Brojne kontroverze u minulom periodu pratile su postupanje menadžmenta Uprave policije prema bivšem funkcioneru te službe, Milovanu Pavićeviću – jedna od njih je i način na koji je suspendovan, uprkos pozitivnim bezbjednosnim procjenama, koje su potvrdili nadležni iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva pravde. Pavićević je suspendovan na osnovu odluke načelnika Regionalnog centra Centar, Gorana Jokića, koji za takvo postupanje nije imao formalnu starješinsku nadređenost. Prema dostupnim podacima portala Standard i važećim zakonskim propisima, Jokić nije imao ovlašćenja za pokretanje postupka, što ovu suspenziju čini pravno upitnom i ostavlja sumnju u potencijalnu institucionalnu zloupotrebu. Bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević, obavijest da je suspendovan dobio je 11. jula ove godine, uprkos brojnim nelogičnostima i kontroverzama, koje su pratile disciplinski proces. Institucionalni progon počeo je još 9. aprila 2021. godine, kada je Pavićević smijenjen sa te pozicije, usmenom i neobrazloženom odlukom tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina.&nbsp; No, nakon smjene, shodno zakonskoj regulativi Pavićević je, upkos tome što je bio neraspoređeni službenik i dalje imao rješenje za funkciju načelnika CB Podgorica, na osnovu kojeg je ostvarivao sva prava, pa i primao platu za tu poziciju.&nbsp; <h2>JOKIĆ MIMO ZAKONA POKRENUO DISCIPLINSKI POSTUPAK PROTIV PAVIĆEVIĆA</h2> Neposredno nakon što je Brđanin donio odluku o smjeni Milovana Pavićevića, njega je na mjestu načelnika CB Podgorica, naslijedio Goran Jokić, koji je prema dostupnim podacima, bez zakonskog ovlašćenja i obrazloženja u julu 2024. godine, pokrenuo postupak bezbjednosnih provjera, protiv svog prethodnika, iako mu nije bio direktni nadređeni starješina.&nbsp; Kako je Pavićević i nakon smjene i dalje imao rješenje načelnika CB Podgorica, Jokić nije imao zakonski osnov da pokrene bilo kakav postupak protiv njega, jer kako Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica za svoj rad odgovara isključivo direktoru policije, a ne novoimenovanom načelniku. Ipak, aktuelni načelnik CB Podgorica, Goran Jokić, je prema pouzdanim informacijama portala Standard, izašao iz granica svojih ovlašćenja, tako što je pokrenuo više nezakonito sprovedenih postupaka, tri puta zloupotrijebivši službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Goran Jokić"> </figure>  <h2>ZLOUPOTREBE ZAKONA U UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA</h2> Prvo kršenje zakona, kako Standard saznaje, Jokić je načinio pokretanjem bezbjednosne provjere, uprkos činjenici da Zakon o unutrašnjim poslovima, jasno propisuje da se bezbjednosne provjere mogu pokrenuti samo ukoliko postoje konkretne informacije da je službenik registrovan kao korisnik opojnih droga ili da je u vezi sa osobama iz kriminalnog miljea, od čega se ništa od navedenog nije odnosilo na Pavićevića. Jokić je, prema informacijama Standarda, drugi put prekršio Zakon o unutrašnjim poslovima nezakonitim pokretanjem disciplinskog postupka i treći put, kad je pokrenuo postupak suspenzije, svjesno falsifikujuci službenu dokumentaciju i fingirajući pravni osnov i to na način sto je konstatovao da Pavićević dolaskom na posao narušava ugled policije i MUP-a. Jokić je neosnovano konstatovao i da Pavićević remeti tok disciplinskog postupka, iako je znao da Pavićević ne dolazi na posao više od četiri godine, zbog čega je u toku postupak za mobing i diskriminaciju pred nadležnim institucijama. <h2>PROVJERE ZA PAVIĆEVIĆA POZITIVNE</h2> Prema dostupnim podacima tokom postupka koji je trajao od kraja jula do početka novembra 2024. godine, tačno onoliko koliko su čekali provjeru od ANB u zakonu propisanom roku od 90 dana, pozitivne provjere stigle su i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i iz Ministarstva pravde. U oba slučaja potvrđeno je da se protiv Pavićevića nije vodio nikakav krivični postupak, niti je bilo bezbjednosnih smetnji za njegov dalji rad. I sam Jokić je, prema nezvaničnim informacijama, poslao izvještaj Komisiji za bezbjednosne provjere na njihov zahtjev, u kojem je konstatovano da Pavićević nije registrovan u evidencijama i da terenske provjere ne ukazuju na bilo kakvu prijetnju. <h2>POKUŠAJI DA SE PAVIĆEVIĆ PREDSTAVI KAO KORUMPIRANI POLICAJAC</h2> Jedini „negativni“ izvještaj dolazi iz Sektora za borbu protiv kriminala. Tokom perioda od decembra 2023. do juna 2024. godine, više inspektora kriminalističke policije u policijski elektronski sistem bez objašnjenja unijelo je informacije koje nijesu bile potvrđene dokazima koji bi potkrijepili navode iz negativnog izvještaja. Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji posjeduje nezakonitu imovinu. No, pretrage u svim nadležnim institucijama, Upravi za imovinu, u ASK-u, kao i u Odjeljenju za antikorupciju u MUP, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su jedan stan posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Kako je TV E pisala, da su zaista htjeli tragati za dokazima, u vrhu policije bi mogli saznati da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila, koji je dobijen kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije. Odluku o prihvatanju donacije za OB Nikšić – novog putničkog vozila marke Mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik – potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014. godine, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom, koja je donirala više vozila za potrebe države. A 21. novembra Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić, dobio je rješenje za korišćenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  <h2>NEODGOVORNOST SVIH NADLEŽNIH TIJELA</h2> Prema nezvaničnim informacijama, ove neprovjerene informacije koje je više inspektora kriminalističke policije unijelo u sistem, iako pravno ništavne, prihvaćene su kao validne od strane Komisije za bezbjednosne provjere, bez ikakvih dodatnih provjera ili pokušaja da se utvrdi njihova vjerodostojnost. Iako je zakonska obaveza predlagača disciplinskog postupka, u ovom slučaju Jokića, bila da informacije provjeri i dokazno konkretizuje, to se, prema informacijama Standarda, nije desilo. Tu obavezu po članu 8. Pravilnika o vođenju disciplinskog postupka imala je i disciplinska tužiteljka, koja je zbog nevalidnih i nepotpunih informacija, trebala da vrati postupak na dopunu, što nije urađeno. Istu obavezu imala je i Komisija, koja je, prema dostupnim informacijama takođe zanemarila obavezu pravne procjene informacija. <h2>PRIJETNJE LIKVIDACIJOM I SLUŽBENO ĆUTANJE</h2> Podsjećamo kako je portal Standard već pisao da Sky prepiska, koja je tavorila u fioci Tužilaštva još od 2022. godine, otkriva da je jedan član kavačkog klana, Vasilije Rafailović, direktno prijetio Milovanu Pavićeviću. Ova prepiska, koja je sadržavala prijetnju ubistvom uz korišćenje drona i 10 kg plastičnog eksploziva, bila je poznata policijskim i tužilačkim strukturama četiri godine – bez ikakve reakcije ni mjere zaštite za potencijalnu žrtvu ili reakcije nadležnih organa. SDT je tvrdio da takvi slučajevi nisu u njihovoj nadležnosti, dok je policija ostala nijema. Pavićević je tek u aprilu 2025. godine, iz medija, saznao za prijetnje i odmah zatražio procjenu ugroženosti, zaštitu i informaciju o tome da li je o prijetnjama obaviješteno tužilaštvo. <h2>ANB REAGOVALA NA VRIJEME; POLICIJA DESET DANA KASNIJE U OTVORENOJ KOVERTI</h2> Agencija za nacionalnu bezbjednost odgovorila je na zahtjev Pavićevića 7. aprila 2025. godine, navodeći da je Uprava policije odgovorna za procjenu i zaštitu. Međutim, taj odgovor Pavićeviću dostavljen je tek 17. aprila, deset dana kasnije, i to u otvorenoj koverti, iako je zvanično bio upućen njemu. ANB je takođe naglasila da je policija bila u zakonskoj i institucionalnoj obavezi da preventivno obavijesti Pavićevića i njegovu porodicu o prijetnjama, da preduzima mjere zaštite do zvanične procjene ugroženosti, da u realnom vremenu Uprava policije inicira kod Agencije za nacionalnu bezbjednost procjenu ugroženosti i, ono najvažnije, da o saznanjima da se planira i priprema izvršenje teškog krivičnog djela obavijesti nadležno tužilaštvo. Ništa od toga nije učinjeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Kako je Goran Jokić suspendovao Milovana Pavićevića, uprkos pozitivnoj procjeni ANB-a i Ministarstva pravde

