Učenici područnog odjeljenja andrijevičke Osnovne škole „Bajo Jojić“ u Rijeci Marsenića danas su se našli u školskim klupama, a za njih je državni praznik bio radni dan, pišu Vijesti.
Prema nezvaničnim informacijama, đaci iz tog područnog odjeljenja došli su u školu na poziv jednog od nastavnika koji je rad na državni praznik obrazložio „pripremama za dolazak inspekcije, koja se očekuje u ponedjeljak“.
U školu će, nakon današnjeg nastavnog dana, ipak doći više inspekcija – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je zahtjev prosvjetnim inspektorima za hitno postupanje, ali i inspektorima rada za provjeru i utvrđivanje nepravilnosti u vezi sa nepoštovanjem neradnih dana u vrijeme državnog praznika.
- Neposredno prije Vašeg obraćanja, dobili smo nezvanične informacije o navedenom, te smo odmah, u cilju provjere i utvrđivanja činjenica uputili školi zahtjev za hitno izjašnjenje, ali i Prosvjetnoj inspekciji za hitno postupanje po prijavi. Uputili smo i zahtjev Inspekciji rada za hitno utvrđivanje činjenica u vezi sa nepoštovanjem državnih praznika, odnosno neradnih dana u vrijeme državnih praznika. O svim daljim postupcima, a u skladu sa postupanjima nadležnih institucija, bićete blagovremeno obaviješteni - odgovoreno je Vijestima iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Nastavnik ignoriše državni praznik: Učenici područnog odjeljenja OŠ “Bajo Jojić” danas na nastavi

