Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

<p>Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).</p>
<p>Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.</p>
<p>- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.</p>
<p>Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. </p>
<p>Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.</p>
<p>- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.</p>

1250x600

1084x550

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

<p>Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.</p>
<p>- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.</p>

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

<p>Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.</p>
<p>ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.</p>
<p>Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.</p>
<p>Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.</p>
<p>- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.</p>
<p>- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.</p>

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

<p>Drago nam je što su <b>Milojko Spajić, Andrija Mandić</b> i članovi njihove Vlade konačno shvatili sa kakvim problemom se suočava preko 100 hiljada građana u Crnoj Gori, odnosno oko 40 hiljada porodica koje nemaju riješeno stambeno pitanje i koje po trenutnim tržišnim cijenama ne mogu doći do svog krova nad glavom. Jeste da je kuriozitet da se baš pred lokalne izbore u Podgorici toga sjetio premijer Spajić, a nakon što se sa odmora iz Sen Tropea vratio u Crnu Goru, ali bolje ikad nego nikad, kazali su u Građanskom pokretu URA.</p>
<p>U toj partiji pozdravljaju što su ministar urbanizma <b>Slaven Radunović</b> i Milojko Spajić, kako kažu, prihvatili program "Stan za sve", "jer je to korak u dobrom smjeru".</p>
<p>- Brzo ćemo ponovo vidjeti na djelu njihove partijske kolege u Skupštini Crne Gore, jer će naš poslanički klub opet predložiti Zakon o Fondu "Stan za sve" na usvajanje - kazali su u URI.</p>
<p>Rješavanje stambenih problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan za URU je prioritet i upravo zato je ta partija, kako kažu, predložila osnivanje državnog fonda preko koga bi građani mogli da po povoljnim uslovima dođu do svog krova nad glavom i to po cijeni izgradnje, odnosno, od nekih 900 eura po metru kvadratu, što je duplo manje od aktuelnih tržišnih cijena.</p>
<p>- Zato smatramo da kada je rješavanje ovog problema u pitanju, nema mjesta za bilo kakve političke kalkulacije i sujete jer interes građana mora biti svakako na prvom mjestu. Iako je bilo jasno u prethodnom periodu da je na ovom pitanju partijama Spajićeve i Mandićeve većine prije svega bio bitan njihov partijski interes - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Osam dana pred lokalne izbore u Podgorici, napominju u URI, dobili smo od Spajića i Radunovića "bajkovita rješenja virtuelnog svijeta u kojem trenutno funkcioniše i njihova Vlada".&nbsp;</p>
<p>- Jasno je da su od njih danas građani dobili samo izmaštane puteve, izmaštane kvartove i cijenu kvadrata od 1.000 eura, koja je po našem sudu previsoka, i da je 900 erua neka realna cijena po aktuelnim tržišnim cijenama. Ponavljamo, pozdravljamo naglo stečenu zabrinutost Spajića za realne probleme građana, ali mislimo da bi umjesto crtanja na kompjuterskim programima, preduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih mjera bilo mnogo efikasnije i realnije - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Zato su ponovo pozvali sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore i čitavu javnost da slobodno predlože amandmane na Prijedlog zakona "Stan za sve" kako bi, dodaju, zajedničkim snagama došli do što boljeg zakonskog rješenja.</p>
<p>- Narednih dana će URA u Skupštini opet predložiti zakon o Fondu "Stan za sve" koji su prethodno upravo Radunović i Spajić odbili, ali svako ima pravo na drugu šansu, pa i oni. Očekujemo podršku svih poslanika da krenemo u rješavanje problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan - zaključeno je u saopštenju.</p>

URA: Spajić i Radunović prihvatili našu ideju, Zakon "Stan za sve" predložićemo ponovo u Skupštini