Institut alternativa se obratio predsjedniku i članovima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, ukazujući na broje nedostatke koje sadrži Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
- U proceduralnom dijelu, smatramo da je za kritiku zaobilaženje redovne vladine procedure pripreme i usvajanja predloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, na način što će predlog izmjena, koji je očigledno predlog Vlade odnosno MUP – a, podnijeti poslanik iz reda parlamentarne većine. Nemamo saznanja da je Vlada dala mišljenje na ove izmjene, što dodatno govori o miješanju formalnih i stvarnih uloga. Navedenu praksu, zaobilaženja vladine redovne procedure, kritikovali smo u više navrata jer smo uočili da je riječ o praksi i trendu koji se pojavljuje naročito u radu ove Vlade i parlamentarne većine - kazao je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk.
On je rekao da Institut Alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država.
- Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, disciplinski postupci na osnovu mišljenja Komisije za bezbjednosne provjere, te eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. Smatramo da izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, formalno predložene od strane poslanika Duška Stjepovića, neće doprinijeti zakonitom postupku - ocijenio je Muk.
Podsjeća da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima u članu 128, stav 4 navodi da o postojanju bezbjednosne smetnje Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji pribavlja mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost. Sa druge strane, u važećem zakonu o Agenciji za nacionalu bezbjednost (ANB) se samo navodi da Agencija vrši bezbjednosne provjere, kao i druge poslove od interesa za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom.
- Važeći Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da utvrđene bezjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju predstavljaju težu povredu službene dužnosti, koji vodi disciplinski tužilac a o kojoj odlučuje disciplinska komisija. Jedna od mjera za težu povredu službene dužnosti jeste i prestanak radnog odnosa. Odluka disciplinske komisije se može osporiti pred Komisijom za žalbe. Predloženim izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u Policiji se briše kao teža povreda službene dužnosti, a dodaje se kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona kad Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju - dodao je Muk.
On napominje da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima takođe precizira da „o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiće se policijski službenik, pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ (član 162). 
- Istovjetna takva odredba je predviđena Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, a gdje je predviđeno da u slučaju da se u postupku bezbjednosnih provjera utvrdi postojanje bezbjednosnih smetnji, Agencija o tome obavještava lica iz stava 1 ovog člana, pri čemu nije dužna da obrazloži razloge na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosnih smetnji (član 84) - napominje Muk.
Podsjeća da dosadašnji Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nije predviđao bezbjednosne smetnje kao lakši ili teži disciplinski prekršaj, dok se Predlogom novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predviđa postupak preisipitivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, na način koji utvrdi direktor Agencije. Novim Predlogom Zakona o ANB se takođe kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona uvode utvrđene bezbjednosne smetnje.
- Zaključujemo da je pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u zakonima, kako ovom o unutrašnjim poslovima tako i zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak. Moguće da je ta procedura u određenoj mjeri propisana unutrašnjim aktima ANB, ali to nije od značaja za drugačije zaključivanje o ovom pitanju -istakao je Muk.
On je napomenuo da Crna Gora, za razliku od npr. Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera. U Hrvatskoj postoji poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama (Narodne novine RH, 85/08, 86/12).
- Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi ni provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - naglasio je Muk.
Muk je izrazio zabrinutost da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. 
- Pokušaj da se isprave izazovi u primjeni važećih odredbi, predloženim odredbama od strane poslanika, uključujući odredbu koja predviđa retroaktivnost, osim što se pokušavaju prevazići izazovi iz prošlosti, moguće da se proizvode novi, na način kako je to opisano u ovom našem uvidu - kazao je Muk.
U pogledu odredbe kojom se predlaže da se provjera bezbjednosnih smetnji za dalji radi u policijskom zvanju vrši za sve policijske službenike jednom u pet godina (član 13), smatra da ona ostaje nedovršena u dijelu određenja odgovornog lica zaduženog da primijeni ovu odredbu i obezbijedi da policijski službenik prođe ove provjere jednom u pet godina. 
- Važeći Zakon predviđa da se utvrđivanje bezbjednosnih smetnji pokreće od strane neposrednog rukovodioca. Ukoliko se i na ovu odredbu , shodno primjenjuje procedura koja uključuje rad Komisije za bezbjednosne smetnje i provjere ANB-a, otvoreno je pitanje administrativnih kapaciteta za vršenje navedenih provjera za očekivano veliki broj službenika - ocijenio je Muk.
Muk je ukazao da predložene izmjene koje se tiču obaveze da su zaposleni koji zasnuju radni odnos u zvanju pozornika, dužni da ostanu u tom zvanju pozornika najmanje sedam godina, u suprotnosti za onim što su uslovi za napredovanje u službi. 
Predviđeno zvanje pozornika će, dodaje on, biti najniže policijsko zvanje, nakon kojeg slijedi zvanje policajac. Muk navodi da uslovi za zvanje policajca podrazumijevaju V nivo kvalifikacije obrazovanja (veći stepen), završen pripravnički staž, položen stručni ispit za rad u državnim organima i položen poseban ispit za rad u policijskom zvanju. 
- Na način na koji je to propisano predloženim izmjenama, pozornici neće moći da napreduju u ovo zvanje ukoliko u međuvremenu steknu potrebni nivo obrazovanja, iako uslovi za zvanje policajca ne predviđaju radno iskustvo. Nemogućnost da napreduju tokom sedam godina službe može obeshrabriti buduće zaposlene i popunjavanje kadrovskih kapaciteta, što je u suprotnosti sa razlozima zbog kojih se žele usvojiti izmjene zakona - zaključio je Muk.

