Obaveze iz novog Zakona o privrednim društvima moraju se ispuniti do kraja marta, saopštili su iz Privredne komore (PKCG), i dodali da očekuju da će stabilizacija integrisanog sistema za upravljanje prihodima (IRMS) Poreske uprave (PU) omogućiti da se to nesmetano obavi.
Iz PKCG su agenciji Mina-business kazali da su u prethodnom periodu primili određeni broj primjedbi svojih članica koje se odnose na tehničko funkcionisanje IRMS-a, a koje imaju direktan uticaj na ispunjavanje obaveza propisanih Zakonom o privrednim društvima.
- Riječ je prvenstveno o pitanjima i poteškoćama u vezi sa praktičnom primjenom novih rješenja, dostupnošću pojedinih funkcionalnosti i tehničkim ograničenjima sistema u početnoj fazi njegove primjene - rekli su iz PKCG.
Komora je, prepoznajući značaj tih izazova za preduzeća, reagovala odmah po puštanju sistema u rad i već narednog dana, u saradnji sa PU, organizovala radionicu za privredu.
- Na radionici su predstavljene nove funkcionalnosti IRMS sistema, ali su razmotreni i uočeni izazovi u njegovoj primjeni, uz direktnu komunikaciju između privrednika i nadležne institucije - dodali su iz PKCG.&nbsp;
Komora će, kako su najavili, nastaviti da prikuplja povratne informacije od članica i da ih, u konstruktivnom dijalogu sa nadležnim institucijama, koristi u cilju unapređenja primjene sistema i obezbjeđivanja pravne sigurnosti za privredne subjekte.
Novi Zakon o privrednim društvima, koji je u primjeni od 1. januara, donosi temeljnu reformu kroz uvođenje novih instituta, digitalizovane procedure i preciznije mehanizme zaštite članova društava, povjerilaca i trećih lica.
- Zakon predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i usklađivanju crnogorskog korporativnog prava sa evropskim standardima. Donosi jasnija pravila, jaču zaštitu učesnika u privrednom životu i veću pravnu predvidivost. Istovremeno, nameće složenije administrativne zahtjeve i strože procedure, što može predstavljati izazov, naročito za mala i srednja preduzeća sa ograničenim resursima - rekli su iz PKCG.
Pojedini privrednici su ranije saopštili da otežano funkcionisanje IRMS sistema, koji je pušten u rad 12. januara, može uticati na primjenu Zakona o privrednim društvima, imajući u vidu da su preduzeća u zakonskoj obavezi da usklađivanje akata sprovode upravo putem te platforme.
Iz PKCG su kazali da ohrabruje činjenica da je PU već produžila pojedine rokove, poput onih za podnošenje PDV prijava i IOPPD obrazaca, upravo zbog objektivnih okolnosti u vezi sa funkcionisanjem sistema.
- To ukazuje na spremnost institucija da uvaže realne izazove sa kojima se privreda suočava u ovom periodu - smatraju u PKCG.
U Komori vjeruju da će se isti princip razumijevanja i proporcionalnosti primjenjivati i u narednom periodu, uz zajednički cilj da se obezbijedi pravna sigurnost privrednih subjekata, očuva stabilnost poslovnog ambijenta i istovremeno omogući puna funkcionalnost sistema koji je od strateškog značaja.
- Imajući u vidu da se radi o novom i kompleksnom informacionom sistemu, čija je primjena od izuzetnog značaja kako za PU, tako i za privredu i državu u cjelini, ne očekujemo da fokus nadzornih i inspekcijskih organa bude usmjeren ka privrednicima koji aktivno pokušavaju da ispune svoje obaveze, ali se suočavaju sa tehničkim ograničenjima sistema - naveli su iz PKCG.
Iz Komore su objasnili da Zakon o privrednim društvima istovremeno omogućava modernizaciju i harmonizaciju sa EU praksom, ali i zahtijeva pažljivo tumačenje i prilagođavanje privrednih subjekata u prelaznom periodu, s obzirom na složenost njegovih odredbi i potencijalne pravne posljedice njihovog pogrešnog razumijevanja.
U skladu sa navedenim, PKCG je sa Ministarstvom ekonomskog razvoja organizovala tri okrugla stola na kojima su predstavnici privrede imali mogućnost da od obrađivača zakona dobiju odgovore na pitanja i nedoumice oko implementacije pojedinih odredbi.
- Takođe, nakon održavanja ovih događaja, privrednici su imali mogućnost da pošalju dodatna pitanja, koje je stručna služba PKCG objedinila i poslala resornom ministarstvu za odgovore. Ministarstvo ekonomskog razvoja je na veći dio pitanja odgovorilo, dok se odgovori na pitanja koja se odnose na druge institucije očekuju u narednim danima - istakli su iz PKCG.
Kako bi se omogućila što lakša implementacija zakona i razjasnile neusklađenosti pojedinih njegovih odredbi sa zakonima koji regulišu pojedine oblasti, u narednom periodu Komora će, na zahtjev privrede, organizovati i pojedinačne sastanke sa predstavnicima nadležnog ministarstva.
- Nadamo se da će se zajedničkim radom uz potpuno razumijevanje donosilaca odluka, Zakon o privrednim društvima implementirati uz najmanje moguće administrativno i materijalno opterećenje privrede. Takođe, nadamo se i očekujemo da će zbog nefunkcionisanja neophodnih softvera/platformi za sprovođenje Zakona o privrednim društvima u početnoj fazi, nadležne institucije i inspekcijski organi imati razumijevanje za potencijalne zahtjeve privrede za produženje rokova - zaključili su iz PKCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Stabilizacija IRMS-a ključna za primjenu Zakona o privrednim društvima

