Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja obećao je danas da će u potpunosti primijeniti kontroverzni zakon o uklanjanju miliona pasa lutalica sa ulica, nakon smrti jedne dvogodišnje djevojčice.&nbsp;
Zakon, koji su grupe za zaštitu životinja nazvale "zakon o masakru", usvojio je parlament prošlog ljeta, ali su ga opštinske vlasti samo djelimično primijenile, a u nekim slučajevima nisu uopšte.
Dvogodišnja devojčica Rana El Selci umrla je nakon što ju je u petak napao čopor pasa lutalica u gradu Konji, u centralnoj Turskoj. Njena smrt izazvala je velike proteste zbog opasnosti od četiri miliona pasa lutalica za koje vlada procjenjuje da lutaju ulicama i ruralnim oblastima Turske.
Krivična istraga je pokrenuta nakon njene smrti dok su opštinski radnici počeli da hvataju pse. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u subotu da vlada „preduzima odlučne korake da obezbijedi primjenu zakona“.
Ljubitelji životinja strahuju da će zakon dovesti do toga da psi budu masovno ubijani, ili da završe u zapuštenim, prenatrpanim skloništima. Kada je zakon usvojen, glavna opoziciona stranka je saopštila da opštine u kojima je na vlasti neće sprovoditi taj zakon.
Zbog kontroverznog zakona izbile su velike demonstracije u gradovima širom Turske na kojima se pozivalo na ukidanje odredbe u zakonu koji bi omogućio eutanaziju nekih životinja. Bilo je i protesta širom Evrope, jer su ljudi upozoravali da bi zakon mogao odvratiti turiste od posjete Turskoj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turska najavila primjenu kontroverznog zakona o uklanjanju pasa lutalica nakon smrti djevojčice

Vrhovni sud Crne Gore presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog B.B, odlukom da se kazna zatvora u trajanju od 15 godina, koju je za krivično djelo silovanje maloljetne osobe izrekao Viši sud u Podgorici, smanji na osam godina.&nbsp;
Ovaj predmet u javnosti je poznat kao “Sa 15 na 8 godina zatvora”.
Vrhovni sud je tako usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud, između ostalog, navodi da je Apelacioni sud u obrazloženju navedene presude, u dijelu odluke o kazni, dao potpuno nejasne razloge i nije naveo one o odlučnim činjenicama koje su ga opredijelile da preinači prvostepenu presudu u pogledu odluke o kazni.&nbsp;
- Tako je Apelacioni sud povrijedio odredbe čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore i počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, a posebno, ako se uzme u obzir činjenica da je prvostepeni sud (Viši sud u Podgorici) &nbsp;pravilno utvrdio činjenično stanje, što drugostepeni sud (Apelacioni sud Crne Gore) u obrazloženju svoje presude potvrđuje - ocijenio je Vrhovni sud.
Vrhovni sud ukazuje da je okrivljeni izvršio produženo krivično djelo silovanje na štetu petnaestogodišnjakinje kod koje su nastale posljedice koje će osjećati čitav život. Konstatovano je da je okrivljeni više od tri decenije stariji od oštećene, da je iskoristio dugogodišnji prijateljski i komšijski odnos između porodica, da je oštećenu kao dijete gledao kako raste i sazrijeva u djevojčicu, da je ona prema njemu imala odnos kao prema starijem komšiji, očevom prijatelju, ocu njene drugarice i da je usljed tih okolnosti bila dodatno iskorišćena.
- Stoga, Vrhovni sud je zaključio da drugostepeni sud navedene okolnosti, nasuprot prvostepenom sudu, nije cijenio u okviru okolnosti pod kojim je djelo izvršeno, koje okolnosti su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, niti je u vezi istih dao razloge - ističe se u saopštenju Vrhovnog suda.
Takođe, Vrhovni sud navodi da drugostepeni sud prilikom umanjenja kazne uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je zatvor od osam godina srazmjeran težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog.
- Iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog, pri čemu drugostepeni sud nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - naveli su iz Vrhovnog suda.
Vrhovni sud se u Odluci pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji ističe da silovanje i teško seksualno zlostavljanje predstavlju postupanja na koje se primjenjuje član 3 Konvencije - zabrana mučenja, a uključuje i temeljne vrijednosti i bitne aspekte “privatnog života”, u smislu člana 8 Konvencije - pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.
ESLJP takođe ukazuje da nacionalni sudovi ni u kom slučaju ne bi smjeli dopustiti da teški napadi na tjelesni i psihički integritet prođu nekažnjeno ili dovedu do očigledne nesrazmjere između težine počinjenog krivičnog djela i strogosti izrečene kazne.&nbsp;
- Naime, takvo postupanje državnih vlasti stvara osjećaj nekažnjivosti nasilja, umjesto da predstavlja mehanizam koji pokazuje da se takvo zlostavljanje neće tolerisati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela - kažu u Vrhovnom sudu.
Vrhovni sud navodi i da je ESLJP stanovišta da se žrtva dodatno traumatizira u slučajevima u kojima drugostepeni sud, iako prihvati otežavajuće okolnosti prvostepenog, ublaži kaznu, a da pri tom izostane temeljno i detaljno obrazloženje kada odstupi od odluke o kazni prvostepenog suda.
- Budući da umanjenje kazne, u odnosu na onu koju je izrekao prvostepeni sud, ne predstavlja diskrecionu ocjenu, već podliježe načelu zakonitosti i obuhvaćeno je primjenom Ustava i Konvencije - dodaju iz Vrhovnog suda.
Uzevši u obzir sve navedeno, Vrhovni sud Crne Gore je utvrdio da je drugostepeni sud povrijedio zakon u korist okrivljenog iz čl.386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, u vezi čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključeno je u saopštenju.

