Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula: Evropa ispružila ruku, BiH mora odgovoriti

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore odigraće danas u Podgorici prijateljski meč sa selekcijom Bosne i Hercegovine (BIH), najavljeno je iz Rukometnog saveza.
Novi duel istih rivala na programu je u nedjelju i biće zatvoren za javnost.
Izabranicima selektora Didijea Dinara ti dueli biće generalna proba za predstojeće Evropsko prvenstvo.
Sjutrašnji duel u dvorani Verde počeće u 18, dok je nedjeljni meč, koji će biti zatvoren za javnost, zakazan za 16 sati.
Rukometna reprezentacija Crne Gore dvije sedmice priprema se za Evropsko prvenstvo, koje se od 15. januara do 1. februara biti odigrano u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj. &nbsp;
Prvi meč odigraće 16. januara (18) protiv Slovenije, dva dana kasnije (18) rival će biti Farska Ostrva, a grupnu fazu završiće 20. januara duelom sa Švajcarskom.
Izabranici selektora Didijea Dinara 14. januara putuju u Oslo.

Crnogorski rukometaši danas sa Bosnom i Hercegovinom

Predsjedništvo BiH, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskoj teritoriji - Pojas Gaze.
Ministar odbrane BiH je ovlašćen da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u ovom dijelu Palestine uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude sprovedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga BiH u Misiju.
- Zadužuje se ministar odbrane Bosne i Hercegovine da sprovede proces nominacije za vojnog predstavnika BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, pa Predsedništvu BiH dostavi predlog odluke za njegovo imenovanje- navodi se u odluci.
Zadužen je i Savjet ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Savet bezbjednosti UN 17. novembra prošle godine odobrio je rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
Rezolucija, takođe, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi.
Izrael i palestinska grupa Hamas pristali su na prvu fazu Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca.
Međutim, rezolucija UN smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

1250x600

1084x550

Oružane snage BiH idu u Gazu, Predsjedništvo dalo saglasnost

Bosna i Hercegovina (BiH) bi 2028. godine mogla dobiti nove modernizovane novčanice konvertibilne marke, najavila je guvernerka Centralne banke te zemlje, Jasmina Selimović.
Nove novčanice imaće poboljšani dizajn u odnosu na sadašnje, ali će likovi i simobli na njima ostati isti.
Novčanice će biti izrađene od ekološki prihvatljivijih materijala, imaće poboljšana sigurnosna obilježja i mogućnost njihovog falsifikovanja biće minimalna, prenosi Capital.ba.
Takođe, biće prilagođene i osobama s oštećenim vidom, što će biti novost u BiH.&nbsp;
Viceguverner Marko Vidaković kazao je da će nove nočanice konvertibilne marke sadržavati sve ono što sada imaju novčanice eura.
Predsjedništvo BiH odobrilo je izradu novih novčanica, a iz Centralne banke najavljuju da bi one u opticaju trebalo da budu od 2028. godine, u godini kada centralna bosanskohercegovačka monetarna institucija obilježava 30 godina postojanja.

BiH dobija nove novčanice

Prema Naredbi Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Vrhovnog suda FBiH, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uz podršku MUP-a HNK izvršili su pretrese na tri lokacije na području Sarajeva i Mostara.
Kako je saopšeno, pretresa se Kabinet premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Ministarstva saobraćaja i komunikacija Federacije BIH sa sjedištem u Mostaru, jedan privatni stambeni objekat, kao i osoba zatečena u objektu.
- Tom prilikom na licu mjesta izvršen je i pretres zvaničnih računara Ministarstva saobraćaja i komunikacija Federacije BIH te su privremeno oduzeti lap topi kao i određena dokumentacija - navedeno je u saopštenju.
Pretres se vrši u cilju prikupljanja dodatanih dokaza radi daljeg rada na istrazi u predmetu Munjić i dr.
Paralelno s tim i dalje se vrši ispitivanje svjedoka, te analiza privremeno oduzete dokumentacije iz ranijeg perioda.

Policija pretresa kabinet premijera BiH i Ministarstva saobraćaja i komunikacije

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Prema Nacionalnom programu sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.
Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi.
Bosanskohercegovačke vlasti protive se otvaranju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.
Ocjenjuju i da će njime biti ugroženo 13 opština na sjeverozapadu BiH, u kojima živi oko 250.000 ljudi.
Prije pet godina Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.
Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine.
Inače, Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Hrvatski sabor odobrio izgradnju centra za radioaktivni otpad u blizini granice sa BiH

Jedan planinar je poginuo na planini Visočici (BiH), a u toku je akcija spašavanja njegovog prijatelja, potvrđeno je za Klix.ba iz Gorske službe spašavanja (GSS) Prenj.
U akciju spašavanja je uključen i GSS Sarajevo, kao i policija MUP-a HNK.
"Na planini Visočica, na dijelu teritorije grada Konjica, smrtno je stradala jedna osoba. GSS Prenj na poziv PU Konjic je upućen na teren", naveli su.
Kažu da je teren na koji idu nepristupačan te da su u kontaktu s drugim planinarom.
On im je kazao da je njegov prijatelj pao i poginuo, a on se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini te je alarmirao policiju i GSS.

