Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pozvao je na jačanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i smanjenje nasilja, koje je u mnogim segmentima društva i dalje prisutno u zabrinjavajućoj mjeri. 
 
U saopštenju Ombdusmana, povodom 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancije, navodi se da osim opšte stope kriminaliteta i nasilja koji postoje u svim državama, u Crnoj Gori ovih dana neki događaji opominju da su netolerancija i nasilni vidovi komunikacije veoma izraženi. 
 
Ističe se da posebno zabrinjavaju vijesti u kojima su maloljetnici akteri različitih vidova vršnjačkog nasilja, koje se ispoljilo i u veoma brutalnim napadima. 
 
- I dalje su velike brojke u statistici porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, a gotovo svakodnevno imamo primjere napada na pripadnike različitih profesija zbog posla kojim se bave, i u „offline“ i u „online“ sferi" - ističe se u saopštenju. 
 
Navodi se da političari, kao nesumnjivo jedni od najuticajnijih kreatora javnog mnjenja i donosioci odluka, povremeno svoje žustre verbalne rasprave dovode do granica fizičkog sukoba, a rasprave korisnika/ca društvenih mreža i portala obiluju netolerantnim, uvredljivim i elementima govora mržnje. 
 
Ocjenjuje se da toleranciju kao osnovni element demokratičnosti i nediskriminacije, treba da promovišu i praktikuju sve političke i društvene elite, kao poveznicu i snagu za opšte dobro i napredak. 
 
Dodaje se da je stvarnosti potrebno mnogo više pozitivnih primjera. 
 
- Na svima nama je odgovornost da ne postanemo imuni i tolerantni na devijantne pojave i aktivnosti, čak ni kada su one preovlađujuće prisutne - navode u Kancelariji Ombdusmana. 
 
Prema njijovim riječima, međunarodni dan tolerancije prilika je da se podsjeti da ta pojava podrazumijeva razumijevanje i poštovanje različitosti, inkluziju i jednake šanse, bez diskriminacije u odnosu na bilo koja lična svojstva.
- Da bismo gradili bolje i prosperitetnije društvo, osim ispunjavanja pravnih, političkih i ekonomskih kriterijuma, neophodno je da ličnim primjerima doprinesemo očuvanju i unaprjeđenju i svih onih vrijednosti našeg nacionalnog bića - kaže se u saopštenju Ombdusmana. 
 
Ističe se da je povodom Međunarodnog dana tolerancije, potrebno prepoznati dugoročne negativne efekte u vidu rastućih prijetnji koje predstavljaju svi primjeri podjela, sukoba i različitih vidova nasilja. 
 
Navodi se da je potrebno uložiti napore na jačanju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava, poštovanju razlika, kulturi dijaloga i tolerancije. 
 
- Pozivamo sve da zajedno treniramo toleranciju, iz najmanje dva razloga - jer za to nikad nije kasno i jer time širimo sopstvene granice, doprinoseći univerzalnim vrijednostima mira i demokratije - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ombudsman poziva na jačanje društvene kohezije i prevazilaženje podjela

Slučajevi nasilja nad novinarima, ali i među djecom, i femicidi u našoj zemlji zabrinjavaju i za te probleme država mora još jače i odlučnije da krene u borbu, ali tu borbu ne mogu da iznesu samo institucije već je neophodna jaka saradnja sa nevladinim sektorom. To je poruka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke u emisiji "Budimo budni, pitajte Vladu" na Televiziji Crne Gore.
Na pitanje da promentariše napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, te da li je država odlučnija da izađe na kraj sa učestalim napadima na ljude koji rade u medijima, Đeka je rekao da je zgoržen time što se dešava ali da ga raduje reakcija nadležnih organa u ovom slučaju, jer su se odmah oglasili i zaštitili novinarku.
Međutim, ima još mnogo prostora za rad na tom polju.
- Dali smo saopštenje u tom slučaju, moram pomenuti i novinarke Draganu Šćepanović, Jelenu Jovanović, Alisu Hajdarpašić, Aleksandru Jovančević, prijetnje Gradskoj TV... Sloboda medija je kiseonik demokratskog društva kome mi težimo i govorimo i da jesmo demokratsko društvo. Institucije sistema moraju da budu transparentne pa je i povjerenje veće i kod građana - istakao je Đeka.
Na pitanje da se osvrne na slučaj ranjavanja dječaka u Baru koji se borio za život, Đeka je kazao da je i njegov sin srednjoškolac, da je vrlo zabrinut za svoje i drugu djecu.
- Kao roditelj sam zabrinut, ali moramo da učinimo sve da ovo stane. Sve počinjen iz porodice, društvo u kome djeca rastu treba da bude zdravo. Insttiucije treba da se uključe, a škole pod hitno da imaju zaštitare, da imamo psihlošku podršku, jer vidimo da su roditelji zabrinuti, pa moramo da radimo i preventivno i edukativno da ovoga više ne bude - poručio je Đeka.
Na konstataciju voditelja da je ministar MUP-a rekao da naoružani ljudi ne bi trebalo da se nađu u školskim dvorištima, te da to prokomentariše, ministar ljudskih i manjinskih prava je kazao da škole pod hitno treba neko da štiti.
- Sve zapadne škole to imaju, a za to sam i da djeci uzmu mobilne telefone za vrijeme nastave. To će svakakoo bolje uticati na njih i puno stvari treba pokrenuti zajedno sa NVO sektorom. Bez obzira što mi kao ministri u Vladi radimo, ne možemo sve da postignemo treba ta saradnja da se ojača - ističe Đeka.
Nije želio da komentariše to što policija još nije pronašla čovjeka koji je ubio dvoje ljudi u Bijelom Polju, Aliju Baijagića, ali je rekao da je jasno da su građani zabrinuti.
- Države regione su tu uključene i treba da službe rade svoj posao dok ne dođu do počinica ubistva - rekao je Đeka.

