Gost današnje Drugačije radio veze je Aleksandar Radoman.
Tema: Kakva država progoni antifašiste
Dekan FCJK i jedan od 35 procesuiranih zbog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću govori o još jednom potezu vlasti koji otkriva njen anticrnogorski i antidemokratski karakter.
Početak DRV u 11,10h
Autor emisije: Darko Šuković

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radoman u DRV: Kakva država progoni antifašiste

Danas je tačno dva mjeseca otkad je Specijalno državno tužilaštvo, preko svog sredstva, lansiralo patku o uređivačkim poduhvatima Aca Mijajlovića u grupi glasila, uključujući i Antenu M. (O drugima, možda, drugom prilikom, danas o nama.)
Na to sam, vodeći računa da budem jasan i da adresi čuvam obraz kao što ga čuva ona meni, odgovorio da - SDT laže!
Dva mjeseca u Crnoj Gori traju duže nego iđe, pa, ako je neko zaboravio, rekoh - da podsjetim. I na podvalu i na odgovor.
Jer, nama je ovo jako važno, zato nikako ne bih da ovu stvar koja stoji između Antene M i SDT popadne prašina. Ili da ispadnemo pristalice maksime - "u ćutanju je sigurnost". Takvoga sadržaja nije bilo u našem programu 31 godinu, neće ni sad. 
Istina, u prethodna dva mjeseca, na tu su pravnu paškvilu sa pozajmljenim potpisnicima, za račun SDT, podsjećali neki "novinari" i neki političari. Ali, na to kevtanje ne reagujem. Nijesam ja šef šinterske službe, nego glavni urednik Antene M. 
Elem, ni pisma, ni razglednice, iako je zvanični portparol SDT najavio poziv na saslušanje. U svojstvu svjedoka, ako dobro pamtim. Subjektivno, davno je to bilo.
Pravilno, dakle, zaključujete da nestrpljivo iščekujem susret sa kreatorima podvale o uređivačkom uticaju Aca Mijajlovića na Antenu M.
Prvo, zbog ljudske potrebe da im u lice kažem šta mislim o tužiocima koji djelove privatne telefonske komunikacije manipulativno pakuju s ciljem da uprljaju kritičare njihovoga rada. (A junački ćute dok se, na njihove oči i uši, fašizam izliva po Crnoj Gori, koje sve manje ima.) 
Drugo, da konačno mogu da tužim Miroslava Turkovića, Ivanu Petrušić Vukašević i Jovana Vukotića, tužioce koji su stavili potpis ispod Naredbe za sprovođenje istrage. Pa taj džak perja uvalili u prljave, za klevetu višestruko osuđivane ruke i naredili da se pušta niz (v)etar. 
Svezali oni svoje kerove ili im nastavili bacati koske, isto im se hvata, posljednju riječ o ovom slučaju daće sud. A sud, još uvijek, čak i u Crnoj Gori, sudi na osnovu dokaza, a ne na osnovu ukaza.

Čekajući poziv SDT

Gost današnje "Drugačije radio veze" je mr Emir Pilav, a tema je: Kome i čemu služi gradonačelnik Pljevalja.
Politikolog i građanski aktivista govori o životu normalnih ljudi u gradu na čijem je čelu Dario Vraneš.
Početak DRV je 11:10.
Autor emisije je Darko Šuković.

Pilav u DRV: Kome i čemu služi gradonačelnik Pljevalja

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" ubuduće možete pratiti i na Televiziji E.
Autorska emisija urednika Antene M Darka Šukovića emitovaće se od ponedjeljka do četvrtka na našem programu od 15.05 sati.
Današnji gost "Drugačije radio" veze je novinar i profesor na Novosadskom univerzitetu Dinko Gruhonjić, a tema je - "Godina od pada nadstrešnice, koliko do pada Vučića?".
Gruhonjić će govoriti o subotnjem protestu i oprečnim tumačenjima njegovog značaja, stanju režima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića godinu nakon početka studentskih protesta, te procjenama da su upravo izbori jedini način da Srpska napredna stranka sačuva vlast. Govoriće i o &nbsp;važnosti promjene stava Evropskog parlamenta i Evropse komisije prema Vučiću i posljedicama tog zaokreta po njegovu budućnost, te sudbini predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika kao mogućem indikatoru procesa u Srbiji, ali i cijelom regionu.

