jeste velika stvar, i pored svih nekakvih neinkluzivnih i netransparentnih momenata, i raznih problema u tom prvom djelovanju Vlade do rekonstrukcije, možemo reći da to zaista jeste jedan ozbiljan uspjeh koji treba pozdraviti, ali su se počele dešavati neke stvari koje su taj proces, čini mi se, vukle unazad. Zato mi kažemo da je IBAR umjesto da bude pozitivna prekretnica, da da još veću energiju, da još veću snagu tim evropskim snagama u Crnoj Gori, došlo je do toga da su se počele događati greška po greška - rekao je Koprivica.
Vidjeli smo da je objavljeno kako će u Izvještaju stajati da će Evropska unija početi pripremu pristupnog ugovora, podsjeća Koprivica, onda je to najavio premijer i portal RTCG- a.
- Ispostavilo se, po onome što je komesar Oliver Varhelji rekao, da se to neće desiti sad. Ovdje mogu biti dvije stvari. Jedna je, u šta ja manje vjerujem, da su namjerno htjeli da premijer Spajić, ili neko drugi obmane javnost, mislim da im to ne bi išlo u prilog u ovom trenutku. Druga stvar je, koja možda jeste moguća i o kojoj treba razmisliti, istažiti, jeste, da je možda neka država, koja nije zadovoljna odnosom sa Crnom Gorom, u posljednjem trenutku, neposredno prije izlaska izvještaja, potegnula to pitanje i tražila da se to izbaci. Ovo ne govorim kao informaciju koju znam, nego kao nešto što mogu da pretpostavim, zašto takve stvari mogu da budu dan ili dva prije objavljivanja Izvještaja maknute iz njega - naglasio je Koprivica.
CDT je objavio Izvještaj o radu Vlade, u prethodnoj godini, a Koprivica kaže, d mu je drago što je izvještaj te organizacije objavljen prije evropskog.
- Dva su perioda, jedan je prije rekonstrukcije Vlade, ili možda bolje reći, prije Rezolucije o Jasenovcu… Uz sve vrline i mane možemo prihvatiti taj dio, mislim da ga je prihvatila i kritička crnogorska javnost. Ti kritički tonovi nijesu bili tako jaki kao što su danas, zbog toga što smo svi razumjeli da je ovo zaista istorijska prilika, i da treba da na neki način damo neki kredit Vladi. A ovaj drugi period, od Rezolucije o Jasenovcu, i onda redom, karakteriše da su se probudili kritički tonovi, da su organizacije, opozicija, pojedinci i tako dalje, počeli mnogo aktivnije da djeluju, jer su razumjeli da je sad ta korekcija Vlade neophodna. Više se ne može dati nikakav kredit, jer ti potezi postaju opasni. Nakon Rezolucije o Jasenovcu imali smo rekonstrukciju Vlade netransparentno, onu koja je srušila ekspoze premijera, čija je ključna riječ meritokratija. Nakon toga imamo dvojno državljanstvo, jezik, strani agenti, jasno pogoršani odnosi sa Hrvatskom, pogoršani odnosi sa Bosnom i čitav niz događaja za koje su jasne svakom dobronamjernom da ne karakteriše jednu evropsku Vladu i da nijesu prihvatljivi za nekoga ko se osjeća građankom ili građaninom Crne Gore - istakao je Koprivica.
Premijer Spajić, kako kaže, dobro vidi koliko su pogoršani odnosi sa Hrvatskom, a stvar je njegove političke hrabrosti da li će to i da kaže.
- Svi naši međunarodni kontakti, a oni nijesu mali koje smo za ovih 25 godina rada stekli, su nam rekli da je to vrlo ozbiljna stvar, da to nije nešto preko čega se može lako preći, i da će od Hrvatske i njenog stava, ja ne prejudiciram kakav će biti stav, zavisiti, između ostalog, ovo zatvaranje poglavlja. Tako da, ne vjerujem da to premijer Spajić potcjenjuje, on je i sam rekao negdje, čini mi se, da je Rezolucija o Jasenovcu štetna, ali je očigledno priklješten od svojih koalicionih partnera i pokušava da tu nađe neki svoj prostor - rekao je Koprivica.
Priča počinje i simbolički se može završiti time da imamo najveću Vladu u Evropi, podsjeća on, jer u Vladi postoje resori za koje niko ne zna na šta se odnose i to je, kako kaže, prvi pokazatelj da meritokratija ne postoji u sistemu.