610x380

500x500

IA: Predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret i iznesu “odbranu”

Službenici policije od 1. jula nosiće nove uniforme - između sive i plave boje, neutralne i neupadljive - a koje izgledaju kao obične majice, saznaje ETV.
Nije jasno zbog čega je došlo do ovakve promjene, a pogotovo uzevši u obzir činjenicu da se siva boja u urbanim sredinama - na asfaltu, betonu, pješačkim prelazima, teže primjećuje. Sve ovo, logično, može izazvati konfuziju među građanima - jer postoji mogućnost da se službeno lice u prvi mah neće razlikovati od civilnog.
Upravo to je i zabranjeno Zakonom o unutrašnjim poslovima u čijem članu 51 jasno piše da: „lica koja nijesu policijski službenici ne mogu da nose uniforme koje su istovjetne ili slične uniformama koje nose policijski službenici“.
U tom kontekstu, nije zanemarljiva činjenica da članovi privatnih obezbjeđenje uobičajno nose sive uniforme.
Ta situacija bi mogla da unese dodatnu konfuziju među građanstvom, što, takođe, može uticati na njihovu inicijalnu reakciju na prisustvo službenika, ali i njihov autoritet.

1250x600

1084x550

Policajci će od 1. jula nositi neupadljive uniforme između sive i plave boje koje izgledaju kao majice, a Zakon nalaže da se moraju razlikovati od civila

Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, koje je na prijedlog Vlade Skupština Crne Gore usvojila 4. septembra, suprotne su GRECO preporukama za borbu protiv korupcije i preporukama Komiteta Ujedinjenih nacija protiv torture jer uvode političku kontrolu procesa zapošljavanja i diskriminatorne kriterijume za napredovanje policijskih službenika, istovremeno smanjujući nivo obuke potreban za napredovanje. &nbsp;
Ovo su ocijenili iz nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za ženska prava (CŽP) i Juventas.
Oni apeluju na vlasti da ukinu sporne odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, da obezbijede depolitizovano zapošljavanje putem Uprave za ljudske resurse i ne snižavaju obavezni nivo obuke za policijske službenike, već da ga i povećaju u skladu sa preporukama Komiteta protiv torture.
- Apelujemo na EU i međunarodne organizacije koje prate ostvarivanje vladavine prava u Crnoj Gori da obrate pažnju na ove zakonske izmjene i da, u skladu sa svojim mandatom, utiču da vlasti od njih odustanu. Podsjećamo da je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokratska Crna Gora) već postavio osobu osuđenu za zlostavljanje za svog šefa obezbjeđenja i promovisao ga u ispitivača primjene sredstava prinude. Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ministru sada daju odriješene ruke da kadrira, a imajući u vidu ovakvo ranije postupanje, nije teško pretpostaviti kako će to tek sada izgledati i s kakvim posljedicama po ljudska prava, ali i za potrebnu profesionalizaciju policijske strukture - ocijenili su iz pet nevladinih organizacija.
Isključivanjem Uprave za ljudske resurse iz procesa zapošljavanja i vanrednog napredovanja otvoreno se, kako ističu, podstiče nepotizam i partitokratija.&nbsp;
- Umjesto da nezavisna komisija obavlja provjeru znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata za zapošljavanje unutar Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, sada će ministar obrazovati i komisiju i propisivati kriterijume koje će ta komisija da primjenjuje. Izmjenama se uvodi i "vanredno napredovanje” koje dozvoljava da po skraćenoj proceduri, bez raspisivanja javnog poziva i dodatnih provjera znanja i sposobnosti, napreduju politički podobni službenici. Ovo je sve suprotno GRECO preporukama za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, kojima se zahtijeva da sva imenovanja u policiji budu zasnovana na zaslugama bez neprimjerenog političkog uticaja - ističu u pet nevladinih organizacija.
Dodaju da se novi „poseban postupak zapošljavanja“ (čl. 133a) sprovodi bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana, suprotno odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima (čl. 10), koje garantuju jednak pristup radnim mjestima za sve građane.&nbsp;
- Umjesto transparentnog oglašavanja putem Zavoda za zapošljavanje i Uprave za ljudske resurse, javni pozivi za posao u Upravi policije biće dostupni isključivo na internet stranici i oglasnoj tabli Ministarstva unutrašnjih poslova (čl. 133a, st. 2). Izmjene omogućavaju i diskriminaciju osoba koje su ove ili prethodne godine zasnovale radni odnos u zvanju „policajac“ u redovnoj proceduri (iz čl. 152). Ti ljudi će moći da napreduju tek poslije pet godina od dana zasnivanja radnog odnosa (čl. 133 st. 3), što znači 2028-2029. godine, dok će oni zapošljeni u „posebnom postupku“, po izmjenama zakona, moći da napreduju već poslije tri godine (čl. 133d st. 2), znači 2027. godine, znatno prije svojih kolega koje već uveliko rade - precizirali su u saopštenju.
Dodatno, kako navode, ranije su policijski službenici mogli da napreduju tek kada bi na određenoj poziciji proveli dvije godine i prošli odgovarajuće obavezne obuke.&nbsp;
- Taj proces je sada skraćen, tako da je za napredovanje potrebna samo jedna godina rada (čl. 143). Može zvučati nevjerovatno, ali zakon sada propisuje da za unapeđenje više nije potrebno obučavanje iz oblasti kriminalističkih tehnika, postupanja sa ranjivim kategorijama, postupanja jedinica specijalne namjene, itd. (čl. 143 st. 3). Ovo predstavlja ozbiljnu opasnost za zaštitu ljudskih prava u Crnoj Gori, a u potpunoj je suprotnosti sa, na primjer, zahtjevom UN Komiteta protiv torture od Crne Gore da poveća i osnovnu i kontinuiranu obaveznu obuku za policijske službenike - zaključili su iz pet nevladinih organizacija.

"Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima omogućavaju partijsko zapošljavanje, diskriminaciju i korupciju"

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) imenovao je Zdravka Dragaša za izvršnog direktora kompanije. Dragaš je imenovan jednoglasno, potvrđeno je "Danu" iz EPCG.
– Dragaš je izabran nakon sprovedenog javnog konkursa i kompletne procedure koja je obuhvatila pregled i obradu prijava od stručne komisije, te intervjue koje je sprovela Komisija za imenovanje. Posebna pažnja tokom postupka posvećena je predstavljenim planovima razvoja i unapređenja poslovanja u narednom mandatu – navedeno je u saopštenju.
Da će Dragaš biti imenovan za izvršnog direktora EPCG, "Dan" je pisao još krajem oktobra, kada konkurs nije ni bio raspisan. Tada je smijenjen Ivan Bulatović. Na konkursu, za koji se sada otvoreno može reći da je bio namješten za Dragaša, odnosno da je pobjednik bio unaprijed poznat, javila su se još dva kandidata. U pitanju su bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić i Zoran Šljukić, nekadašnji vršilac dužnosti izvršnog direktora EPCG. Bulatović je smijenjen jer nije dovoljno zapošljavao kadrove PES-a. Upravo u ime te partije je na poziciju izvršnog direktora EPCG došao Dragaš.
Iz EPCG su nakon imenovanja Dragaša saopštili da je on rođen 1972. godine u Podgorici. Diplomirani je elektroinženjer, član Inženjerske komore Crne Gore i posjeduje više od 20 godina iskustva u energetskom sektoru.
– Dragaš je profesionalnu karijeru počeo 2000. godine kao projekt menadžer i izvršni direktor u više privrednih društava. Osnivač je i vlasnik kompanije CEMA iz Podgorice, specijalizovane za projektovanje, izvođenje i nadzor građevinsko-instalaterskih radova – naveli su iz EPCG. 
&nbsp;

Imenovanje Dragaša potvrda da je konkurs namješten?

