The parliamentary group of the Democratic Party of Socialists (DPS) will submit a Draft law on the use of sign language today into parliamentary procedure, announced member of Parliament of this political party Elvir Zvrko.
He said, at a press conference, that Montenegro is the only country in the region that still does not have a law guaranteeing the right to sign language.
- There are more than 16.000 citizens in Montenegro with hearing impairments, over 1.000 of whom use sign language as their primary and only means of communication. However, they face numerous barriers and institutional invisibility on a daily basis - Zvrko said.
According to him, the country has remained silent toward their needs for far too long.
Zvrko recalled that the Government adopted the Strategy for the protection of persons with disabilities from discrimination and the promotion of equality for the period from 2022 to 2027.
- However, when it comes to sign language, nothing has been done since 2022 - Zvrko stated, adding that Montenegro is additionally bound in this area by the European Union’s Strategy for the Rights of Persons with Disabilities for the period from 2021 to 2030.
He said that work on the sign language law has been ongoing for some time and that the issue has been approached in a very systematic manner.
- First, an expert analysis was conducted through the Parliament’s Research Center in order to carry out a comparative analysis of similar legal solutions in the region and the EU and to identify important international standards - Zvrko said.
He added that they subsequently involved the Association of the Deaf and Hard of Hearing of Montenegro and took their suggestions into account, particularly regarding the definition of interpreters, licensing, and the role of the Association in administering examinations.
Zvrko said that the Association had informed them a few days ago that the Government plans to form a working group to draft a sign language law and that the Association would continue its work within that working group.
That decision, he said, is respected and understood as their choice to assess which institutional framework is most appropriate for their further engagement.
- However, as members of Parliament, we are obliged to work on improving the position of the most vulnerable groups in our society. That is precisely why we believe we have a responsibility to, in parallel with the discussions between the Association and the Government, open space in Parliament for further development of the legislative text - Zvrko said.
He stated that they are offering the Government, the Association, the professional community and members of Parliament a legislative text intended to serve as a platform for further work, so that in the next phases everyone can contribute to improving the text and achieving a higher-quality solution.
- The law we are submitting provides for the recognition of sign language as a language in official use, standards and procedures for taking proficiency exams in sign language and for licensing interpreters, and the obligation to ensure the availability of interpreters before public authorities in healthcare, education, the judiciary, and the media - Zvrko said.
As he explained, the law also provides funding from the country and local government budgets, as well as sanctions for obstructing access to communication and for non-compliance with legal provisions.
- The state must see and hear its most vulnerable citizens, our goal is inclusion, equality, and dignity. We are not seeking political points, we are offering legal certainty and equal rights for deaf and hard-of-hearing persons - Zvrko emphasized.
He said that this is why they are submitting the law into procedure and called on all interested parties to take part in improving the proposed text.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zvrko: Montenegro is the only country in the region without a law guaranteeing the right to sign language

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja još nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
- U Crnoj Gori ima više od 16 hiljada građana sa oštećenjem sluha, od kojih više od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivošću -rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
- Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ništa urađeno - naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu prišli vrlo sistematično.
- Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skupštine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rješenja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi - naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, poštuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
- Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u našem društvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skupštini - kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rješenju.
- Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima - naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepoštovanje zakonskih odredbi.
- Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, naš cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe - istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik

U okviru Međunarodne nedjelje gluvih, koja se obilježava svake godine posljednje nedjelje u septembru, Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore ponovo skreće pažnju javnosti i nadležnih institucija na hitnu potrebu usvajanja zakona o znakovnom jeziku. Ovaj zakon je ključan za omogućavanje ravnopravnog života gluvih i nagluvih osoba u Crnoj Gori, ali njegovo donošenje već godinama kasni.
Kako je saopšteno iz Saveza gluvih i nagluvih, strategija deinstitucionalizacije za period 2025–2028. godine, sa Akcionim planom za 2025. godinu, jasno predviđa da se u prvom i drugom kvartalu ove godine inicira izrada predloga zakona o znakovnom jeziku. Ipak, uprkos višegodišnjim upozorenjima i urgencijama, još uvijek nije utvrđeno koje ministarstvo je nadležno za njegovo donošenje i sprovođenje, dok se odgovornost prebacuje između Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Predsjednik Saveza organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore, Darko Mijušković, naglašava da je nedostatak zakonskog okvira glavni razlog zbog kojeg gluve i nagluve osobe svakodnevno nailaze na prepreke u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti.&nbsp;
- Najveći problem nam je što nemamo obezbijeđene prevodioce, te svakodnevno nailazimo na brojne prepreke. Kad bi nam se obezbijedio prevodilac za znakovni jezik, mnoga vrata bi nam bila otvorena i bilo bi mnogo lakše živjeti svakodnevno - ističe Mijušković.
Bez zakona nije moguće obučavati i sertifikovati prevodioce, niti osigurati njihovo prisustvo u institucijama. Trenutno u Crnoj Gori ne postoje sertifikovani prevodioci za gluve osobe, već samo pet sudskih tumača, koji djeluju isključivo u okviru sudskih postupaka. Zbog toga, gluve i nagluve osobe često zavise od članova porodice ili prijatelja prilikom posjeta zdravstvenim ustanovama, školama ili državnim institucijama, što narušava njihovu privatnost i samostalnost.
Primjer Andreje Ćešić, mlade gluve osobe iz Crne Gore, jasno pokazuje koliko ovakva situacija otežava svakodnevni život. Andrea je završila smjer za frizera, ali ističe da je obrazovanje bilo izrazito izazovno zbog nedostatka prevodioca:&nbsp;
- Zbog toga što nisam mogla da shvatim profesora šta govori, mnogo mi je teže bilo učiti. Mnogo lakše bi mi bilo da sam imala osobu koja bi mi gradivo prevela na znakovni jezik. To je u stvari način na koji ja najbrže učim.
Andrea takođe ističe da joj obrazovanje nije omogućilo da nastavi studije, iako bi to bila njena primarna želja.&nbsp;
- Voljela bih kad bi postojao fakultet ili univerzitet specijalizovan za Gluve, kao u drugim evropskim državama. To bi nam mnogo olakšalo obrazovanje i kasnije zapošljavanje, ne samo meni, nego svim gluvim osobama u Crnoj Gori, - poručuje Andrea.
Tijana Mijušković, programska koordinatorka Saveza, objašnjava:&nbsp;
- Bez sertifikovanih prevodilaca, gluve i nagluve osobe zavise isključivo od članova porodice. Prilikom svake posjete ljekaru, socijalnoj službi ili administrativnim ustanovama, oni su uvijek zajedno sa svojim članovima porodice, a odmah je tu narušena i privatnost i samostalnost.
Problem je dodatno otežan činjenicom da Crna Gora nema precizne podatke o broju gluvih i nagluvih osoba koje koriste znakovni jezik kao maternji jezik. Prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, u Crnoj Gori postoji oko 16 hiljada osoba sa oštećenjem sluha, ali tačan broj gluvih i nagluvih osoba nije poznat.
Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore apeluje na Vladu i nadležna ministarstva da hitno prekinu prebacivanje odgovornosti, jasno imenuju nosioca posla i započnu izradu i usvajanje predloga zakona o znakovnom jeziku. Svaki dalji zastoj dodatno krši osnovna prava Gluvih i nagluvih osoba i otežava njihov pristup obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, navodi se u saopštenju.
Slogan ovogodišnje Međunarodne nedjelje gluvih glasi: „Pravo na znakovni jezik je ljudsko pravo.“

1084x550

Međunarodna nedjelja gluvih: Hitna potreba za donošenje zakona o znakovnom jeziku u Crnoj Gori

U vaspitnoj jedinici „Lastavica“ JPU "Dragan Kovačević" - Nikšić juče je na poseban, dirljiv način obilježen Dan nezavisnosti – izvođenjem crnogorske himne na znakovnom jeziku.
Ova emotivna izvedba rezultat je posvećenosti i ljubavi djece, njihovih vaspitača i roditeljke Jelice Kovačević, koja je proteklih nedjelja &nbsp;dolazila u grupu kako bi mališanima približila svijet znakovnog jezika. Zahvaljujući njenoj predanosti, djeca su korak po korak učila znakove, a zatim, sa srcem punim ponosa, izvela himnu na način koji nadilazi riječi – da je svi mogu razumjeti.
Ovaj mali, ali snažan gest pokazuje koliko inkluzija može biti lijepa kada se radi iz ljubavi i poštovanja. Djeca iz „Lastavice“ ne samo da su naučila novi jezik, već su svojim primjerom podsjetila sve nas koliko je važno da budemo jedni uz druge – i da svaki glas, pa i onaj bez riječi, može da odjekne snažno i ponosno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D691625356585103&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

"Oj, svijetla majska zoro" srcem i rukama: Mališani iz VJ "Lastavice" izveli himnu na znakovnom jeziku

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: znakovni-jezik