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" i na TV E, danas sa Gruhonjićem o godini od pada nadstrešnice u Novom Sadu

Pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, šest crnogorskih medija – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, &nbsp;Portal ETV, Antena M i Mportal &nbsp;- informisali su međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo. &nbsp;
-Iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, posljednjih pet godina, u praksi sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo – ističe se, između ostalog, u Non pejperu, uz konstataciju da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti. &nbsp;
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što su detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
-Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;
 
&nbsp;
&nbsp;

Targetiranjem kritičkih medija SDT krši član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

Ovđe uopšte nije važno sredstvo izvršenja: posrijedi je polit-medicinski slučaj koji bi zahtijevao ozbiljnu socio-političku analizu. Radi odgovora na pitanje: kako je primjerak vrste koje, prema naučnim istraživanjima, u svakoj populaciji ima oko 2%, uspio da postane odbornik? Jer je za takav status, u Crnoj Gori, neophodno dobiti više od 3% glasova na izborima.
Ovđe je važno Specijalno državno tužilaštvo. SDT je (zlo)upotrijebilo takav oblik postojanja na javnoj sceni, to podesno sredstvo – rječnikom krivičara kazano, u pokušaju kriminalizacije Antene M i ostalih glasila na koja se ostrvilo. Mećući mu u usta optužbe koje opisani izgovara u jednom uslužnom „sredstvu javnog informisanja“, a da, zasigurno, zbog svoje intelektualne podkapacitetnosti nije u stanju da pojmi ni uzroke, ni potencijalne posljedice izgovorenoga. Specijalno državno tužilaštvo, dakle, nakon korišćenja svojih najjačih medijsko-partijskih aduta u pokušaju naše kompromitacije, istura subleskasto biće da nas/me optuži za ubistva na podgoričkim ulicama!!!
SDT je, podvlačim to još jednom, odgovorno za crtanje mete na čelo novinarima, a odbornik je... pa gotovo žrtva.
Zato sam, barem zasad, odlučio da ne prihvatim sugestije i utužim sredstvo izvršenja, kad to planiram da uradim sa podstrekačem. Procjenjujem, pride, da bi se sredstvo lako izvuklo bez kazne, pošto bi sudija i bez medicinskog vještačenja, za najviše minut (takoreći odoka) lako zaključio da se radi o osobi sa hroničnim problemom teške intelektualne insuficijencije.
S obzirom na to da je sredstvo SDT, sticajem političkih okolnosti, i granični slučaj u odnosu snaga između vlasti i opozicije u Skupštini Glavnog grada, kao nusprodukt gore pomenute eventualnosti (tužbe) i izvjesnosti (ishoda) mogle bi popadati sve skupštinske odluke sa njegovim otiskom prsta na tasteru „za“. A ja za takav haos, jednostavno, nijesam spreman da preuzmem odgovornost.
P.S.
Na trenutak sam htio da u naslovu, umjesto riječi ćepanica (imenica ženskog roda sa značenjem neobrađeni komad drveta), upotrijebim riječ buzdovan (imenica muškog roda, vrsta oružja srednjovjekovnih ratnika), ali sam shvatio da je presofisticirana i, kao takva, neprikladna za konkretan slučaj. I bi ćepanica.

