U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, sjutra će u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ biti održana 36. sesija IUS Foruma, pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Riječ je o prvoj sesiji IUS Foruma u 2026. godini, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Učesnici će govoriti o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
O ovim temama biće diskutovano iz ugla predstavnika državnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice i nevladinog sektora.
Sesija će se održati sjutra sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na drugom spratu. Događaj je otvoren za javnost.
Organizovanjem IUS Foruma, koji se realizuje u formi dijaloškog foruma, Udruženje pravnika Crne Gore ima za cilj unapređenje društvenog dijaloga o pitanjima iz oblasti prava i srodnih disciplina od posebnog javnog interesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama sjutra u KIC-u „Budo Tomović“

Udruženje pravnika Crne Gore organizuje 36. sesiju IUS Foruma, koja će biti održana pod nazivom Vladavina prava i EU integracije.
Na sesiji će govoriti:
Predrag Zenović, glavni pregovarač
Branislav Radulović, univerzitetski profesor i predsjednik UPCG
Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG
Gordana Mitrović, pravna ekspertkinja – CEMI
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori
Sesija će biti održana 28. januara 2026. godine (srijeda), sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović, na drugom spratu, u Podgorici.

1250x600

1084x550

Sesija IUS Foruma o vladavini prava i EU integracijama 28. januara u PodgoriciIUS Forum

Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr Branislav Radulović podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;
Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.
Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.
Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;
VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.
Prof. dr Srđan Darmanović, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;
Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.
Prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.
Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr Nikola Šaranović podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;
- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