- Rerekordan broj, od 53 hiljade zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, taj broj ne sadrži državna preduzeća gdje su ti partijski vojnici ubjedljivo najmasovniji. Kad krenemo da uradimo ono što nam Evropska unija kaže, a to znači da napravimo optimizaciju javne uprave, koju moramo uraditi pošteno, pripremljeno, korektno, ne smijemo dozvoliti da ljudi ostanu bez posla, ostanu bez egzistencije, to se mora uraditi sa posebnom senzibilnošću, zapravo to će koštati nove milione, desetine i stotine miliona. Mislim da će ovaj problem biti, možda, i najteže riješiti - poručio je Koprivica.
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, kako vjeruje, bavi se i suštinom, ali on bi volio, kaže, da se više bavi demokratskim funkcionisanjem države.
- Trebalo bi da se bavi izbornom reformom, netransparentnošću parlamenta, netransparentnošću zakonodavnog postupka, da budem precizan, netransparentnošću Vlade, ovoga što se sad dešava nepostojanje kontrolne uloge parlamenta, sad smo vidjeli da ponovo Odbor za antikorupciju nema kvorum, promijenjen je Poslovnik da se smanji broj kontrolnih saslušanja koje može opozicija da inicira i tako dalje. Volio bih da se više bave ovim stvarima, ali vjerovatno je sad fokus za ove stvari koje će omogućiti odblokiranje procesa - naglasio je Koprivica.
Informacije o radu Vlade teško dolaze do javnosti, kaže on i dodaje da premijer nema osjećaja za demokratske procedure i vrijednosti. To je, kako kaže, dio slike koja se vidi svaki dan, a to nije demokratsko i evropsko društvo.

Koprivica: Nema pristupnog ugovora u Izvještaju EK, iako je juče najavljen

Vlada Crne Gore i koaliciona vlast su napravili značajan uspjeh dobijanjem IBAR-a i to predstavlja nesumnjivo njen najznačajniji rezultat i prvoj godini rada. Međutim, umjesto da joj to bude podstrek za sprovođenje suštinskih reformi vlast je taj otvoreni prostor počela koristiti za različite nedemokratske i nereformske prakse, ocijenio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
Koprivica je istakao da je Vlada donijela pogrešnu procjenu da će joj zbog IBAR-a biti sve dozvoljeno.
Nakon analize ekspozea mandatara, učinaka Vlade u prvih 100 dana, te presjeka njenog rada u prvih devet mjeseci, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) danas objavljuje dokument “<a href="https://www.cdtmn.org/analize/prva-godina-vlade-crne-gore-pod-lupom-od-reformskog-zamaha-do-politickog-skretanja/">Prva godina Vlade Crne Gore pod lupom: Od reformskog zamaha do političkog skretanja</a>” u koji sublimira njen rad u prvoj godini iz vizure djelokruga naše organizacije.
- I pored manjkavosti nekih zakonskih rješenja i netransparentnosti procesa nesumnjivo najznačajniji rezultat koalicione vlasti u ovom periodu jesu zaključci međuvladine konferencije na kojoj su zemlje Evropske unije (EU) odobrile dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, što Crnoj Gori omogućava prelazak u sljedeću fazu procesa pristupanja i zatvaranje pregovaračkih poglavlja - naveo je Koprivica.
Vrijedan je pomena, navodi on, i politički uspjeh Vlade, kroz uspostavljanje dogovora vezanog za spro­vođenje popisa 2023. godine koji je zadovoljio sve strane i bio ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene nesporazume.
- Nakon dobrog starta, u djelovanju Vlade i koalicione vlasti povučeni su potezi koji se ne mogu okarakterisati ni kao demokratski, a ni evropski i vrlo vjerovatno će imati negativan uticaj na dalju dinamiku našeg evropskog puta - naglasio je Koprivica.
On je istakao da je rekonstrukcija Vlade sprovedena netransparentno, uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nepoštovanje procedura u Skupštini, što, kako kaže, predstavlja jasan izraz neprincipijelne političke trgovine i partitokratije.
- Dobili smo Vladu sa najvećim brojem članova u Evropi (32). Politički koncept na kome počiva rekonstruisana izvršna vlast više podsjeća na postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu skrojenu po etničko-preduzetničkim šavovima, a značajno manje na Vladu građanske države - naglasio je Koprivica.