Primjena novog zakona i politike državnog vlasništva doprinijeće efikasnijem poslovanju državnih preduzeća, smanjenju fiskalnih rizika, unapređenju transparentnosti i kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom, čime će se Crna Gora svrstati među zemlje sa savremenim i međunarodno usklađenim sistemom korporativnog upravljanja državnim preduzećima, poručeno je na okruglom stolu u Privrednoj komori u vezi primjene novog Zakona o privrednim društvima. Na događaju su predstavljeni Nacrt zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini i Nacrt politike državnog vlasništva, kao ključni reformski iskoraci u unapređenju korporativnog upravljanja privrednim društvima u vlasništvu države. Brojne učesnike skupa, predstavnike resornih ministarstava i privrednih društava, u ime Privredne komore pozdravili su Mitar Bajčeta, generalni sekretar i Bojan Jovović, direktor Sektora za pravne i opšte poslove.&nbsp; Generalni sekretar Mitar Bajčeta istakao je zadovoljstvo što je i treći skup u okviru javne rasprave o regulativi koja uređuje rad privrednih društava veoma posjećen, što pokazuje značaj ovih zakona za privredu. Čestitao je Ministarstvu ekonomskog razvoja i Vladi privremeno zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja, a posebno Poglavlja 6 – Privredno pravo, te najavio da je u planu još sličnih sastanaka sa fokusom na obaveze za osiguravajuća društva. Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj Ministarstva ekonomskog razvoja, zahvalila je na čestitikama za zatvaranje poglavlja 6, istakavši da to nije rezultat rada samo MER, već timskog zalaganja velikog broja ljudi među kojima i predstavnika PKCG.&nbsp; - Poslije privremenog zatvaranja poglavlja ključno je da se krene u primjenu svih propisa koje smo donijeli - kazala je ona, dodajući da je namjera da se o ovoj regulativi razgovara i sa osiguravajučim društvima i predstavnicima tržišta kapitala. U prezentaciji navedenog nacrta zakona, Minas Trubljanin, generalni direktor Direktorata za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola u Ministarstvu finansija, istakao je da se reforma sprovodi u skladu sa OECD smjernicama i predstavlja najznačajniju sistemsku promjenu u ovoj oblasti u Crnoj Gori, kao dio šire modernizacije javnog sektora započete 2023. godine. Ukazano je na rezultate sprovedene analize postojećeg regulatornog i institucionalnog okvira, koja je pokazala niz strukturnih slabosti, uključujući nepostojanje jasne i javno dostupne vlasničke politike države, fragmentiran i neujednačen model upravljanja i nadzora, koliziju više zakona koji se istovremeno primjenjuju na sektor državnih preduzeća, nedovoljnu profesionalizaciju upravljačkih organa, ograničenu transparentnost i značajne gubitke u poslovanju pojedinih društava.&nbsp; Učesnicima je pojašnjeno da će novi Zakon i Politika državnog vlasništva zajedno činiti normativnu osnovu za uspostavljanje modernog, efikasnog i odgovornog sistema upravljanja privrednim društvima u državnoj svojini. Zakonskim rješenjima uređuje se način vršenja vlasničke funkcije države, definišu se pravila za osnivanje, sticanje, zadržavanje ili izlazak iz vlasništva, kao i okvir za upravljanje i nadzor nad poslovanjem ovih društava, uključujući i društva u kojima država ima manjinsko učešće. Kao osnovni cilj reforme istaknuto je uspostavljanje koordinisanog, transparentnog i odgovornog vlasničkog upravljanja, uz jasno razgraničenje uloga države kao vlasnika, kreatora politika i regulatora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219151256_39f958adf44a5fbd2518cd27719b189c5d36b1466ecb731828127c1c0493b663.