Osnovcima i srednjoškolcima koji su bili najuspješniji na konkursu Matice crnogorske na temu „Trajanje u kamenu“, proteklog vikenda su u devet gradova dodijeljene nagrade. Matica crnogorska je ovo nadmetanje organizovala u susret 21. maju, Danu nezavisnosti Crne Gore. Nadmetanje je u većini gradova podrazumijevalo literarni rad na zadatu temu, dok je na Cetinju imalo i likovni, a u Herceg Novom i muzički segment.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Kao i prošle godine, i ove godine je odziv bio veliki, posebno u Herceg Novom, na Cetinju i Rožajama, gdje se nadmetanje održavalo prvi put. Literarno nadmetanje se prvi put održalo i u Baru i Danilovgradu.&nbsp; Posebno svečano je bilo u Herceg Novom gdje je konkurs organizovan u tri kategorije, te okupio 339 mladih literata, slikara i muzičara, pa su nagrade dodjeljivane tri dana za redom. Žiri je nagradio ukupno 115 učenika. Konkursi tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske su već tradicionalni, a prema riječima koordinatorke konkursa Jovanke Veljović, sekretarke Ogranka Herceg Novi Matice crnogorske, ovo je do sada bila najuspješnija godina, kako po broju prijava, tako i po broju nagrada, organizacije i kvaliteta realizacije. Nastavljena je saradnja sa krovnom ustanovom kulture JUK Herceg Fest-om, pa je jedan takmičarskih dana muzičkog dijela manifestacije održan u foajeu Dvorane Park, dok su preostala dva organizovana i održana u prostorijama Ogranka Matice crnogorske. U hercegnovskom žiriju su bili Stevan Koprivica, dramski pisac i reditelj, Bogdan Musović, istoričar umjetnosti i skulptor, slikar Darko Vlaović, te profesori muzike Jelena Popović, Sara Vujović, Bosiljka Kulišić, Ivan Derzhiev, Irena Mijušković, Ana Vasić, Maja Žmukić, Linda Poznanović, Lara Bubanja i Đuro Poznanović.&nbsp; Članovi žirija u ostalim gradovima bili su Jelena Orlandić-Medojević, Dragana Erjavšek, Tijana Rakočević, Marija Šušter, Žana Karadžić, Danka Vuletić, Boris Đurović i Jasmina Nikčević, zatim Luka Lagator, Vesko Pejović, Maja Šofranac, Rajko Radulović i Slavka Daković.&nbsp; I na Cetinju je organizovan poseban umjetnički program na platou ispred Ogranka Matice crnogorske. U Prijestonici su se učenici osnovnih i srednjih škola nadmetali slikom i riječju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  U okviru I kategorije za učenike srednjih škola prva nagrada je pripala Ivi Vučinić, a druga nagrada pripala je Lazaru Popivodi, učenicima Gimnazije, dok je treću nagradu žiri dodijelio Anji Latković, učenici Srednje sručne škole. U II kategoriji nagrađeni su učenici Srednje stručne škole. Prva nagrada pripala je Dragani Muratović, a druga Luki Popoviću. Kada su u pitanju osnovne škole, u kategoriji za učenike od IV do VI razreda, nagrađeni su učenici OŠ „Njegoš“. Prvo mjesto je zaslužila Anastasija Jauković, drugo mjesto je pripalo Vukašinu Đurišiću, dok je treća nagrada pripala Kristijanu Mijanoviću. U kategoriji za učenike od VII do IX razreda dvije prve nagrade pripale su Anici Mitrović, učenici OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i Nikolini Mijanović, učenici OŠ „Njegoš“. Dvije druge nagrade pripale su učenicama OŠ „Njegoš“ Sari Batrićević i Lei Batinić. Treće mjesto podijelili su Tomaš Vujić iz škole „Lovćenski partizanski odred“ i Lana Milić iz škole „Njegoš“.&nbsp; Kada je u pitanju likovni segment, u kategoriji od I do II razreda osnovne škole nagrađena su djeca iz škole „Lovćenski partizanski odred“. Dvije prve nagrade pripale su Hani Jovanović i Dušanu Maretiću, dvije druge nagrade dobili su Lazar Vujović i Bogdan Krivokapić, dok su treće mjesto podijelili Petra Martinović i Ilija Strugar. U kategoriji srednjih škola nagrada je dodijeljena Nikolini Kašćelan, učenica Gimnazije. Koordinator konkursa za Cetinje bio je Vesko Pejović.&nbsp; U Podgorici su se dobitnici okupili u prostorijama Matice crnogorske gdje je nagrade uručio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. U kategoriji učenika od I do III razreda osnovnih škola dodijeljena je samo jedna nagrada i to prva Bogdanu Rajkoviću iz osnovne škole „Oktoih“. Najbolja u kategoriji učenika od IV do VI razreda bila je Darija Božović, drugo mjesto pripalo je Jani Bošković, a treće Jakovu Vukčeviću. Svo troje pohađaju osnovnu školu „Novka Ubović“. Najbolji u kategoriji od VII do IX razreda bio je Andrej Đurišić iz OŠ „Oktoih“, drugonagrađena je Sofija Brković iz OŠ „Milorad Musa Burzan“, a treće mjesto je pripalo Uni Franović iz OŠ „Štampar Makarije“. U kategoriji koja je obuhvatala učenike I i II razreda srednje škole, nagrađeno je dvoje učenika iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ i to prvim mjestom Dragan Kadrić, a druga mjesto je pripalo Aleksandri Radunović.