"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Nekadašnji funkcioner Demokratske partije socijalista i lider Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković mišljenja je da su posljednji odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju. Sa druge strane, to što su DPS u gotovo mjesec napustili dvoje poslanika Drita Lola i Nikola Janović, poslanik te partije Nikola Rakočević smatra da neće uticati na rejting stranke.
To se, ističe Rakočević, nije dogodilo ni ranije, već su, kako napominje, doživjeli rast.
- To neće uticati na politički rejting DPS-a. Imali smo i druge primjere napuštanja DPS-a, pa je rejting partije rastao. A pojedinci koji su izlazi iz DPS-a su pravili vrlo respektabilne rezultate na javnoj sceni - rekao je Rakočević u emisiji "Iznova" na Nova M.
On je istakao da je Janović izuzetno izražen individualac i čovjek koji funkcioniše u timu.
- Pokazao je to i u sportu i politici. Dao je veliki doprinos našoj politici. Odlučio je u ovom trenutku da može dati mnogo veći doprinose van partije. Ne mislim da je to strašno, bilo bi strašno kada ne bi napravio konkretan rezultat i ponudu na političkoj sceni - ocijenio je Rakočević.
Marković je u emisiji "Iznova" kazao da bi volio da je DPS sa retoričkih reformi prešao na suštinske unutar svoje političke infrastrukture.
On je kazao i da je bilo situacija u kampanji za podgoričke izbore kada je DPS koristio netačnu retoriku u odnosu na ljude koji su bili u toj partiji.
- Bilo je situacija u kampanji za podgoričke izbore vezano za kampanju naše stranke da su mladi lideri DPS-a govorili: "Ko ne glasa DPS protiv je Crne Gore". To nije tačno. Ja sam na završnoj političkoj aktivnosti stranke uoči izbora pitao 200-300 delegate stranke da li u meni i ljudima koji stoji ovdje ovoj biti vide protivnke Crne Gore i njenih interesa - istakao je Marković.
Da neće biti komplikacija na političkoj sceni nakon posljednjih dešavanja, stava je i analitičar Zlatko Vujović koji dodaje da uticaj na rejting i poziciju DPS-a zavisi od toga da li će i kada Janović formirati svoju stranku, ili pokret.
- Ono što mi ne znamo kako će Janović nastaviti karijeru. On je najavio da će nastaviti kao nezavisni poslanik, ali ne vjerujem da je ikome to cilj u sistemu političkom i izbornom kakav je naš. To može biti trenutak u političkoj karijeri. Međutim, naš izborni sistem forsira pojedinca da ima listu i određen broj ljudi oko sebe. Da li će on postati dio neko tim, ili oko sebe okupiti svoj - pretpostavljam da ima neke namjere. Ako nema, onda bi bilo logično da je vratio mandat - ocijenio je Vujović.
T.K.

Marković: Odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju; Rakočević: Bez uticaja na rejting partije

DNP, Nova srpska demokratija i Demokratska Crna Gora simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring &nbsp;Zlatko Vujović.
Regionalna provjera biračkih spiskova aktuelizovana je i kroz inicijativu koja ide prema Briselu, uz očekivanja da bi EU mogla preuzeti ključnu ulogu u uparivanju baza podataka Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Inicijativa ne ide u smjeru, objašnjava Vujović, da EU sama vrši kontrolu biračkih spiskova za izbore koji se održavaju na Zapadnom Balkanu, već da ona uslovi države članice na Zapadnom Balkanu da one omoguće mehanizme jedna drugoj kontrole da li su birači iz jedne zemlje upisani u birački spisak druge zemlje i nezakonito ostvaruju biračko pravo.
Dodaje i da ga je obradovao javno iznesen stav Johana Satlera da neće biti zatvaranja poglavlja 23 bez usvajanja Markovog i Mašanovog zakona.
- Veoma me obradovao stav koji podrazumijeva da će Evropska unija zauzeti tu dosta oštar stav da se ograniči izdavanje dozvola za oružje određenim licima koja su u rizičnom statusu i koja mogu eventualno da dovedu do ovakvih tragedija. Mislim da je prosto neshvatljivo da je dio članica vladajuće koalicije toliko uložio energije da se blokiraju ti zahtjevi. Ovo je sve moglo da bude značajno ranije razriješeno i vjerujem da će sada to i biti, ali pod pritiskom Evropske unije i da će taj pritisak Evropske unije na neki način anulirati dio stavova i pozicija vladajućih partija, tako da me obradovalo i nadam se da će Evropska unija dodatno pojačati pritisak vlasti povodom ovoga pitanja- istakao je Vujović.
