Manjinske partije traže više mandata za Albance i lakši put za Hrvate, Šaljaj upozorava da su Romi izostavljeni

Poslanici manje brojnih partija tražili su vladajućoj većini, uoči glasanja za ustavne promjene, da se izmjenama izbornog zakonodavstva albanskim listama omogući osvajanje četiri poslanička mandata, umjesto dosadašnja tri, kao i da se hrvatskim partijama olakša dolazak do jednog mandata. To je za Televiziju E potvrdio poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni, koji kaže da te mandate ne bi zvao zagarantovanim nego zasluženim. 

Politički analitičar Zlatko Vujović upozorava da to može voditi etno-federalizaciji i da bi bolje rješenje bilo jačanje postojećeg mehanizma.

Prema riječima poslanika Čapunija, broj glasača Albanaca je ostao isti, ali broj mandata nije. 

- Što stvara drugačiju sliku reprezentacije u Crnoj Gori. To nije fer odnos prema konstantnom broju glasača, koji dolaze iz manjinskih naroda koji glasaju albanske partije, zbog toga smo imali fluktuaciju – čas dva, čas četiri, čas šest, čas pet i tako dalje. Mi smo dobili pozitivne vibracije, pozitivne signale od vladajuće većine – da ćemo na sastanku u Delegaciji, sa medijacijom gospodina Satlera, da … preciziramo dinamiku rješavanja u skorijoj budućnosti. Dakle, svakako prije drugog i trećeg glasanja za ustavne promjene - dodao je Čapuni. 

Prema ovom prijedlogu, ako ispune sve uslove propisane Zakonom o izboru odbornika i poslanika, albanske stranke bi afirmativnom akcijom mogle doći i do četiri poslanika, umjesto dosadašnja tri. Takođe, cenzus za Hrvatsku građansku inciijativu smanjio bi se sa 0,35 na 0,25 odsto glasova.

Politički analitičar Zlatko Vujović kaže da je u slučaju hrvatske zajednice riječ o jednoj izuzetno maloj nacionalnoj zajednici koja je oko jedan procenat, te da ona ne može korišćenjem sadašnjeg mehanizma doći do svog predstavnika u Parlamentu.

- Vrijednost Dontovog mandata je oko 1,2 odsto, a njih je ukupno, hipotetički gledano, kad bi svi Hrvati glasali za tu partiju, ne bi mogli da uđu u Parlament. Kada govorimo o zahtjevu albanskih partija, da se obezbijede rezervisani mandati, da se garantuju 4 mandata, ukoliko sve albanske partije, koje su prešle 0,75, da pređu 2,8 – to znači da bi ta vrijednost mandata bila drastično niža – isključio bi se sadašnji model. Sadašnji model je davao fer odnos – albanska zajednica i druge zajednice su imale mogućnost da, ukoliko nijedna, etnička partija, s etničkim predznakom, ne pređe cenzus od tri odsto da se onda rezultati svih partija, etničkih partija te zajednice, koje su prešle 0,7 odsto, saberu I tretiraju kao zbirna lista, koja će ući u proces raspodjele mandata ravnopravno kao I ostale loite - naveo je Vujović. 

Vujović ocjenjuje da taj sistem nudi povoljnost u skladu sa međunarodnim pravilima da se smanji izborni cenzus za manjinske partije i, s druge strane, veoma dobro rješenje da se ne rasipaju manjinski glasovi nego da se tretiraju kao jedna zbirna lista.

- Međutim, treba reći, kada govorimo o pozitivnoj diskriminaciji i adekvatnom, poželjnom učešću etničkih zajednica u partlamentarnom životu Crne Gore, vi imate ne manje od pet poslanika albanske nacionalnosti trenutno u crnogorskom parlamentu, imate 4 poslanika etničkih partija. Ono što mi se ne svđa jeste izjednačavanje poslanika etničkih partija sa predstavljenosti te manjine. Nijesu svi etnički Albanci u etničkim albanskih partijama. I onda se postavlja smisao pravednosti njihovog predloženog rješenja, jer će otprilike mandat jednog poslanika na tajh način izabranog predtaviti oko 55 odsto vrijednosti prosječnog mandata koje će imati ostale političke partije, a da se oduzme rezervisani mandat za HGI - istakao je Vujović. 

Vujović kaže i da je loše što u zahtjev koji su poslanici uputili vladajućoj većini nije uključena romska zajednica. Sa tim je saglasan i predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, koji pita predstavnike manje brojnih naroda zašto su ih zaobišli.

- Razgovarao sam sa gospodinom Satlerom u maju i govorio o Poglavlju 23, ističući da se ono ne smije zatvoriti prije nego što se obezbijedi odgovarajući izborni cenzus za romsku zajednicu. Nijesam tražio zagarantovani mandat, jer je Evropska unija još 2011. godine ukazivala na potrebu ukidanja zagarantovanih mandata kako bi Crna Gora mogla da otvori pregovaračka poglavlja za pristupanje EU - naveo je Šaljaj. 

Prema njegovim riječima, sada - 15 godina kasnije, ponovo se govori o zagarantovanim mandatima.

- I to za zajednicu koja, prema posljednjem popisu, čini oko pet odsto stanovništva -Albanci 4,9 odsto - dok se ne govori o tome da i romska zajednica, koja čini nešto manje od jedan odsto stanovništva, treba da dobije zagarantovani mandat - kazao je predsjednik Romskog savjeta i Demokratske partije Roma (DPR).

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori biće održani sljedeće godine. Nije poznato kad bi eventualno mogli biti ispunjeni zahtjevi koje su poslanici manjebrojnih naroda uputili vladajućoj većini, ali je Ilir Čapuni, u izjavu za TV E, kazao da misli da je predložena korekcija vrlo malo invazivna, odnosno da nije teška za implementaciju i usvajanje.