“Zgodan, inteligentan i ambiciozan Žilijen Sorel odlučan je da se uzdigne iznad svojih skromnih provincijskih korjena. Razapet između dva moćna svijeta, crkve koju simboliše crno, i vojske koju simboliše crveno, ubrzo shvata da se uspjeh može postići samo prihvatanjem suptilnog koda licemjerja po kojem društvo funkcioniše.” – izvod iz recenzije romana “Crveno i crno”
<h2>Raspeće i ambicija</h2>
Crvena i crna Crna Gora smjenjivale su se u zadnjih 150 godina u skoro zakonomjernim intervalima. U noći, u oči Velikog Petka (najtužnijeg dana za hrišćane), kao nikada ranije stale su jedna naspram druge. 
Te noći Crna Gora bila je na rapeću, između svoje svijetle strane, toliko puta opjevane u idealu slobode, otvorenosti, građanstva i mediteranskog duha i one tamne, konzervativne, lukrativne, populističke …
U toj noći, kada je razum pokušavao da urazumi goli interes, sjetio sam se davno pročitanog romana “Crveno i crno” nepreveziđenog Stendala, za koga je Fridrih Niče zapisao da je „posljednji od velikih francuskih psihologa”.
Ovaj roman, jedno je od najznačajnijih djela realizma, prikazuje strukturu francuskog društva 19. vijeka, kroz lik Žilijena Sorela, mladog čovjeka, čija je “jedina vrlina bila ambicija, a ona ga je proklela” (cit.).
<h2>Tranzicija pohlepnika</h2>
Tranzicija vlasti u Crnoj Gori prije pet godina trebala je da omogući stvaranje potpuno nove elite koja će, nakon prvobitne akumulacije kapitala i neoliberalnog koncepta koji se sveo na rasprodaju društvene svojine i državnih preduzeća, biti generator novog i tako potrebnog razvoja. 
Dobitnici nove političke moći, međutim, izvršili su samo preraspodjelu pozicija i sa još više energije krenuli u dalju rasprodaju „nacionalnog srebra“ - društvenog bogatstva, bez imalo želje da izgrade zdravu tržišnu i preduzetničku ekonomiju. 
Na drugoj strani, na svakom koraku devastirana je funkcionalna (institucionalna) demokratija, a evropske integracije služe samo kao „smokvin list“ za prikrivanje nove generacije pohlepnika. 
Crna Gora više nije ozbiljno organizovano društvo već poprište ličnih pohlepa i tone u nedopustivi provincijalizam i „istočnjački kapitalizam“. 
Robert A. Hajneman upozorava da „bez autoritativnog zaštitnika pravila igre (države) politička igra, toliko bitna za rješavanje socijalnih razlika, brzo se deformiše u grabežljivu međuigru pohlepe i ličnih interesa koja samo slučajno rezultira nečim što liči na opšte dobro“. 
Zato, misao Mahatme Gandija - „na ovom svijetu ima mjesta za sve, osim za ljudsku pohlepu“ trebalo bi kao upozorenje „novoj klasi“ staviti na ulazu na ulcinjsku Veliku plažu.
<h2>Oprost nevjernicima </h2>
Kako objasnisti, osim pohlepom, da je u noći kada počinje najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, voljom strukture koja je došla na vlast pod sloganom „Ne damo svetinje“ u dubokim noćnim satima, suprotno svim principima i logikama parlamentarizma, po hitnom postupku, „na raspeću“ bila imovina Crne Gore.
Isus: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine“ (Luka 23:24) 
Oprost može i treba – ali prvo pokajanje i odustajanje od Judinih srebrenjaka - „Juda za trideset srebrenjaka prodao Gospoda, ali nijedno blago ovoga svijeta ne može kupiti mir duše niti izbrisati grijeh izdaje“ – (nepoznati autor).
<h2>Mrtvi crveni i pohlepni crni</h2>
Poslije 35 godina od uvođenja višepartizma crnogorsko društvo i dalje je lišeno izbora između ideološki definisanih politika. Sve njene unutrašnje profilacije nemaju razvijene političke reprezente, pa tako ni danas ne postoji identitetski profilisana ljevica i desnica. 
Crnogorsko ideološko mrtvilo, ukriveno iza oportuniteta, mora biti prekinuto. Koliko god izgledala nepromjenjiva ukupna crnogorska društvena zajednica ona upravo sada proživljava „provjetravanje“ koje je prirodno i neminovno. Vrijeme mrtve ljevice i pohlepne desnice mora biti završeno.
Sljedbenici i jednih i drugih pritom mogli bi se ujediniti kada bi sljedbenici „crnih“ shvatili da za sveštenstvo „samo bogati imaju pravo na čast, a siromašnima je preostala pokornost“, a sljedbenici “crvenih” ponovo ustali uz poklič “padaj silo i nepravdo”!
Odgovornost crvenih danas je neuporedivo veća jer crni (u politici i mantijama) nemaju niti jedan razlog da bilo šta mijenjaju. Došlo je njihovo vrijeme – da čereče budžet i državnu imovinu!

Crveno i crno

Norveška policija privela je najstarijeg sina norveške princeze Mete-Marit zbog novih krivičnih optužbi protiv njega uoči početka suđenja u kojem se suočava sa višestrukim optužbama za silovanje i druga krivična djela.
Policija je u saopštenju navela da je dvadesetdevetogodišnji Marijus Borg Hojbi, sin princeze Mete-Marit i pastorak princa Hokona, uhapšen juče, 1. februara zbog sumnje da je nanio tjelesne povrede, vitlao nožem i prekršio zabranu prilaska.
Nakon najnovijih optužbi, policija je saopštila da će tražiti dozvolu od sudije da Hojbi bude u pritvoru naredne četiri sedmice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2018318496522784905&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je do sada bio na slobodi čekajući suđenje po četiri tačke optužnice za silovanje, nasilje u porodici, napad i posjedovanje droge.
Uz 38 tačaka optužnice sa kojima se trenutno suočava, njemu bi mogle biti stavljene na teret nove optužbe.
Hojbi je odbacio krivicu u vezi sa optužbama za silovanje i nasilje u porodici, ali je priznao neka manja krivična djela i planira da pruži detaljno objašnjenje o tome na sudu. Suđenje, koje počinje sutra, trebalo bi da traje do 19. marta.
Slučaj protiv Hojbija počeo je 2024. godine, kada ga je policija osumnjičila za fizički napad na ženu sa kojom je bio u vezi.
Hojbi je u tadašnjoj izjavi za medije priznao da je naneo tjelesne povrede ženskoj osobi dok je bio pod uticajem kokaina i alkohola, te da joj je oštetio stan, prenosi Srna.