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon smanjenjem kazne osuđenom za višestruko silovanje djevojčice

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se pooštravaju kazne do doživotnog zatvora za organizovanje ili učešće u oružanoj pobuni koja je za posljedicu imala smrt ili druge teške ishode.
Prema ovom zakonu, organizovanje ili rukovođenje oružanom pobunom radi rušenja ili nasilne promjene ustavnog poretka Rusije ili narušavanja njenog teritorijalnog integriteta kažnjavaće se zatvorom u trajanju od 15 do 20 godina.
Za učešće u oružanoj pobuni u iste svrhe predviđena je zatvorska kazna od 12 do 20 godina.
Putin je potpisao i zakon po kome stranac može biti osuđen do 15 godina zatvora zbog pomaganja neprijatelju u aktivnostima protiv bezbjednosti Rusije, kao i zakon o uvođenju sudskog mehanizma za privremenu suspenziju zabrane djelovanja terorističke organizacije.
Cilj izmjena je da se utvrdi mogućnost privremene suspenzije zabrane djelovanja organizacije koja je uvrštena na spisak terorističkih organizacija odlukom suda na osnovu zahtjeva ruskog glavnog tužioca ili njegovog zamjenika, ako postoji relevantne informacije.

1250x600

1084x550

Putin pooštrio kazne za pobunu protiv države

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.
- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. 
Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.
- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

Drago nam je što su Milojko Spajić, Andrija Mandić i članovi njihove Vlade konačno shvatili sa kakvim problemom se suočava preko 100 hiljada građana u Crnoj Gori, odnosno oko 40 hiljada porodica koje nemaju riješeno stambeno pitanje i koje po trenutnim tržišnim cijenama ne mogu doći do svog krova nad glavom. Jeste da je kuriozitet da se baš pred lokalne izbore u Podgorici toga sjetio premijer Spajić, a nakon što se sa odmora iz Sen Tropea vratio u Crnu Goru, ali bolje ikad nego nikad, kazali su u Građanskom pokretu URA.
U toj partiji pozdravljaju što su ministar urbanizma Slaven Radunović i Milojko Spajić, kako kažu, prihvatili program "Stan za sve", "jer je to korak u dobrom smjeru".
- Brzo ćemo ponovo vidjeti na djelu njihove partijske kolege u Skupštini Crne Gore, jer će naš poslanički klub opet predložiti Zakon o Fondu "Stan za sve" na usvajanje - kazali su u URI.
Rješavanje stambenih problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan za URU je prioritet i upravo zato je ta partija, kako kažu, predložila osnivanje državnog fonda preko koga bi građani mogli da po povoljnim uslovima dođu do svog krova nad glavom i to po cijeni izgradnje, odnosno, od nekih 900 eura po metru kvadratu, što je duplo manje od aktuelnih tržišnih cijena.
- Zato smatramo da kada je rješavanje ovog problema u pitanju, nema mjesta za bilo kakve političke kalkulacije i sujete jer interes građana mora biti svakako na prvom mjestu. Iako je bilo jasno u prethodnom periodu da je na ovom pitanju partijama Spajićeve i Mandićeve većine prije svega bio bitan njihov partijski interes - naglašeno je u saopštenju.
Osam dana pred lokalne izbore u Podgorici, napominju u URI, dobili smo od Spajića i Radunovića "bajkovita rješenja virtuelnog svijeta u kojem trenutno funkcioniše i njihova Vlada".&nbsp;
- Jasno je da su od njih danas građani dobili samo izmaštane puteve, izmaštane kvartove i cijenu kvadrata od 1.000 eura, koja je po našem sudu previsoka, i da je 900 erua neka realna cijena po aktuelnim tržišnim cijenama. Ponavljamo, pozdravljamo naglo stečenu zabrinutost Spajića za realne probleme građana, ali mislimo da bi umjesto crtanja na kompjuterskim programima, preduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih mjera bilo mnogo efikasnije i realnije - istaknuto je u saopštenju.
Zato su ponovo pozvali sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore i čitavu javnost da slobodno predlože amandmane na Prijedlog zakona "Stan za sve" kako bi, dodaju, zajedničkim snagama došli do što boljeg zakonskog rješenja.
- Narednih dana će URA u Skupštini opet predložiti zakon o Fondu "Stan za sve" koji su prethodno upravo Radunović i Spajić odbili, ali svako ima pravo na drugu šansu, pa i oni. Očekujemo podršku svih poslanika da krenemo u rješavanje problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan - zaključeno je u saopštenju.