Za situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i protesta mještana, predvođenih predsjednikom DNP-a Milanom Kneževićem, Vujović kaže da je to bizarna predstava jer partije vlasti organizuju proteste i blokiraju sprovođenje odluka državnih organa vlasti u kojima oni čine većinu.&nbsp;
Smatra da ujedno ti protesti šalju poruku Briselu da je teško učlaniti Crnu Goru u EU sa onim partijama koje ne žele Crnu Goru u EU, a sve tri vladajuće partije, kako podsjeća, su dio performansa kojim bi vlast trebalo da dobije opravdanje da ne izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.&nbsp;
- Te iste partije simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU- istakao je Vujović.
Vjeruje da postoji i namjera da se oslabe premijer Crne Gore Milojko Spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, da ih prikažu kako oni nemaju snage da sprovedu ono što su obećali Briselu.&nbsp;
- Imamo dvije dimenzije, sa jedne strane se pokušava zaustaviti proces evropskih integracija, a sa druge strane dodatno oslabiti autoritet predsjednika Vlade Milojka Spajića i takođe gradonačelnika Podgorice gospodina Mujovića- naglasio je Vujović.
Smatra da je bilo bolje da su ispoštovane sve procedure i održane javne rasprave na kojima se ukazali nedostaci evropskih zakona koji se usvaju pred Međuvladinu konferenciju. Ipak, dodaje on, po ulasku u EU će se pružiti prilika da se svi ti zakoni koriguju ili promijene.
- Ovo je jedinstvena prilika, nakon što uđemo u EU ponovo ćemo imati priliku da mijenjamo te zakonske propise i da ih usavršavamo, a vjerujem da koliko god i ne bili toliko dobri kroz primjenu možemo to korigovati. Bez obzira što sam svjestan rizika koji nosi brzo usvajanje ovih zakonskih propisa, bolje da iskoristimo ovu priliku i spriječimo, smanjimo prostor za manevar onima koji pokušavaju da spriječe učlanjenje Crne Gore i naš ostanak na ovom Balkanu dosta mračnom- rekao je Vujović.
Smatra da će na naredne izbore u Crnoj Gori od velikog značaja biti uticaj spoljnih aktera, negativan uticaj zvaničnog Beograda i Moskve, podsjeća on, a stepen upliva će zavisiti i od ishoda izbora u Srbiji 2026.godine i političke sudbine Milorada Dodika u BiH.
- Dodiku je podrška birača dramatično opala i od ta dva faktora ćemo dobiti odgovor kolike su im mogućnosti da se miješaju u procese u Crnoj Gori. Eventualni pad Vučića bi značio i kraj makar za neko vrijeme ovako agresivnog miješanja zvaničnog Beograda u odnose u Crnoj Gori, a slično je i sa Republikom Srpskom. Sa druge strane imamo i benigni uticaj, a to je da određeni zapadni partneri svakako će imati želju da se formira u Crnoj Gori prozapadna, proevropska koaliciona vlada koja će moći da omogući ratifikaciju sporazuma koji bi eventualno potpisali o pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Vujović.

Vujović: Situacija u Botunu je bizarna predstava u kojoj partije koje čine većinu blokiraju sprovođenje odluka vlasti

Pogledajte informativnu emisiju 24 sata na Televiziji E od 19 sati.
Gost emisije je Zlatko Vujović, CEMI
Tema dana: Dvostruko ubistvo u Nikšiću
U emisiji ćemo se baviti:
- Nakon višesatne potrage u Baru uhapšen Lazar Vulević, osumnjičen za dvostruko ubistvo. 
- Nastavljeno suđenje Milivoju Katniću I Zoranu Lazoviću, saslušavani svjedoci. 
- Na odboru za ekonomiju diskutovalo se o tome ko je nadležan za porast cijena. 
- Četvrtfinale Svjetskog prvenstva u rukometu za žene, Lavice na megdan Norveškoj.

''24 sata'' na TV E: Gost Zlatko Vujović

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Povećanje kvota za žene u politici na 40 odsto predstavlja važan korak naprijed, ali ne i kraj borbe za stvarnu ravnopravnost, jer se ona može postići tek kroz promjene u partijskim strukturama, društvenim stavovima i kvalitetu političkog liderstva u Crnoj Gori.
To je poručeno u prvoj epizodi podcasta „Bez filtera“ čija je tema bila „40 odsto još uvijek nije ravnopravnost“, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Jelenka Andrić, ocijenila je da povećanje kvota za žene u političkom životu na 40 odsto nije krajnji cilj, već važan korak ka postizanju stvarne ravnopravnosti u društvu.
- Nikada nijesam rekla da je 40 odsto dovoljno. To je samo alatka, prelazna faza do prave ravnopravnosti o kojoj govorimo već godinama - kazala je Andrić, podsjećajući da su kvote uvedene još 2011. godine i da su dale značajne rezultate.
Prema njenim riječima, da nije bilo kvota, danas ne bi bilo 23 poslanice u Skupštini Crne Gore.