Budući da nije zvanično mijenjan program nakon rekonstrukcije, način na koji je Vlada formirana, broj njenih članova i njihove kvalifikacije, podjela resora i način njihovog formiranja jasno govore, navodi Koprivica, da je ovim pristupom obesmišljeno jedno od ključnih obećanja iz ekspozea mandatara – uspostavljanje sistema meritokratije.
Prema njegovim riječima, umjesto da IBAR i značajna podrška u Skupštini nakon rekonstrukcije novoj većini bude pozitivna, ispostavilo se da su oni postali negativna prekretnica u funkcionisanju vlasti.
- Na lovorikama slave zbog dobijanja IBAR-a uslijedilo je nekoliko veoma problematičnih poteza koalicione vlasti i Vlade. Zakonodavni proces i u Vladi i u Skupštini izrazito je netransparentan i jasno je da vlast ne želi inkluzivno društvo. Čak su se u nedovoljno transparentnoj proceduri donijeli i ključni zakoni koji tretiraju program Evropa sad 2 - kazao je koprivica.
Izborna reforma, napominje on, do sada nije dala opipljiv rezultat.
- U kampanji za lokalne izbore u Podgorici svjedočili smo zloupotrebi javnih resursa i funkcija i besprizornoj zloupotrebi svih institucionalnih kapaciteta za promociju izbornih lista - saopštio je izvršni direktor CDT-a.
Napominje da je otvoren i proces udara na NVO sektor i kampanja pritiska na sve koji su se suprotstavili donošenju zakona o stranim agentima, akta koji su osudili svi relevantni domaći i međunarodni demokratski akteri. 
- Iako se dio vlasti izjasnio protiv ovog akta, ostaje činjenica da u ovoj kampanji aktivno učestvuje i jedan potpredsjednik Vlade - rekao je Koprivica.
Pokretanje postupka usvajanja zakona o dvojnom državljanstvu, o kome je opet, svoje rezerve javno iskazala EU, može biti, smatra Koprivica, razlog za političku destabilizaciju društva, a time i procesa evropske integracije.
I pored napretka u EU integraciji i korektnog ispunjavanja NATO obaveza, Koprivica ocjenjuje da je ova vlast dovela do pogoršanja odnosa sa susjedima, a njen potpredsjednik je proglašen nepoželjnom osobom u Hrvatskoj.
- Ovi i drugi politički potezi Vlade nas pozivaju na oprez i potrebu pojačanog monitoringa aktivnosti vlasti. Vidjećemo koji put će Vlada Crne Gore izabrati - poručio je Koprivica.

Koprivica: Vlada donijela pogrešnu procjenu da će joj zbog IBAR-a biti sve dozvoljeno

I u Evropskoj uniji (EU) ima političke trgovine lobiranja, određenih praksi koje se nama spočitavaju da treba da korigiramo, ali je tamo nivo institucija takav da štiti sistem i daje građanima pravo da očekuju da će kroz taj sistem njihovi problemi biti rješavani i to je ono što nama nedostaje, poručio je nekadašnji premijer Igor Lukšić.&nbsp;
Lukšić je na CDT-ovoj konferenciji “Proces kreiranja javnih politika: Učešće, transparentnost, odgovornost“ rekao da se o EU integracijama mnogo više govori nego što se sprovodi.&nbsp;
- To puno zavisi od ljudi koji su na čelu Vlade, ministarstva, da li oni zaista razumiju svoju ulogu ili se ona svodi na jedan ili dva tvita, ili da pošaljete poruke na nekom sastanku u tri fraze a onda sljedećeg dana neće živjeti taj impuls da se to sprovede - rekao je Lukšić.
Za ubrzano otvaranje pregovora o članstvu sa EU koji su započeti u njegovom mandatu, kaže, da je zaslužan tadašnji entuzijazam za integracijama.&nbsp;
- Pregovore smo dobili jer je bilo mnogo entuzijazma, i u administraciji i javnosti. Mi nismo zemlja razvijene vladavine prava i to je proces koji traje dugo, jako je bitno to upravljanje i davanje primjera, a tada je postojala sinergija i entuzijazam sa obje strane, radili smo da podstaknemo taj proces evropskih integracija i zato smo dobili pregovore - rekao je Lukšić.
