Zavod za školstvo Crne Gore uspješno je priveo kraju još jedno izdanje ljetnje škole jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“, koju već sedamnaestu godinu zaredom organizuje u saradnji s Ministarstvom dijaspore.
Program je namijenjen djeci crnogorskog porijekla iz dijaspore, s ciljem očuvanja jezika, kulture, tradicije, istorije, geografije i književnosti, te jačanja osjećaja pripadnosti Crnoj Gori.
Završnog dana škole organizovana je svečanost na kojoj su polaznici demonstrirali znanja i vještine stečene tokom boravka. Uz izvođenje crnogorske državne himne, program je obuhvatio kviz znanja, interaktivni dijalog sa robotom koji „putuje“ mapom Crne Gore, scenski prikaz o prvoj crnogorskoj knjeginji, folklorni nastup i ritmičku tačku uz kompoziciju „Polka Milena“.
Direktorica Zavoda za školstvo Raba Hodžić tom prilikom obratila se prisutnima ističući važnost ovog programa u očuvanju jezičkog i kulturnog identiteta djece i mladih iz dijaspore. Zahvalila je svim učesnicima na entuzijazmu i interesovanju, a posebno predavačima, koordinatorima i animatorima na predanom radu. Tom prilikom, svim polaznicima uručeni su sertifikati i medalje, dok su saradnici koji su doprinijeli realizaciji programa dobili simbolična priznanja.
- Ponosna sam na svu djecu koja su s ljubavlju učestvovala u ovogodišnjoj školi i pokazala snažnu želju za upoznavanjem svojih korijena. Ova škola ne samo da prenosi znanje, već gradi mostove između djece iz dijaspore i njihove matične države - kazala je Hodžić.
Poseban pečat programu dale su riječi polaznika, koji su uz nova znanja ponijeli i snažan osjećaj pripadnosti i prijateljstva. Mnogi su izrazili želju da i naredne godine budu dio ove, kako su je nazvali, nezaboravne i dragocjene škole.
Ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“ još jednom je potvrdila svoju ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta i jačanju veza između djece crnogorskog porijekla i njihove domovine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Završena ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“: Jačanje identiteta i veza sa maticom

Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Nadzorni tim Zavod za školstvo (ZZŠCG) sačinili su izvještaje povodom čestih slučajeva vršnjačkog nasilja u Osnovnoj školi “Vuko Jovović” u Danilovgradu, pored ostalog i o slučaju prebijanja učenika šestog razreda.
Kako je Portalu Analitika kazala majka pretučenog dječaka, oba mišljenja su u njihovu korist i potvrđuju priču da škola nije učinila sve što je bilo neophodno da se njeno dijete zaštiti niti da se napad na njega, koji se dogodio 19. februara ispred kabineta za biologiju, rasvijetli, a nasilnici adekvatno sankcionišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmajka-brutalno-pretucenog-djecaka-cetiri-mjeseca-tisine-nadleznih-za-ovo-sto-prolazimo-presuda-bi-bila-dozivotna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Zavod za školstvo utvrdio propuste u postupanju uprave</h2>
U nalazu Nadzora ZZŠCG, u koji je Portal Analitika imao uvid, stoji da u cjelokupnoj proceduri škola nije provjerila snimke sa nadzornih kamera, nije ispitala učenike koji su se u tom trenutku zatekli na istom spratu škole, kao ni učenike koji su učestvovali u tuči. Kako navode, timu nadzornika psihološkinja škole je potvrdila da je do incidenta došlo navodeći da je “niko u školi nije konsultovao tokom postupka”
- S druge strane, izostala je i njena inicijativa da da se sprovede sveobuhvatna analiza situacije, uprkos njenom uvidu u neprimjereno ponašanje učenika, kao i postupke asistenta/zaštitara za koje se tvrdi da su problematični - stoji u izvještaju nadzornika.&nbsp;
Majka povrijeđenog djeteta ponavlja da je uprava škole pokušala da slučaj zataška navodeći da i za to ima potvrdu Nadzora.
- U cjelokupnom procesu evidentan je period od gotovo mjesec dana kada niko iz škole ne ostvaruje komunikaciju sa roditeljima, a prilično kasno se u process uključuju I stručne saradnice (slučaj prijavljen 19.2. 2025., a izbještaj stručnih saradnica sačinjen i zaveden 8. 4 .2025. ) Sa svim navedenim su se akteri obrazovno – vaspitnog procesa složili u toku neposrednog razgovora sa Timom nadzornica stoji u dokumentu ZZŠCG.
Majka dječaka tvrdi da direktorka škole Mirjana Keković i njena zamjenica ne znaju šta se sve po školi događa jer u radno vrijeme predaju u drugoj školi.
- Kao roditelji maloljetnog djeteta od početka pokušavamo da dođemo do istine. Da zaštitimo naše dijete, odnosno svo troje djece koje pohađaju školu “Vuko Jovović”. Da se škola pokazala nebezbjednom i da nijesu preduzimane nikakve mjere od skoro 4 mjeseca od strane direktorice škole Mirjane Keković pokazali su i Mišljenje Ombudsmana i Izvještaj nadzora Zavoda za školstvo. Na pojačan obim nasilja u školi i van nje ukazala je takođeProsvjetna inspekcija koja je izvršila nadzor 4. aprila po prijavi zabrinutih roditelja i građana - kaže majka.
<h2>Prednadzorne ankete otkrile da je u školi bilo i seksualnog nasilja</h2>
U sklopu Izvještaja Nadzora Zavoda za školstvo nalazi se i prednadzorna anketa sprovedena među učenicima koja se, pored ostalog, tiče bezbjednosti u školi i vršnjačkog nasilja.
U dokumentu se navodi da se od ukupnog broja djece koja su popunila anketu samo 37 odsto njih osjeća sigurno.
Takođe, navedeno je da se 29 odsto anketiranih učenika izjasnilo da je doživjelo vršnjačko nasilje u školi, dok 71 odsto anketiranih učenika negira dada je doživjelo vršnjačko nasilje. Kao najzastupljeniji oblik nasilja ističu: verbalno nasilje (71), zatim fizičko (32), socijalno (28), digitalno (23), i seksualno (9).