- Iako se nekome može učiniti da su razlike od deset odsto beznačajne, kada pogledamo unazad, jasno se vidi koliko su te promjene važne. U skupštinskom sazivu iz 2006. bilo je svega šest do devet poslanica, a tek nakon uvođenja pravila da jedna od četiri osobe na listi mora biti žena, došli smo do približno 30 odsto zastupljenosti žena u Parlamentu - istakla je Andrić.
Podsjetila je da samo tri evropske države: Španija, Francuska i Belgija imaju zakonski propisanu kvotu od 50 odsto, dok se Crna Gora sa kvotom od 40 odsto sada svrstava uz Italiju, Luksemburg i Irsku.
- Ovo nije kraj, već početak. Rješenje je bilo rezultat kompromisa i pokazalo je koliko su i poslanici i poslanice bili spremni da podrže korak naprijed. Važno je istaći da sam imala snažnu podršku premijera, kao i kopredsjedavajućih Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, gospodina Čarapića i gospodina Rakočevića - kazala je Andrić.
Govoreći o ravnopravnosti u društvu, Andrić je naglasila da ona još uvijek nije postignuta, kao i da ne možemo govoriti o ravnopravnosti „dok god u medijima gledamo snimke pretučenih žena i čitamo komentare u kojima se traži njihova krivica“.
- Ne možemo govoriti o ravnopravnosti ni dok u upravnim odborima državnih pre duzeća gotovo da nema žena - istakla je Andrić.
Ona vjeruje da će nova zakonska rješenja natjerati političke partije da ozbiljnije promišljaju o svojim listama.
- Ako žele da učestvuju na izborima, moraće da se potrude da nađu kvalitetne kandidatkinje. Tu zapravo leži ključ demokratizacije društva - ocijenila je Andrić.
Govoreći o političkom otporu kvotama, Andrić je podsjetila da je povećanje kvota rezultat kompromisa između svih partija, a ne pojedinačne inicijative.
- Kvote nijesam uvela ja, niti su podignute zato što je to Jelenka predložila. To je bio politički kompromis koji su morale prihvatiti i vlast i opozicija, uprkos snažnim otporima iza zatvorenih vrata - kazala je Andrić.
Rekla je da vjeruje u snagu novih generacija političarki, navodeći da će žene koje dolaze donijeti promjene.
- Na izborima 2027. godine očekujem još veći broj žena u Parlamentu, jer su trendovi jasni, broj poslanica raste, posebno kada se muške kolege povuku u izvršnu vlast - navela je Andrić.
Smatra da se partije često bune „jer ih vode muškarci“.
- Svaka žena u politici, u Parlamentu ili u partijskom organu, znači jedno muško mjesto manje. I oni to tako doživljavaju - kazala je Andrić.
Ocijenila je da se stvarna ravnopravnost ne može postići bez društvene promjene u širem smislu.
- Civilizacijsko dostignuće bi bilo da nemamo potrebu za kvotama, da nemamo ovoliko nasilja nad ženama: fizičkog, psihičkog, ekonomskog ili onlajn nasilja. Da nemamo stopu siromaštva koja pogađa svako treće dijete, da imamo predsjednicu države, premijerku, više žena na čelu lokalnih samouprava i državnih preduzeća. To je moja vizija - Crna Gora koja poznaje i živi demokratiju. Za sada, nažalost, još nije tako - zaključila je Andrić.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost Olivera Komar smatra da usvajanje kvote od 40 odsto žena na izbornim listama predstavlja značajan napredak, ali i da je borba za istinsku ravnopravnost u Crnoj Gori daleko od kraja.
- Mislim da žene nijesu imale previše izbora. Ovo jeste još jedna dobijena bitka, ali borba i dalje traje - kazala je Komar, podsjećajući da je put do sadašnjeg rješenja bio dug i ispunjen otporima.
Komar je podsjetila na razvoj kvotnog sistema u Crnoj Gori:
- Sjećam se perioda kada je sama ideja da bude više žena u politici djelovala avangardno. U početku su kvote bile postavljene reda radi svaka treća kandidatkinja, ali na samom kraju liste. Zatim se izborila formula "jedna u četiri", pa se rješavalo pitanje zamjena i manipulacija sistemom. Ova nova kvota od 40 odsto samo je još jedan korak u toj dugoj borbi - navela je Komar.
Istakla je da nova rješenja nijesu važna samo zbog evropskih standarda, već i zbog ostvarivanja nacionalnih ciljeva.
- U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja iz 2016. navodi se cilj od 40 odsto žena u zakonodavnim tijelima. Možda nećemo odmah dostići taj procenat, ali ovim se približavamo njegovom ispunjenju“, objasnila je Komar.
Upozorila je da će političke partije imati problem da ispune zakonsku obavezu jer nemaju dovoljan broj aktivnih članica.