Ćepanica u rukama SDT-a

Na 70-ak stranica Naredbe o istrazi SDT protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dva pasusa posvećena su komunikaciji sa mnom! Samo dva pasusa za šest posmatranih godina!? Što je prvi razlog za moju veliku zapitanost: zašto samo toliko kad smo od inkriminisane 2018. razmijenili dovoljno poruka da popune svih 70-ak stranica Naredbe o istrazi. Istina, većina tih poruka su "bla-bla" prirode, ali je, tvrdim po pouzdanom sjećanju, SDT ignorisao gomilu onih čiji je sadržaj - informacija. Eto drugog razloga za moju veliku zapitanost: zašto nema poruka u kojima mi Mijajlović šalje, recimo, fotografije i video zapise o probijenom ili završenom tunelu na autoputu, izgrađenom mostu, klip sa neke utakmice košarkašica Budućnosti Bemax, reprezentacije CG...&nbsp; Možda zbog toga što su neupotrebljive za tužilačku &nbsp;konstrukciju da Mijajlović uređuje Antenu M? Ovo nije moja treća velika zapitanost, ovo je retoričko pitanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008151036_db1300eb28defd45357486e2bc2c5f9e4a054935fcbe1b0a19f407d27235f499.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008151036_db1300eb28defd45357486e2bc2c5f9e4a054935fcbe1b0a19f407d27235f499" data-rendition-name="original" width="863" height="678" loading="lazy" alt="optužba"> <figcaption>Foto: Antena MAntena M</figcaption> </figure>  Koliko su one koje su navedene dokaz za tu tvrdnju SDT, neka prosudi svako za sebe. Izvolite, čitajte! Fakat je da čitav prvi pasus djeluje prilično blesavo jer uglavnom ne znamo (danas ne znam ni ja) na koje Mijajlovićeve poruke odgovaram. Možda zbog namjere SDT da stvori utisak o Mijajlovićevoj nadređenosti meni? Ne, ni ovo nije moja treća velika zapitanost, ovo je moje drugo retoričko pitanje. Moja treća velika zapitanost, a zapravo treće retoričko pitanje je: a đe su desetine i stotine Mijajlovićevih poruka- informacija koje nijesu objavljene na Anteni M? Treba li da ponudim odgovor na to pitanje? Ne, jer ga svaki slušalac i čitalac Antene M zna. A za "masne vreće" kojima je SDT ovim skandalom unio malo veselja u prazne živote, koga briga. U drugom pasusu imamo koliko-toliko dvosmjernu komunikaciju, povodom jednog tragičnog slučaja, događaja koji po svojoj prirodi zahtijeva tačnost, oprez i pažljivo baratanje riječima, pravilnu odluku o momentu objavljivanja uz, očigledno iz prepiske, iščekivanje zvaničnog saopštenja UP. Mijajlović je, i to je jasno, izvor koji u vrijeme komunikacije raspolaže podacima koji su bitni. I, da, razmjenjujemo mišljenje jer mi to koristi za odluku koju ću donijeti ja ili dežurni urednik. Ne Aco Mijajlović. To je, dakle, podloga na kojoj SDT gradi konstrukciju kojom hoće da sruši duže od tri decenije sticani kredibilitet Antene M! To je osnov za pokušaj mojeg i kompromitovanja medijske kuće na čijem sam čelu? Tako to radi SDT, koje u svom saopštenju koristi termin iz prošlog vijeka:"sredstva javnog informisanja", pokazujući i time da ne samo što o novinarstvu ne zna dovoljno da može razlikovati prikupljanje informacija od uređivanja, nego da baštini i svijest iz 1948, kad je, otprilike, ta formulacija ovđe ušla u upotrebu. Nije, međutim, ključni problem u neznanju tužilaca. Problem je u umišljaju, u njihovoj svjesnoj, planiranoj akciji pokušaja obračuna sa Antenom M i još nekoliko glasila koja pružaju otpor političkim nalogodavcima SDT. U mom, a zacijelo i u telefonu svakog drugog urednika, postoje hiljade poruka sličnog sadržaja, iz komunikacije sa legitimnim izvorima- bez kojih nema ni novina, ni novinarstva. Aleksandar Mijajlović je u vrijeme koje je označeno na porukama, apsolutno legitiman izvor - ni suđen, ni zatvaran. Svaki novinar, prije objave informacije, mora(o bi) pitati osobu od koje je dobio da li je saglasna da bude objavljena. Tako se izbjegava rizik od objave "off the record" sadržaja. To se utvrđuje pitanjem: (je li) za objavu? Da objavimo? Ili slično formulisanim. Rješenjem i te "misterije" stavljam tačku na ovu temu. Lopta je sad u dvorištu SDT, a završni udarac uputiće Antena M.

Evo na osnovu čega SDT tvrdi da je Mijajlović uređivao Antenu M

Vlast u Crnoj Gori mora da se suzdrži od postupaka koji ograničavaju slobodu medija i njihovog izražavanja - saopšteno je Pobjedi iz Evropske komisije nakon što je Ministarstvo odbrane Anteni M odbilo akreditaciju za praćenje pres konferencije ministra Dragana Krapovića i njegovog slovenačkog kolege Boruta Sajovica.
Portparol Evropske komisije Gijom Mersije kazao je za naš Portalu Pobjede da crnogorska vlast mora izbjegavati i oštre javne kritike, kao i ozbiljne optužbe na račun medija.
Podsjećamo, Antena M objavila je u ponedjeljak mejl ministarstva u kojem ih obaviještavaju da im je akreditacija za događaj odbijena.
Krapović je nakon toga na pres konferenciji tvrdio da je u pitanju "omaška PR tima ministarstva", dok je njegov partijski kolega i poslanik Demokrata u Skupštini Momčilo Leković ustvrdio kako mediji "kukaju i prave se žrtve" nakon što im je, kako kaže, ministar "jasno poručio da za takav cirkus prosto nema mjesta na pres konferencijama Ministarstva odbrane".
Nakon obrazloženja da je u pitanju greška, Krapović je novinarima pojedinih kritičkih medija poručio da je to što oni rade "sunovrat novinarskih standarda više puta manifestovan".
<h2>Mersije: Pratimo sprovođenje poglavlja 10</h2>
Sloboda izražavanja predstavlja temeljno načelo Evropske unije i ključni segment procesa pristupanja Crne Gore EU, napominje Mersije.
Zato, kako kaže, posebna pažnja treba biti stavljena na rješavanje svih preostalih pitanja u ovoj oblasti.
- Medijski zakoni usvojeni prošle godine, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, moraju biti u potpunosti i djelotvorno sprovedeni. Evropska komisija pažljivo prati sprovođenje poglavlja 10, imajući u vidu ambiciju Crne Gore da ispuni mjerila za zatvaranje poglavlja u oblasti vladavine prava i završi pregovore o pristupanju - navodi se u odgovoru Pobjedi.
Portparol EK napominje da su ovi napori bili od ključnog značaja za ispunjavanje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.
- EU očekuje da Crna Gora nastavi s pozitivnim trendom. U tom kontekstu, EU takođe očekuje da Crna Gora bez odlaganja imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kako bi se osigurala njena nezavisnost i efikasno funkcionisanje - navodi Mersije.

EK: Crnogorska vlast da izbjegne ograničavanje medija i ozbiljne optužbe na njihov račun

Vlast očito bira koga će pozvati, a koga će jednostavno isključiti, uskratiti akreditaciju ili ih i uopšte ne pozvati i time se narušava i sloboda izražavanja, jednaki pristup informacijama, javni interes, a u konačnom - građani mogu ostati uskraćeni za odgovore na ključna pitanja - rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu Dragan Krapović, odbilo akreditaciju Antene M da prisustvuje press konferenciji sa slovenačkim ministrom odbrane, a pojedine televizije, poput Televizije E, nijesu ni dobile poziv za press.&nbsp;
Na istoj konferenciji ministar Dragan Krapović je zaprijetio portalu Standard, zato što je taj medij postavio pitanje koje mu se nije dopalo, najavljujući da će pratiti kredibilitet pitanja i da će taj medij biti pod posebnom pažnjom.&nbsp;
Zaprepaštena izjavom ministra odbrane, Sever se pitala da je dobro čula da će jedan državnik pratiti kredibilitet novinarskih pitanja i odlučiti koga će zvati, a koga ne na press konferenciju.
- &nbsp;Moram priznati, ako sam tačno čula, ali bez obzira jesam ili nijesam, ovaj potez današnji i činjenica da već sada biraju koga će pozvati na press konferenciju, evo recimo vaš medij nijesu pozvali, pokazuje vrlo jasnu i vrlo zabrinjavajuću poruku, a to je poruka da će vlast selektivno određivati ko ima, a ko nema pravo postavljati pitanja i prati rad ministarstva odbrane i Vlade i zapravo će doći do toga da će oni određivati ko ima pravo baviti se novinarstvom, a ko ne - rekla je Sever.
Strahuje da nije u pitanju samo administrativna odluka, već udar na temeljno načelo jednakog pristupa informacijama.
- Kada se pojedini mediji isključuju s press konferencija, kada se nekim medijima ne šalje poziv, to znači da zapravo vlast želi kontrolisati tok informacija prema javnosti. Stvaraju se podobni, pritom ne kažem da su svi novinari i novinarke koji su pozvani podobni, ali vlast očito bira koga će pozvati, a koga će jednostavno isključiti, uskratiti akreditaciju, ili ih uopšte ne pozvati. Time se narušava i sloboda izražavanja, jednaki pristup informacijama, javni interes, u konačnom vaši građani mogu ostati uskraćeni za kritična pitanja, za pitanja uopšte, za neke druge perspektive, za zapravo postavljanje pravih pitanja onima koji su na vlasti i koji imaju tu moć u rukama, koju tako pogrešno koriste i to je vrlo loša poruka ne samo vama, novinarima i novinarkama, nego i građanima - zaključila je Sever.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY6wFbIEv7yM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sever: Bojim se da nije u pitanju samo administrativna odluka, već udar na temeljno načelo slobodnog pristupa informacijama

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: antena-m