- Devet učenika je pretrpjelo čak seksualno nasilje i o tome se ćuti, ništa ne preduzima i zataškava. O tome niko nije vodio evidenciju, nisu se otkrili slučajevi, nego nadzornice predlažu mjeru da se to dalje ispita. Školu “Vuko Jovović” pohađa naše troje djece, dvije djevojčice i dječak. Čemu mi da se kao roditelji nadamo - pita majka dječaka.
Poziva, kaže, ovom prilikom sve nevladine organizacije, pa i strane ambasade da im pomognu.
- Jer nebriga i nestručnost jedne osobe – direktorice, skupo nas je koštala i košta, a prema mišljenju učenika iz ove ankete, sprema nam se samo gore. Jer mi imamo dvije ćerke, i zar nije alarm za cijelu državu da se ćuti o žrtvama seksualnog nasilja - pita se sa strahom i zabrinutošću.
Nalaz dalje pokazuje i da učenici nemaju povjerenje u upravu škole i nastavno osoblje.
- Kao razloge zašto ne prijavljuju takve oblike nasilja, najčešće navode nereagovanje nadležnih u školi na prijave (26 odsto), zatim strah od osude drugara iz odjeljenja (25 odsto), da nemaju povjerenja u nastavnike (23 odsto), pa i strah od učenika koji je bio nasilan (17 odsto) - navodi se u dokumentu.
Prema podacima ankete, čak 16 procenata učenika se izjasnilo da uprava škole nije reagovala na prijavljeno nasilje u školi.
<h2>Ombudsman: Dječaku povrijeđeno pravo na sigurnost u školi</h2>
U mišljenju Ombudsmana, u koji je Analitika takođe imala uvid, ustanovljeno je da se učenik S.I. osjećao nebezbjedno i zbog toga nije pohađao nastavu, te da mu je bilo povrijeđeno pravo na sigurnost u školi.&nbsp;
Ombudsman dalje konstatuje da mjere koje je škola preduzela nisu dale rezultate.
- Zbog nepostupanja i zanemarivanja našeg jedanaestogodišnjeg djeteta, koje je pretučeno u sred škole od učenika starijih razreda kojom prilikom je zadobilo teže tjelesne povrede od kojih posljedice ima i danas, kao i nepostupanja i zanemarivanja u obrazovnom smislu, jer od 19. februara do kraja nastavne godine baš niko nije slao našem djejetu nikakav materijal za rad, mi roditelji, zahtijevamo hitno razrešenje direktorice Mirjane Keković - ističe majka.
Direktorica je, kaže, svojim nepostupanjima i ignorisanjem problema nanijela štetu njihovom djetetu i cijeloj porodici, u zdravstvenom, sigurnosnom, emotivnom, obrazovnom, i svakom drugom pogledu.&nbsp;
- Takođe je u medijima iznosila neistine koje se tiču našeg djeteta - navodi majka.&nbsp;
Ona podsjeća i na, kako kaže, nedolično ponašanjei izjave Alberta Đolevića, ispred Savjeta roditelja, kojeg, dodaje, ne poznaje, a koji je, kako tvrdi, davao lažne izjave za medije o trajanju konflikta,povredama koje je zadobilo njeno dijete, a o kojima, kaže, nije ništa znao jer, napominje, nije imao uvid u medicinsku dokumentaciju.
Zabrinuta je, kaže, što uprkos Mišljenju Ombudmana i Nadzora nije pokrenut postupak za smjenu direktorice Keković.
- Direktorica škole je prekršila i/ili nije ispunila Zakonom predviđene mjere i radnje, a što su za sad utvrdili i Ombudsman i Prosvjetna inspekcija i Nadzor Zavoda za školstvo. Pozivamo ministarku da, zbog navedenih dokaza, po hitnom postupku razriješi direktoricu škole Mirjanu Keković, jer čemo u protivnom biti primorani na radikalni potez - štrajk glađu, jer, ukoliko se ovo zataška uprkos kristalno jasnim činjenicama, to nam jedino preostaje - poručuje majka pretučenog osnovca.