- Partije sada moraju imati 40 odsto žena, ali ih suštinski nemaju u svom članstvu. To će dovesti do dodatnog napora da se liste popune, pa postoji rizik da će na njima biti žene koje ‘ne talasaju’ i koje ne predstavljaju stvarnu snagu - rekla je Komar.
Prema njenim riječima, položaj žena u partijama mnogo je lošiji nego što spolja izgleda, jer i dalje nemaju finansijsku ni organizacionu podršku.
- Iako postoji dobra zakonska odredba o finansiranju ženskih foruma, sredstva se neravnomjerno i netransparentno koriste. Žene i dalje nemaju realnu moć unutar partija ni u predsjedništvima, ni u ključnim odborima. Najčešće ih na funkcije postavljaju partijski lideri, a ne biraju ih same žene - kazala je Komar.
Upozorila je i na ozbiljan problem nasilja prema ženama u politici.
- Političarke su danas postale meta različitih oblika nasilja, najčešće na internetu. Ono što je posebno porazno jeste da to nasilje rijetko pogađa njihov javni rad, već cilja njihovu privatnu sferu: porodicu, djecu, lični život. To je izuzetno bolno i destimulišuće za žene koje razmišljaju da se politički angažuju - rekla je Komar.
Smatra da formalne kvote neće biti dovoljne bez promjene načina na koji političke partije funkcionišu.
- Bez stvarne moći unutar partija, foruma žena i mladih, teško je govoriti o ravnopravnosti. Politika se zasniva na pregovorima, dogovorima i raspodjeli uticaja. Ako žene nisu dio te dinamike, njihova zastupljenost na listama ne znači i realnu moć - navela je Komar.
Upozorila je i da Crna Gora ulazi u period u kojem teme rodne ravnopravnosti postaju „blago nepopularne“.
- Do skoro je bilo neprihvatljivo javno biti protiv ravnopravnosti, a danas postaje moderno isticati otpor. Taj trend, koji već postoji u svijetu, dolazi i kod nas. Mislim da je to posljedica nerazumijevanja šta rodna ravnopravnost zapravo znači - kazala je Komar.
Ona smatra da je potrebno drugačije komunicirati ove teme, pojašnjavajući da rodna ravnopravnost nije samo pitanje žena, već borba za pravednije i ravnomjernije društvo.
- Nažalost, i među mladim ženama danas je popularno reći "nisam feministkinja". To samo pokazuje da nijesu razumjele suštinu feminizma - kazala je Komar.
Prema njenim riječima, društvo se u posljednje vrijeme retradicionalizuje na loš način.
- Žene se suptilno potiskuju nazad u privatnu sferu. To se dešava pod maskom tradicije, ali zapravo znači gubitak prostora koji su teško izborile - ocijenila je Komar.
Poručila je da bi istinsko dostignuće bilo društvo koje ne zazire od razgovora o jednakosti.
- Voljela bih da živimo u društvu u kojem se ljudi ne gnušaju tema o ravnopravnosti, u kojem razgovor o jednakim šansama ne izaziva podsmijeh. U kojem biti feministkinja nije demode, nego normalno. I voljela bih da dočekam dan kada će muškarci sa ponosom reći – ja sam feminist. To bi bila naša prava pobjeda - zaključila je Komar.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja i ekspert za izbornu reformu, Zlatko Vujović, ocijenio je da glavni izazov u političkom sistemu Crne Gore nije samo broj žena u politici, već i kvalitet političara, odnosno lidera spremnih da preuzmu odgovornost.
- Kvote su instrument. One su podsticaj ženama da uđu u politiku, ali cilj nije samo kvantitet, već kvalitet, da imamo liderice sposobne da unaprijede društvo - kazao je Vujović.
Podsjetio je da raniji problemi nisu bili do zakonskih rješenja, već nesprovođenje istih, posebno na nivou opštinskih izbornih komisija.
- Sa formiranjem centralne izborne komisije očekujemo da se riješe truli, klijentalistički dogovori na lokalnom nivou. Centralna komisija će moći da preuzme nadležnosti opštinskih komisija ako one ne budu sprovodile zakon, čime se jača integritet izbornog procesa - rekao je Vujović.
Ukazao je i na problem institucionalne slabosti političkih partija.
 - Partije u Crnoj Gori su nedovršene organizacije, s nedovoljno razvijenim procedurama i članstvom koje nije dovoljno angažovano. To otežava ulazak kvalitetnih kadrova u politiku, ne samo žena, već i muškaraca. Čak i ako neko ima stručnost, pitanje je da li će se izložiti političkoj javnosti i cijeni koja dolazi s tim - kazao je Vujović.
Naglasio je da kvote unutar partija trebaju da budu sredstvo da se kroz proces selekcije kandidata obezbijedi kvalitet, a ne samo broj.