Uhapšen sin norveške princeze: Suočava se sa optužbama za silovanje

Vuko Borozan zvanično je novi igrač Ohrida, saopštio je makedonski klub.
Crnogorski reprezentativni lijevi bek potpisao je ugovor koji važi do kraja sezone.
Borozan stiže iz Vardara 1961, a u bogatoj karijeri nastupao je i za klubove poput Vesprema, Zagreba, Lovćena, Metalurga i drugih.
Nakon potpisivanja, Borozan je istakao da je veoma srećan zbog dolaska u ekipu sa velikim ambicijama.
- Mnogo sam srećan što sam potpisao za ekipu sa velikim ambicijama, ekipu koja ima odlične rukometaše. Nakon razgovora sa trenerom Rojevićem i upravom kluba, odlučio sam da nastavim karijeru u Ohridu. Pred nama je mnogo utakmica, a naš tim će napasti sva tri trofeja! Pozdravljam ohridske navijače, grupu Ribari, i nadam se da će nas bodriti u što većem broju kako bismo ostvarili ciljeve kluba- poručio je Borozan.

Vuko Borozan potpisao za Ohrid

Rim je uveo ulaznicu od 2 eura za prilaz čuvenoj Fontani di Trevi, koji je do sada bio besplatan za posjetioce, piše BBC.
Ova naknada ima za cilj da se kontroliše broj turista i obezbijede dodatna sredstva za održavanje spomenika.
Neki turisti su pozdravili ovu mjeru, u nadi da će se smanjiti gužve i poboljšati cjelokupan doživljaj.

Počela naplata prilazu Fontani di Trevi u Rimu

Košarkaši Unikahe daće sve od sebe da treći put uzastopno stignu do trofeja u FIBA Ligi šampiona, a u želji da u završnici sezone ekipe bude još jača, čelnici kluba su u saradnji sa stručnim štabom angažovali Džastina Kobsa, bivšeg igrača Budućnosti, reprezentacije Crne Gore, Cedevita Olimpije...
Kobsu će proces aklimatizacije i prilagođavanja na novu sredinu olakšati Kendrik Peri, takođe bivši bek Budućnosti, koji je nedavno odlučio da se ponovo vrati u sastav reprezentacije Crne Gore i pomogne u kvalifikacijama za Mundobasket.
Iskusni bek koji odlično može da pokriva i poziciju plejmejkera i poziciju realizatora, stavio je paraf na ugovor do kraja sezone, a u Španiju je stigao iz turskog Mersina gdje je počeo sezonu.
Unikaha trenutno zauzima četvrto mjesto u šampionatu Španije, u FIBA Ligi šampiona je stigla do TOP 16 faze, nalazi se u grupi sa ekipama Huventuda, Šalona i Vircburga, a poslije dvije odigrane runde, ekipa iz Malage ima skor 1-1. Unikaha je pobijedila ekipu Vircburga na svom parketu, poražena je od Huventuda u Badaloni, a u narednoj rundi će ugostiti ekipu Šalona. Dvije ekipe iz grupe će izboriti plasman u četvrtfinale.
Kobs je tokom karijere branio boje VEF Rige, Istanbula, Bajerna, Gravlena, Le Mana, Cedevite i Cedevita Olimpije, Budućnosti, Tokija i Mersina. Osvojio je titulu u Francuskoj sa ekipom Le Mana, titulu u Hrvatskoj, dvije titule u Crnoj Gori, duplu krunu u Sloveniji.

Tag: ius-forum