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219151256_39f958adf44a5fbd2518cd27719b189c5d36b1466ecb731828127c1c0493b663" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Poseban akcenat stavljen je na viziju razvoja sektora državnih preduzeća, u okviru koje se propisuju ciljevi poslovanja društava u državnoj svojini, kao što su održivo i efikasno pružanje javnih usluga, dugoročno uvećanje vrijednosti i doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore. Najavljeno je uspostavljanje i redovno ažuriranje javnog registra društava u državnoj svojini, kao i definisanje kriterijuma za utvrđivanje društava od strateškog nacionalnog interesa, o čemu odlučuje Vlada, naročito u slučajevima upravljanja kritičnim nacionalnim resursima ili djelatnostima od posebnog značaja za ekonomiju zemlje. Tokom rasprave predstavljene su i ključne novine koje se uvode novim zakonskim okvirom, među kojima je obavezna periodična analiza cjelokupnog portfolija državnih preduzeća koju sprovodi Ministarstvo finansija i dostavlja Vladi na odlučivanje, kao i uspostavljanje koordinisanog, centralizovanog modela vlasničkog upravljanja sa Ministarstvom finansija kao nosiocem koordinacije. Posebno je pojašnjen mehanizam predstavljanja države na skupštinama društava putem punomoćnika, uz obavezna detaljna uputstva za glasanje i prethodne konsultacije sa Ministarstvom finansija, čime se jača jedinstven i odgovoran nastup države kao vlasnika.&nbsp; Značajan dio izlaganja bio je posvećen institutu Pisma o očekivanjima, koji je prepoznat kao jedna od ključnih novina. Naglašeno je da se ovim dokumentom jasno definišu strateški prioriteti, finansijski i operativni ciljevi, očekivani učinci, pitanja održivosti i standardi korporativnog upravljanja za svako pojedinačno društvo u državnoj svojini. Istaknuto je da su članovi organa upravljanja dužni da svoje funkcije obavljaju u skladu sa ovim zahtjevima, te da se uvode precizni kriterijumi za profesionalizaciju, imenovanje i razrješenje članova upravljačkih organa, uključujući obavezne javne konkurse, nezavisne članove odbora i vremenski ograničene mandate.&nbsp; Dosta polemike na prethodnim okruglim stolovima bilo je oko predviđenog uvođenja dvodomnog upravljanja državnim preduzećima. Nakon sagledavanja primjedbi, prema riječima predstavnika Ministarstva, odlučeno je da akcionarska društva moraju imati dvodomni sistem upravljanja, dok će se kod DOO ovo dodatno razmotriti. Sva velika preduzeća u državnoj svojini biće akcionarska društva, a mala i srednja preduzeća DOO, ukoliko već sada nemaju više od 30 akcionara. Privrednike je, između ostalog, interesovalo kada se može očekivati usvajanje lex specialisa o upravljanju državnim preduzećima, na šta im je odgovoreno da je riječ o kraju prvog kvartala 2026. Tražili su pojašnjenje zakonskog rješenja o obaveznom znanju iz korporativnog upravljanja koje moraju imati članovi organi upravljanja, te da li će oni biti u obavezi da prođu adekvatne obuke za to. Predstavnici predlagača su istakli da će za članove organa upravljanja u preduzećima koje bira država ranije iskustvo u korporativnom upravljanju biti dokaz o ispunjavanju ovog uslova, dok će ostali proći obuku iz te oblasti. Privrednici ocjenjuju da je u Zakonu neophodno precizirati da se ove obaveze odnose na predstavnike države.&nbsp; Pitali su i da li će prestanak mandata aktuelnih izvršnih direktora usljed primjene novog zakona proizvesti obaveze isplata otpremnina, na šta je odgovoreno da je najbolje rješenje za privredno društvo njihov ulazak u nove organe upravljanja.&nbsp; Privrednike je zanimalo koliko će trajati period usklađivanja društava sa novim zakonom nakon njegovog usvajanja, na šta su predstavnici Vlade prokomentarisali da je godina dovoljan rok za ispunjenje ove obaveze.&nbsp; Takođe, bilo je nedoumica o tome kako se ovaj zakon primjenjuje na specifična privredna društva čiji su osnivači podjednako država i više lokalnih samouprava, a što će biti predmet daljeg razmatranja. Na pitanja privrednika odgovarali su članovi ekspertskog tima koji je bio angažovan na izradi zakona Dijana Raičković i Nemanja Radović.

