AI ulazi u crnogorske škole, ali učenik mora da misli svojom glavom

Vještačka inteligencija (AI) može doprinijeti kvalitetu nastave, ali se ona u škole mora uvoditi postepeno i sistematično, uz jasne pedagoške, etičke i stručne kriterijume, poručuju iz Zavoda za školstvo, dok nastavnik njemačkog jezika Edin Skenderović smatra da AI može biti od pomoći samo ako se koristi promišljeno i kao dopuna, a ne zamjena za samostalan rad.

Iz Zavoda su agenciji MINA kazali da AI ima potencijal da značajno promijeni način na koji se uči, ali da je još rano procjenjivati da li će njen uticaj biti veći od onog koji je svojevremeno imao internet. 

Kako su naveli, internet je omogućio širok pristup informacijama, dok vještačka inteligencija omogućava njihovu bržu obradu, prilagođavanje, povezivanje i stvaranje novih sadržaja.

- U obrazovanju to može značiti da učenik dobije dodatno objašnjenje prilagođeno svom nivou znanja, podršku u istraživanju, povratnu informaciju ili pomoć pri razvijanju ideje, a nastavniku može pomoći u pripremi različitih nastavnih materijala i osmišljavanju aktivnosti - smatraju u Zavodu.

Oni su istakli da sama tehnologija nije garancija boljeg obrazovanja.

- Kvalitet zavisi od načina na koji se koristi, postavljenih ishoda učenja i stručnog vođenja nastavnika. Zbog toga se vještačka inteligencija u obrazovanje ne može uvoditi stihijski, već sistematično, razvojno primjereno i uz jasne pedagoške, etičke i stručne kriterijume - rekli su iz Zavoda. 

Primjena vještačke inteligencije u crnogorskim školama trenutno je u fazi postepene integracije ali, kako su naveli iz Zavoda, nije jednako razvijena u svim obrazovnim ustanovama.

- Najčešće se koristi kao pomoćni alat za pripremu nastavnih materijala, izradu zadataka, traženje ideja, pojednostavljivanje objašnjenja i podršku učenju. Međutim, njen razvoj više se ne oslanja samo na pojedinačne inicijative nastavnika - kazali su iz te institucije.

Kako su dodali, sistematski pravac uvođenja AI već je prepoznat Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035. i Okvirom nacionalnog kurikuluma Crne Gore – dokumentima kojima su digitalna pismenost i informaciona i medijska pismenost utvrđene kao međupredmetne teme koje će se razvijati kroz različite nivoe obrazovanja, predmete i aktivnosti.

- Naredni korak biće razrada tih opredjeljenja kroz nove i revidirane predmetne programe, konkretne ishode učenja, nastavne materijale, uputstva i modele rada - rekli su iz Zavoda.

Zavod za školstvo, kako su naveli iz te institucije, svoje aktivnosti usmjerava na razvoj predmetnih programa, stručno usavršavanje nastavnika, izradu pratećih materijala i pružanje podrške školama tokom primjene novih sadržaja.

U Zavodu smatraju da AI već može imati široku primjenu u učionici, ali pod uslovom da njeno korišćenje bude pedagoški opravdano i usmjereno ka jasno definisanim ishodima učenja.

- Nastavnici je mogu koristiti za izradu radnih listova, pitanja, testova i kvizova, prilagođavanje tekstova različitim nivoima znanja, osmišljavanje problemskih situacija i projektnih zadataka, dok učenicima može pomoći da dobiju dodatno objašnjenje, uporede različita rješenja ili razviju ideju - istakli su iz Zavoda.

Međutim, poručuju da AI ne smije postati zamjena za učenikov proces razmišljanja.

- Važno je da učenik ne preuzima odgovor kao gotov proizvod, već da ga provjeri, dopuni, objasni i poveže sa sopstvenim zaključivanjem - istakli su iz Zavoda.

Uz prednosti, AI donosi i niz rizika, a Zavod kao najveće izdvaja nekritičko prihvatanje odgovora, preuzimanje netačnih ili izmišljenih informacija, prekomjerno oslanjanje na alate, plagiranje, ugrožavanje privatnosti, nepoštovanje autorskih prava i pristrasnost generisanih sadržaja.

- Zloupotreba postoji kada učenik gotov odgovor predstavi kao sopstveno znanje ili autorski rad, bez razumijevanja, provjere i ličnog doprinosa - kazali su iz Zavoda. 

Zato će se, kako ističu, paralelno sa razvojem predmetnih programa, razvijati dodatni materijali i uputstva koja će nastavnicima pomoći da jasno razlikuju obrazovno opravdanu upotrebu vještačke inteligencije od postupaka koji narušavaju, samostalnost i odgovornost u učenju i izradi radova. 

Kada je riječ o sve češćem korišćenju AI alata pri izradi domaćih zadataka, u Zavodu smatraju da odgovor škola ne može biti samo zabrana korišćenja tehnologije, već da su potrebna jasna pravila, razvoj pismenosti u oblasti vještačke inteligencije i postepeno prilagođavanje načina poučavanja i ocjenjivanja.

Zadaci bi, kako su dodali, trebalo da zahtijevaju lični doprinos učenika, primjenu sadržaja u konkretnom kontekstu, argumentovanje izbora i predstavljanje procesa rada. 

Razvoj AI dodatno potvrđuje potrebu za raznovrsnijim načinima praćenja i vrednovanja učenika.

Iz Zavoda su istakli da klasičan domaći zadatak ili gotov tekst više ne mogu uvijek biti dovoljan dokaz o tome šta učenik zaista zna i može samostalno da uradi.

- Veći značaj treba dati radu u učionici, usmenom obrazlaganju, praktičnim, problemskim i projektnim zadacima, prezentacijama, debatama, portfoliju, nacrtima i praćenju faza nastanka rada  - ocijenili su iz Zavoda.

Ocjenjivanje bi, kako su naveli, trebalo više da prati način razmišljanja, korišćenje i provjeru izvora, argumentovanje, kreativnost, primjenu znanja i sposobnost učenika da objasni sopstveni postupak.

- Vještačka inteligencija može biti pomoćni alat, ali konačna stručna procjena ostaje odgovornost nastavnika - rekli su iz Zavoda dodajući da će novi predmetni programi i prateća uputstva pružiti nastavnicima jasniju podršku za vrednovanje procesa učenja i autentičnog učeničkog doprinosa.

Iz Zavoda su kazali da škole treba da imaju jasna pravila o korišćenju AI alata poput ChatGPT-a, kako bi učenici, nastavnici i roditelji znali kada je korišćenje vještačke inteligencije dozvoljeno i obrazovno opravdano, kada je obavezno navesti njenu upotrebu i šta predstavlja narušavanje akademske čestitosti. 

Pravila bi, prema njihovim riječima, trebalo da obuhvate dozvoljene i nedozvoljene načine korišćenja, transparentno navođenje alata, provjeru tačnosti informacija, zaštitu ličnih podataka, poštovanje autorskih prava, uzrasnu primjerenost i odgovornost za predati sadržaj. 

Ta pitanja, međutim, neće biti uređivana izolovano na nivou pojedinačnih škola, već bi, kako su rekli iz Zavoda, njihova dalja razrada trebalo da bude dio sistemskog procesa izrade predmetnih programa, preporuka, pratećih materijala i uputstava za nastavnike.

U Zavodu smatraju da AI pismenost treba da postane dio savremene digitalne i informaciono-medijske pismenosti.

To, kako su pojasnili, ne podrazumijeva samo sposobnost korišćenja alata, već i razumijevanje načina na koji rade, njihovih mogućnosti i ograničenja, provjeru tačnosti sadržaja, zaštitu privatnosti, prepoznavanje pristrasnosti i odgovornu upotrebu.

- Sa osnovnim konceptima može se početi već u mlađem osnovnoškolskom uzrastu, kroz igru, jednostavne primjere i praktične aktivnosti. Učenici mogu učiti da računarski sistem prepoznaje obrasce na osnovu podataka, da odgovor nije uvijek tačan i da informacije treba provjeravati - rekli su iz Zavoda. 

Učenike bi, prema preporukama Zavoda, trebalo motivisati zadacima u kojima moraju da uporede odgovore, pronađu grešku, provjere tvrdnju, postave kvalitetnije pitanje, razviju više rješenja i obrazlože izbor, umjesto da samo preuzmu gotov odgovor.

Jedan od ključnih uslova za širu primjenu AI je osposobljavanje nastavnika, a iz Zavoda su naveli da nivo njihove osposobljenosti nije ujednačen. 

- Postoje nastavnici koji vještačku inteligenciju već koriste na kreativan i odgovoran način, ali je velikom broju potrebna dodatna stručna podrška - kazali iz Zavoda ističući da, zbog brzine promjena, obuka ne može biti jednokratna, već mora biti kontinuirana i povezana sa razvojem predmetnih programa i konkretnom nastavnom praksom.

Zavod je već realizovao programe stručnog usavršavanja „AI alati kao podrška nastavniku – kreiranje nastavnih materijala i materijala za provjeru znanja“ i „Pametna učionica kroz integraciju vještačke inteligencije u nastavni proces“.

U okviru programa „Digitalna tehnologija i vještačka inteligencija za igru i učenje“ organizovana je i trodnevna obuka za 68 nastavnika i nastavnica četvrtog razreda osnovne škole, koja je obuhvatila osnove AI pismenosti, rad sa micro uređajima, dizajnersko razmišljanje i smislenu primjenu digitalne tehnologije u nastavi.

Iz Zavoda su kazali da je u narednom periodu planirano proširivanje broja i obuhvata obuka, koje će uključivati praktičnu primjenu alata, kritičku provjeru rezultata, zaštitu podataka, autorska prava, prepoznavanje pristrasnosti i načine vrednovanja učeničkog rada.

- Pored obuka, važan segment biće izrada pratećih materijala, primjera dobre prakse i stručnih uputstava, kao i kontinuirana podrška nastavnicima tokom primjene novih programa - dodali su iz Zavoda.

Nastavnik njemačkog jezika Edin Skenderović AI već koristi kao dodatni alat u pojedinim segmentima pripreme nastave, posebno za pronalazak izvora i materijala.

Ipak, Skenderović je kazao da trenutno vidi više izazova nego prednosti kada je riječ o načinu na koji učenici koriste AI, ali i načinu na koji se to odražava na njihov odnos prema učenju i samostalnom radu.

- Primjetno je da se sve manje trude da samostalno savladaju određeno gradivo, dok se sadržaji dobijeni korišćenjem vještačke inteligencije nerijetko preuzimaju bez provjere i kritičkog odnosa prema njima - kazao je Skenderović.

Kako je naveo, problem nastaje kada učenici AI ne koriste kao pomoćno sredstvo u učenju, već kao primarni mehanizam razmišljanja i dolaženja do odgovora.

Takav pristup, prema ocjeni Skenderovića, nosi rizik da učenik dobije gotovo rješenje, a da pritom izostane proces razmišljanja, povezivanja činjenica i samostalnog zaključivanja koji je suštinski važan za učenje.

- AI može biti od pomoći samo ukoliko se koristi promišljeno i kao dopuna, a ne zamjena za samostalan rad - naglasio je Skenderović.

On smatra da bi AI mogla značajno unaprijediti rad nastavnika tako što bi preuzela dio tehničkih i administrativnih poslova.

- Automatizovanje određenih rutinskih i birokratskih obaveza nastavnicima bi ostavilo više vremena i prostora za ono što je suština njihovog posla, a to je kvalitetan, produktivan i neposredan rad sa učenicima - rekao je Skenderović.

On je istakao da su za uspješniju primjenu AI u školama potrebne adekvatne obuke nastavnika, kvalitetni priručnici i jasne smjernice, ali i edukacija učenika.

- Potrebno im je objasniti na koji način mogu pravilno i odgovorno koristiti AI, ali i zbog čega je važno da gradivo savladavaju samostalno i da tehnologija ne postane zamjena za učenje i razvijanje sopstvenih sposobnosti - naveo je Skenderović.

On očekuje širu primjenu AI u crnogorskim školama, naročito u administrativnim, tehničkim i birokratskim poslovima, ali ne vjeruje da će tehnologija zamijeniti nastavnika u neposrednom radu sa učenicima.

- Kompetencije, iskustvo, emocije i vještine nastavnika ključni su i AI ne može da zamijeni nastavnika - smatra Skenderović.

On je istakao da je u vremenu ubrzane digitalizacije važno da sa djecom rade obučeni nastavnici, ali i da roditelji budu uključeni u taj proces.

- Zajednički zadatak škole i porodice je da djecu pripreme za okruženje koje će se, kako sada stvari stoje, sve više oslanjati na vještačku inteligenciju, ali i da ih nauče kako da u takvom okruženju samostalno razmišljaju, uče, procjenjuju informacije i razvijaju sopstvene sposobnosti - kazao je Skenderović.

U Zavodu AI vide istovremeno kao veliku priliku i veliki izazov za obrazovanje u narednoj deceniji.

Kako su kazali, AI može pomoći u prilagođavanju nastave, učiniti sadržaje pristupačnijim, podržati nastavnike i podstaći učenike na istraživanje, kreativnost i rješavanje problema. 

- Međutim, bez razvijenog kritičkog mišljenja, jasnih pravila, osposobljenih nastavnika, zaštite podataka i dosljednog poštovanja akademskih prava, može dovesti do nekritičkog preuzimanja sadržaja, slabljenja samostalnosti i produbljivanja postojećih razlika - upozorili su iz Zavoda.

Zavod za školstvo vještačku inteligenciju posmatra kao priliku kojom treba odgovorno i sistematično upravljati. 

Zato je, kako su istakli, važno da uvođenje AI bude dio dugoročnog i povezanog procesa: od strateških dokumenata i kurikuluma, preko predmetnih programa i materijala, do kontinuiranih obuka, stručne podrške i praćenja primjene. 

- Cilj nije da tehnologija zamijeni nastavnika ili učenikovo mišljenje, već da nastavnicima i učenicima pruži dodatnu podršku za kvalitetnije, aktivnije i odgovornije učenje - zaključili su iz Zavoda.