URA: Spajić i Radunović prihvatili našu ideju, Zakon "Stan za sve" predložićemo ponovo u Skupštini

Gruzijski parlament je odobrio treće i posljednje čitanje zakona o "porodičnim vrijednostima i zaštiti maloletnika" koji bi ograničio prava LGBTQ+ zajednice, piše agencija Rojters.
Zakon bi obezbijedio pravni osnov za vlasti da zabrane događaje i javno isticanje LGBTQ+ simbola, a takođe bi omogućio i cenzuru filmova i knjiga.
Lideri vladajuće partije Gruzijski san kažu da je potrebno da se očuvaju „tradicionalni i moralni standardi“ u Gruziji, gdje je pravoslavna crkva veoma uticajna.
Aktivisti kažu da je ta mjera usmjerena na jačanje konzervativne podrške vladi uoči parlamentarnih izbora 26. oktobra.
Gruzija ima ambicije da se pridruži Evropskoj uniji, ali se zapadne vlade plaše da Tbilisi sve više naginje ka Rusiji.
Tamara Jakeli, direktorka Tbilisi prajd organizacije, rekla je da će nacrt zakona, u kome se ponavlja postojeća zabrana istopolnih brakova i zabranjuje se operacija promjene pola, vjerovatno primorati njenu organizaciju da se zatvori.
- Ovaj zakon je najstrašnija stvar koja se dogodila LGBTQ+ zajednici u Gruziji. Najvjerovatnije ćemo morati da se zatvorimo. Nema načina da nastavimo da funkcionišemo - rekla je Jakeli.
Gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, koja je oponent vladajuće stranke i čija su ovlašćenja uglavnom ceremonijalna, rekla je da će blokirati prijedlog zakona.
Međutim, Gruzijski san i njihovi saveznici u parlamentu imaju većinu, kojom mogu da nadglasaju njen veto.
LGBTQ+ prava su kontroverzna tema u Gruziji, gdje ankete pokazuju široko neodobravanje istopolnih veza, a ustav zabranjuje istopolne brakove.
Učesnici parade ponosa u Tbilisiju bili su izloženi fizičkim napadima anti-LGBT demonstranata posljednjih godina.
To pitanje je postalo „glasnije“ uoči oktobarskih izbora, na kojima Gruzijski san traži četvrti mandat i vodi žestoku kampanju protiv LGBTQ+ prava.
Vladajuća partija, čiji je glavni kandidat za izbore milijarder, bivši premijer Bidžina Ivanišvili, produbila je veze sa susjednom Rusijom nakon što su se odnosi sa Zapadnim zemljama pogoršali.
Ranije ove godine vlada je usvojila zakon o „stranim agentima“ za koji su evropski i američki zvaničnici rekli da je autoritaran i inspirisan sličnim zakonom u Rusiji.
Njegovo usvajanje izazvalo je jedne od najvećih protesta u Gruziji još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Gruzijski parlament na korak od usvajanja represivnog zakona o LGBTQ+ zajednici