610x380

500x500

400x240

400x203

Novi zakon donosi efikasnije upravljanje državnim preduzećima i smanjene fiskalnih rizika

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

1250x600

1084x550

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Zakonom o privrednim društvima, koji je usvojen, daje se jasan signal ka uspješnom zatvaranju pregovaračkog poglavlja 6, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj.
„Kao temeljni sistemski zakon iz oblasti privrednog prava, Zakon o privrednim društvima detaljno uređuje sve ključne aspekte privrednih društava - od osnivanja do prestanka rada“, naveo je Đeljošaj.
On je saopštio da taj zakon ima ključnu ulogu u oblikovanju privrednog okruženja, jer uspostavlja pravila koja omogućavaju efikasno funkcionisanje tržišne ekonomije i obezbjeđuje zaštitu ekonomskih sloboda.
„Zakon o privrednim društvima stavlja akcenat na efikasnost, odgovornost i transparentnost, uz zaštitu prava svih učesnika u poslovanju“, kazao je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, usvajanjem tog zakona jačamo pravnu sigurnost, usklađujemo se s evropskim standardima i stvaramo povoljnije uslove za domaće i strane investitore.

Đeljošaj: Zakon o privrednim društvima jasan signal uspješnom zatvaranju poglavlja

Prijedlog zakona o privrednim društvima, o kojem je danas raspravljala Skupština, je od suštinskog značaja za cjelokupno privredno okruženje, saopštili su predstavnici predlagača, dok su iz opozicije ulkazali na i dalje prisutan problem partijskog zapošljavanja.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Renata Milutinović, kazala je u uvodnom izlaganju da taj pravni akt predstavja temeljni sistemski zakon iz oblasti privrednog prava u Crnoj Gori.
- Njime se detaljno uređuju svi ključni aspekti poslovanja preduzeća – njihovo osnivanje, organizacija, način upravljanja, restrukturiranje i prestanak rada - rekla je Milutinović.
Pored toga, kako je dodala, zakon reguliše i preduzetnike i djelove stranog društva koji posluju u Crnoj Gori.
- Ovaj zakon je od suštinskog značaja za cjelokupno privredno okruženje, jer postavlja pravila koja omogućavaju funkcionisanje tržišne ekonomije i garantuju zaštitu ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim opredjeljenjem države - poručila je Milutinović.
Važeći zakon je donesen 2020. godine i on je stavio van snage zakon iz 2002. godine, koji je bio zasnovan na anglo-američkoj pravnoj tradiciji.
Jedan od glavnih razloga donošenja novog zakona je, kako tvrde predlagači, potreba usklađivanja crnogorskog sistema sa evropskom legislativom.
- Kako Crna Gora teži EU, naše kompanijsko pravo treba da je u potpunosti usaglašeno sa direktivama EU, što predstavlja i preduslov za zatvaranje Poglavlja 6 – Privredno pravo - objasnila je Milutinović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da su poslanici ove zakone dobili prije par dana.
- Ovaj zakon ima 600 i nešto članova i ja sam to na Odboru rekao. Ne želim da svoj profesionalni integritet na taj način tretiram kad ne mogu do kraja da pročitam zakonski tekst, ne želim ni da govorim površno - rekao je Mugoša.