BiH: Poginuo planinar na Visočici, spasioci pokušavaju spasiti njegovog prijatelja

Na većini graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini nije moguće preći jer je pao informacioni sistem, a riječ je o većem kvaru, zbog čega se stvara velika gužva. Ponegdje se provjere vrše ručno s obzirom na probleme.
Sistem je pao u 12:10 sati i nije poznato do kada će biti u kvaru, ali ovakvi slučajevi se uglavnom rješavaju u roku od nekoliko sati, piše Klix.ba.
BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prijelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani.&nbsp;
Međutim, naknadno su za Klix.ba potvrdili da je riječ o većem padu sistema, na svim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.
Ističu da su kontaktirali lokalne terenske urede, te da pojedini uspijevaju propuštati vozila, a iz operativnog centra Granične policije im je rečeno da se na tim GP provjere rade ručno i da će digitalne provjere uraditi naknadno.
Ipak, na mnogim graničnim prelazima, poput GP Vardište koji se nalazi na istoku države, uopšte nije moguće preći granicu stoga se već stvara veliki broj automobila koji čekaju.

Pao sistem na graničnim prelazima u BiH, ponegdje se provjere vrše ručno

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željka Cvijanović izjavila je večeras da je u razgovoru sa njemačkim ministrom inostranih poslova Johanom Vadefulom izrazila opredijeljenost ka evropskom putu BiH i ukazala da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH.
Željka Cvijanović naglasila je u razgovoru sa Vadefulom i da je jasno da se BiH na putu ka Evropskoj uniji „ne može kretati kao strani protektorat“.
- Ukazala sam da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH, a da punu odgovornost za procese preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici na svim nivoima vlasti- navela je ona na društvenoj mreži Iks nakon sastanka sa Vadefulom u Sarajevu, koji je prethodno razgovarao sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice Kristijanom Šmitom.
Željka Cvijanović ukazala je i na „važnost izbalansiranog pristupa inostranih aktera prema svim konstitutivnim narodima u BiH, te punog uvažavanja njene decentralizovane ustavne strukture“.
Vadeful je posjetom Sarajevu započeo turneju po zemljama Zapadnog Balkana, a sastao se isključivo sa Željkom Cvijanović iz Predsjedništva BiH, jer su preostala dva člana te institucije bila na putu u SAD.
Nakon razgovora sa Šmitom, Vadeful je naglasio da institucije BiH, nastale u skladu sa Dejtonskim sporazumom, uživaju puno povjerenje Njemačke, dok je Šmit nadležan za sprovođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma.
- Upravo u tom duhu Vlada Njemačke se zalaže za pristupanje BiH Evropskoj uniji i nastaviće napore da je podržimo u tome- poručio je Šmit.
Nakon BiH, Vadeful će posjetiti Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Telefonski razgovor Konakovića i Vadefula: Njemačka ostaje ključni partner BiH na evropskom putu
Ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković, i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, u večerašnjem telefonskom razgovoru potvrdili su da Njemačka ostaje ključni partner BiH na njenom evropskom putu, razvojnoj agendi i reformskim procesima.
- Ministri su naglasili da dugogodišnje i pouzdano partnerstvo nastavlja da donosi konkretne rezultate institucijama, zajednicama i građanima širom zemlje- objavljeno je na nalogu MSP BiH na društvenoj mreži X.
Zbog Konakovićeve posjete SAD-u i istovremene posjete Vadefula BiH, dvojica zvaničnika nisu se mogli sastati uživo, ali je telefonski razgovor poslužio kao važna prilika za usklađivanje stavova i pripremu njihovog narednog susreta. Konaković je posebno istakao značaj Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u zaštiti Dejtonskog sporazuma, institucionalne stabilnosti, demokratskog poretka i suvereniteta BiH.
Naglasio je da su „bonska ovlaštenja“ visokog predstavnika „neophodan instrument u situacijama kada se institucije suočavaju sa direktnim prijetnjama i destabilizujućim političkim postupcima“, ističući da ta ovlaštenja ostaju ključna za očuvanje integriteta Dejtonskog okvira.
Konaković je ponovio snažnu opredijeljenost BiH evropskim i evroatlantskim integracijama, naglašavajući da se time jača regionalna saradnja i dugoročna stabilnost.
Izrazio je i duboku zahvalnost Njemačkoj i ostalim partnerima na kontinuiranoj podršci BiH u postizanju strateških ciljeva i jačanju institucija, navodi se u objavi MSP BiH.

