Opšti izbori u BiH: Povratak etnonacionalne politike

Nakon opštih izbora u BiH, analitičari očekuju nastavak političkih blokada i težak proces formiranja vlasti, uz upozorenje na nisku izlaznost i nepovjerenje građana, piše Dojče vele.

Na izborima održanim 4. oktobra, tri mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine osvojili su Denis Bećirović iz reda bošnjačkog naroda (SDP BiH – Socijaldemokratska partija), Željka Cvijanović iz reda srpskog naroda (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Darijana Filipović iz reda hrvatskog naroda (HDZ BiH – Hrvatska demokratska zajednica). To su preliminarni podaci Centralne izborne komisije BiH na osnovu više od 90 odsto obrađenih biračkih mjesta.

Vodeća bošnjačka stranka, Stranka demokratske akcije (SDA), na političku scenu BiH vraća se ojačana dobrim izbornim rezultatima. Uz HDZ BiH, SNSD i Socijaldemokratsku partiju (SDP) BiH, imaće najviše mandata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

SDA je osvojila najviše mandata i u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ispred SDP-a i HDZ-a BiH. Etničke nacionalne stranke ostvarile su pobjede i u devet kantona Federacije BiH. U Kantonu Sarajevo pariraju im SDP i Stranka za BiH.

U Republici Srpskoj SNSD Milorada Dodika zadržao je vodeću poziciju. Njegov kandidat Savo Minić, prema preliminarnim rezultatima, vodi u trci za predsjednika RS, dok SNSD vodi i na izborima za Narodnu skupštinu RS.

Međutim, Bakir Izetbegović, lider SDA, nije osvojio mjesto u Predsjedništvu BiH, dok je Darijana Filipović zadržala prednost nad kandidatom Demokratskog fronta (DF) Slavenom Kovačevićem i nezavisnim kandidatom Zdenkom Lučićem.

Reakcije domaćih zvaničnika

Političke poruke nakon izbora uglavnom su ostale u okvirima postojećih podjela. Denis Bećirović poručio je da je „slobodarska, antifašistička i građanska BiH živa“.

Izetbegović je, uprkos porazu u trci za Predsjedništvo BiH, ocijenio da je SDA ojačala na svim nivoima i da će biti važan faktor u formiranju vlasti.

Iz HDZ-a BiH tvrde da je stranka potvrdila poziciju ključne političke snage među Hrvatima, uz naglasak na ravnopravnosti i izboru legitimnih predstavnika, dok je Milorad Dodik najavio nastavak dosadašnjeg političkog kursa.

Željko Komšić, lider DF-a, rezultat je protumačio kao posljedicu „etničke homogenizacije“ i znak da „priča o građanskoj državi nije nešto što narod u Bosni i Hercegovini prihvata“.

Istovremeno, slabiji rezultat Trojke, koju čine SDP, NiP i Naša stranka (NS), priznali su i njeni predstavnici. Predsednica NS-a Sabina Ćudić preuzela je odgovornost, dok je predsednik NiP-a Elmedin Konaković rekao da je njegova stranka „platila najvišu cijenu“ izbornog pada Trojke.

Teži pregovori i nove blokade

Politički analitičar Ibrahim Prohić smatra da su etničke nacionalne stranke nakon izbora dodatno učvrstile svoje pozicije i očekuje da će politička situacija biti još teža nego u prethodne četiri godine.

„Nažalost, neće biti programske koalicije. Biće podjele izbornog plijena na manji broj aktera nego što je to bilo do sada i njima će biti lakše da vladaju nego što je to bilo ovima u protekle četiri godine“, kazao je Prohić za N1.

Prema njegovoj procjeni, rezultat trke za Predsjedništvo BiH mogao je biti drugačiji da kandidat Stranke za BiH Semir Efendić nije učestvovao. Dio njegovih birača, smatra Prohić, u tom bi slučaju glasao za Izetbegovića, koji bi vjerovatno pobijedio.

Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović rezultate izbora vidi kao potvrdu da BiH ostaje unutar etničkog političkog obrasca. SNSD je učvrstio poziciju u RS, HDZ BiH među hrvatskim biračkim tijelom, dok se SDA vratila kao vodeća bošnjačka politička stranka.

„To znači da će etnička politička zastupljenost i dalje biti dominantna“, kaže Bećirović.

Istovremeno, nijedna nacionalna stranka ne može sama da upravlja državom. Upravo zato će, smatra Bećirović, ključni test biti formiranje funkcionalne vlasti i postizanje političkog dogovora.

Trojka, prema njegovoj ocjeni, nije uspjela da „kapitalizuje“ vlast na državnom nivou u protekle četiri godine. Bećirović ipak kao jednu od najvažnijih poruka izbora izdvaja izlaznost.

„Kada na izbore izađe tek nešto više od 40 odsto birača, to je ozbiljno upozorenje. To pokazuje duboko nepovjerenje građana prema političkom sistemu i dovodi u pitanje političku težinu izbornog rezultata“, kaže on.

Između etničke i građanske politike

Izborni poraz DF-a i Komšićevu ocjenu da građanska država nema podršku većine, Bećirović ne vidi kao poraz same građanske ideje.

Kandidat DF-a Slaven Kovačević nije ponovio izborni uspjeh Željka Komšića, koji je u Federaciji BiH u tri mandata biran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

„Jedan političar ne može biti sinonim za građansku državu i zato njegov izborni poraz ne treba poistovjećivati s porazom same ideje“, kaže Bećirović.

Problem, međutim, ostaje u samoj strukturi političkog sistema, napominje sagovornik DW-a. BiH je i dalje snažno organizovana oko kolektivnih, odnosno nacionalnih identiteta, zbog čega je teško pronaći ravnotežu između individualnih građanskih prava i kolektivnih prava konstitutivnih naroda.

Bećirović zato vidi dva moguća pravca. Jedan je „dalja etnopolitička polarizacija“, a drugi stvaranje nove politike koja bi pitanja identiteta povezala sa ekonomijom, vladavinom prava i evropskim integracijama.

Poruka Andreja Plenkovića i međunarodni nadzor

Na regionalnom nivou reagovao je premijer Hrvatske Andrej Plenković. Čestitao je Darijani Filipović i poručio da hrvatski narod u BiH „ima legitimnu predstavnicu“ u Predsjedništvu BiH, uz najavu nastavka bliskih odnosa Hrvatske i BiH.

Međunarodni posmatrači predvođeni OSCE/ODIHR-om u ponedjeljak, 5. oktobra, treba da predstave preliminarne nalaze o izborima. Izborni proces, uključujući primenu novih tehnologija, pratili su i predstavnici Evropske unije, OHR-a i Ambasade SAD u.