On je naveo da zna koliko je teško bilo to napisati, da je u pitanju dugotrajan proces, gdje je trebalo toliko uredbi i direktiva implementirati.
- Suština primjedbi je – dajte još našim partijskim ljudima da budu u odborima direktora. S druge stane, ista ta većina drastično atakuje na privatne kompanije. To smo vidjeli kroz izmjene Zakona o porezu na dobit preduzeća - kazao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, s jedne strane štite se politički partijski feudi, po cijenu da se neke direktive krše samo da bi ostali još na pozicijama, a s druge stane se maksimalno urušava privatni sektor da bi finansirali glomazni državni aparat.
- U prvih pola godine nikad drastičnija situacija, jer je pokrivenost uvoza izvozom 13 odsto. Mi kad treba da jačamo našu privredu, da im pomognemo, da podstičemo izvoz, mi atakujemo na te kompanije - ocijenio je Mugoša.
Poslanica Pokreta Evropa sad, Nađa Laković, rekla je da želi da se bavi društvima sa ograničenom odgovornošću, koja se popularno nazivaju jedan EUR firme.
- Situacija na terenu nije sjajna, prema dostupnim informacijama. Broj ovakvih firmi premašuje 15 hiljada, a moguće i više, koje su osnovali strani državljani - navela je Laković.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava odnos prema državi i zakonima.
- Svi smo svjesni da je veliki broj osnovan ne zbog stvarnog poslovanja, nego zbog povoljnosti koju naš zakon omogućava, minimalnog osnivačkog kapitala od jednog EUR. To se često koristi kao pravni mehanizam za dobijanje boravišne radne dozvole, a poslovanje se svodi na formalnost - precizirala je Laković.
Ona smatra da treba preispitati tu praksu kako bi razlikovali one koji žele da doprinose privredi od onih koji zloupotrebljavaju sistem.
- Država mora zaštititi javne finansije i građane - dodala je Laković.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Mihailo Anđušić, kazao je da će se jedan dio poslanika, kojima su, kako je rekao, puna usta meritokratije i poštenja, potruditi da iskroje ovo zakonsko rješenje tako da će sve suštinske izmjene, koje treba da dovedu do profesionalizacije funkcionisanja preduzeća, u državnom vlasništvu prije svega, biti obrisane, ako se to prihvati.
- Sad je na vama predlagačima, Vladi i na predstavnicima parlamentarne većine, da nam kažete da li vam je prihvatljivo da usvojimo ovo zakonsko rješenje, ali da stanje u ovoj oblasti ostane isto - rekao je Anđušić.
On smatra da je neke norme u zakonu trebalo malo testirati, a ne ući prebrzo u ovako ozbiljne izmjene.
- U praksi će biti teško sprovesti određene norme - tvrdi Anđušić.
Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, kazao je da je u Crnoj Gori i dalje prisutan problem partijskog zapošljavanja.
- Umjesto da pravimo nešto što je veća konkurentnost crnogorske privrede i umjesto da se borimo da državna preduzeća imaju profesionalne i stručne menadžmente, neko se dosjetio da je bolje da mi sačuvamo upravne odbore i da tu ostane stručni partijski kadar, a da zaboravimo na profesionalni menadžment - zaključio je Konatar.