Cvijanović sa Vadefulom: Krajnje je vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH

Former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević categorically denied before the High Court the allegations in the indictment that he had leaked confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić, stressing that the head of the Special Police Department Predrag Šuković and the prosecutor representing the indictment Jovan Vukotić are seeking to eliminate him both professionally and personally. Knežević also accused Vukotić of wanting „to eliminate his family and that things are moving in a 'good' direction“.
- Today I am defending my reputation and professional integrity, as well as the reputation of my children, my family, and friends who stand by me and give me unconditional support. They too have been affected by injustice - Knežević said.
He explained that it was no coincidence that both cases against him are being handled by prosecutor Jovan Vukotić, stating that while he was Assistant Director of the Police Directorate, the head of the Special Police Department Predrag Šuković told him that „they were waiting for Joco to be on duty to work on certain cases“.
- That duo, Šuković and Vukotić, want my professional and personal elimination - Knežević said.
He further stated that three days prior to his first arrest, he was visited by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, cabinet adviser Milan Dakić, prosecutor Jovan Vukotić, Predrag Šuković and the head of the Police Directorate Zoran Brđanin.
- Novović told both Brđanin and me that they had to „clean up“ the police if we wanted to save ourselves. They mentioned Milorad Žižić and other colleagues who should be removed. I asked to see what they had in writing on those individuals - Knežević said.
He added that Brđanin was advised to draw up a list of police officers and take it to prosecutor Jovan Vukotić to determine who should be removed.
According to Knežević, Brđanin asked him to provide a list of all employed police officers, to which Knežević replied that he would do so, but that Vukotić was not competent and that „they could do whatever they wanted without his knowledge“.
- I spent nine or ten months in detention, and some colleagues told me that if I had removed certain people, I would not have been there. It is more honorable to spend ten months in detention as an innocent man than to remove someone without grounds under pressure, as Vladimir Novović demanded - Knežević pointed out.
Knežević emphasized that the proceedings against him were fabricated for personal and strategic interests. Prosecutor Vukotić, he said, manipulated evidence and concealed SKY communication materials.
- One cannot escape the truth and the truth does not tolerate speculation - Knežević said.
He stated that he would answer questions from all parties in the proceedings and from prosecutor Maja Jovanović, but not from prosecutor Jovan Vukotić.
The reason for this, he stressed, is that the indictment is tainted by hatred and animosity.
- The last straw was my most recent arrest for alleged falsification of official documents - Knežević said.
He told the panel presided over by Judge Simo Rašović that he had given a detailed defense in that case and that the prosecutor had told him that if his statement were confirmed, he would not seek detention.
Despite the fact that his statement was confirmed by Aleksandar Bošković, the prosecutor sent a substitute to the hearing before the investigating judge and requested detention on three legal grounds.
- These are the reasons why I will not answer his questions - Knežević said.
He added that he would not have found himself in the indictment had he not been Assistant Director of the Police Directorate. Knežević explained that he had more than 100 professional contacts per month with colleagues from Montenegro and abroad.
- I never received, either orally or in writing, any warning from the Police Directorate, the National Security Agency or international partners that any of the colleagues with whom I had professional communication were involved in any unlawful activity or criminal offense - specifically regarding Ljubo Milović. Had I been informed, I would have terminated the communication. Without such information, I regarded every colleague as a professional. Today, public perception is different compared to the time when I cooperated with them and when they had full professional legitimacy - Knežević said.
Through this indictment, the Special State Prosecutor’s Office has charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Dejan Knežević (50), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38) and several unidentified persons.
Among other charges, they are accused of forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.

Knežević's defense: Šuković and Vukotić want to eliminate me, I refused to dismiss officers under pressure of Novović

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte:&nbsp;
- Nastavljeni protesti i blokade uvoza i izvoza, iz Udruženja prevoznika još uvijek čekaju odgovore &nbsp;nadležnih
- 170 miliona pomoći Evropske komisije zemljama Zapadnog Balkana
- Selektivna primjena poreza na dobitak u kladionicama
- Sindikalna organiza FZO upozorava da se zaposleni u FON-u suočavaju sa teškom finansijskom situacijom
Gošća 24 sata je Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica.
Večerašnju emisiju vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Gordana Đurović

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 187,17 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 187,17 hiljada vozila

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.970 ambulantnih pregleda, od čega 377 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su rekli da su u Urgentnom centru zbrinuta 234 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 352.
- U istom periodu obavljeno je 69 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 165 pacijenata, od čega 24 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena je 491 dijagnostička procedura, od čega 99 CT i 47 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 122 dijagnostičke procedure, od toga četiri CT i devet MR pregleda - dodali su iz KCCG.
Kako su rekli, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.323 pacijenta i odrađena je 41.361 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.

Tag: bih