<p>Gruzijski parlament je odobrio treće i posljednje čitanje zakona o "porodičnim vrijednostima i zaštiti maloletnika" koji bi ograničio prava LGBTQ+ zajednice, piše agencija Rojters.</p>
<p>Zakon bi obezbijedio pravni osnov za vlasti da zabrane događaje i javno isticanje LGBTQ+ simbola, a takođe bi omogućio i cenzuru filmova i knjiga.</p>
<p>Lideri vladajuće partije Gruzijski san kažu da je potrebno da se očuvaju „tradicionalni i moralni standardi“ u Gruziji, gdje je pravoslavna crkva veoma uticajna.</p>
<p>Aktivisti kažu da je ta mjera usmjerena na jačanje konzervativne podrške vladi uoči parlamentarnih izbora 26. oktobra.</p>
<p>Gruzija ima ambicije da se pridruži Evropskoj uniji, ali se zapadne vlade plaše da Tbilisi sve više naginje ka Rusiji.</p>
<p>Tamara Jakeli, direktorka Tbilisi prajd organizacije, rekla je da će nacrt zakona, u kome se ponavlja postojeća zabrana istopolnih brakova i zabranjuje se operacija promjene pola, vjerovatno primorati njenu organizaciju da se zatvori.</p>
<p>- Ovaj zakon je najstrašnija stvar koja se dogodila LGBTQ+ zajednici u Gruziji. Najvjerovatnije ćemo morati da se zatvorimo. Nema načina da nastavimo da funkcionišemo - rekla je Jakeli.</p>
<p>Gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, koja je oponent vladajuće stranke i čija su ovlašćenja uglavnom ceremonijalna, rekla je da će blokirati prijedlog zakona.</p>
<p>Međutim, Gruzijski san i njihovi saveznici u parlamentu imaju većinu, kojom mogu da nadglasaju njen veto.</p>
<p>LGBTQ+ prava su kontroverzna tema u Gruziji, gdje ankete pokazuju široko neodobravanje istopolnih veza, a ustav zabranjuje istopolne brakove.</p>
<p>Učesnici parade ponosa u Tbilisiju bili su izloženi fizičkim napadima anti-LGBT demonstranata posljednjih godina.</p>
<p>To pitanje je postalo „glasnije“ uoči oktobarskih izbora, na kojima Gruzijski san traži četvrti mandat i vodi žestoku kampanju protiv LGBTQ+ prava.</p>
<p>Vladajuća partija, čiji je glavni kandidat za izbore milijarder, bivši premijer Bidžina Ivanišvili, produbila je veze sa susjednom Rusijom nakon što su se odnosi sa Zapadnim zemljama pogoršali.</p>
<p>Ranije ove godine vlada je usvojila zakon o „stranim agentima“ za koji su evropski i američki zvaničnici rekli da je autoritaran i inspirisan sličnim zakonom u Rusiji.</p>
<p>Njegovo usvajanje izazvalo je jedne od najvećih protesta u Gruziji još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.</p>

Gruzijski parlament na korak od usvajanja represivnog zakona o LGBTQ+ zajednici

<p>Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore utvrdila je prijedlog da se za predsjednicu Vrhovnog suda predloži nacionalna konsultatkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u nacionalni pravosudni sistem, <b>Valentina Pavličić</b>, saopšteno je iz suda.</p>
<p>Kandidati su bili i sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore <b>Ana Vuković</b>, vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr <b>Vesna Vučković</b> i predsjednik Upravnog suda Crne Gore <b>Miodrag Pešić</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno, nakon tajnog glasanja, od 17 sudija koliko je učestvovalo u radu Opšte sjednice, kandidatkinja Valentina Pavličić dobila je 10, Miodrag Pešić 7, dr Vesna Vučković 6 i Ana Vuković 6 glasova.</p>
<p>- Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore o predlogu za kandidata obavijestiće Sudski savjet Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.</p>

Vrhovni sud kandidovao Valentinu Pavličić za predsjednicu suda

<p>Nakon održanih vanrednih lokalnih izbora u Glavnom gradu, administracija <b>Olivere Injac</b> nastavlja s praksom masovnog zapošljavanja, ignorišući činjenicu da će uskoro napustiti poziciju gradonačelnice, tvrdi predstavnik Evropskog saveza i odbornik Socijaldemokrata u Skupštini Glavnog grada <b>Miloš Mašković</b>. </p>
<p>- Od dana održavanja izbora do danas, raspisano je 26 oglasa za zapošljavanje u sistemu Glavnog grada – 18 javnih i 6 internih. Ovakav trend zapošljavanja samo je nastavak prakse koja je započeta još prije predizborne kampanje, čime je broj takvih oglasa premašio stotinu u svega nekoliko mjeseci. Uprkos evidentnim zloupotrebama i jasnim zakonskim ograničenjima, Agencija za sprječavanje korupcije ostaje nijema. Ovakvo ćutanje otvara prostor za opravdanu sumnju u politizaciju institucija koje bi trebalo da štite javni interes, a ne da budu saučesnici u zloupotrebama – navodi Mašković.</p>
<p>Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako podsjeća, zapošljavanje tokom izborne kampanje dozvoljeno je samo u izuzetnim slučajevima, ali praksa administracije Injac jasno pokazuje da se zakon zloupotrebljava kako bi se partijsko zapošljavanje nastavilo nesmetano. </p>
<p>- ASK, kao nadležna institucija, nije se oglasila ni povodom ovih zapošljavanja niti povodom sumnji u zloupotrebu javnih resursa, čime dodatno kompromituje svoj kredibilitet. Ostaje da se vidi hoće li ovakvo ponašanje biti sankcionisano, ili će pravna država još jednom biti žrtva partijskih interesa i političkog oportunizma – zaključuje Mašković.</p>