Đeka: Napadi na novinare nedopustivi, država mora jače i odlučnije da krene u borbu

Gimnazijalac Daris Mujić (18) iz Bara &nbsp;nakon 20 dana provedenih u Kliničkom centru Crne Gore je izašao iz bolnice - potvrdio je u emisiji “Naglas” na Javnom servisu advokat Stefan Jovanović, prenosi Primorski portal.
Istakao je i da kvalitet njegovog života više neće biti isti nakon ovog događaja.
- Prije je okrivljeni izašao iz pritvora nego Daris iz bolnice - rekao je Jovanović.
Mujića je 7. oktobra, na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" maloljetni A. K. ranio nožem i nanio mu povrede opasne po život. Daris je dva puta reanimiran.
Član Udruženja sudija Rade Ćetković kazao je da odluka da se A. K. nakon devet dana pusti da se brani sa slobode može izazvati nezadovoljstvo samo kod onih koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A. K, nakon što je ranio Mujića, došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i odvela u stanicu policije.
- Takvim licima se mora pristupati obazrivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane, ni sudiji, niti državnom tužiocu nije bila poznata činjenica da se radi o povratniku, jer u spisima egzistira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je Ćetković.
Advokat žrtve Jovanović kazao je da činjenica da se A. K. trčećim korakom udaljio u desetinama slučajeva može ukazivati na opasnost od bjekstva.
- To što je on sve ispričao svojim roditeljima možda može da znači i poimanje straha, ali i nešto drugo. Apsolutno mi je neprihvatljivo obrazloženje za puštanje iz pritvora u onom dijelu u kojem kaže da ne može ići van granica Crne Gore. On može bježati po Crnoj Gori. Ne bi bio ni prvi ni posljednji - rekao je Jovanović.
Objasnio je da A. K. nije u kaznenoj evidenciji jer predmet u kojem je osumnjičen za napad na grupu sportista iz BiH prije više od godinu i po nije okončan.
Ćetković je kazao da postupci u Crnoj Gori traju duže zbog nedostatka sudija.
Poslanik Momčilo Leković je kazao da je jako zabrinjavajuće što sud nema informaciju da je riječ o povratniku.
- To upravo ukazuje na činjenicu da se pravosuđe nalazi u problemu i vidi se obim u kojem je taj problem - kazao je Leković.
Smatra da maloljetnik zbog postupaka pravosuđa ne može biti svjestan koliko je ozbiljno ono za šta se tereti.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević kazala je da nije tačna informacija da je postupak o nanošenju teških povreda sportistima iz BiH pred sudom već godinu i po.
- Postupak je aktuelizovan tek u februaru ove godine, a prije toga je izvršena istraga - navela je Spasojević.
Objasnila je da su postupci prema malojetnicima drugačiji nego prema punoljetnim licima i da zahtijevaju dodatnu opreznost.
- Vrlo je intenzivno zakazivanje prestresa u tom predmetu i želim da pošaljem poruku građanima Bara da mogu ostvariti pravdu pred Osnovnim sudom - ističe Spasojević.
Istakla je da se sud suočava sa manjkom sudija, a velikom količinom predmeta i da ih trenutno samo petoro radi jer je dvoje na bolovanju, a da po sistematizaciji treba da ih bude jedanaestoro.
- Samo nas petoro se suočava sa velikim brojem predmeta, ali moram da kažem da važimo za efikasan sud i veliki broj riješenih predmeta iza nas. Sud je uradio sve da postupak ne zastari i da se ne odugovlači - naglasila je Spasojević.

Daris Mujić nakon 20 dana provedenih u KCCG izašao iz bolnice

Državni sekretar MUP-a Petar Koprivica kazao jeda je bjelopoljska policija primila samo jednu prijavu za Aliju Balijagića koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u selu Sokolac. On je istakao da je to bilo istog dana kada je počinjeno ubistvo ted a je tada policija tragala pet sati za njim &nbsp;i da je upozorila mještane.
Koprivica je u emisiji "Naglas" na TVCG kazao da policija radi sve što je u njenoj moći da locira ubicu dvoje ljudi u Tomaševu.
- Događaji koji su prethodili ubistvu trajali su nekih desetak dana. On je boravio u Vraneškoj dolini, počinio neka razbojništva, ukrao pušku - kazao je Koprivica.
On je istakao da prema trenutnim policijskim izvještajima tog dana oko 12 sati primili prvu i jedinu prijavu građanina da se to lice kreće sa puškom.
- Istog trenutka policijski službenici pošli na teren u skoro petočasovno obilaženje. Obišli su kuću u kojoj je stanovao. Pretresli su kompletni kraj, ulazili u kuće, upozorili mještane - kazao je on.
Zamjenik predsjednika MZ Tomaševo Boško Mašković kaže da se mještani koji se nalaze u zabačenijim djelovima ne osjećaju bezbjedno dok se ne pronađe osumnjičeni ubica.
- Što se tiče daljih koraka da li će neko biti odgovoran za ovaj događaj ostavićemo na vrijeme kada sve bude završeno - kazao je Mašković.
Istakao je da je teren jako težak te da policija nema lak posao.&nbsp;
Koprivica je kazao da 24 sata dnevno u rotacijama veliki broj službenika "češlja" okolna mjesta.&nbsp;
On je dodao da se očekuje da Balijagić na svaki mogući način pokuša da pobjegne policji i dodao da je on naoružan i, sumnja se, psihički nestabilan.&nbsp;
Ponovio je da će se internom istragom utvrditi da li je bilo propusta i ko je odgovoran.&nbsp;
Član Udruženja sudija Rade Ćetković objasnio je da je Balijagić na slobodi jer je odslužio sve ranije kazne zbog kojih je robijao preko 35 godina.
- Ako je sve to tačno, očigledno je da se radi o takvom profilu ličnosti na koje sve ovo što je do sada rađeno nije moglo ostaviti traga i uticaja da usvoji opšte vrijednosti i da se ponaša u skladu sa njima - rekao je Ćetković.
Advokat Stefan Jovanović objašnjava da je osumnjičeni odsluđio svoje kazne, te da u zatvoru ne može biti niko ko u tom trenutku nije pravosnažno osuđen. Međutim, smatra da bi lica kao što je Balijagić trebalo da budu pod nekom vrstom nadzora. &nbsp;
Poslanik Demokrata Momčilo Leković smatra da definitivno moramo imati bazu podataka izvršioca najtežih krivičnih djela, naročito poratnika i nad njima se mora sprovoditi nadzor.&nbsp;
- Ključno je da se ovaj počinilac pronađe i što prije uhapsi. Postoje okolnosti koje otežavaju istragu - rekao je Leković.&nbsp;
Naglasio je da će se utvrditi odgovornost što se nije dešavalo ranijih godina.&nbsp;
<h2>Slučaj ranjavanja srednjoškolca</h2>
Kada je riječ o slučaju osamnaestogodišnjeg Darisa Mujića, koga je maloljetni A.K. teško ranio nožem u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“, Koprivica kaže da je policija odmah preduzela sve što je u njenoj moći.
- Odmah je upućen inspektor za maloljetnike i policija i oni su preduzeli sve što je u njenoj nadležnosti. Mislim da je u ovom slučaju policija uradila sve kako treba - rekao je Koprivica.
Odluka da se A.K. nakon sedam dana pusti da se brani sa slobode, prema riječima Rada Ćetkovića, može izazvati nezadovoljstvo samo onima koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A.K. nakon što je ranio Mujića došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i ovela u stanicu policije.&nbsp;
- Takvm licima se mora pristupati obazriivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane niti sudiji, niti državnm tužiocu nije bila poznata činjenica da se vrati o povratniku jer u spisima egzitira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je on.