Bivše sovjetske republike i balkanske zemlje su glavna meta ruske kampanje dezinformisanja, a Srbija je na četvrtom mjestu po broju objavljenih članaka u odnosu na broj stanovnika, pokazalo istraživanje Centra za informacije, demokratiju i građanstvo na Američkom univerzitetu u Bugarskoj.
Analizom 643.600 članaka objavljenim na sajtovima mreže "Pravda" u 45 zemalja od decembra 2024. do marta ove godine, utvrđeno je da je više od polovine (52 odsto) sadržaja namijenjeno bivšim sovjetskim republikama i balkanskim državama, saopštio je Centar za informacije, demokratiju i građanstvo koji je sproveo istraživanje sa kompanijom Sensika tehnolodžis, prenosi agencija Beta.
Mreža Pravda se pojavila kada su ruski državni mediji Russia Today (Rusija danas) i Sputnjik zabranjeni širom EU poslije invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, navodi se u istraživanju.
Do početka 2025. postala je "globalni dezinformacioni ekosistem" koji čini oko 190 sajtova u 83 zemlje, prenoseći rusku propagandu na desetine drugih jezika, navodi se u saopštenju Centra.
- Analiza pokazuje sofisticiranu operaciju strateški ciljanih informacija koncentrisanih na bivše sovjetske države i balkanske zemlje- navodi se u izveštaju i dodaje da je koncentracija članaka po stanovniku u tim regionima više od 50 puta veća nego u zapadnim demokratijama.
To pokazuje, ocjenjuje se u izveštaju, da je cilj oblikovanje narativa i korišćenje informacija kao alata za širenje uticaja "u regionima od strateške geopolitičke vrijednosti za Kremlj, sa potencijalnim implikacijama na demokratske procese, socijalnu koheziju i regionalnu stabilnost".
- U suštini, dezinformacije Pravde nastoje da potkopaju evroatlantsku orijentaciju regiona produbljivanjem unutrašnjih podjela i podsticanjem nepovjerenja u demokratske institucije- saopštio je Centar.
Moldavija je glavni cilj ruskih dezinformacija, sa 56 puta većim brojem objavljenih članaka po stanovniku nego u zapadnoj Evropi.
Slijede Letonija i Estonija, a na četvrtom mjestu je Srbija, gdje je broj članaka 31 puta veći.
Balkanske zemlje (Srbija, Bugarska, Slovenija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Grčka) čine 3,2 odsto stanovništva, a dobijaju 16,2 odsto sadržaja.
Nasuprot tome, zapadna Evropa (Danska, Portugal, Španija, Francuska, Norveška, Kipar, Holandija, Nemačka, Italija, Švedska, Belgija, Velika Britanija, Švajcarska, Irska) prima samo 21,3 odsto sadržaja iako čini 43,7 odsto populacije.
Autori analize su takođe ukazali na značaj Radija Slobodna Evropa kao "glavnog glasa demokratije u regionu" i "ključne protivteže" ruskoj propagandi, ocjenjujući da je odluka američke administracije da obustavi njegovo finansiranje "strateška greška" u trenutku kada Kremlj pojačava kampanju dezinformisanja.
Izvršnom naredbom koju je 15. marta potpisao američki predsednik Donald Tramp, smanjena je veličina Američke agencije za globalne medije (USAGM), tijela koje nadgleda Radio Slobodna Evropa.
Nekoliko sati nakon što je izvršna naredba potpisana, USAGM je objavio da je prekinuo finansiranje RSE koje je dodijelio Kongres za budžetsku godinu 2025. koja se završava 30. septembra.
RSE je taj potez nazvao nezakonitim i trenutno vodi tužbu protiv USAGM-a zbog tog poteza.

Srbija među zemljama sa najviše ruskih dezinformacija

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić i Denis Bećirović, saopštili su danas u Briselu da je rukovodstvo entiteta Republika Srpska &nbsp;"napalo ustavni poredak, te da "godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i radi protiv evroatlantskih intergracija BiH", prenosi RSE.
Na poziv generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te članovi Komšić i Bećirović, učestvuju u Briselu na sastanku Sjevernoatlantskog saveza, koje je glavno tijelo za donošenje političkih odluka u NATO-u.
Bećirović je kazao da je na putu ka članstvu u NATO-u BiH postigla konkretne rezultate koji bi bili bolji da, kako je kazao, nije bilo "destruktivnog djelovanja proruskih političara u BiH", saopštio je Bećirovićev kabinet.
- Imajući u vidu činjenice, čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni sagovornici, oni su predmet pravosuđa- &nbsp;kazao je.
Podsjetimo, protiv Dodika je bosanskohervegovačko pravosuđe u martu raspisalo potjernicu, zajedno s predsjednicima Skupštine i Vlade RS-a, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, jer se nisu odazvali pozivu na saslušanje Tužilaštva BiH koje ih sumnjiči za napad na ustavni poredak. Oni do danas nisu privedeni.
Obraćajući se članovima Sjevernoatlantskog saveza, Komšić je rekao da je politička situacija u BiH, nakon izricanja prvostepene presude Dodiku, veoma složena i da "može predstavljati direktnu prijetnju sigurnosti te zemlje i regije".
- Imamo pravosudni postupak s jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje iako to ono u svojoj suštini nije. Tu se ne radi o političkom nego o sigurnosnom problemu- kazao je Komšić.
Ističući da je svjestan da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, Komšić je kazao da im u tome "eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a", kao jednaki pravni sljednici nekadašnjeg SFOR-a.
- U BiH je trenutno udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada- kazao je Komšić.
U uvodnom obraćanju, zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska izjavila je da neće biti tolerisan potencijalni sigurnosni vakuum i ugrožavanje mira u BiH.
Šekerinska je kazala da je NATO zabrinut događajima u posljednje vrijeme u BiH, ističući da ustavni poredak države mora biti poštovan.

Brisel: Komšić i Bećirović optužili lidere RS-a da urušavaju ustavni poredak BiH

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Biće ista vlast u Nikšiću, ali će mnogo toga biti drugačije. Neđeljni izbori su sveli mnoge na pravu mjeru. I mnogi će morati da mijenjaju i priču i djela, ako misle da opstanu. &nbsp; NOVA POLITIČKA MAPA NIKŠIĆA Šestočlana koalicija ,,Za budućnost Nikšića“ prosto je isisala svu snagu PES-a i Demokrata. &nbsp; U odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine stranka Milojka Spajića je osvojila tek polovinu glasova. Leđa im je, dakle, okrenuo svaki drugi glasač. Prije samo dvije godine bili su najjača stranka, sad su u Nikšiću tas na vagi, a koliko sjutra mogu da računaju da će završiti kao Abazovićeva Ura – ispod cenzusa. &nbsp; PES, partija bez ideologije, na putu je da se – samougasi. &nbsp; Muka je i u taboru Demokrata. Bečićeva stranka je za dvije godine izgubila u Nikšiću trećinu podrške. A kad se uporedi njihov neđeljni rezultat sa onim sa lokalnih izbora 2021, napuštilo ih je – 70 odsto glasača. Pokazalo se da su Demokratama fotelje njihova jedina ideologija, da su njihove lažne diplome provaljene, a dignitet lidera poslije masakra na Cetinju - više ne postoji. &nbsp; Stranka još postoji, ali Demokrate, nove birokrate, kopne od izbora do izbora. &nbsp; Da, biće ista vlast u Nikšiću, ali su sada odnosi unutar stranaka drugačiji. I PES i Demokrate, ako žele mrvice vlasti – a znamo da žele - igraće poslušno uz muziku srpske frule Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="VELIKI RAST, ALI NIJESU NOVA VLAST U NIKŠIĆU: "> <figcaption>VELIKI RAST, ALI NIEJSU NOVA VLAST U NIKŠIĆU:(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  RAST DPS-A, USPJEH EVROPSKOG SAVEZA, ALI... Na drugoj strani, Demokratska partija socijalista može biti samo relativno zadovoljna. Osvojili su čak 4000 glasova više nego 2023. u koaliciji sa SD-om i SDP-om. Postali su najjača stranka i pokazalo se da je nova, mlada, ekipa na čelu sa Danijelom Živkovićem položila prijemni ispit. Ali nije postigla zacrtani cilj i osvojila vlast. Na njima je – ali i ostalim crnogorskim građanskim partijama - da odgovore na neka pitanja. &nbsp; Prije svega: zašto je u Nikšiću, u kojem se 60 odsto građana izjašnjava kao Crnogorci, svaki četvrti ostao kućama? Odnosno: da li je to krunski dokaz kako partijska borba protiv pojavnih oblika fašizma bila suviše salonska, nekako malokrvna? &nbsp; PONAVLJANJE MUČNIH SLIKA I onda se mučna istorija ponavlja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907" data-rendition-name="original" width="800" height="539" loading="lazy" alt="SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku "> <figcaption>SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Slike od prije nekoliko godina, onog bijednika koji mokri po spomeniku narodnog heroja, zamijenile su u neđelju veče neke drugačije, ali jednako mučne slike. I zaista, ima nečega organski prostačkog u onom žvalavljenju flaše šampanjca Marka Kovačevića u neđelju veče. I jeste, bilo je mučno to vidjeti, kao i ono prizivanje Kosova u štabu koalicije i pojanje o đevojkama koje vole četnike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673" data-rendition-name="original" width="749" height="464" loading="lazy" alt="ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese"> <figcaption>ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A tek gledati kako crna četnička zastava sa mrtvačkom glavom leprša na ulicama grada Ljuba Čupića i Joke Baletić. I kako se opstanak na vlasti slavi uz četničke pjesme i zastave druge države - Srbije. &nbsp; Ali, to je realnost. U gradu koji je dao 45 narodnih heroja Marko Šubara Kovačević - onaj što pokazuje srednji prst kad svira crnogorska himna – biće novi, stari, čelnik Nikšića. &nbsp; Svakako, upumpali su Mandićevi bojovnici koju hiljadu glasova iz Trebinja ili Foče. Da, zadužili su više hiljada Nikšićana partijskim zapošljavanjem u Elektroprivredi, Solar gradnji... I da, tako su namakli možda i nekih četiri-pet odsto glasova... &nbsp; Ali to ne mijenja suštinu: u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori, danas nije većinska ona trinaestojulska, antifašistička Crna Gora kojoj se nekad i veliki Žan Pol Sartr divio... UZROCI RAZURA VRIJEDNOSTI &nbsp; Kako smo došli dovde? Kako su nekadašnji saradnici okupatora ili današnji glasnogovornici neofašizma postali poželjni uzori novim naraštajima? &nbsp; Dio odgovora o mračnoj crnogorskoj stvarnosti sažima se u dvije riječi - uticaj svetosavskih litija. &nbsp; Jer, 2020. godine nije samo smijenjena trodecenijska vlast DPS-a. Taj 30. avgust je bio krešendo jedne kontrarevolucije koju je logistički pomogao Beograd, a izvela ključna politička snaga u Crnoj Gori – Srpska pravoslavna crkva. &nbsp; U tome se krije samo dio mogućeg odgovora. Jer, današnje poniranje Crne Gore je istovremeno - &nbsp;plaćanje starih računa. &nbsp; Onih iz vremena beskrupuloznih paktiranja nekadašnjeg DPS-a sa Crkvom Srbije, političkom batinom srpskog sveta još iz vremena Ilije Garašanina. Ono kad su u tajnosti katastarski prepisivane crnogorske grobljanske crkve i manastiri u imovinu crkve druge države. Ili ono paktiranje Đukanovićeve vlasti sa Amfilohijem prilikom postavljanja limene crkve na Rumiji, kada je u jednom danu srušen hiljadugodišnji kult Svetog Vladimira Dukljanskog. &nbsp; PLAĆANJE STARIH RAČUNA Plaća današnja Crna Gora i decenijsko ćutanje nekadašnje vlasti na bezočno prekrajanje crnogorske sakralne baštine. Plaća današnje crnogorsko društvo onu sramnu reviziju istorije i proglašavanje svecima Srpske pravoslavne crkve Mace Vukojičića i Obrada Šiljka, zločinaca koji su na rukama imali krv više desetina žena i đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović"> <figcaption>PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kupovan je mir, za kratko vrijeme. Ali, svi se računi u istoriji moraju platiti. &nbsp; Onaj dječak što je nikšićkoj ulici mahao četničkom zastavom, ili oni polupijani momci što su sebe proglašavali četnicima-junacima možda nijesu u crnogorskim školama ni učili o četničkom koljaču Pavlu Đurišiću i njegovoj likvidaciji više od devet hiljada Muslimana u Foči. Možda su ih učili da je čiča Draža jedini pravi Srbin, a ne recimo revolucionar Koča Popović, španski borac i francuski đak... TEŽAK POVRATAK Neznanje je car zla svakojega. Zato se moramo vratiti istinitoj istoriji. Samo tako će većinska Crna Gora moći da se vrati vrijednostima antifašizma, a da ideje vjerske i nacionalne netolerancije postanu društvena margina. &nbsp;&nbsp;&nbsp; To će biti dug put na liječenju društva. Ali, kako ono kažu: i najduža putovanja počinju prvim korakom. Taj prvi korak bi morao da bude primarni zadatak crnogorskih građanskih partija. &nbsp; Ako zaista hoćemo da Crna Gora bude država vrijedna poštovanja. &nbsp;

Drma mi se, drma mi se na Šubari – šampanjac...

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: zakon