&nbsp; Koordinatorka konkursa za Podgoricu bila je Jelena Orlandić-Medojević.&nbsp; U Baru je svečana dodjela nagrada na konkursu „Trajanje u kamenu“ održana u prostorijama Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“, a nagrade je najuspješnijima dodijelio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. Jedina dobitnica u kategoriji osnovnih škola je Majda Grbović, učenica IX razred OŠ „Anto Đedović“. U kategoriji učenika I i II razreda srednje škole prvo mjesto je zaslužila Samra Tombarević iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, druga nagrada je pripala Anđeliji Đurković iz Gimnazije „Niko Rolović“, a treća Violet Lončar iz Srednje stručne škole. U kategoriji učenika III i IV razreda srednje škole prvo mjesto pripalo je Anđeli Zindović iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Po odluci žirija, ostale nagrade nijesu dodijeljene. Koordinatorka konkursa u Baru je bila Marija Šušter.&nbsp; U Nikšiću su nagrađena četiri učenika osnovnih škola, a nagrade je u Gradskoj kući podijelila predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević. Najbolja u kategoriji od IV do VI razreda bila je Aleksandra Damjanović iz škole „Janko Mićunović“, drugo mjesto je pripalo Ivanu Popari iz iste škole, dok je treću nagradu dobio Petar Kotri iz škole „Ratko Žarić“. U kategoriji od VII do IX razreda drugo mjesto je pripalo Heleni Popović iz škole „Olga Golović“. Koordinatorka konkursa bila je Dragana Erjavšek.&nbsp; I u Danilovgradu su nagrađene učenice osnovnih škola i to: Desanka Milatović i Milena Bošković iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ i Ksenija Stijepović iz osnovne škole „Njegoš“ iz Spuža u kategoriji od VII do IX razreda, te Kateryna Zhuravlova iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ u kategoriji od IV do VI razreda. Koordinator konkursa u Danilovgradu bio je Boris Đurović, a nagrade je u biblioteci „Mihailo Miho Vuković“ dodijelio predsjednik tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske Veselin Popović.&nbsp; U Beranama su nagrađene dvije učenice osnovne i dvije učenice srednje škole. U kategoriji od VII do IX razreda najuspješnija je bila Maša Mašović iz škole „V. Radunović“, a druga nagrada pripala je Elmi Kalač iz škole „Vuk Karadžić“. Najbolja u kategoriji I i II razreda srednje škole bila je Lina Muratović iz Srednja medicinske škole, a u kategoriji III i IV razreda Maša Pešić iz iste škole. Koordinator konkursa je bio Jovan Mališić, predsjednik beranskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp; U Šavniku su dodijeljene dvije nagrade učenicama Osnovne škole JU Obrazovni centar. Prva nagrada u kategoriji za učenike od IV do VI razreda pripala je Maši Dragić, a u kategoriji za učenike od VII do IX razreda prvu nagradu je dobila Jovana Janković. Koordinatorka konkursa za Šavnik bila je Žana Karadžić.&nbsp; Nešto više dobitnika bilo je u Rožajama gdje se nadmetanje organizovalo prvi put. U kategoriji za učenike od IV do VI razreda prvu nagradu žiri je dodijelio Ajni Murić, drugu Mineli Tahirović, a treću Emseli Kalač, učenicama škole „25. maj“. U kategoriji za učenike od VII do IX razreda najbolja je bila Hajrija Dacić iz Osnovne škole „Mustafa Pećanin“, drugu nagradu je žiri dodijelio Selmi Ramović iz OŠ „Donja Lovnica“, a treću Emri Kalač iz OŠ „Bratstvo-jedinstvo“- Skarepača. Najbolja u kategoriji za učenike I i II razreda srednje škole bila je Amina Salihović iz Medrese „Mehmed Fatih“, druga je Lahira Halilović, a treća Bahta Dacić, obje iz Gimnazije „30. septembar“. Troje gimnazijalaca je nagrađeno u kategoriji za učenike III i IV razreda srednje škole i to prvom nagradom Hana Kuč, drugom Amar Kalač, a trećom Lina Šutković. Koordinator konkursa bio je Avdo Nurković, predsjednik rožajskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp; Osim poklona najboljim učenicima na konkursu, Matica crnogorska je uručila posebne zahvalnice školama i mentorima koji su omogućili da ovogodišnje nadmetanje bude uspješno realizovano.&nbsp; Radove nagrađenih učenika Matica crnogorska će objaviti kao posebno izdanje.

1250x600

Dodijeljene nagrade najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola

U Gimnaziji "Podgorica" danas je održan sastanak i druženje predstavnika učeničkih parlamenata više srednjih škola iz Crne Gore. Učestvovali su učenici Gimnazije &nbsp;"Slobodan Škerović", Ekonomske škole „Mirko Vešović“, SSŠ „Ivan Uskoković“, Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada, kao i Privatne gimnazije „Podgorica“. Teme sastanka bile su: mentalno zdravlje mladih, izazovi školovanja u privatnoj školi, te obrazovanje u funkciji učenika. U prijatnoj atmosferi školskog dvorišta, predstavnici su otvoreno razmjenjivali mišljenja, ideje i stavove, pokazujući visok nivo zrelosti i spremnosti za dijalog o važnim pitanjima koja se tiču njihovog školovanja. Svi prisutni složili su se da je osnovni cilj ovakvih susreta jačanje uloge i glasa učenika u obrazovnom sistemu, kao i stvaranje snažnije međusobne povezanosti među srednjoškolcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512150520_870243f9a89b1ae33fa575ef6d2f8d4b186406882f74046967bb3375020d94a1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512150520_870243f9a89b1ae33fa575ef6d2f8d4b186406882f74046967bb3375020d94a1" data-rendition-name="original" width="337" height="331" loading="lazy" alt="učenici"> </figure>  Sastanku je prisustvovala i Marija Gošović, direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje, koja je iznijela svoja iskustva iz perioda kada je radila sa učeničkim parlamentima i podstakla učenike da aktivno učestvuju u kreiranju boljeg školskog okruženja. Razgovor i druženje vodila je profesorica Jelena Lalović, a događaj je završen uz zajedničku želju da ovakvi susreti postanu redovna praksa, kako bi dodatno osnažili saradnju i međusobno razumijevanje učenika različitih srednjih škola u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512150520_4fa33119ad68eab039970f267bfe3a2a6237511a2a9690a140675f8b79cf2a0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512150520_4fa33119ad68eab039970f267bfe3a2a6237511a2a9690a140675f8b79cf2a0c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="učenici"> </figure>  &nbsp;

Iz učionica u dijalog: Neophodno jačanje glasa učenika u obrazovnom sistemu

Učenici Osnovne škole „Lovćenski partizanski odred“, članovi Đačkog parlamenta, pokrenuli su humanitarnu akciju prikupljanja novca za liječenje sugrađanina Slobodana Bata Jankovića.
Kako je saopšteno iz škole, đaci su prikupili 2.300 eura, a njihovoj akciji su se priključili i nastavnici, pa je ukupan iznos dostigao 2.950 eura.
- Budimo ponosni na našu djecu - poručili su iz škole.

Lekcija iz humanosti: Osnovci sa Cetinja prikupili skoro 3.000 eura za liječenje sugrađanina

Učenik šestog razreda Osnovne škole "Pavle Rovinski" u Podgorici prtučen je sinoć u blizini te obrazovne ustanove, potvrđeno je Portalu ETV iz policije.
Kako nam je rečeno, njega su palicama napala tri učenika devetog razreda te škole. Učenik je tom prilikom zadobio teške povrede.
- Identifikovani dječaci su 2011. godište, učenici devetog razreda. Nastavljamo rad na predmetu - poručili su iz policije.

Tamara Klikovac

Polumaturanti palicama pretukli učenika OŠ "Pavle Rovinski"

Pravovremenom reakcijom pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Nikšić spriječena je tuča učenika nikšićke Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, objavio je portal RTNK.
Prema saznanjima tog medija u grupi je bilo od 50-60 učenika prvog i drugog razreda pomenute škole.
Povrijeđenih nije bilo, a policija je privela desetak učenika i biće pozvani i njihovi roditelji.
U toku su aktivnosti na rasvjetljavanju tog slučaja.

Nikšić: Policija spriječila grupnu tuču srednjoškolaca, privedeno desetak učenika

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u protekla tri dana u okviru manifestacije “Dani nauke i inovacija 2024” realizovao je projekat “Čudesni svijet morskih dubina”, koji je finansiralo Ministarsvo prosvjete, nauke i inovacija.
Kako je za Radio Kotor kazala viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora dr Branka Pestorić, organizovani su dolazici grupa iz cijele države sa akcentom na sjeverni i centralni dio Crne Gore, kao i ruralna područja.
- U okviru ovog projekta 650 učenika osnovnih i srednjih škola imalo je priliku da se upozna sa radom Instituta. Najprije su obišli Laboratoriju za hemiju i okenografiju, gdje su mogli da vide razne sonde koje mi koristimo za određivanje fizičkih karakteristika vode, koncentracije kiseonika u moru, kvaliteta vode za kupanje, odnosno mikrobiološki aspekt vode. Na različite načine je predstavljen planktonski svijet u moru, kako preko 3D štampanog materijala, fitoplanktonskih organizama, a imali su i mogućnost mikroskopiranja, odnosno pregledavanja uzoraka pod lupom. Tu je takođe i ichtioplankton, ali i bentosni organizmi, gdje su se djeca upoznala sa različitim vrstama, kako biljnim i životinskim koje žive na morskom dnu, ali i načinom upotrebe ključeva. Nakon toga obilazili su Laboratoriju za ribarstvo gdje im je praktično prikazana disekcija riba, razlika između muškog i ženskog pola, odvajanje otolita, gledanje otolita pod mikroskopom i predstavljanje svih organa ribnjih vrsta - kazala je Pestorić.
Nakon laboratorija, kako dodaje, uslijedio je obilazak Akvarijuma Boka u trajanju od 30 do 40 minuta, u zavisnosti od uzrasta i od interesovanja djece.
Vrijednost projekta “Čudesni svijet morskih dubina” koji je odobren na konkursu Ministarstva prosvijete nauke i inovacija je 3.000 eura.

Institut za biologiju mora posjetilo 650 osnovaca i srednjoškolaca

Brojni su razlozi zbog kojih ove godine 630 djece nije upisano u prvi razred, a najčešći je kašnjenje u razvoju jezika i govora. To potvrđuju stručnjaci i nadležni u obrazovnom sistemu sa kojima smo razgovarali o problemu odgađanja upisa u prvi razred osnovne škole.
Statistika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokazuje da ove godine nije upisano 630 prvaka, a lani ih je bilo 628. Iz ovog resora podsjećaju da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina.
<h2>Izmiču im vršnjaci, problem se ne rješava</h2>
Anita Marić, logoped i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo, prati tok ovih izazova. Ona za Pobjedu kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govora - nije jedini. Saopštava podatak i da roditelji odluku o odgađanju donose zato što smatraju da dijete nije emocionalno zrelo. Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresije - poručuje Marić.
- Zabrinjavajuće je nepovjerenje koje roditelji pokazuju prema djeci, a moguće i nepovjerenje u sopstvene roditeljske kompetencije i ono što su im pružili da bi dostigli određenu zrelost – kaže ona.
Ističe i da se djeca ne upisuju u prvi razred zato što kratko borave u školi, samo tri i po sata, a da roditelji često nemaju mogućnost da obezbijede čuvanje nakon škole, jer su na poslu. Marić podsjeća da je za prvi razred zakonom samo uređeno jutarnje čuvanje djece, te da je to jedina podrška koju roditelji imaju.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili kako se može riješiti pojava odgađanja upisa u prvi razred. Pozivaju se na propise, te ističu da saglasno odredbama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, djetetu se može odgoditi početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja. Prilikom upisa u prvi razred obavlja se testiranje kroz razgovor sa psihologom ili pedagogom.
- Roditelj ne može samoinicijativno odlučiti da se dijete ne upiše u školu, već o tome, ukoliko postoji konkretan razlog, mišljenje daje Komisija za upis djece u školu, uz mišljenje pedagoga i psihologa – rekli su oni.
Socijalna radnica Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji upozorava da se povećava broj djece s razvojnim poteškoćama i teškoćama u govoru. Kaže da svake godine to potvrđuju stručnjaci iz oblasti logopedije, psihologije...
- Ovaj problem upućuje na hitnu potrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bismo na najbolji mogući način pomogli djeci u njihovom razvoju – kaže Žunjić.
<h2>Rješenje</h2>
Pojedini roditelji vide rješenje u vraćanju osmogodišnjeg sistema školovanja. Komunicirali su sa Udruženjem Roditelji i traže da se ukine aktuelni devetogodišnji model obrazovanja, a kao glavni razlog navode da je djeci oduzeta godina djetinjstva, jer smatraju da prerano ulaze u obrazovni sistem.
- Polaskom u školu, igra i učenje prilagođeno dječjem uzrastu ne bi smjeli prestati, ali su iskustva roditelja po ovom pitanju različita. Tu možda i jeste problem našeg obrazovnog sistema, jer je iskopiran dio u broju godina od zapadnih sistema, ali je način rada drugačiji i nije ujednačen. Sve se svodi na pojedince, odnosno nastavnike kako organizuju način rada i kakav pristup imaju. Osim toga, ni logistika nije prilagođena, nema produženih boravaka i komplikuje se porodična organizacija – kaže Žunjić.
Dodaje da se postavlja pitanje, a iskustva iz regiona nijesu naročito ohrabrujuća, da li bi kasniji polazak u školu zaista doveo do smanjenja govorno-jezičkih smetnji. Ključno je, ističe, i kako bi roditelji iskoristili tu dodatnu godinu – da li bi ona zaista doprinijela boljem razvoju djece ili bi samo odgodila suočavanje sa izazovima koji se javljaju u procesu obrazovanja.
- Nijesmo sigurni da govorno-jezičke smetnje treba direktno povezivati sa činjenicom da imamo devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja. Razvoj djeteta i njegove govorno-jezičke sposobnosti se prate kroz razvojne mape koje stručnjacima omogućavaju da ocijene napredak i eventualne poteškoće. Sam razvoj djece, uključujući i sve veći problem govorno-jezičkih smetnji kod nas i u regionu, treba sagledati kao ozbiljan signal, bez obzira na to da li je u pitanju osmogodišnji ili devetogodišnji obrazovni sistem – rekla je Žunjić.
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odgađanja polaska u osnovnu školu.
I akademik Crnogorske akademije nauka prof. dr Slobodan Backović kaže da se smanjenjem trajanja osnovnog obaveznog školovanja za jednu godinu i vraćanjem na osmogodišnje sigurno ne bi poboljšao i unaprijedio kvalitet osnovnog obrazovanja.
- O tome ne treba razmišljati. Naprotiv, treba povećati vrijeme boravka djece u školama (nedjeljna norma časova) za vrijeme obaveznog devetogodišnjeg obrazovanja. Treba znati da podaci EU (Eurydice) pokazuju da je Crna Gora na posljednjem mjestu, od sedamnaest evropskih zemalja sa devetogodišnjim obaveznim obrazovanjem, po broju sati koje provode djeca u školi u toku svog obaveznog redovnog obrazovanja. Od trideset devet evropskih zemalja, samo je u tri zemlje obavezno obrazovanje osmogodišnje – rekao je Backović.
Marić je objasnila i zašto se držimo devetogodišnjeg sistema školovanja. Podsjeća da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, dok predškolsko još nije. Da bi se obrazovno-vaspitnim procesom obuhvatio što veći broj djece, devetogodišnji model osmišljen je s ciljem ranijeg uključivanja u sistem, kako bi na jednak i odgovoran način pružio obrazovanje i vaspitanje svim šestogodišnjacima. Navodi da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vještine: podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na školsko okruženje, razvijaju socijalne i emocionalne vještine, odgovornosti, empatija....
- Što se tiče akademskih vještina u I razredu, akcenat je na razvoj fonološke svijesti, razbrajanju riječi na glasove i slogove, kao temelju ovladavanja bazičnim vještinama čitanja i pisanja, razvoju slušne pažnje, usmjeravanju pažnje i održavanju fokusa na date aktivnosti, ovladavanju grafomotorike, uvježbavanju crtanja preskriptualnih oblika, kao osnova za pisanje, usvajanju količine broja, sabiranju i oduzimanju u okviru prve desetice i tako dalje. U suštini, prvi razred je priprema za dalji, vrlo zahtjevan rad kada je riječ o sticanju akademskih znanja. I dalje, nažalost, najviše se njima bavimo, dok razvojne sposobnosti, bez kojih nema valjanog učenja, stavljamo u drugi plan, potcjenjujemo ih – ističe Marić.
Zaključila je da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odlaganja polaska u osnovnu školu.
<h2>Neophodne škole roditeljstva, društvo potcjenjuje potrebe djece</h2>
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da sistem treba da obezbijedi škole roditeljstva kako bi profesionalci iz oblasti stimulacije, habilitacije i rehabilitacije tokom ranog razvoja podučavali roditelje o načinima stimulacije i igre koje pospješuju rani razvoj. Kaže da nedostatak prostora i nedovoljno razvijena infrastruktura utiču na kvalitet pružanja usluga iz ovog domena – rekla je ona.
Dodaje da zdravstveni sistem u nedovoljnoj mjeri pruža usluge u okviru domova zdravlja. Samo jedan, koji se nalazi u Podgorici, ima Centar za podršku djeci s posebnim obrazovnim potrebama.
- Naše društvo nekako tradicionalno potcjenjuje potrebe mališana na ranom uzrastu do šest godina, a znamo da je to najintenzivniji period učenja ljudske jedinke. Sva ulaganja u rani razvoj su višestruko isplativa – kazala je Marić.

U prvi razred se nije upisalo 630 djece, najčešće zbog kašnjenja u govoru

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na prijemu za učenike i nastavnike osnovnih škola i predsjednike opština iz Republike Srpske (RS) i Crne Gore da je Srbija njihova kuća.
Ovaj događaj organizovan je povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
Kako su prenijeli srpski mediji, Vučić je tom prilikom izjavio da Srbi na Kosovu ne žive u uslovima koje su Evropljani garantovali svojim potpisima, a nijesu ispunili.
- Srbi ne žive u uslovima na koje su Evropljani i neki drugi navikli, u uslovima koje su ti isti Evropljani i neki drugi pečatima i potpisima garantovali, a nisu ispunili - rekao je on.
Dodao da se „naša braća i sestre na Kosovu i Metohiji danas zajedno raduju sa nama“. Naglasio je da „eto baš njima, prije svih“ upućuje srdačan pozdrav i da im čestita praznik.
- Zaslužili su, najviše su pretrpjeli i znam da će još mnogo toga morati da pretrpe. Ali uvijek će imati svoju Srbiju, svoju državu i nas koji ćemo biti uz njih - poručio je Vučić.
Istakao je da „istorija uči srpski narod da kada je zajedno nema prepreka koje ne može da savlada.
- Pa nek ovaj Dan bude podsjećanje da je naša snaga u jedinstvu i da ćemo kao naši preci u prošlosti i u budućnosti koračati uzdignute glave spremni za svaki izazov - naveo je Vučić.
Učenicima i nastavnicima iz RS i Crne Gore je poručio da je „Srbija njihova kuća - baš kao što je i njegova i „kuća svih nas“.
- Dočekujem vas raširenih ruku i sa velikim ponosom što ste ovdje danas da zajedno proslavimo ono što nas čini jednim – našu ljubav prema našem narodu i našoj otadžbini - naglasio je Vučić.

Vučić sa djecom i nastavnicima iz Crne Gore i Republike Srpske: Srbija je vaša kuća

Većina crnogorskih učenika vjeruje da školska uprava sprovodi politike i mjere protiv vršnjačkog nasilja, a jedna četvrtina smatra da postoji prostor za poboljšanje.
To pokazuje studija "Stavovi učenika i učenica o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori" koju je u junu sproveo Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Takođe, ulogu nastavnika i školske uprave dominantno cijene kao proaktivnu u prepoznavanju i reagovanju na vršnjačko nasilje.
Više od jedne petine učenika navodi da su oni pasivni, a 10 odsto da ne reaguju na ovu pojavu.&nbsp;
Detaljniji nalazi istraživanja sa srednjoškolskom populacijom mogu se naći <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-srednjoskolska-populacija.pdf">OVDJE</a>.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1834456442214203778&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Četvrtina učenika smatra da školska uprava može poboljšati mjere protiv vršnjačkog nasilja

Fudbaleri Totenhema pobjednici su Lige Evrope.
Totenhem je večeras u Bilbau, u finalnom meču, savladao Mančester junajted 1:0.
Odlučujući pogodak na stadionu San Mames postigao je Brenan Džonson u 42. minutu.
Londonski tim nakon 41 godine domogao se evropskog trofeja.
U klupskoj istoriji ima dva Kupa Uefa osvojena 1972. i 1984. i Kup pobjednika kupova 1963. godine.

Totenhem pobjednik Lige Evrope

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael vjerovatno u Pojasu Gaze ubio Mohameda Sinvara, de fakto lidera palestinske militantne organizacije Hamas. Inače, za Sinvara se misli da je neuhvatljiv.
- Eliminisali smo desetine hiljada terorista. Eliminisali smo vođe ubica Deifa, Hanijeha, Jahju Sinvara i vjerovatno Mohameda Sinvara - rekao je večeras na konferenciji za medije, prvoj u posljednjih nekoliko mjeseci.
Upravo je Mohamed Sinvar bio meta tokom izraelskog prošlosedmičnog napada na bolnicu Khan Younis. Tom prilikom ubijeno je 28, a ranjeno 50 Palestinaca, podaci su Ministarstva zdravstva Palestine.
Ako se potvrdi da je Sinvar ubijen, to će biti jedan u nizu izraelskih ubistava osoba iz Hamasovog rukovodstva. Netanjahu je ukazao na to da Izrael neće zaustaviti posljednju vojnu operaciju u Gazi.
- Naše snage zauzimaju sve više teritorija Gaze. Na kraju operacije, svo područje oko Pojasa Gaze biće pod izraelskom sigurnosnom kontrolom - naglasio je on.
Ipak, istakao je da postoji mogućnost pristanka Izraela na privremeni prekid vatre u cilju oslobađanja taoca. Naveo je da su uslovi za kraj rata ostali isti, a to je, kako je kazao, demilitarizacija Gaze, svrgavanje Hamasa i američki plan za dobrovoljnu emigraciju iz opkoljene enklave.
Netanjahu tvrdi da postoji potpuna koordinacija sa Sjedinjenim Američkim Državama u odnosu prema Iranu. CNN je juče, pozivajući se na američke obavještajne izvore, objavio da Izrael priprema napad na iranska nuklearna postrojenja.

Netanjahu izjavio da je Izrael vjerovatno ubio Hamasovog lidera: Zauzimamo sve više teritorija Gaze

Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.
Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potrošnje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.
- U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura što je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. godini - istakli su u Fidelity-ju.
Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potrošnje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potrošnje u iznosu od 21,2 miliona eura, što je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.
- Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto - napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.
Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godišnja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija. 
- Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna - poručuju iz Fidelity consultinga.

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

Najmanje tri osobe su poginule, uključujući bračni par u osamdesetim godinama, čije je vozilo odnijela bujica nakon snažnih grmljavinskih oluja koje su u utorak pogodile jugoistočnu Francusku. Jaka kiša dan ranije prisilila je na evakuaciju stotine putnika iz brzog voza TGV usred noći.
Prema navodima lokalnih vlasti, stariji par je poginuo u primorskom gradu Le Lavandou, dok je još jedna osoba stradala u gradu Vidauban. Vozilo bračnog para odnijela je bujica.
- Tijelo jedne žene ostalo je zarobljeno u jednoj olupini, izjavio je za AFP tužilac iz Toulona, Samuel Finielz. Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdio uzrok smrti - dodao je, naglasivši da je „situacija na terenu bila prilično teška“. 
 
Gradonačelnik Le Lavandoua, Gil Bernardi, opisao je prizore kao „ratne“, razorene puteve“ i srušene mostove.
- Bio je to zaista nasilan, zlokoban i neshvatljiv vremenski fenomen. Ništa nije ostalo, nema struje, nema pijaće vode, ne rade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - rekao je Bernardi za televiziju BFM.
Voz TGV, koji je kasno u ponedjeljak išao iz Toulousea za Pariz, nalazio se na pruzi koja je popustila kada je zbog obilnih kiša došlo do slijeganja tla.
Voz je morao da stane u blizini grada Tonneins, a više od 500 putnika evakuisano je autobusima. Prema navodima prefekture, u akciji spašavanja učestvovale su desetine vatrogasaca, policajaca i volontera.

Katastrofalne poplave u Francuskoj, najmanje troje mrtvih

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: ucenici