- Ne radi se samo o odnosu muškaraca i žena, već o tome da li su ljudi spremni da ulažu u politički rad i preuzmu odgovornost - kazao je Vujović.
Ukazao je na primjer Kosova, gdje kvote služe kao zaštitni mehanizam, ali žene često osvajaju mandate i na osnovu preferencijalnih glasova birača.
- Na posljednjim izborima, kandidatkinja koja je dobila najveći broj glasova bila je žena. Kvote nisu jedini razlog njene izborne pobjede, već su birači prepoznali kvalitet njenog rada. To je model kojem težimo. Kvote osiguravaju ravnopravnost, ali liderstvo dolazi iz kompetencije - rekao je Vujović.
Za Vujovića, ideal je Crna Gora sa više liderki, nezavisno od kvota.
- Želim da vidim Vladu sa premijerkom ili bar 50 odsto žena u kabinetu. Važno je da imamo Parlament sastavljen od stručnih i sposobnih ljudi, gdje će žene imati priliku da preuzmu stvarno liderstvo, a ne samo simbolične pozicije - smatra Vujović.
Podsjetio je da je Crna Gora u posljednjih 20 godina prošla kroz velike pozitivne promjene, od prvih prajdpva do demokratizacije javnog života.
- Možda nismo potpuno zadovoljni trenutnim stanjem, ali transformacija je očigledna. Kvote i zakonodavni instrumenti trebaju da nas zaštite od regresije i omogućavaju dalji napredak“, istakao je Vujović.
Ocijenio je da su kvote važan mehanizam zaštite, ali da je cilj stvoriti liderice i lidere sposobne da vode Crnu Goru.
- Bez kvalitetnih kadrova, bilo muškaraca ili žena, ne možemo očekivati stvarne promjene. Naša odgovornost je da kroz zakonske norme, partijske procedure i javnu participaciju izgradimo funkcionalnu, ravnopravnu i kompetentnu politiku - zaključio je Vujović.
Da je politička realnost paradoksalna, podsjetila je i moderatorka razgovora, članica BiEPAG-a Jovana Marović, pozivajući se na podatke Monstata za 2023. godinu: žene suvećina u populaciji, ali i dalje manjina u politici. Zbog toga, smatra ona, moramo početi od retorike – novo pristajanje na neravnopravnost ne može biti civilizacijski iskorak, a dostizanjepune jednakosti je svakodnevna borba i misija svih nas.
Prva epizoda podcasta Bez filtera realizovana je u okviru projekta ,,Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti“ koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives – CFLI).
Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Povećanje kvota za žene na 40 odsto važan korak, ali stvarna ravnopravnost zahtijeva promjene u partijama i društvu

Prvu epizodu podkasta „Bez filtera“ 40 odsto još uvijek nije ravnopravnost - od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.&nbsp;
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U prvoj epizodi razgovaramo o političkoj reprezentaciji žena u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na nedavno usvojenu izbornu kvotu od 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama.
Gosti Jovane Marović, moderatorke podkasta su Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Jelenka Andrić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore i Olivera Komar, profesorica na FPN-u i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Premijerno na TVE podkast „Bez filtera“ Centra za monitoring i istraživanje

Lderi nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.
Vujović je, na pitanje da li je realno očekivati da Mandić nakon izbora 2027. zauzme premijersku poziciju, odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Realno je. Od parlamentarnih izbora 11. juna 2023, kada je ZBCG osvojila 14,7 odsto (13 mandata), njihov rejting je rastao ili se stabilizovao oko i iznad izbornog rezultata, dok je PES s pozicije najjače partije i liste (25,5 odsto i 24 mandata) ušao u period stagnacije i pada. CEDEM je u martu 2024. mjerio: PES 26,3 odsto, DPS 26,0 odsto a sastavnice ZBCG (NSD 11,3 odsto + DNP 4,2 odsto) ukupno 15,5 odsto uz vidljiv trend rasta naspram izbora 2023. (Demokrate 10,0 odsto, BS 5,3 odsto, Ura 3,4 odsto) što pokazuje „zatvaranje makaza“ u korist Mandićeve koalicije.
Istraživanja ove godine potvrđuju da se poredak unutar vlasti mijenja: npr. Ipsos (januar 2025) – PES/Demokrate 25 odsto, DPS 23 odsto, ZBCG 20 odsto (porast ZBCG u odnosu na 2023); tokom ljeta/jeseni 2025. više mjerenja i agregatora pokazuju DPS na 1. mjestu, a ZBCG i PES rame uz rame oko 18-20 odsto – s tim da ZBCG u nizu nalaza blago nadjačava PES, dok PES bilježi pad. Posljednje istraživanje CEDEM-a iz oktobra 2025. ukazuje da se odnos snaga ključnih aktera promijenio na štetu PES-a: DPS 25,8 odsto, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto. Ovo pokazuje da je ZBCG već stigla do drugog mjesta po popularnosti i približila se DPS-u, dok je PES dodatno oslabljen. Za nekadašnji DF je mnogo važnija činjenica da su oni najjača lista unutar vladajuće koalicije. U koaliciji, pravilo koje vrijedi jeste: najjača lista daje prvog čovjeka vlade/opštine. Taj mehanizam sada ide u korist ZBCG umjesto PES-a. Ako se ne desi značajna promjena do izbora 2027, postojeći trend daje Mandiću čvrstu poziciju za kandidaturu na premijersku funkciju, dok bi PES, zarad ostanka u koaliciji, bio primoran da zauzme manju ulogu – istakao je Vujović.
POSLJEDICE
Na pitanje kojim putem bi naša država pošla ako bi se to desilo, Vujović je rekao da bi, ako bi Andrija Mandić postao premijer, posljedice po unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore bile razarajuće.
- Dovoljno je pogledati sadašnju politiku Beograda da bi bilo jasno kojim putem bi takva vlada krenula. Prije svega, njen legitimitet u međunarodnim okvirima bio bi ozbiljno doveden u pitanje. Crna Gora bi bila percipirana kao trojanski konj Beograda i Moskve, što bi direktno ugrozilo proces pristupanja Evropskoj uniji. U slučaju da sporazum o članstvu ne bude potpisan prije formiranja takve vlade, pojedine članice EU bi vjerovatno odlagale potpisivanje sporazuma, odnosno kasniju eventualnu ratifikaciju, pozivajući se na potrebu da „sagledaju politički kontekst“, odnosno da ne mogu da podrže članstvo zemlje u kojoj su na vlasti Putinovi saveznici. Ne isključuje se ni scenario prema kojem bi Spajić ostao premijer do završetka ratifikacije, a tek potom Mandić preuzeo funkciju, kako bi se izbjegle burne reakcije u Briselu i ključnim državama članicama – rekao je Vujović.
Kazao je da bi, na unutrašnjem planu, došlo do preraspodjele moći u korist struktura bliskih Beogradu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
- SPC bi dobila znatno veća stalna izdvajanja iz budžeta, dok bi identitetska i kulturna politika države krenula ka otvorenoj reviziji savremenog crnogorskog identiteta. U obrazovanju, kulturi i javnom prostoru jačao bi narativ o „srpskom svetu“, jedinstvenom srpskom prostoru, a mediji bi postali još otvoreniji u negiranju crnogorskog identiteta. Po ugledu na Srbiju, vjerovatno bi uslijedila i institucionalna rehabilitacija četničkog pokreta i njegovo izjednačavanje sa partizanskim, kao i simbolička „revitalizacija“ pojedinih osuđenih ratnih zločinaca. Takav proces bi pratio rast pritisaka na kritičke medije, jačanje veza između politike i kriminalnih struktura iz Srbije i dalja erozija javnih sloboda – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, pored identitetskih i političkih posljedica, takva bi vlada gotovo sigurno nastavila brutalno partijsko zapošljavanje i sistemsku korupciju.
- Institucije bi bile potpuno zarobljene, a kadar drugih partija iz sadašnje koalicije marginalizovan. Model vladanja bi se, po ugledu na Vučićev SNS u Srbiji, zasnivao na koruptivnom i klijentelističkom pristupu, u kojem bi se politička lojalnost nagrađivala zaposlenjem, privilegijama i pristupom javnim resursima. Mandić bi preuzeo kompletnu kontrolu nad pravosuđem ali i bezbjednosnim sektorom. Time bi se stvorila nova dominantna partija pod liderstvom Mandića, koja bi zahvaljujući kontroli državnog aparata, medija i ekonomskih tokova i podršku Beograda i Moskve mogla značajno da poveća podršku na račun svih ostalih lista unutar sadašnjeg vladajućeg bloka. Posljedice po crnogorsku ekonomiju bile bi katastrofalne - pad investicione klime, bijeg stručnog kadra i sve izraženija zavisnost od politički uslovljenih tokova kapitala iz Srbije i Rusije – kazao je Vujović.
Na pitanje gdje vidi PES i je li ta partija propustila šansu, Vujović je rekaoda se PES od svog nastanka nalazi u poziciji političke mete sopstvenih koalicionih partnera.
- Sjetimo se perioda uoči parlamentarnih izbora 2023. godine – afere Do Kvon i koordinisanog udara tadašnjeg DF-a, uz podršku dijela struktura iz Srbije, koji su ozbiljno poljuljali poziciju PES-a. U tom trenutku, prema više istraživanja javnog mnjenja, rejting PES-a bio je više od 30 odsto, a u pojedinim (doduše nepouzdanim) anketama dostizao i 40 odsto. Da se taj udar nije desio, vjerovatno bi PES na izborima ostvario rezultat više od 30 odsto i formirao vladu bez DF-a, a moguće i Demokrata, već samo sa manjinama, što bi mu omogućilo da zadrži lidersku poziciju i postane dominantna partija centra – smatra Vujović.