Zakon o privrednim društvima: Temelj za tržište ili zaklon za partijska uhljebljenja

Prije tačno trideset i četiri godine, 1. februara 1992. godine, činilo se da je svijet zakoračio u novu eru vječnog mira. U ljetnjikovcu Kemp Dejvid, američki predsjednik Džordž H. V. Buš i ruski predsjednik Boris Jeljcin potpisali su dokument koji je trebalo da promijeni tok istorije.
Taj susret je trebalo da simbolizuje kraj straha koji je decenijama paralisao planetu. Potpisivanjem Deklaracije o novim odnosima, dvije supersile su zvanično proglasile kraj Hladnog rata, obećavajući da se više neće gledati preko nišana nuklearnih projektila, već kao partneri i prijatelji.
Danas, 2026. godine, svijet izgleda potpuno drugačije, a optimizam iz 1992. djeluje kao daleka, gotovo naivna prošlost.
<h3>Kako se svijet podijelio: retrospektiva „Gvozdene zavjese“</h3>
Da bismo razumjeli težinu tog februarskog dana 1992. godine, potrebno je vratiti se korak unazad. Hladni rat nije počeo jednim pucnjem, već postepenim zahlađenjem odnosa između saveznika iz Drugog svjetskog rata.
Nakon pobjede nad nacizmom 1945. godine, ideološki jaz između kapitalističkog Zapada, predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama, i komunističkog Istoka, predvođenog Sovjetskim Savezom, postao je nepremostiv.
Godina 1947. smatra se formalnim početkom sukoba, uvođenjem Trumanove doktrine i Maršalovog plana. Britanski premijer Vinston Čerčil slikovito je opisao da se „Gvozdena zavjesa“ spustila preko Evrope.
Decenijama su obje strane gomilale nuklearno oružje, stvarajući doktrinu „uzajamno osiguranog uništenja“ (MAD). Svijet je drhtao tokom Kubanske raketne krize, kao i tokom ratova u Koreji, Vijetnamu i Avganistanu.
Promjene su započele dolaskom Mihaila Gorbačova i padom Berlinskog zida 1989. godine. Raspad Sovjetskog Saveza u decembru 1991. bio je konačni ekser u kovčeg sovjetskog sistema, što je dovelo do susreta u Kemp Dejvidu samo nekoliko mjeseci kasnije.
Tog 1. februara 1992. godine, Buš i Jeljcin potpisali su zajedničku izjavu u kojoj se navodi da „Rusija i Sjedinjene Američke Države više ne smatraju jedna drugu potencijalnim neprijateljima“.
Jeljcin je govorio o demokratiji i slobodnom tržištu, a Zapad je vjerovao da je Rusija konačno postala dio „slobodnog svijeta“. Nuklearne bojeve glave su demontirane, vojske su se povlačile, a kulturna razmjena je cvjetala.
<h3>Gdje smo danas: Hladni rat 2.0?</h3>
Trideset četiri godine kasnije, Deklaracija iz Kemp Dejvida djeluje kao mrtvo slovo na papiru. Geopolitički sat kao da je vraćen unazad, a mnogi analitičari tvrde da ne samo da živimo u novom Hladnom ratu, već da je situacija možda i opasnija nego ranije.
Širenje NATO saveza na istok, koje Moskva vidi kao egzistencijalnu prijetnju, i ruske vojne intervencije u Gruziji, na Krimu, kao i invazija na Ukrajinu, potpuno su uništile povjerenje izgrađeno tokom devedesetih godina.
Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja ponovo su postale dio svakodnevnog političkog diskursa — nešto što je nakon 1992. godine djelovalo nezamislivo.
Svijet se ponovo polarizuje. S jedne strane nalazi se prilično razjedinjeni Zapad, a s druge Rusija i Kina. Danas, dok se prisjećamo dana kada su Buš i Jeljcin proglasili mir, jasno je da je taj mir bio tek „intermeco“ u dugoj istoriji sukoba velikih sila.
Hladni rat se vratio — ali ovaj put bez jasnih ideoloških granica i sa mnogo više nepredvidivih aktera. Umjesto „kraja istorije“, o kojem se govorilo tih godina, dobili smo njen brutalan nastavak. Lekcije iz Kemp Dejvida su zaboravljene, a svijet je ponovo u stanju permanentnog straha.

Zabluda o vječnom miru: Prije tri decenije okončan je Hladni rat, a danas on bijesni jače i opasnije nego ikada

Svaki odnosi između ljudi je svaki dan na testu, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upitan da li misli da je na testu odnos Andrije Mandića i Milana Kneževića nakon što je Demokratska narodna partija izašla iz vlasti a Nova srpska demokratija ostala njen dio.
Vučić ne misli da je to pitanje ličnog odnosa bila koga.
- Cijenim gospodina Mandića, cijenim svakoga, ljudi si ti koji na kraju biraju svoju budućnost i ko je i na kakav način zastupao njihove interese, kaže Vučić za TV PInk, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucic-o-odnosu-mandica-i-knezevica-to-je-njihova-stvar-ne-zeli-u-to-da-se-mijesam">Antena M</a>.
Knežević i Mandić su, ocjenjuje Vučić, zajedno imali uspjeha.
- Možda će pojedinačno da imaju manje ili više uspjeha a možda će da ostanu zajedno. to treba njih dvojica da procjene, da se bave time, da razgovaraju. To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam - zaključuje Vučić.
Knežević je, podsjetimo, na pres konferenciji u petak rekao da ga je Predsjedništvo DNP-a zadužilo da u što skorijem roku inicira razgovor sa Mandićem o daljoj budućnosti koalicionog saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
- Saglasićete se da je malo neobično da dio koalicije bude u opoziciji, a dio u vlasti - dodao je tada Knežević.
On je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da će odnosi sa Mandićem ostati i dalje prijateljski, bez obzira na konačnu odluku koju će donijeti i organi NSD-a i DNP-a.

Vučić o odnosu Mandića i Kneževića: To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam

Tema emisije Srećan dan je „Sjećanje koje traje: Zef Bato Dedivanović“. Leka Dedivanović govori o životu, vrijednostima i tragovima koje je Zef Bato Dedivanović ostavio u umjetnosti i zajednici.
Najavljujemo i prvo izdanje festivala „Zeffest“. Branko Ilić, umjetnički direktor, otkriva ideju, program i misiju novog festivala.
Poseban fokus stavljamo na muziku i govorimo o tome koliko je važna za razvoj emocija, kreativnosti i socijalnih vještina. Bojana Nenezić, muzička pedagoškinja, objašnjava zašto je muzika ključna u ranom razvoju i kako oblikuje dječiji svijet.
Za kraj, ne propustite rubriku Vježbajte sa Sanjom - Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz kratke vježbe za opuštanje i balans tijela i uma.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati, na Televiziji E.

Tag: zakon-o-privrednim-drustvima

Stabilizacija IRMS-a ključna za primjenu Zakona o privrednim društvima

Novi zakon donosi efikasnije upravljanje državnim preduzećima i smanjene fiskalnih rizika

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Đeljošaj: Zakon o privrednim društvima jasan signal uspješnom zatvaranju poglavlja

Zakon o privrednim društvima: Temelj za tržište ili zaklon za partijska uhljebljenja

Zabluda o vječnom miru: Prije tri decenije okončan je Hladni rat, a danas on bijesni jače i opasnije nego ikada

Vučić o odnosu Mandića i Kneževića: To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam

Stabilizacija IRMS-a ključna za primjenu Zakona o privrednim društvima

Srećan dan na TV E: „Sjećanje koje traje - Zef Bato Dedivanović“

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO