Nova epizoda emisije "Galerija tajni" emituje se večeras od 18 sati na TV E.
Maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje predstavljaju ozbiljne društvene probleme u Crnoj Gori, koji utiču i na širu zajednicu.
“Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje”, naslovi su koji se iz godine u godinu ponavljaju, dok institucije i sistem, čini se, ostaju bez suštinske reakcije.
Čak je i u najnovijem izvještaju Evropske komisije ukazano da je nasilje među djecom i dalje ozbiljan problem, te da iako Crna Gora ima dobro uspostavljen pravni okvir, primjena i nadzor su i dalje slabi. 
 
A slučajevi vršnjačkog nasilja koji su se dogodili u posljednjih nekoliko mjeseci, još jednom su pokazali koliko je ovo ozbiljan problem dok sistem i institucije kaskaju.
Emisiju "Galerija tajni" pogledajte večeras od 18 sati na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRkGlvPOimLM%3Fsi%3D5A8c088F-HnBrKCr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“ večeras na TV E: Maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje

Mladi u Ulcinju svjesni su govora mržnje, seksizma i rodne diskriminacije. No, istraživanje koje je SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Ulcinju, radio u dvije osnovne škole, u okviru projekta Zajedno za jednakost- Protiv diskriminacije i za rodnu harmoniju u Ulcinju, ukazuje da je na tim temama sa mladima potrebno dodatno raditi.
Posebno zabrinjava i podatak da je skoro 70 odsto ispitanika potvrdilo prisustvo vršnjačkog nasilja u školama. Nešto preko 15 odsto anketiranih osnovaca svjedoči da su bili žrtve nasilja više puta, što zahtjeva, navode iz SOS telefona, hitne i sistemske mjere prevencije.
<h2>NASILJE I PREMA NASTAVNICIMA</h2>
Asistentkinja na projektu Ajdina Metanović Luković kaže da rezultati ukazuju na zabrinjavajuću pojavu nasilničkog ponašanja učenika prema nastavnicima i drugim zaposlenim u školama.
- Čak 33,33 odsto ispitanika je izjavilo da su primjetili takvo ponašanje, dok je najveći procenat 42,42 odsto naveo da su to uočili povremeno - dodala je ona.
Tako 30 odsto đaka tvrdi da su prisustvovali više puta takvom ponašanju. 42 odsto kaže da to nijesu vidjeli, dok zabrinjava što gotovo 28 odsto djece nije ni željelo da odgovori na to pitanje.
<h2>ŽRTVE MANJE ĆUTE</h2>
Iz Odjeljenja bezbijednosti Ulcinj navode da se nasilje sve više prijavljuje i da žrtve sve manje ćute. Poručuju da je edukacija ključna, te da mora biti čak i agresivna, kako niko ne bi trpio nasilje. Kao posebno problematičnu izdvajaju diskriminaciju preko društvenih mreža, jer se do počionica teško dolazi.
Načelnik OB Ulcinj Blažo Ćetković kaže da je „vrlo teško doći do onog nasilnika koji je neprimjerenim porukama, zvanjem, preko drušvenih mreža vrši konstatno nasilje“.&nbsp;
- Najčešće su to žene ili djevojke ili neke druge ranjive kategorije. Zato mislim da bi zakonodavac morao da propiše teže kazne upravo zbog toga što je vrlo teško otkriti ta djela da budu teže kazne, kako bi se nakon otkrivanja, oni koji su i potencijalno takvi nasilnici, da se odvrate od takvih radnji. Jer ako ostanu neotkriveni i nekažnjeni nastaviće sa tim radnjama - ocijenio je on.
<h2>DRUŠTVO NE REAGUJE NA GOVOR MRŽNJE KA ŽENAMA</h2>
Ajdina Metanović Luković istakla je da rezultati pokazuju da većina ispitanika, odnosno 42.42 odsto, smatra da su žene u javnom životu zaista više izložene govoru mržnje u odnosu na muškarce.
- Ovaj procenat ukazuje na visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji i nasilja u javnom diskursu. Zanimljivo je da 15,15 odsto ispitanika odgovara sa „možda“, što ukazuje na određenu neodlučnost ili potrebu za više informacija i dubljim razumijevanjem problema - navela je ona.
Sa druge strane, 90 odsto ispitanika smatra i da društvo nedovoljno ili uopšte ne reaguje kada je u pitanju govor mržnje usmjeren ka ženama koje djeluju u javnom prostoru. To ukazuje, poručuju iz SOS telefona, na slab institucionalni i društveni odgovor na rodno zasnovanu mržnju.
Direktorica SOS telefona Ulcinj Hatidža Nelaj kaže da su glavni ciljevi smanjenje govora mržnje i seksizma prema ženama i djevojkama u javnom i medijskom prostoru, dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga i osnaživanje mladih da preuzmu aktivnu ulogu u prevenciji diskriminacije i promociji jednakosti.
Iz SOS telefona stižu i preporuke koje se odnose na uvođenje obrazovnih programa u školama o rodnoj ravnopravnosti, nasilju i diskriminaciji, kao i obuke za nastavnike, ali i roditelje i učenike o prevenciji nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vršnjačko nasilje u školama potvrđuje 70 odsto ispitanika, postoji visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji

Ako se apeluje, govori i radi da nema mjesta bilo kojoj vrsti nasilja u društvu onda fizički napad odrasle osobe na dijete u školskom dvorištu izaziva strah, nevjericu i ljutnju kako kod građana, tako i kod stručne javnosti - rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, psihološkinja Stela Burzanović.
Nakon incidenta u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić” kada je odrasla osoba fizički napala učenika tokom odmora javnost s pravom traži odgovore, kako je moguće da dijete bude napadnuto u školskom dvorištu i to od strane jednog roditelja. Roditelji postavljaju pitanje zbog čega niko nije obavijestio porodicu, niti pozvao policiju.
Kod svih koji su &nbsp;pročitali tu informaciju, kaže Burzanović, javio se strah, tuga, nevjerica i ljutnja, jer takve vijesti ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim.&nbsp;
- Takve i slične vijesti ne mogu nas ostaviti ravnodušnim, ako već govorimo da mi odrasli moramo biti primjer kako omladini, tako i svima i generalno samo su naboji negativnih emocija bili, kako na sve građane, na sve ljude, tako naravno i na stručnjake. Ako apelujemo i govorimo da za bilo koji vid nasilja nema opravdanja, ovo nas samo stavlja u jedan šok i nevjericu zašto se dešava, a svakog dana podižemo taj kub na veći nivo ne bi li se sve to umanjilo - rekla je Burzanović.
Teško je reći roditelju da ostane pribran ako je njegovo dijete fizički napadnuto, jer ako je to bilo kome ko je vidio i pročitao to djelovalo sa ogromnim nabojem negativnosti, kako li je roditelju.
- Ovo su situacije i teme koje moraju institucionalno da se prođu, kad je u pitanju samo dijete, tačnije roditelj prema svom djetetu, mora dijete da osjeti da mu je roditelj podrška, otvoren razgovor, empatija i ljubav i da nekako roditelj ne ide putem da se nasilje vraća nasiljem i slično, nego nekako kad je odnos roditelj dijete u pitanju povući ručnu i vidjeti šta je najbolje za dijete u tom trenutku, da krene sa njim da razgovara, da mu se dijete otvara i slično, a naravno dalji koraci škola, dalje institucije - zaključila je Burzanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3TE6C_q2FN8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Teško je reći roditelju da ostane pribran u trenutku kad je njegovo dijete napadnuto

Vršnjačko nasilje je problem koji se ne vezuje samo za obrazovni sistem već je, ocjenjuje u izjavi za Antenu M ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, jako prisutno u svim sferama života.
- Ne treba ni da se čudimo s obzirom na to da smo mi djeci modeli i uzori, a kad vidimo šta se dešava i na medijskoj sceni i na političkoj sceni onda mi se čini da nažalost takvo ponašanje djece i nije iznenađujuće - ističe Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je, navodi ministarka, izmijenilo zakone i pravilnike kojima se reguliše ova oblast tako da je, kako dodaje, po prvi put prepoznato eksplicitno nasilje čak i u opštem Zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Navodi i da, kroz određene pravilnike na kojima rade, planiraju da pooštre mjere koje se odnose na sve oblike nasilja.
- Čak i za slučajeve potencijalnog seksualnog ili nekog drugog vida nasilja od strane nastavnika je prepoznata suspenzija kao moguća kazna. Naravno ne prejudicirajući nečiju krivicu, nastavnik će biti suspendovan do onog momenta dok se ne utvrdi eventualna odgovornost - pojašnjava ministarka prosvjete.
Ministarstvo je, kako je kazala, izmijenilo Pravilnik o normativima, čime je povećan broj psihologa pedagoga, a po prvi put su kroz sistematizacije radnih mjesta uključeni i asistenti u borbi protiv nasilja.
U prvom polugodištu angažovani su i zaštitari, koji će svoj rad, uvjerena je ministarka, nastaviti i u drugom polugodištu.
<h2>Prve obuke za zaštitare na Policijskoj akademiji </h2>
O radu zaštitara su, navodi, u saradnji sa Zavodom za školstvo sproveli i istraživanje, pa će uskoro za njih biti obezbijeđene prve obuke za rad sa djecom na Policijskoj akademiji.
- Sa Policijskom akademijom smo organizovali niz sastanaka, uključena je i Uprava policije, već se radi na tom programu. Ja se nadam veoma brzo da ćemo imati prve obuke na Policijskoj akademiji koje će uključiti sve zaštitare koji su angažovani u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore i upravo će fokus biti na radu sa tim ranjivim kategorijama, odnosno sa djecom. Poseban akcenat će biti i na tom specifičnom pristupu koji je neophodan - ističe Jakšić-Stojanović.
U saradnji sa Savjetom Evrope, Ministarstvo prosvjete je, kaže Jakšić-Stojanović, započelo realizaciju velikog projekta koji se odnosi upravo na nasilje u školama.
- Podržava ga Ambasada Njemačke. Vrijednost projekta je oko pola miliona eura i taj projekat će uključiti istraživanje gdje ćemo tačno da definišemo i reprezentativne uzorke, a na osnovu analiza istraživanja ćemo doći do određenih zaključaka. Prvi put da se radi tako temeljno i sveobuhvatno istraživanje i to će nam biti smjernica na koji način da predvidimo dalje aktivnosti kada je u pitanju ova pojava - pojašnjava ministarka prosvjete.
Veliki broj obuka na temu prevencije vršnjačkog nasilja sprovodi se u osnovnim i srednjim školama, navodi sagovornica Antene M.
- Trudimo se da targetiramo sve uzraste jer se i u različitim uzrastima javljaju i drugačiji problemi i oblici nasilja i potpuno je drugačiji pristup kad su u pitanju manja djeca, adolescenti, djeca koja su u pubertetu i sl. Tako da se nadam da ćemo u narednom periodu još intenzivnije raditi na toj edukaciji, a uz podršku pedagoških i psiholoških službi i angažman zaštitara i asistenata da ćemo uspjeti da damo svoj doprinos da takvih slučajeva bude sve manje - navodi Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo se, ističe ministarka, u prethodnom periodu bavilo i video-nadzorom, pa je u skoro svim školama u Crnoj Gori postavljen video-nadzor koji omogućava dodatan mehanizam kontrole i blagovremenu reakciju.

Jakšić-Stojanović: Ponašanje djece nažalost nije iznenađujuće, pooštrićemo mjere koje se odnose na sve oblike nasilja

Istraživanje nevladine organizacije Juventas, koje je obuhvatilo više od 3.000 srednjoškolaca, ukazalo je na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju, a najčešće su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima, razvodi, fizički sukobi u porodici, prisustvo problema sa alkoholom, ili drogom, fizičko kažnjavanje djece u čak 60 odsto situacija - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milica Simonović iz ove nevladine organizacije.
Nevladina organizacija Juventas juče je na konferenciji pod nazivom "Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima" predstavila preliminarne rezultate istraživanja o navikama, uvjerenjima, stavovima, iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Javnost je više zainteresovana, smatra Simonović, za delikventno ponašanje maloljetnika, pa samim tim broj delikventnih prestupa izgleda veći, a podaci su isti kao i prethodnih godina.&nbsp;
Kaže da su prestupnici i djeca mlađa od 14 godina, što govori da se s djecom treba baviti u najranijem uzrastu, vrijednostima i usmjerenjima, kako kaže, još od vrtićkog uzrasta.
- Moramo djelovati preventivno i posvetiti djeci pažnju još od tog najranijeg uzrasta. Takođe, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju korištenje psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice što je veliki problem u našem društvu - rekla je Simonović.&nbsp;
Smatra da porodica mora biti prva linija zaštite, odmah zatim institucije, škola i društvo. Sama škola nije samo obrazovna ustanova već i vaspitna gdje dijete poslije porodice provodi najviše vremena.
- Neophodno je ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, policiji, koji zbog svoje preopterećenosti ne mogu na adekvatan način da odgovore potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni one djece koja su u riziku da to postanu - istakla je Simonović.
Prema istraživanjima NVO Juventas, trećina mladih je navela da su bili izloženi nekom obliku nasilja u porodici, Simonović ističe da su ispitanici bili uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina.
- Anketiranjem je obuhvaćeno oko 3.000 srednjoškolaca, na reprezentativnom uzorku koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola. Ono što rezultati istraživanja pokazuju je da većina srednjoškolaca ima dobar odnos sa članovima porodice i roditeljskom figurom, većina njih, čak 84,7 oDsto izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje, dok je roditeljski nadzor prema kretanju mladih uglavnom prisutan kod mladih, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika smatra da roditelji znaju šta rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan - zaključila je Simonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX5hoMECG1NM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Porodica mora biti prva linija zaštite

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva podnijeli su krivičnu prijavu protiv četrnaestogodišnjaka koji je osumnjičen za nanošenje teških tjelesnih povreda vršnjaka u Budvi 2. oktobra, saopšteno je iz Uprave policije.
Podsjećaju da su službenici policije po saznanju da je došlo do fizičkog sukoba nekoliko maloljetnika ispred Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“ izašli na teren i preduzeli hitne mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti i identifikaciji onih koji su učestvovali u nasilju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbudva-identifikovani-ucesnici-u-vrsnjackom-nasilju-postupanje-policije-u-toku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Brzim i efikasnim aktivnostima na terenu, policijski službenici su identifikovali izvršioce, nakon čega je sa cjelokupnim predmetom upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Nakon detaljnog uvida u spise predmeta postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama maloljetnika (14) stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, te da se protiv njega krivična prijava podnese u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.
Još tri maloljetne osobe, mlađe od 14 godina, koje - imajući u vidu starosnu dob - nisu krivično odgovorne, takođe su identifikovane.
- Od njih su prikupljena obavještenja i u odnosu na njihovo učešće u ovom događaju, u kom je jedan maloljetnik zadobio teške, a drugi maloljetnik lake tjelesne povrede, policija je upoznala Centar za socijalni rad Budva, kao i rukovodstvo Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“ radi preduzimanja aktivnosti iz njihovih nadležnosti - navodi se u saopštenju.
Osim toga, službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva će podnijeti i prekršajnu prijavu protiv zakonskih staratelja ovih maloljetnika.

Budva: Maloljetniku krivična prijava zbog nanošenja teške tjelesne povrede vršnjaku

Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Policijski službenici će Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeti krivičnu prijavu protiv dva maloljetnika osumnjičena za nasilničko ponašanje na štetu svog vršnjaka iz Sarajeva, kojem su zadali lake tjelesne povrede, kazali su iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupili su po prijavi majke oštećenog maloljetnika (15), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je sinoć u tuči, nakon verbalne rasprave, zadobio lakše tjelesne povrede.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpetnaestogodisnjak-iz-sarajeva-brutalno-pretucen-u-podgorici-maloljetnici-ga-psovali-pljuvali-i-udarali-pesnicama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Maloljetnog stranog državljanina sinoć su oko 21.30 sati, u Prinčevom parku u Podgorici, dok se nalazio u društvu maloljetnog druga i dvije maloljetne drugarice (svi državljani Crne Gore), napala dva vršnjaka (obojica imaju po 15), državljana Crne Gore, od kojih je jedan brat drugarice u čijem se društvu oštećeni maloljetnik nalazio - navodi se u saopštenju Uprave policije.
Oštećeni maloljetnik i sestra jednog od dva osumnjičena, u čijem se društvu on nalazio, poznaju se od ranije. Fizičkom napadu je prethodio verbalni sukob.
- Dva osumnjičena maloljetnika su oštećenom maloljetniku zadala više udaraca u predjelu glave i tijela, od kojih je oštećeni zadobio lakše tjelesne povrede - kazali su iz Uprave policije.
Policija je identifikovala sve aktere i svjedoke događaja.&nbsp;
- Od njih su uzete izjave na zapisnik, u propisanoj proceduri, u prisustvu roditelja - staratelja. O događaju je obaviještena državna tužiteljka za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koja se, nakon uvida u spise predmeta, izjasnila da se u radnjama dva maloljetnika, koja su fizički napala oštećenog vršnjaka, stiču bitni elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje - ističu iz Uprave policije.
Policijski službenici će nadležnoj tužiteljki podnijeti krivičnu prijavu protiv dva osumnjičena maloljetnika zbog sumnje da su počinila ovo krivično djelo.

Krivična prijava protiv dva maloljetnika osumnjičena za prebijanje vršnjaka iz Sarajeva

Petnaestogodišnji dječak iz Sarajeva, koji sa majkom boravi u posjeti prijateljima iz Podgorice, povrijeđen je sinoć u maloljetničkom napadu u naselju Blok pet. 
Kako je objavio Portal Roditelji.me, uspješan sportista, reprezentativac BiH u vaterpolu i odličan đak postao je žrtva grupe vršnjaka, koji su ga, nakon psovki i pljuvanja, mučki oborili na zemlju udarajući ga rukama i nogama po glavi. Slučaj je prijavljen Upravi policije.
Prema navodima majke, dječak je oko 21:30 sati izašao u obližnji park sa trinaestogodišnjim drugom, kod kojeg i borave, i njegove dvije drugarice. Dok je razgovarao telefonom, čuo je galamu i vidio da im prilazi grupa od dvadesetak maloljetnika. 
- Jedan od njih prišao je trinaestogodišnjaku i pitao ga šta ima sa njegovom sestrom, ošamario ga dva puta, a potom isto pitanje uputio i dječaku iz Sarajeva. Kada je na pitanje jednog od njih odgovorio odakle je, uslijedile su psovke “došao si ođe da se k***** j**** ti majku balijsku”, pljuvanje, udarci stisnutom pesnicom u glavu. Pridružili su mu se i ostali, oborili ga na zemlju i nastavili da ga udaraju rukama i nogama po glavi i tijelu - navedeno je u objavi na stranici Roditelji.me.
Napad je prekinula ženska osoba, koja je bila u prolazu, i na njenu prijetnju da će pozvati policiju napadači su se razbježali.
- Ne smijem ni da pomislim šta se moglo desiti da se ona nije zatekla tu i reagovala. Nažalost, ne znam ko je ta osoba, kojoj dugujem beskrajnu zahvalnost. Zato bih i voljela da se javi - kaže majka povrijeđenog tinejdžera.
Ljekari Instituta za bolesti djece zbrinuli su kasno sinoć povrijeđenog petnaestogodišnjaka, o čemu svjedoče izvještaji hirurga i oftalmologa. Ovoj zdravstvenoj ustanovi zbog povrede ruke, zadobijene u napadu na petnaestogodišnjaka iz Sarajeva, javio se još jedan maloljetnik.
Sve što se dogodilo, ni po dolasku u bolnicu, nije zaustavilo porodicu napadača, koji su nastavili da prijete i upućuju slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. 
Prema njenim riječima, uvidjevši težinu onoga za što je osumnjičeno njihovo dijete otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru.
Majka tinejdžera koji živi u Sarajevu očekuje od policije i tužilaštva da učine sve da ovaj slučaj, bez oduglovlačenja, bude rasvijetljen i vinovnici kažnjeni.
- I da niko nikada ne doživi ono kroz šta moje dijete i mi kao porodica trenutno prolazimo - kaže ona.
Iz Uprave policije je potvrđeno Portalu Roditelji.me da su u toku istražne radnje u ovom predmetu, da službenici uzimaju izjave maloljetnika, te da je sa slučajem upoznat i dežurni tužilac ODT-a Podgorica.

Petnaestogodišnjak iz Sarajeva brutalno pretučen u Podgorici: Maloljetnici ga psovali, pljuvali i udarali pesnicama

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: vrsnjacko-nasilje