Prema njegovim riječima, umjesto toga, PES je nakon formiranja koalicije sa DF-om i Demokratama počeo da trpi posljedice unutarkoalicionih tenzija i kontinuiranih napada iznutra.
PODRŠKE PES-u
- Tokom proteklih mjeseci, postao je treća, umjesto prve političke snage, sa tendencijom daljeg pada podrške. Trenutno se, prema raspoloživim trendovima, kreće između 16 i 20 odsto, a na narednim parlamentarnim izborima – ako ne dođe do promjene u koalicionom aranžmanu – realnije je očekivati da će biti bliži 15 nego 20 odsto. Posebno je važno napomenuti da lideri nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – kazao je Vujović.
Rekao je da je posljednji u nizu primjera bio nastup Andrije Mandića tokom rasprave o izvještaju Tužilačkog savjeta, kada je, kako je istakao Vujović, vješto plasirao tezu da je premijer ucijenjen od Vrhovnog državnog tužilaštva zbog istraga koje se protiv njega vode.
- Time je Mandić izveo dvostruki udar: prvo, diskreditovao je premijera kao ucijenjenu osobu, a zatim ga indirektno označio kao osumnjičenog za krivična djela. Riječ je o pažljivo osmišljenom napadu, koji je dio šire strategije sistematskog rušenja rejtinga PES-a i njegovog lidera – kazao je Vujović.
Nažalost, PES ostaje zarobljen u sopstvenoj unutrašnjoj strukturi, dodao je. Ideološka orijentacija dijela rukovodstva, koje je programski bliže bivšem DF-u nego proklamovanom građansko-centrističkom kursu, onemogućava jasan otklon od Mandića i njegovo političko distanciranje. Umjesto da zaštite lidera i profil partije, pojedini funkcioneri PES-a prave rezervne pozicije, kalkulišući s mogućim savezima nakon izbora. Time PES dodatno gubi politički identitet i postaje ranjiv na spoljne pritiske i unutrašnje raskole. PES se našao u poziciji u kojoj je istovremeno pritisnut spolja i razjedinjen iznutra – politički zarobljen između sopstvene ideološke neodlučnosti i agresivne strategije partnera koji ga sistematski potiskuju ka marginama vlasti – kazao je Vujović.
Komentarišući poziciju Demokratske Crne Gore, Vujović je rekao da Demokrate u međuvremenu pokušavaju da se stabilizuju na oko deset odsto podrške, investirajući u partijsku infrastrukturu i kadrovske mreže kroz masovno zapošljavanje u javnom sektoru.
- Koristeći poziciju partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, dodatno jačaju svoju pregovaračku moć – kroz izgradnju odnosa sa pojedinim medijima i produbljivanje komunikacije sa zvaničnom Srbijom, nastojeći da poprave političku poziciju i stvore dodatne spoljnopolitičke kanale uticaja. Takav pristup im omogućava da zadrže postojeći nivo podrške, ali bez ozbiljnog potencijala za rast – kazao je Vujović.
Što se tiče Abazovićeve Ure, Vujović je rekao da ona „plaća cijenu političke izolacije i sukoba svog lidera sa premijerom Spajićem“.
- Pokušava da se ponovo približi vladajućem taboru, ali ukoliko ne uspije da pronađe održivog koalicionog partnera, rizikuje gubitak parlamentarnog statusa – istakao je Vujović.
DPS SE PRIPREMA ZA IZBORE
Komentarišući aktivnosti opozicije i proteste koje je počela Demokratska partija socijalista, Vujović je rekao da je DPS ušao u fazu priprema za naredne parlamentarne izbore.
- Kroz niz terenskih aktivnosti, lokalnih skupova i protestnih okupljanja partija praktično testira svoju organizacionu mrežui nastoji da homogenizuje i aktiviste i birače – ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, za razliku od stranaka na vlasti, koje raspolažu institucionalnim resursima i stalnom javnom vidljivošću, opoziciji poput DPS-a potrebno je više vremena da konsoliduje strukture i vrati mobilizacioni kapacitet.
- U tom smislu, aktuelni protesti, koji su počeli u Pljevljima, mislim danemaju ni kapacitet niti ambiciju da izazovu političku promjenu ili pad vlasti, već prije svega da posluže kao instrument terenskog testiranja i podizanja energije pred izbornu kampanju. Vidljivo je da su postali oštriji unastupima i da pokušavaju da kapitalizuju afere unutar vlasti i pokušaju da izgrade pozitivni imidž u javnosti – rekao je Vujović.