Ne prođe gotovo nijedna sedmica, da nam neki opskurni zaludnjak iz galerije likova srpskog sveta na medijski meni ne posluži još jednu priču o „srpskoj Sparti“ Crnoj Gori. Sada već predugo živimo u tom mitomanskom matriksu, u kom se kao na traci smjenjuju teme poput - kapela na Lovćenu, crkva na Rumiji, namještena državna priznanja mrziteljima iste te države, spomenici naci zločincima... Ovih dana na red je opet došao pljevaljski ćaci šerif, sa anticrnogorskim bahanalijama u čast nestanka Crne Gore i svih onih koju su položili živote i prošli nezampaćenu patnju, samo zato što se ne htjedošte u lance vezat!
Kome ove teme najviše uspijevaju nauditi? Aktuelnom kvazicentrističkom režimu u Karađorđevovoj ulici, zato što demaskira njihovu ideološku matricu kojoj istinski pripadaju, u koaliranju sa antievropskim mitomanima? Srbima u Crnoj Gori, jer ih njihovi politički predstavnici svode na inerciju genocidne, imperijalističke, folklorne ideologije iz haških sudnica? Ili, nama – građanima proevropske provinijencije?&nbsp;
Nama, razumije se! Ali, ne zato što ne radimo ništa kada ove njihove taster teme-provokacije osvanu u medijima. Nijedan skandal ove vrste nije se desio, a da gotovo kompletna progresivna ili građanska aktivistička scena nije energično reagovala. Naš problem je u tome što smo pristali na ovaj hipnotički tango, za koji je uvijek potrebno dvoje!&nbsp;
Mi smo vremenom sve energičnije pristajali na tu hipnozu u kome će Mandić, Metodije, Joanikije, Vraneš &amp; co, biti glavni generatori, inspiratori i pokretači naše borbe za slobodnije i pravednije društvo! Mi smo danas postali kratkovidi za ovaj fenomen i sebi smo dozvolili da pripadamo političkoj borbi koja je u biti uvijek, ili gotovo uvijek - samo reakcinonarna!&nbsp;
Najveću odgovornost za plitkost i površnost ove vrste u rukopisu otpora, vidim dominantno u bezidejnosti i deficitu modernosti crnogorske opozicije, koja ni na nakon pet godina agonije nije uradila ništa da „up date-uje“ stil borbe i učini ga i atraktivnim i nužnim za široko građansko interesovanje i participaciju. I danas, naša odbrambena svijest ostala je i formatirana i inspirisana – kleronacionalistima.
Isti metodi, uvijek daju isti rezultat. I zato je došlo vrijeme da promijenimo pravila igre!
Došlo je vrijeme da mi moramo preuzeti inicijativu! Došlo je vrijeme da mi MORAMO početi da diktiramo dinamiku društvenih procesa! Vrijeme u kojem ćemo mi stvarati novu vijednost u okviru naše ideje, umjesto što ćemo se u kolektivnoj frustraciji „paliti“ na petparačke provokacije prevaziđenih politika i političara, čija se izvorišta moći polako ruše.
Kada smo god tako postupali – pobijedili smo! I kada su izvorni Liberali svoje progresivne vrijednosti nametnuli kao državnu politiku, i kada smo kao prozapadna lokomotiva u regionu došli do referenduma na kom smo pobijedili. Iskre takvog mindseta pokazali smo i pod Goricom, kada smo obesmislili namještenu i nelegitimnu Trinaestojulsku nagradu, a oni odgovor na tu blamažu nisu imali. U društvu je kreiran koncenzus normalnosti, a taj je teren borbe za njih poguban!
Vakat je da se krene u petu brzinu! U stil borbe koji podrazumijeva da smo u svakom smislu superiorniji od njih. Kulturniji, pametniji, moderniji... Jer ako to nismo, naspram šake plaćenih turbo folk nacoša, ni ne zaslužujemo bolje.&nbsp;
Umjesto lamenta, odaberimo akciju! Umjesto reakcionističkog, romantičarskog getoiziranja, odaberimo prometejski plamen! Odaberimo emancipatorsku borbu, jer je to recept koji je uvijek uspijevao! Uspjeće ponovo. No passaran!

Vrijeme za petu brzinu!

Bijela kuća je potvrdila da će se 4. decembra u Miamiju specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof sastati sa šefom ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustemom Umerovim.
Sastanak se održava dva dana nakon što je Vitkof u Moskvi 2. decembra proveo gotovo pet sati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pregovori za koje Kremlj tvrdi da nisu donijeli "kompromis" o okončanju rata u Ukrajini.
Američki predsjednik Tramp rekao je da su razgovori - kojima je prisustvovao i njegov zet Džared Kušner - bili "razumno dobri", ali je dodao da je prerano reći šta će se dogoditi jer "za tango je potrebno dvoje".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibhia rekao je da Rusija mora "okončati krvoproliće" i optužio Putina da "gubi svjetsko vrijeme".
Očekuje se da će američki predstavnici 4. decembra informirati ukrajinsku delegaciju o svojim razgovorima s Putinom, izvijestili su američki mediji.
Američki specijalni izaslanik Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džered Kušner planiraju se sastati s glavnim ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim na Floridi, prema izvještajima medija, uključujući Njujork Tajms i CBS News, pozivajući se na Bijelu kuću.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je najavio planove za nove razgovore s američkim predstavnicima.
- Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama - nakon što se američki tim vrati iz Moskve i nakon relevantnih konsultacija u Vašingtonu - Rustem Umerov, Andrii Hnatov, zajedno s ostatkom pregovaračkog tima, nastavit će razgovore s izaslanicima predsjednika Trampa- rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju 3. decembra.
Na svom šestom sastanku s Putinom u utorak, Vitkof je objasnio status američkih razmatranja za mir u ratu u Ukrajini.
Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je nakon petosatnog sastanka da nije postignut kompromis. Rusija vodi destruktivni rat protiv Ukrajine više od tri i po godine.

Nastavljaju se razgovori Ukrajine i SAD-a na Floridi

Od hapšenja bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića prošlo je oko tri godine, a Specijalno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu i odlučilo da li će u ovom slučaju podići optužnicu ili odustati od krivičnog gonjenja.
Milošević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je krijumčarila zaplijenjene cigaretkoje su odlukom države trebalo da budu uništene. Hapšenjem Miloševića i pokretanjem istrage nadležni su se u to vrijeme hvalili da su krenuli u obračun sa grupama koje su krijumčarile cigarete, a naročito s onima koji su to radili iz državnih fotelja. Ubrzo su hvalospjevi utihnuli, a sudbina slučaja i dalje nije poznata. Spekulisalo se da istražitelji nastoje da utvrde imena ostalih saučesnika, te da će doći do "krupnih riba". I te najave su zaboravljene.
Milošević je uhapšen u decembru 2022. godine. Narednih pola godine proveo je u Istražnom zatvoru u Spužu. Za to vrijeme Ustavni sud je donosio odluke kojim su utvrdili da su rješenjima o produžavanju pritvora okrivljenom povrijeđena prava. Uprkos tome, Milošević se našao na slobodi tek nakon isteka šest mjeseci, budući da optužni akt nije podignut u zakonskom roku. Tada mu je Viši sud u Podgorici na predlog SDT-a određivao alternativne mjere – javljanje policiji jednom mjesečno i zabranu napuštanja mjesta boravišta. Kako je vrijeme prolazilo, razlozi za određivanje mjera nadzora su blijedjeli i izblijedjeli, te su ukinuti. Milošević je trenutno na slobodi, bez ikakvih ograničenja, a, kako nezvanično saznajemo od sagovornika iz istrage, zaboravili su datum kada je poslednji put preduzeta neka radnja u ovom slučaju. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nisu nam odgovorili da li su donijeli odluku u ovom slučaju, ukoliko nijesu zašto nijesu i koje radnje trenutno preduzimaju.
Nekadašnji šef Uprave carina na slobodi se našao po predlogu SDT-a, odakle je tada saopšteno da su 5. oktobra 2022. godine odredili sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Istragu su proširili 23. decembra protiv Miloševića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Među osumnjičenima su još neki tada zaposleni u Upravi carina koji se sumnjiče da su dio grupe odgovorne što se dio nelegalnih cigareta koje je trebalo da budu uništene našao u prodaji.
<h3>Tužiće državu zbog hapšenja</h3>
Po izlasku iz pritvora Milošević je rekao da je slučaj protiv njega podmetnut, a da će pravdu zbog neosnovanog hapšenja potražiti na sudu. Rekao je i da će, ukoliko dođe do suđenja, tražiti da proces bude prenošen javno.
- Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi... Za mene je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, pravosnažnom odlukom suda, rekao je Milošević tada.
Dodao je da se ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo "članovi organizovane kriminalne grupe koja od 2018. godine djeluje i operiše kada su u pitanju cigarete"...
– Tokom istrage, od Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavljen je obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu. Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, 20. juna je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena, za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana, pojasnili su tada iz SDT-a, dodajući i da su u tom trenutnu sprovodili istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u periodu od kraja 2018. do 2022. godine.

Milošević na slobodi, istraga pala u zaborav

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: zakon-o-unutrasnjim-poslovima