Koprivica tvrdi: Policija primila samo jednu prijavu za Balijagića, upozorila mještane prije ubistva

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je uputio predsjedniku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore i poslaniku Pokreta Evropa sad Draženu Petriću dopis u kojem pozdravlja i pridružuje se inicijativi za održavanje saslušanja nadležnih na temu vršnjačkog nasilja, a koju je pokrenuo predstavnik Evropskog saveza i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.&nbsp;
Istraživanja CGO ukazuju da je svaka peta osoba srednjoškolske uzrasti u Crnoj Gori bila žrtva vršnjačkog nasilja, dok 53.4 odsto njih poznaje nekoga sa sličnim iskustvom.
- Najčešće vrste nasilja uključuju psihičko, fizičko i digitalno nasilje, uz zabrinjavajući podatak da 35.8 odsto žrtava nikada nije prijavilo nasilje, dok skoro dvije trećine učenika i učenica svjedoči prisutnosti nasilja u svojim školama ili sredinama - istakli su u CGO.
Napominju da su njihovi podaci prikupljeni kroz istraživanja o percepciji vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije, <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-populacija-opsta.pdf" target="_blank">među punoljetnim građanima i građankama Crne Gore</a>, kao i među <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-srednjoskolska-populacija.pdf" target="_blank">srednjoškolskom populacijom</a>, u okviru projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, finansijski podržanog od strane Evropske unije uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.&nbsp;
- CGO smatra da je nužno uključivanje svih društvenih aktera i pooštravanje kazni za najteže slučajeve, uz prevenciju i edukaciju kao ključne mjere - poručili su oni.
Kaznena politika mora, podvlače oni, balansirati između odvraćanja učinilaca, zaštite žrtava i dugoročnog smanjenja nasilja kroz multidisciplinarni pristup.
- To znači i da je potrebno raditi i na promjeni stavova i načina razmišljanja mladih, kako bi shvatili da nasilje nije rješenje problema. Samo sveobuhvatan pristup može osigurati sigurno okruženje za mlade - zaključili su u saopštenju.

CGO: Skupština da preuzme svoj dio odgovornosti u adresiranju vršnjačkog nasilja

Sigurnost djece i borba protiv nasilja nad djecom, a posebno vršnjačkog nasilja, zahtijeva ozbiljan i sveobuhvatan pristup svih aktera, poručeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa novoimenovanim šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikeleom Servadeijem. 
Milatović je poručio da sigurnost naše djece mora biti prioritet. 
- Borba protiv vršnjačkog nasilja zahtijeva zajedničke napore i bolje mehanizme zaštite - kazao je Milatović. 
Servadei je iskazao saglasnost s Predsjednikom i ukazao na preporuke UNICEF-a. 
- Naša je preporuka da se poveća broj školskih psihologa i socijalnih radnika kako bi sistem mogao da pruža efektnije usluge podrške porodicama koje se suočavaju s izazovima - rekao je on.
Takođe, kako je istakao, sprovođenje novog Istraživanja stanja prava djece i žena u Crnoj Gori (MIKS) je ključno, jer su podaci iz prethodnog iz 2018. godine već zastarjeli. 
- Neophodno je replicirati širom zemlje postojeće programe dobre prakse koji se sprovode uz podršku UNICEF-a, a kroz koje se razvijaju socio-emocionalne vještine djece i mladih i pruža podrška roditeljima. Na ovaj način, nasilje se može spriječiti, a kada se ono desi, sistem može na njega adekvatno odgovoriti - poručio je Servadei.
Milatović je takođe naglasio da borba protiv dječijeg siromaštva predstavlja jedno od najvažnijih pitanja s kojima se Crna Gora suočava. 
Kao jednu od mogućih mjera za pomoć najugroženijim porodicama, kazao je da bi u narednom periodu trebalo razmotriti povećanje dječijih dodataka. 
Predsjednik Milatović posebno je istakao važnost unaprjeđenja obrazovnog sistema kao ključnog faktora za bolju budućnost djece u Crnoj Gori. Naglasio je da kvalitetno obrazovanje nije samo pitanje znanja, već i osnov za stvaranje sigurnijeg i pravednijeg društva. 
- Moramo osigurati svakom djetetu u Crnoj Gori sigurno i kvalitetno obrazovanje, jer je to temelj za njihov uspješan razvoj i budućnost - istakao je Milatović.
Servadei je pohvalio odluku Crne Gore da ima univerzalni dječji dodatak i izrazio saglasnost s Milatovićem u vezi sa značajem ubrzavanja borbe protiv siromaštva djece. 
On je istakao i da je pružanje kvalitetnog obrazovanja svakom djetetu ključno za prekidanje višegeneracijskog ciklusa siromaštva. 
- UNICEF, u partnerstvu s EU, podržava razvoj nove, desetogodišnje strategije reforme obrazovnog sistema kroz participativni pristup, kako bi ona adekvatno odgovorila na brige i preporuke koje čujemo od strane nastavnika, roditelja i učenika. UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na procjeni školske infrastrukture, poboljšanju kvaliteta nastave uključujući i kroz korišćenje digitalnih alata, kao i inkluziji djece sa smetnjama u razvoju i djece iz manjinskih grupa - poručio je Servadei.

1250x600

1084x550

Milatović sa Servadeijem: Borba protiv vršnjačkog nasilja zahtijeva bolje mehanizme zaštite

Od sredine aprila do danas nije održano nijedno ročište optuženima za krivična djela nasilničkog ponašanja i teške tjelesne povrede nanijete oštećenim dječacima iz Sarajeva, koji su boravili na sportskim pripremama u Baru, jer optuženi nisu bili dostupni sudu.
To je za Portal Analitika potvrdila zastupnica oštećenih dječaka, advokatica Azra Jasavić.
Kako dodaje, ročište u ovom predmetu odloženo je i 9. oktobra, uz obrazloženje da je jedan od osumnjičenih u pritvoru zbog ranjavanja dječaka iz Bara, Darisa Mujića.
- Nažalost, sporost institucija, koja je evidentna u predmetu napada na djecu iz Sarajeva, omogućila je jednom od okrivljenih da, zbog sporog kažnjavanja, ponovi zločin nad drugim dječakom iz Bara. Zakašnjela pravda u slučaju napada na djecu iz Sarajeva indirektno je dovela do napada i teškog ranjavanja dječaka iz Bara - kazala je Jasavić.
Ističe da, zbog mogućih daljih eskalacija vršnjačkog nasilja i neželjenih posljedica po veći broj ljudi, institucije moraju efikasnije raditi svoj posao i, kako kaže, kažnjavati, u skladu sa zakonom, sve one koji vjeruju da opstrukcijom pravde mogu dobiti priliku za nove nepravde s tragičnim posljedicama.
- Činjenica da se radi o maloljetnim osobama ne smije zavarati javnost u pogledu manjeg stepena društvene opasnosti ovih kriminalnih aktivnosti, jer će ti mladi ljudi uskoro postati punoljetni građani koji kreiraju društveni milje. Stoga je dužnost institucija da brzo reaguju i, možda, na taj način pruže šansu maloljetnim prestupnicima da u budućnosti ne počine nova krivična djela te da se pokaju zbog prestupa koji su u oba slučaja imali teške posljedice po oštećene i njihove porodice - naglašava Jasavić.
Dodaje da, kao punomoćnik porodica oštećenih dječaka iz Sarajeva, Haruna i Alije, želi da ukažem pravosudnim institucijama na to da se treća žrtva zove Daris Mujić.
- I da postavim logično pitanje: da li je slučajnost što su sve žrtve iste vjeroispovijesti, ili nije? Iskreno se nadam da je riječ o slučajnosti, ali mi građanska i profesionalna dužnost nalaže da otvorim ovo pitanje i zatvorimo ovu moguću dilemu negativnim odgovorom, jer građanska Crna Gora i dokazani viševjekovni multikulturalni sklad Bara to zaslužuju. Na institucijama je da kroz efikasne i djelotvorne postupke obezbijede sigurnost svakom građaninu Crne Gore, bez obzira na ime, vjeru ili nacionalnu pripadnost. U suprotnom, svi ćemo redom postati žrtve bezakonja, jer se pravda brani u tuđem dvorištu – kada dođe do vašeg, za odbranu kasno je - poručuje Jasavić.

Jasavić: Pravda se brani u tuđem dvorištu, kad dođe do vašeg – za odbranu je kasno

Maloljetnik A. K. osumnjičeni za ranjavanje dječaka Darisa Mujića iz Bara braniće se sa slobode, odlučio je juče Apelacioni sud koji je odbio prijedlog za određivanje pritvora. Pravni zastupnik porodice Mujić, advokat Stefan Jovanović, insistira na potpunoj primjeni zakona kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnog djela, ali upozorava da je riječ o teškom krivičnom djelu.&nbsp;
Odluka Višeg suda, te rješenje Apelacionog da A. K. bude pušten da se brani sa slobode izazvala je burne reakcije javnosti. Nezadovoljstvo je i kod porodice ranjenog mladića i njihovog pravnog zastupnika.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-potvrdio-stav-viseg-suda-maloljetnik-osumnjicen-za-pokusaj-ubistva-branice-se-sa-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pitanje je, upozorava u izjavi za TV E advokat Jovanović, kakva poruka se šalje takvom odlukom.
- Porodici je sigurno teško da pojmi da se okrivljeni može braniti sa slobode u slučaju kada je njihov sin dva puta reanimiran, kada je primio preko 60 derivata krvi, kada je ostao bez organa. Daris više nema slezinu, nema dio jetre. Dakle, u svoj toj situaciji imate činjenicu da se okrivljeni nalazi na slobodi, bez ikakve mjere nadzora. Ovdje nije sporan samo pritvor. Ovdje je sporno zašto nije bila određena mjera nadzora. Počinilac teškog krivičnog djela se nalazi na slobodi, bez ikakvih ograničenja - ističe Jovanović.&nbsp;
<h2>"Sijaset sudskih odluka gdje udaljavanje sa lica mjesta može da ukazuje na opasnost od bjekstva"</h2>
Apelacioni sud Crne Gore odbio je prijedlog da se osumnjičenom A.K. odredi pritvor jer, kako tvrde, ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Navode i da je riječ o osumnjičenom koji se, kako tvrde, ni nakon izvršenja krivičnog djela nije dao u bjekstvo.
- Suprotno navodima žalbe tužilaštva, posjedovanje putne isprave od strane maloljetnika ni po stanovištu ovog suda, samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi. Apelacioni sud je i mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom licu ni zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike - poručuju iz Apelacionog suda.
Ipak, advokat Jovanović ukazuje da se u saopštenju Uprave policije od 7. oktobra, kada je i došlo do tuče u dvorištu barske Gimnazije, navodi da se osumnjičeni nakon nanošenja ubodne rane udaljio sa lica mjesta.
- Oni su stava, kako Viši sud, tako i Apelacioni sud da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost od bjekstva. Međutim, meni je poznato da okrivljeni nakon što je onako divljački zario nož, trčećim korakom se udaljio sa lica mjesta. Zašto ovo spominjem? Zato što je sijaset sudskih odluka u kojima se navodi da kada se izvršilac krivičnog djela udalji sa lica mjesta, samo to udaljavanje može da znači ili ukazuje na okolnost koja se opet povezuje sa opasnošću od skrivanja ili eventualnog bjekstva. Zašto to nije cijenjeno, meni nije jasno - ističe za TV E Jovanović.&nbsp;
<h2>Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra</h2>
Podsjećamo, skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno je podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše da se 5. novembra organizuje kontorolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja.
- Nasilje se desi u školi, ali ne počinje samo u školi. U školi se desi ono što je posljedica nečega što se desilo van škole, tako da ova problematika zbog toga zahtijeva da pretresemo sve segmente sistema. Uvijek sam pristalica i edukacije i prevencije. Mislim da mi kao država malo ulažemo u prevenciju, a onda se na žalost bavimo posljedicama. Treba da vidimo kaznenu politiku, da li je adekvatna, i saglasan da je uloga roditelja uvijek važna kao treći stub u ovom sistemu - poručio je Mugoša pred Odborom.&nbsp;
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva. Potreba da se organizuje novo saslušanje nakon godinu i po, kaže Mugoša, proistekla je iz toga što je svega mali dio ocjena i stavova do sada realizovan. Tome govori u prilog i činjenica da je ove godine zvanično registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZzsVwONCKRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović o odluci Apelacionog suda: Nije sporan samo pritvor, osumnjičeni maloljetnik na slobodi bez ikakve mjere nadzora

Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje saslušaće 5. novembra predstavnike nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva, na temu vršnjačkog nasilja.
Odbor je danas na sjednici jednoglasno podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše za to kontrolno saslušanje.
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici ministarstava prosvjete, nauke i inovacija, zdravlja, sporta i mladih, pravde, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova.
Kako je saopšteno, biće pozvani i predstavnici Uprave policije, sudske i tužilačke grane vlasti, institucije Zaštitnika i nevladinih organizacija.
Mugoša je rekao da problem vršnjačkog nasilja zahtijeva kontinuiranu aktivnost svih segmenata sistema.
On je podsjetio da je prije godinu i po održano saslušanje na temu vršnjačkog nasilja, ali da je veoma mali dio ocjena i stavova nakon toga realizovan.
Mugoša je istakao da je ove godine registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
- To je samo registrovano u informacionom sistemu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, suštinski tih oblika nasilja ima mnogo više i trend je rasta nasilja u osnovnim i srednjim školama - rekao je Mugoša.
On je istakao da je za borbu protiv vršnjačkog nasilja potreban multidisciplinarni pristup i da to nije odgovornost samo jedne institucije.
- Ima mnogo razloga za tu vrstu saslušanja, da još jednom otvoreno porazgovaramo o ozbiljnoj problematici koja tangira sve građane - rekao je Mugoša.
Kako je kazao, potrebno je da se u kontinuitetu iniciraju takve stvari, dok ne bude konkretnih rezultata.
Posalnik Demokrata Albin Ćeman rekao je da je problem vršnjačkog nasilja problem cijelog društva.
- To je jedna od tema u kojoj politika nema mjesto, gdje predstavnici vlasti i opozicije treba da daju određene predloge, kako bi zajednički radili na prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja - rekao je Ćeman.
Kako je kazao, problem vršnjačkog nasilja je evidentan u Crnoj Gori.
- To zahtijeva multisektorski pristup, od edukacije nastavnog kadra, aktivnog angažovanja roditelja i šire zajednice kroz različite edukacije, angažovanja medija, pooštravanja kaznenih mjera - kazao je Ćeman.
On je istakao da treba raditi na promjeni načina ponašanja izvršilaca tih krivičnih djela i njihovoj rehabilitaciji.
Poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin kazao je da vršnjačko nasilje nije novina i da se javlja godinama.
On je rekao da vršnjačko nasilje najvjerovatnije ne dolazi iz škole, već iz kuće.
- Ovo nasilje počinje nasiljem roditelja prema prosvjetnim radnicima, koje je nezabilježeno u istoriji - naveo je Dobričanin.
On je istakao da je važna i kaznena politika prema takvoj djeci.
- Gotovo da ne postoji nijedno dijete koje je iskazivalo vršnjačko nasilje da je u kasnijem periodu bio primjeren građanin, uglavnom su to osobe koje su završavale u zatvoru zbog najgnusnijih zločina - rekao je Dobričanin.
On je kazao da je nedopustivo da se na vršnjačko nasilje reaguje samo stihijski, kada se desi neki slučaj, i da nema sistemskog odgovora.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je da pitanje vršnjačkog nasilja zahtiejva sveobuhvatnu analizu iz više društvenih aspekata.
- Društvo mora da se na pravi način ophodi prema ovom problemu, moramo dobiti konkretne odgovore, ko je odgovoran da povratnici u vršenju vršnjačkog nasilja zamalo prouzrokuju smrtne ishode djece - dodao je Eraković.
Prema njegovim riječima, mora se vidjeti i šta prouzrokuje nasilno ponašanje maloljetnika.
- Mislim da je jedan od glavnih uzroka takvog obrasca ponašanja neprijereni TV sadržaji - naveo je Eraković.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević rekla je da se mora tražiti uzrok vršnjačkog nasilja, jer se ne može uvijek samo rješavati posljedica.
Odbor će 12. novembra obaviti i konstultativno saslušanje o mogućem trovanju radnika Luke Bar, Port of Adria i uopšte stanovnika Bara, koje je predložio Eraković.
Eraković će naknadno predložiti ko će od predstavnika institucija biti pozvan na sjednicu.
On je kazao da svaka odgovorna država prema građanima i zdravlju stanovništva odmah mora da preduzme odgovorajuće mjere da se utvrdi eventualno postojanje odgovornosti.
- I da vidimo šta je to problem u lancu funkcionisanja i upravljanja u određenim strukturama vlasti - rekao je Eraković.
Kako je kazao, početkom prošle godine vršena su mjerenja kvaliteta vazduha u okolini Luke Bar, koja su pokazala užasne podatke.
Eraković je naglasio da je prošlo godinu i po od saznanja da je moguće da se građani Bara truju, a da niko nije preduzeo nikakve mjere niti aktivnosti da se to suzbije, spriječi, alarmira i da država i zdravstveni sistem pokažu odgovornost.
- Zato je važno da Odbor izvrši saslušanja i da vidimo šta je preduzeto, kako su se informacije širile, ko je došao prvi do informacija i kako je moguće da godinu i po sistem ćuti, a da u tom periodu građani Bara trpe posljedice koje mogu biti i fatalne - dodao je Eraković.
On je kazao da je i problem sa kju groznicom i eutanaziranim kravama ukazao na koji način funkcionišu određeni segmenti vlasti i da je zato neophodno da se tematski Odbor bavi i tim problemom.
Ćeman je, govoreći o inicijativi za saslušanje, ukazao da je Port of Adria privatna kompanija koja je izdvojena iz Luke Bar.
On je kazao da je menadžment Luke Bar krajem 2021. godine prvi put uveo mjerenje kvaliteta vazduha u okolini i uveo neke dodatne mjere, kao što je sadnja čempresa, kako bi zaštitli građane od potencijalnog zagađenja.
- Za sada podaci ekološkog inspektora su da je nivo zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bar u referentnim vrijednostima - rekao je Ćeman.
On je kazao da je jutros objavljeno saopštenje predsjednika Udruženja toksikologa Srbije Petra Bulata da će radnici koji su zbog trovanja olovom poslati u Beograd sjutra vjerovatno biti otpušteni kući i da je nivo olova u krvi u referentnim vrijednostima.
Ćeman je ocijenio da je, s obzrom da još nema rezultata za radnike Luke Bar, koji su poslati na ispitivanje olova, bespredmetno zakazivati sjednicu po hitnom postupku.

Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra

Vijeće za maloljetnike Apelacionog suda Crne Gore odbilo je 21. oktobra kao neosnovanu žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici protiv rješenja podgoričkog Višeg suda kojim je maloljetniku A. K, koji je osumnjičen za pokušaj ubistva maloljetnog D. M. u Baru, ukinut pritvor.
Podsjećamo, A. K. (17) se tereti da je 7, oktobra u dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" u Baru nožem nanio povrede opasne po život učeniku ove srednje škole D. M. (18). Njemu je 9. oktobra određen pritvor do 30 dana, koji je nakon devet dana prekinut.
U saopštenju Apelacionog suda se podsjeća da je rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen prijedlog Višeg državnog tužilaštva u &nbsp;Podgorici da se maloljetnom A. K. odredi pritvor. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavilo Više državno tužilaštvo u Podgorici sa prijedlogom &nbsp;da Apelacioni sud Crne Gore ukine ovo rješenje i predmet vrati Višem sudu u Podgorici na ponovno odlučivanje.&nbsp;
- Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, pravilan je zaključak prvostepenog suda da u odnosu na maloljetnog A. K. ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od &nbsp;bjekstva, jer se radi o maloljetniku koje, shodno njegovom uzrastu, izdržavaju roditelju i koji nema bliskih srodnika u inostranstvu, a posebno o maloljetniku koje se &nbsp;nakon izvršenja krivičnog djela nije dalo u bjekstvo, niti se skrivalo, već je uhapšen u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bar - ocijenili su iz Apelacionog suda.&nbsp;
Suprotno navodima žalbe tužilaštva, kako dodaju, posjedovanje putne isprave ni po stanovištu Apelacionog suda samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti, ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi.&nbsp;
- Apelacioni sud je mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom maloljetniku ni zbog postojanja okolnosti koje &nbsp;ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike. Ovo jer je ovaj sud cijenio da maloljetnik nije osporavao navode iz naredbe za pokretanje pripremnog &nbsp;postupka Višeg državnog tužilaštva i da su već saslušani očevici događaja - navodi se u saopštenju.
Činjenica da nije saslušan oštećeni, kako dodaju, sama za sebe nije dovoljna za određivanje pritvora po ovom osnovu.
- Jer, kako to pravilno nalazi prvostepeni sud, nije opravdano očekivati da bi maloljetni A. K. mogao ometati postupak uticajem na &nbsp;oštećenog ili eventualne svjedoke za čijim bi se saslušanjem u toku postupka mogla ukazati potreba, posebno pri činjenici da su nadzorne kamere zabilježile cio događaj - ističu iz Apelacionog suda.&nbsp;
U rješenju je, kako dodaju, ukazano na neophodnost poštovanja osnovnih načela postupanja prema maloljetnicima, koja su propisana Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u &nbsp;krivičnom postupku, posebno načela što većeg izbjegavanja ograničenja lične slobode &nbsp;maloljetnika.
- Kao i da se pritvor kao najstroža mjera obezbjeđenja prisustva maloljetnika u postupku primjenjuje samo izuzetno kada za to postoje razlozi i kada je &nbsp;to neophodno za nesmetano vođenje postupka. Pri tome, da li je maloljetnik izvršio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret, kako se &nbsp;navodi u rješenju, utvrdiće sud u toku postupka ocjenom svih dokaza i odbrane &nbsp;maloljetnika - zaključili su iz Apelacionog suda.

Apelacioni sud potvrdio stav Višeg suda: Maloljetnik osumnjičen za pokušaj ubistva braniće se sa slobode

Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. 
- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.
Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.
On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti. 
 
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali. 
 
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU. 
 
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović. 
 
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu. 
 
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović. 
 
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu. 
 
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je Aliju Balijagića osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom. 
 
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer Milojko Spajić. 
 
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav. 
 
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu. 
 
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem "skoro kao ranije". 
 
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem. 
 
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje. 
 
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;
Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.
Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem Đorđijem Tatićem. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja Senada Šahmanovića.&nbsp;
Naša gošća biće i kustoskinja Milica Bezmarević sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici Kiki Smit, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Jutro na Televiziji E

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: vrsnjacko-nasilje