Promjena identiteta Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“
Zlatko Vujović je, na pitanje što je cilj prekrajanja istorije u Crnoj Gori, čemu svakodnevno svjedočimo od SPC i dijela parlamentarne većine, rekao da cilj jeste promjena identiteta Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“ – u suštini ista ideja kao Velika Srbija, prilagođena vremenu i okolnostima.
- Ako ne možete ukinuti državu, mijenjate joj sadržaj: kroz kulturološku, vjersku i institucionalnu penetraciju stvara se efekat de facto kontrole. Interes Srbije u tom procesu nije ideološki sam po sebi, nego praktičan – kontrola nad državom i njenim resursima, dok je interes Rusije geostrateški: prisustvo i uticaj u članici NATO i potencijalnoj članici EU povećava ruske opcije u Jadranu i Mediteranu. Takav spoj interesa čini Crnu Goru ključnom tačkom geostrateške borbe za kontrolu Zapadnog Balkana – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Srpska pravoslavna crkva i srpske partije u Crnoj Gori, kao i djelovi bezbjednosnog sektora i medijska infrastruktura povezani sa Srbijom, funkcionišu kao kanali kroz koje se taj proces ostvaruje – a ti kanali su često u uskoj korelaciji sa ruskim uticajnim mrežama.
- U praksi to znači koordinisane informativne kampanje, institucionalne promjene i strateško korišćenje religijskih i kulturnih simbola da se preoblikuje javno mnjenje i legitimitet državnih odluka – kazao je Vujović.
Istakao je da je geopolitički cilj jasan: bez pristupa moru Srbija teško može biti pouzdan strateški partner Rusije u regionu, zato su Rusija i Srbija zainteresovane da kroz uticaj u Crnoj Gori osiguraju pristup i geostratešku dubinu.
- U tom svjetlu priča o „srpskom svetu“ i sveobuhvatni arsenal institucija i medija postaju instrument geostrateške borbe – ne samo kulturne transformacije, nego i kontrole teritorije i pomorskih pristupa – ocijenio je Vujović.
Konkretne manifestacije takvog djelovanja, kako je rekao, predstavljaju pokušaji da se uspori ili blokira ratifikacija evropskih odluka o crnogorskom članstvu, korišćenje pravosudnih i bezbjednosnih alata za diskreditaciju političkih protivnika, i postupna erozija institucionalnih kočnica koje bi kočile spoljnopolitičke zaokrete. Upravo zato su u međunarodnim analizama jasno istaknuti rizici od ruskog i srpskog „long game“ pristupa u Crnoj Gori – uključujući operacije uticaja, pravosudne i medijske pritiske koji ciljaju na slabljenje prozapadnog kursa – rekao je Vujović.
Ako EU ne uspije, kako je kazao, da konsoliduje kredibilne garancije i mehanizme nadzora pri procesu pristupanja (a to je i razlog zašto neke prijestolnice gledaju oprezno na brzinske odluke), strategija „korišćenja Crne Gore kao trojanskog konja“ mogla bi se aktivirati kroz spori, prilagođeni pristup: prvo blokiranje ili odlaganje ključnih odluka u Briselu, pa zatim – ukoliko treba – pretvaranje Crne Gore u platformu za jačanje uticaja i u NATO i u EU kroz mehanizme koje je teško brzo detektovati i suzbiti. To je upravo ono što čini ovu priču opasnom: radi se o istovremenom obliku kulturno-političke transformacije i geostrateškog manevra, koordinisanog kroz mreže koje imaju i regionalne i međunarodne dimenzije.
Stoga na „srpski svet“ ne treba gledati isključivo kao nacionalistički narativ, već i kaoinstrument za stvaranje političke i geostrateške realnosti u kojoj Srbija i njeni saveznici (prvenstveno Rusija) dobijaju trajniji uticaj nad Crnom Gorom. To je razlog zašto su jačanje nezavisnih institucija, medija i evropskih mehanizama nadzora ključna antitijela prema toj strategiji – dodao je Vujović.

Vujović: Mandić planski potiskuje PES

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Gledajte informativnu emisiju "24 sata" večeras u 19 sati na Televiziji E. Naš gost je docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Tema dana je - tužilačka (ne)poslušnost. Da li vlast pokazuje ambicije da kontroliše tužilaštvo? Kakve su posljedice po vladavinu prava i evropski put Crne Gore?
Ostale teme:
- Pokojni mitropolit SPC Amfilohije Radović odlikovanjem Ordenom Crnogorske velike zvijezde našao se u društvu visokih zvaničnika stranih država i diplomata, poput bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena i jordanske kraljice Ranije.
- U ruskim napadima na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe. Ruski zvaničnici poručuju da ih ekonomske sankcije neće uplašiti.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Zlatko Vujović, tema dana - tužilačka (ne)poslušnost

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: zlatko-vujovic