Vršnjačko nasilje u danilovgradskoj školi: Konstatovani propusti uprave, roditelji povrijeđenog dječaka traže smjenu direktorice

Slobodu da se obrati direktoru u slučaju da ima neki problem pokazuje samo 18 procenta učenica i učenika podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović". Pridružimo li tom broju i 22 odsto onih koji su djelimično saglasni sa tom formulacijom sasvim je jasno da 60 od stotinu gimnazijalaca ove obrazovne ustanove nema povjerenja u upravu, pokazao je "Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada", koji je uradio višečlani i stručni tim Zavoda za školstvo Crne Gore.
Istraživanje, kako prenosi Antena M, rađeno je od 12. do 19. decembra, nakon što je Gimnaziju i javnost pogodio skandal seksualnog uznemiravanja bivše učenice Sare Vujisić od profesora Radomana Čečovića. Njega je direktorica Gimnazije Biljana Vučurović kaznila sa 30 procenata jednomjesečnog primanja, ne procesuirajući dalje slučaj prema Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmpni-poslalo-prijedlog-za-razrjesenje-direktorice-podgoricke-gimnazije-biljane-vucurovic&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon razotkrivanja prepiske i poruka koje je Čečović upućivao bivšoj učenici, skandal je pokrenuo lavinu protesta i zahtjeva da direktorica podnese ostavku.
Vučurović, supruga poslanika Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, odbija odgovornost, a gotovo kompletan poslanički klub te stranke na čelu sa predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem navodi da je po srijedi konstruisana politička afera i atak na "otmenu Srpkinju".
U Izvještaju Zavoda za školstvo se, međutim, konstatuje da nakon prijavljivanja slučaja "uprava Škole nije blagovremeno informisala relevantne subjekte (Tim za prevenciju i suzbijanje nasilja i vandalizma, Nastavničko vijeće, Savjet roditelja, Školski odbor, nadležno Ministarstvo, Zavod za školstvo) sa ciljem iznalaženja rješenja i sprovođenje mjera za prevazilaženje situacije". 
Tek nakon objava u medijima na vanrednoj sjednici Nastavno vijeće je upoznato sa hronologijom događaja.
U dijelu dokumenta "zaključci rezultata istraživanja" navodi se, pored ostalog, da u školi postoje slučajevi seksualnog uznemiravanja od strane predavača, te da ih maturanti oba pola prepoznaju u vidu neprimjerene komunikacije ili komentara, dodirivanja, poruka i slično. Takođe, konstatovano je i da veliki procenat učenika nema povjerenja da bi u Školi reagovali ispravno na njihove navode i pritužbe o seksualnom uznemiravanju.
Neumoljivi rezultati ankete u kojoj su učestvovale fokus grupe kako srednjoškolaca, tako i njihovih roditelja, pokazuju da između uprave i učenika gotovo da i nema povjerenja, odnosno da bi tek 23 od stotinu đaka u slučaju nevolje imalo slobodu da se obrati stručnim saradnicima ne bi li dobili podršku ili korisne savjete.
Još nepovoljnije zvuče odgovori na pitanje da li svojim ponašanjem i radom direktor i pomoćnici daju dobar primjer učenicima. Taj primjer slijedilo bi u potpunosti 15, a djelimično 25 odsto anketiranih, dok se polovina učenika ne slaže sa ovom tvrdnjom ili ne zna odgovor (10 odsto).
Nepovjerenje dijele i roditelji srednjoškolca. Ponašanjem i radom direktor i pomoćnici daju dobar primjer u potpunosti smatra 29, a poriče 33 od sto roditelja koji su prihvatili učešće u istraživanju.
Od stotinu, 28 ih je djelimično saglasno sa tom tvrdnjom, a 10 nije željelo da se izjasni.
Ovi rezultati, smatra stručni tim Zavoda za školstvo, upućuju na karakter dominatno tradicionalne Škole u kojoj nije razvijeno međusobno, kao ni povjerenje đaka u upravu i stručne školske službe.
Ohrabrujuća je činjenica, navedena u dokumentu je da najveći broj ispitanika (73 odsto) izjavio da nije trpio nasilje od predavača, ali zabrinjavajuća je da bi se tek tri procenta onih koji imaju takvo iskustvo obratilo upravi Škole i to kako zbog nepovjerenja, tako i zbog izostanka reakcije na prijave.
- U Školi se osjećam sigurno dobijeni su sljedeći odgovori: potpuno se slažem 36 odsto, djelimično se slažem 41 odsto, ne slažem se 21 odsto anketiranih učenika/ca. Ovi nalazi ankete zahtijevaju hitnu pažnju i ukazuju na potrebu za poboljšanjem mjera koje osiguravaju fizičku i emocionalnu sigurnost učenika/ca, kao i za jačanjem međusobnog poštovanja i pozitivne školske klime - navodi se, pored ostalog, u izvještaju.
Problematizovano je i pitanje predrasuda koje učenici imaju prema seksualnom uznemiravanju i zaključeno da imaju razumijevanja prema onome ko ga vrši, pa je preporučeno da ih je "potrebno dodatno osnažiti u prepoznavanju, posebno graničnih slučajeva", kao što su razlika između udvaranja i uznemiravanja ili razlika između pedagoškog i ličnog odnosa. 
Preporuka je i da kod učenika treba razviti osjećaj empatije sa žrtvama, kako bi tu vrstu nasilja sagledali iz te pozicije.

1250x600

1084x550

Izvještaj Zavoda za školstvo: Nema povjerenja između učenika i uprave Gimnazije "Slobodan Škerović"