Govoreći o inkluzivnosti Vlade u tom periodu on je istakao da tada kao premijer nije bježao od pregovora sa opozicijom koja je, kako je rekao, takođe doprinijela otvaranju pregovora o članstvu.
- Što je tada bilo jeretičnije nego sada, lideri opozicije su dolazili kod mene da izvijeste o svojim utiscima o razgovorima koje su imali na važni međunarodnim adresama, to nije bio politički razgovor o koaliciji već na temu kako mi ovu zemlju da zadržimo na dobrom kursu - kazao je nekadašnji predsjednik Vlade.&nbsp;
Kazao je da je za Crnu Goru i štetno podizanje zidova od vlasti i opozicije, te da DPS kao predvodnik vlasti nije u svim periodima dominirao u inkluzivnosti.&nbsp;
- Mogla je praksa da bude drugačija, kroz drugačije ponašanje da se istraje na inkluzivnosti, kada vi podižete zidove i druga strana podiže zidove - rekao je Lukšić i dodao da je Crna Gora nakon otvaranja pregovora sa EU imala veći nivo partitokratije nego prije.&nbsp;
- To podizanje političkih zidova je bilo izraženo da je otežalo proces integracija - kazao je on.&nbsp;
Komentarišući to što Crna Gora i dalje nema zakone o Vladi i Skupštini on je rekao da je kultura vladavine prava bitnija od represije.&nbsp;
- Zakon o Vladi je, koliko znam, pripremljen još ranije. Imate zemlje koje nemaju pisani Ustav pa funkcionišu na osnovu ustaljenih praksi. Kultura vladavine prava je važnije od represije, ne mora neko da vas podsjeća na vašu odgovornost da biste se u nekoj situaciji izvinili javnosti. To u političkoj gradaciji nekada podrazumijeva ostavku, pad vlade, promjenu parlamentarne većine. Taj stadijum nećemo ostvariti ako imamo zakon o Vladi i Skupštini - ocijenio je Lukšić.
Dodao je i da ne smatra da je prenošenje sjednica Vlade standard transparentnosti.&nbsp;
- Sjednice u Njemačkoj nisu otvorene ali ne znači da je tamo nizak stepen integriteta - istakao je Lukšić.&nbsp;
Upitan da li očekuje da Hrvatska blokira Crnu Goru na putu ka EU, odnosno da li će problem eskalirati, on je istakao da je situacija već eskalirala.
- Već je eskaliralo u ozbiljan problem. Mi živimo u vremenu informacione polucije, sve teže razaznajemo šta je bitno od nebitnog. Mi već imamo ozbiljan problem u odnosima, okolnost da su lideri institucija persone non grate bi trebalo da bude alarm na uzbunu. Ne ulazeći u istorijsku genezu problema, mislim da je prvi korak ka izgradnji razumnog društva šansi da prihvatimo da nije krivica stalno kod nekog drugog, da nije kritika stalno za nekog drugog, hajde da pokušamo da prihvatimo da je krivica nekad i kod nas, da mi nismo spoznali šta su standardi evropskog političkog djelovanja umjesto što se po inerciji držimo kruto našeg stava i plota. Da bismo mi dobili šansu da uđemo u EU potrebna je temeljna promjena u društvu u ovome - dodao je Lukšić.&nbsp;
<h2>Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti</h2>
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je, otvarajući konferenciju, da vlast radi ad hoc, po zastarjelim pravilima, bez Zakona o Vladi, bez strategije otvorenost i da imamo zabrinjavajući fenomen da imamo više telefonskih sjednica Vlade od redovnih.
- Danas Vlada ispunjava šezdesetak odsto prilično bazičnih kriterijuma otvorenosti i treća je u regionu, proces javnih konsultacija je prilično zamro, nismo imali uopšte ili nismo imali kvalitetne rasprave za IBAR zakone, ni o zakonima koji su se ticali programa Evropa sad - ukazao je Koprivica.&nbsp;
Podsjetio je da je Vlada obećala da će nakon svake sjednice imati konferencije za medije i da nije ispunila obećanje . “A nije ni mogla jer je imala više telefonskih (62) nego &nbsp;redovnih sjednica (53) &nbsp;i to je jedan vrlo komplikovan i zabrinjavajući fenomen, da se odluke donose telefonskim putem”, naveo je Koprivica i dodao da predsjednik Vlade bira medije koji mu odgovaraju za intervjue i da je malo otvoreniji u toku izbornih kampanja.&nbsp;
- Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama po treći put nijesu prošle skupštinsku proceduru. Na sceni je svojevrsni ping-pong između izvršne i zakonodavne vlasti o proceduralnim stvarima jer očigledno nikom baš ne odgovara poboljšanje ovog akta. Kratko rečeno 44. Vlada ima problem sa otvorenošću - istakao je Koprivica.
Kada je u pitanju Skupština, Koprivica je rekao da je Regionalni indeks otvorenosti koji CDT radi sa regionalnim partnerima pokazao da je parlament standardno dobar u administrativnoj transparentnosti, odnosno da objavljuje sve važne informacije.&nbsp;
Ipak, podsjeća, da i dalje nemamo Zakon o Skupštini i da se u u parlamentu u posljednje vrijeme dešavaju gotovo nezamislive pojave.&nbsp;
- One simbolično počinju sa nečitanjem ekspozea premijera , imamo otkazivanje ili odlaganje premijerskih satova, informisanje poslanika SMS-om o plenarnim zasjedanjima… - rekao je Koprivica.
Istakao je i netransparentne promjene dnevnog reda, odnosno zloupotrebe u cilju stavljanja opozicije u podređni položaj koji treba da ishoduje izostankom skupštinskih debata.&nbsp;
- Loša je kontrolna funkcija parlamenta, predstavnici izvršne vlasti se ne pojavljuju na saslušanjima, izostaje kvalitetan rad odbora a Poslovnik se mijenja kako bi umanjio mogućnosti pokretanja inicijativa iz opozicije - rekao je Koprivica.
- Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti - dodao je on i istakao da se sve ovo zaokružuje simbolički - sa novim logom Skupštine koji je usvojen netransparentno i bez međunarodnog konkursa.&nbsp;
&nbsp;

Lukšić: Podizanje zidova između vlasti i opozicije otežava integracije

Na sedmom interkontinentalnom turniru Apolon Open održanom u Mariboru, u Sloveniji, koji je okupio 1135 takmičara iz 117 klubova i 21 zemlje svijeta, takmičari džudo kluba Ippon osvojili su ukupno šest medalja – četiri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu. U generalnom plasmanu, Džudo klub Ippon zauzeo je četvrto mjesto u konkurenciji 117 klubova. Nakon takmičenja, domaćini su organizovali dvodnevni trening kamp️, gdje su naši džudisti imali priliku da odrade na desetine randorija️ sa nekim od najboljih boraca svog uzrasta iz regiona i šire Evrope.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051213054_4ba0e3e5f52b66c48b0d083a34a6b7ddc2fa27986fd2bab9ded8e915b93c765f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051213054_4ba0e3e5f52b66c48b0d083a34a6b7ddc2fa27986fd2bab9ded8e915b93c765f" data-rendition-name="original" width="1269" height="1599" loading="lazy" alt="Džudo "></figure>  Zlatne medalje osvojili su: 1.Hana Šturanović – poletarka - 52 kg 2.Marija Simić – kadetkinja - 44 kg 3.Vanja Guzina – mlađa kadetkinja - 57 kg 4.Lazar Dubljević – mlađi kadet - 42 kg Srebrna medalja: – Milan Barović, mlađi kadet - 46 kg Bronzana medalja: – Milorad Tadić, mlađi kadet - 50 kg Takođe, kako navode u saooštenju, mlađi pioniri bili su izuzetno uspješni na državnom prvenstvu koje je održano u OŠ "Novka Ubović" u Podgorici. Džudo klub Ippon je nastupio sa tri takmičara: Iva Matunovic zlatna medalja Masa Vukićević zlatna medalja Mijodrag Tadić srebrna medalja  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051213058_81a8bcea44b7cc14ea20ba6b53d3d2633b07da10968472e2c3d5d3bf99a17e78.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051213058_81a8bcea44b7cc14ea20ba6b53d3d2633b07da10968472e2c3d5d3bf99a17e78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Džudo"></figure>  - Nevjerovatan rezultat naših takmičara u Mariboru i plasman na četvro mjesto među 117 klubova iz 22 države je podvig i služi na ponos i gradu Nikšiću i državi Crnoj Gori. Čestitam i našim mlađim pionirima gdje smo od tri takmičara osvojili dva zlata i jedno srebro. Mislim da su ova dva takmičenja u potpunosti potvrdili moju priči da džudo klub "Ippon" ima jednu nevjerovatnu generaciju koja će ispisati najtrofejnije stranice istorije Crnogorskog džudo sporta. Iskoristio bih ovu priliku da čestitam našim trenerima Predragu Stanjeviću i Goranu Kodzuloviću na sjajnom rezutatu,a zahvalim se upravi kluba i našim sponzorima koje su pokrili sve troškove takmičenja za svu đecu - istakao je predsjednik kluba i naš proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051213058_21c6dbf6ab4f08508d99c0c4ee3fbbd298181510ccfb12e8078d3f7063aa4f61.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051213058_21c6dbf6ab4f08508d99c0c4ee3fbbd298181510ccfb12e8078d3f7063aa4f61" data-rendition-name="original" width="1206" height="1599" loading="lazy" alt="Džudo"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051213058_96ab2aed72b39b3c024cdaca6e79e40269b5295d58518bd4c552d4fcaa376748.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051213058_96ab2aed72b39b3c024cdaca6e79e40269b5295d58518bd4c552d4fcaa376748" data-rendition-name="original" width="1352" height="1600" loading="lazy" alt="Džudo"></figure>

Takmičari džudo kluba "Ippon" osvojili šest medalja – četiri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštilo je da su, u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti, dodijeljeni istraživački grantovi za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore.
Kako istču u saopštenju dostavljenom medjima, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori su prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi – uključujući i u privredi - dodaju u MPNI.
Grantovi su dodijeljeni za sljedeće projekte:
1. Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – prof. dr David Kalaj
2. Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – prof. dr Igor Radusinović
3. Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – prof. dr Aleksandra Martinović
4. Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – prof. dr Nikša Tadić
5. Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – dr Maša Ždralević
6. Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – prof. dr Igor Lukšić
- Ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900.000 eura. Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ovi projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje”, navodi se u saopštenju.
Daodaju da ovim Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
- Ministarstvo čestita dobitnicima i zahvaljuje se svim učesnicima koji su svojim predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice - zaključuju u saopštenju.

MPNI: Dodijeljeno dva miliona eura naučnoistraživačkim timovima

Rusija mora pristati na tridesetodnevni prekid vatre s Ukrajinom prije nego što se započnu puni pregovori o okončanju rata, insistirali su danas vodeći evropski političari. Ministri vanjskih poslova Francuske, Španije, Njemačke, Italije i Evropske komisije kazali su da je obustava borbi preduslov za pregovore - uprkos tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin očigledno ignorisao rok koji su evropski saveznici postavili tokom vikenda.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kalas optužila je Putina da „igra igre“.
- Ako oni stalno bombarduju Ukrajinu, ako nema prekida vatre, ne mogu se voditi razgovori pod vatrom – kazala je ona.
Njihov stav dolazi uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp u nedjelju objavio da bi Ukrajina trebalo da „ODMAH“ prihvati Putinovu ponudu za razgovore ovog četvrtka u Turskoj - čak i bez prekida vatre. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ponavljajući svoj poziv za prekid vatre u ponedjeljak, napisao je na platformi X: „Čekaću Putina u Turskoj u četvrtak“.
Kalas je danas, dolazeći u London na razgovore sa kolegama ministrima vanjskih poslova EU, kazala da bi se ušlo u bilo kakve mirovne pregovore tome mora prethoditi prekid vatre.
- I, takođe, moramo vidjeti da Rusija to zaista želi - da pokaže dobru volju, da sjedne i razgovara s Ukrajinom –kazala je ona.
Na pitanje da li bi se protivila tome da Zelenski ipak razgovara s Putinom bez takvog prekida, Kalas je odgovorila da „želimo da vidimo i da Rusija želi mir“.&nbsp;
- Za mir je potrebno dvoje. Za rat je dovoljan jedan, a vidimo da Rusija očigledno želi rat. Prošla su već više od dva mjeseca otkako je Ukrajina pristala na bezuslovni prekid vatre. Rusija je samo igrala igre. Tako da mislim da to rade i sada – kazala je ona
<h2>‘Ozbiljnost na djelu’</h2>
Kalas je govorila u trenutku kada su ministri iz grupe Weimar-Plus — EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Španija i Poljska — stigli na razgovore u London. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha trebalo je da se pridruži sastanku virtuelno.
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami, koji je domaćin sastanka, pohvalio je spremnost Zelenskog da uđe u razgovore, ali nije komentarisao pitanje redosljeda prekida vatre.&nbsp;
- Vrijeme je da Vladimir Putin postane ozbiljan u vezi sa mirom u Evropi, da postane ozbiljan u vezi sa prekidom vatre i da ozbiljno pristupi pregovorima – kazao je on.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro, međutim, rekao je da „bezuslovno primirje“ na kopnu, moru i u vazduhu u trajanju od 30 dana ostaje „preduslov“ za mirovne pregovore.
- Vidjeli smo da je predsjednik Zelenski više puta pokazao da je otvoren za pregovore, da želi diplomatiju, da želi mir... Putinov jedini odgovor su bila nova bombardovanja, kupovina vremena, zatvaranje vrata diplomatiji – kazao je Baro.
Ministar vanjskih poslova Španije, Hose Manuel Albares, složio se da bi tridesetodnevni prekid vatre bio „prvi korak“ ka „pravednom i trajnom miru“. Dodao je da čekaju odgovor Vladimira Putina bez daljeg odlaganja.
Albares je rekao da je odluka Zelenskog da ode u Istanbul „na njemu“, ali da Putin „mora prihvatiti ovaj bezuslovni prekid vatre.“&nbsp;
- Ako je sastanak u Istanbulu samo način da se odugovlači i gura lopta niz ulicu, onda je besmislen – kazao je španski ministar.
Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful, koji je inaugurisan prošle sedmice, takođe je rekao da nova administracija u Berlinu sada očekuje prekid vatre, pa potom pregovore. Dodao je da je Berlin spreman da pošalje još oružja Kijevu, ali nije precizirao da li će to uključivati i projektile Taurus, koje Ukrajina dugo traži.
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da su lideri spremni da podrže sastanak u Istanbulu u četvrtak i da „podržavamo američke prijedloge“.
- Sada je lopta u Putinovim rukama, jer bez prekida vatre vrlo je teško postići sporazum u korist mira – kazao je on.
<h2>Najnovije o sankcijama</h2>
EU radi na svom 17. paketu sankcija protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu, a mjere bi trebalo da budu usvojene sljedeće sedmice na Savjetu za vanjske poslove EU.
Kalas je pozdravila paket sankcija koji je predložio republikanski senator Lindzi Grejem u SAD. Rekla je da se ove sedmice neće dogovarati o sekundarnim sankcijama, uključujući dodatne mjere u vezi s naftom, ali je kazala kako misli da je došao trenutak.&nbsp;
- To je ono što zaista puni njihovu ratnu mašinu - prihodi od nafte i gasa - tako da treba pojačati pritisak na to – kazala je Kalas.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski rekao je da se nada da će Ukrajina i Rusija „naći način da obustave vatru i da imaju produktivne, stvarne pregovore,“ te da je sastanak u ponedjeljak posvećen „sužavanju“ onoga što je potrebno da se desi.
Na pitanje da li će lideri promijeniti pristup ako ne bude prekida vatre, Sikorski je odgovorio da je to za žaeljenje, ali da Putin još jednom pokazuje ko je agresor, ko žrtva, ko želi mir, a ko rat, te da iz toga treba izvući zaključke.
- Mislim da u Britaniji imate izreku da premijer poludi nakon osam godina. Pa, on je na vlasti više od 20 godina, i sumnjam da dobija previše optimistične informacije o stanju ruske ekonomije, ili o stanju ruske vojske... Ako još jednom odbije prekid vatre, logičan zaključak je da se pritisak ne treba vršiti na žrtvu agresije, već na počinioca, dok ne osjeti bol i ne postane razumniji – kazao je Sikorski.

Putin mora pristati na prekid vatre u Ukrajini prije pregovora, zahtijevaju ključne sile EU

Širenje Evropske unije na Zapadni Balkan jedan je od prioriteta, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Podsjetimo, on će sjutra početi seriju posjeta našoj regiji, tokom koje će boraviti i u Crnoj Gori.
On ističe kako bi Albanija i Crna Gora mogle da se priključe EU prije drugih država naše regije.
- Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja - navodi Košta u intervjuu za Euronews.
On se pita zašto neka od država iz našeg područja, sprovede li reforme, ne bi postala članica i prije 2030. godine.
- Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine - zaključio je on.

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: dragan-koprivica