Mašković: Administracija Olivere Injac nastavlja s praksom masovnog zapošljavanja

<p>Na osnovu izjašnjenja Višeg državnog tužilaštva koje je ocijenilo da se u radnjama S.R. (23) stiču elementi krivičnog djela trgovina ljudima na štetu njene petogodišnje ćerke, protiv majke je podnijeta krivična prijava, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su 15. novembra, sprovodeći akciju „Prosjak“ zatekli maloljetno lice staro pet godina, u prosjačenju, a u njenoj blizini zatečena je i majka S.R. (23), kao i srodnica ovog maloljetnog lica. Osim toga, S.R. je i 31. oktobra zatečena na istoj lokaciji sa istim djetetom u prosjačenju - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da su, u odnosu na oba događaja, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala preduzeli neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, prikupili potrebna obavještenja, izuzeli video materijale sa nadzornih kamera i sa svim spisima predmeta povratno upoznali postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.</p>
<p>- On se izjasnio da se u radnjama S.R. stiču elementi krivičnog djela trgovina ljudima, na štetu njene ćerke. Protiv S.R. je podnijeta krivična prijava - zaključuje se u saopštenju.</p>

Krivična prijava protiv majke zbog trgovine ljudima na štetu petogodišnje ćerke

<p>Crnogorsko narodno pozorište (CNP) u saradnji s Kraljevskim pozorištem “Zetski dom”, započelo je rad na obnovi predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, prema tekstu i u režiji <b>Radmile Vojvodić</b>, koja će premijerno biti izvedena u Podgorici i na Cetinju u februaru naredne godine, navode u saopštenju iz CNP-A.&nbsp;</p>
<p>Oni su kazali da drama “Princeza Ksenija od Crne Gore”, nakon uspješnog života predstave od praizvedbe 1994. godine i izvođenja na matičnim scenama i na brojnim gostovanjima do početka dvijehiljaditih, imaće svoje drugo premijerno izvođenje u novom rediteljsko-dramaturškom čitanju autorke.&nbsp;</p>
<p>Praizvedbu je imala u Zetskom domu 10. februara 1994. godine na Cetinje, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom premijerno je izvedena 1997. &nbsp;godine, dok je stoto izvođenje obilježeno igranjem 16.decembra 1998. Godine – kazali su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Predstava je, ističu, stekla status kultne predstave, koja kao pozorišna priča zalazi neposredno u istorijsko pamćenje, a po ocjeni pozorišne kritike uspostavljao se odnos između gledališta i scene kroz posebno snažne emocije, gotovo pobožno kako zapisuje teatrolog <b>Feliks Pašić</b>, što je čini pozorišnim fenomenom.&nbsp;</p>
<p>- Ako devedesetih prošlog vijeka, kad se razarala jugoslovenska država, nijeste pakovali kofere i zavežljaje iz nužde, bježeći od ratnih pošasti ili mobilizacije, ako nijeste tu odluku donijeli u gnjevu i razočeranju, onda ste bili u tjeskobi unutrašnjeg egzila… Pa ste, na primjer, rekli: živjelo pozorište. Radili ste rizikujući i djelujući u solidarnosti na jednoj predstavi ili idući u pozorište da gledate tu predstavu – kazala je Radmila Vojvodić.&nbsp;</p>
<p>Autorka dodaje, da događaj ove predstave jeste dolazio iz teatra, ali nije imao veze samo sa njim. A danas se čini polemičko - politički još aktuelnije i izazovnije posegnuti za tom specifičnom građanskom glosom iz vremena kad je Crna Gora 1918, terra incognita; izgnanstvo ili samoizgnanstvo njenog suverena, svejedno je, jer proteže se crnogorski unutrašnji egzil do danas. Put u ponovni rad na predstavi nije stvar pukog remake projekta. Ova tema je dovoljno eksplozivan potencijal za novu teatarsku izvedbu, na novi način teatarski ljekovitu.&nbsp;</p>
<p>Dramaturg drame je <b>Božo Koprivica</b>, kostimograf <b>Boris Čakširan</b>, scenografkinja <b>Marija Kalabić</b>, kompozitor <b>Žarko Mirković</b>, izvršni producenti su <b>Danilo Milatović i Vukosava Tomović,</b> a urednici kataloga <b>Janko Ljumović i Darja Šuković</b>.</p>

CNP: Počele probe za predstavu “Princeza Ksenija od Crne Gore”

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: zakon