Predstava „Bladi Mun“, prema tekstu i u režiji Ane Đorđević, biće ponovo izvedena u ponedjeljak, 2. februara, u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Predstojeće izvođenje biće prilagođeno osobama oštećenog vida, uz obezbijeđenu audio-deskripciju i katalog predstave na Brajevom pismu, u saradnji sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore.
Na ovaj način nacionalni teatar nastavlja sa sprovođenjem inkluzivne programske politike. U prvom dijelu pozorišne sezone na isti način je izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, dok je „Bladi Mun“ već igrana i uz prevod na znakovni jezik za osobe sa oštećenjem sluha, u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Crne Gore.
Uloge u predstavi tumače Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević.
Dramaturg predstave je Stefan Bošković, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, scenografkinja Ljubica Petrović, dok su za muziku zaduženi Ivana Čanović i Bojan Jovović. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, a asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović. Izvršni producent je Danilo Milatović.
Govoreći o radu na predstavi, dramaturg Stefan Bošković istakao je da je proces stvaranja postavljen kao svojevrsni satni mehanizam – organizam neprestanih promjena koji se rotira, mijenja i pulsira, otvarajući prostor za velike odluke i sudbinske preokrete.
- Iza svega, rediteljka Ana Đorđević uspjela je da nedefinisanu mješavinu ljudskih sudbina i kosmičkih uticaja dovede u ravnotežu, konstruišući polifoni mehanizam u nježnu cjelinu iz koje sve nastaje i u kojoj sve nestaje - kazao je Bošković.
Ulaznice uz popust od 50 odsto, u okviru februarske akcije „Dvoje kao jedno – zaljubite se u pozorište“, mogu se kupiti putem veb-sajta cnp.me i na biletarnici CNP-a. Publika se o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati i putem društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i Viber kanala.

CNP: „Bladi Mun“ u ponedjeljak uz audio-deskripciju za osobe oštećenog vida

Dok RTCG problematizuje izbor Nikole Markovića za direktora RTNK, Javni servis prećutkuje sopstvenu praksu – činjenicu da Boris Raonić već godinama nezakonito obavlja funkciju generalnog direktora, uprkos više pravosnažnih sudskih presuda koje su to jasno potvrdile.
Javni servis RTCG jutros je na svom portalu problematizovao izbor Nikole Markovića za direktora Radio-televizije Nikšić. U opširnom tekstu RTCG dovodi u pitanje zakonitost Markovićevog izbora, pritom zaboravljajući jednu ključnu činjenicu: generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić godinama obavlja tu funkciju uprkos brojnim pravosnažnim sudskim presudama kojima je utvrđeno da je nezakonito izabran.
Takav pristup dodatno dobija na težini ako se ima u vidu da je Nikola Marković svojevremeno tužio RTCG zbog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, te da je sud 2023. godine presudio u njegovu korist. Podsjećanja radi, Marković je bio i protivkandidat Raoniću na konkursu za prvog čovjeka RTCG još 2021. godine.
RTCG o „jasnoj situaciji“, ali samo kad im odgovara
Kako piše portal RTCG, aktuelni konkurs za generalnog direktora Radio-televizije Nikšić, prema njihovoj ocjeni, „ne događa se ni u pravnoj nepoznanici, ni u prostoru institucionalne sive zone“.
„Naprotiv, događa se u izuzetno jasnoj situaciji, nakon što je nadležna državna institucija još prije više od dvije godine jasno, precizno i nedvosmisleno saopštila da je prethodni izbor aktuelnog generalnog direktora Nikole Markovića bio nezakonit i da je tim postupkom ozbiljno ugrožen javni interes“, navodi RTCG.
Međutim, izgleda da se u Javnom servisu pritom zaboravljaju brojne sudske presude koje se odnose upravo na nezakonit izbor Borisa Raonića.
Tri presude, ista poruka: izbor Raonića nezakonit
Osnovni sud u Podgorici je krajem prošle godine poništio odluku Savjeta RTCG kojom je Boris Raonić u septembru 2024. godine ponovo izabran za generalnog direktora Javnog servisa. Presuda je donijeta po tužbi Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, uz obrazloženje da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Isti sud je u julu prošle godine donio i prvostepenu presudu kojom je poništena odluka Savjeta RTCG od 2. septembra 2024. o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora nacionalnog emitera.
Ovo je, ujedno, treća prvostepena odluka Osnovnog suda kojom se konstatuje nezakonit izbor Borisa Raonića. Prve dvije, donesene po tužbama Nikole Markovića i Srđana Čovića, potvrđene su na Višem sudu i postale pravosnažne. Time je i formalno potvrđeno da se Boris Raonić već gotovo četiri godine nalazi na čelu Javnog servisa nezakonito.
Nikola Marković i Srđan Čović žalili su se Osnovnom sudu u Podgorici na izbor Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, budući da su mu bili protivkandidati u postupku izbora 2021. godine. Tužbe su podnijeli zbog, kako su naveli, brojnih nepravilnosti koje su pratile taj proces.
Osnovni sud u Podgorici je 2023. godine presudio u korist novinara Nikole Markovića, usvojivši tužbeni zahtjev i poništivši kao nezakonitu odluku RTCG o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa.
Krivična prijava protiv vrha RTCG
Dodatno, tokom 2024. godine protiv generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, kao i članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te rukovodioca Pravne službe Željka Mićovića, grupa zaposlenih u RTCG podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog sumnje na kriminalno udruživanje.
U krivičnoj prijavi se navodi da je ova grupa, djelujući udruženo, kršila zakone i omogućila Borisu Raoniću sticanje enormne imovinske koristi, te da postoji osnov sumnje za izvršenje više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, uključujući kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevaru, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotrebu službenog položaja.
Prema navodima iz prijave, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, zakoni su kršeni svjesno, namjerno i u kontinuitetu, čime je ugrožen javni interes, a Borisu Raoniću omogućeno nezakonito sticanje više od 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
Na kraju, predsjednik i dio članova Savjeta RTCG proglašeni su 2025. godine krivima zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, i to uprkos presudi Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. Izrečena im je uslovna kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko u narednom periodu ne počine novo krivično djelo.

Selektivno pamćenje Javnog servisa: Blate Markovića dok Raonić nezakonito sjedi u fotelji generalnog direktora

Univerzitet Crne Gore, zajedno sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, predstavlja nukleus crnogorskog obrazovanja i nauke, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ističući da od snage akademske zajednice zavisi budućnost društva i države.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovo kazao obrativši se na Univerzitetu Crne Gore povodom promocije publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“.
Govoreći o istorijskom kontekstu, Milatović je kazao da Crna Gora ove godine obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti, dok će 2028. obilježiti jubilej 150 godina od međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu, što nameće dodatnu odgovornost za konkretne rezultate i evropsku budućnost.
- Patriotizam nema druge mjere osim one koja se zasniva na obrazovanju, marljivom radu i poštovanju zakona - kazao je on.
Istakao je potrebu za obrazovnom politikom usklađenom sa tržištem rada, ekonomskom politikom održivog razvoja, jakim institucijama vladavine prava, kulturnom politikom koja njeguje raznolikost, energetskom održivošću, reindustrijalizacijom i digitalnom transformacijom kao stubovima razvoja u narednoj deceniji.
Milatović je, kako se dodaje, pozvao akademsku zajednicu da publikaciju pretvori u platformu za kontinuirano djelovanje.
- Pozivam vas da ova publikacija ne bude konačan doprinos Univerziteta razvoju Crne Gore, već temelj za dalje aktivno obrazovno i društveno djelovanje. Na tom putu u predsjedniku Crne Gore, imate pouzdanog i odgovornog partnera - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Patriotizam se mjeri obrazovanjem, radom i poštovanjem zakona

Televizija E širi svoj kreativni tim i traži pojačanja u redovima novinara, reportera, kamermana, grafičara i montažera.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPLx6pzSWuGE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Dan otvorenih vrata u Televiziji E biće 9. februara, a vaše je samo da pokažete dobru volju - mi ćemo vam prenijeti potrebno znanje.
Prijavite se na e-mail: redakcija@etv.me ili pozivom na broj 067/990-134.
Pridružite se profesionalnom i pozitivnom timu koji svakodnevno stvara bogat i raznovrstan program!

Tag: zavod-za-skolstvo

Završena ljetnja škola jezika i kulture „Crna Gora – moja postojbina“: Jačanje identiteta i veza sa maticom

Vršnjačko nasilje u danilovgradskoj školi: Konstatovani propusti uprave, roditelji povrijeđenog dječaka traže smjenu direktorice

Izvještaj Zavoda za školstvo: Nema povjerenja između učenika i uprave Gimnazije "Slobodan Škerović"

CNP: „Bladi Mun“ u ponedjeljak uz audio-deskripciju za osobe oštećenog vida

Selektivno pamćenje Javnog servisa: Blate Markovića dok Raonić nezakonito sjedi u fotelji generalnog direktora

Milatović: Patriotizam se mjeri obrazovanjem, radom i poštovanjem zakona

9. februara Dan otvorenih vrata u TV E: Tražimo novinare, kamermane, grafičare, montažere

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO