Učimo djecu da se brinu o sebi kako bi zaštitili sebe od drugih i druge od sebe, poručeno je, između ostalog, sa današnje obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Kotoru na temu prevencije i intervencije u slučajevima vršnjačkog nasilja. Na obuci je učestvovalo 22 pedagoga i psihologa iz osnovnih i srednjih škola iz južnog dijela Crne Gore. Oni su sa psihološkinjom Maruškom Drašković razvijali vještine prepoznavanja i efikasnog odgovara na vršnjačko nasilje, koje sve više ugrožava sigurnost mladih ali i širih grupa u društvu. To otvara potrebu za sistemskim odgovorom, a dio tog odgovora je i u osnaživanju pedagoga i psihologa koji rade u obrazovnom sistemu. Vanesa Manojlović, pedagoškinja Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ u Kotoru, ocjenjuje da je seminar izuzetno kreativan i na drugačiji način organizovan.&nbsp; - Takođe, učesnici su otvoreni, saradljivi, voljni da razmjenjuj iskustva i znanja što omogućava šire sagledavanje slike. Vjerujem da ovim stičemo samo znanja, nego i konkretne alate koje ćemo primjenjivati u našem daljem radu u školama - ističe ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214150248_c6ce6c4318a3eabf084b94983b4a9e7e4ada0e190f4559665c07e9deedc605b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214150248_c6ce6c4318a3eabf084b94983b4a9e7e4ada0e190f4559665c07e9deedc605b2" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Sa obuke u Kotoru"> <figcaption>Sa obuke u Kotoru(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Pedagoškinja Srednje stručne škole u Baru Milanka Okuka kazala je da su pedagoško-psihološke službe uvijek uključene u rješavanje problema vršnjačkog nasilja, koji je, kako je rekla, vrlo aktuelna i važna tema. - Pa je tim značajnija ova prilika za dodatno osnaživanje i podršku pedagoško-psihiloškim službama u školama. Nadam se da će nam ovo iskustvo pomoći u radu sa učenicima, nastavnicima i roditeljima. Učimo djecu da se brinu o sebi kako bi zaštitili sebe od drugih i druge od sebe - poručila je Okuka. Maruška Drašković, predavačica na obuci, rekla je da je zadovoljna učesnicima i učesnicama seminara.&nbsp; - Pokazuju veliku zainteresovanost, aktivno su uključeni, a posebno mi je drago što nismo u klasičnom predavačkom formatu već u radioničkom, koji omogućava interakciju, međusobnu razmjenu ideja, iskustava i znanja. Za mene je od posebnog značaja što se bavimo temom nenasilja. Da bi došli do nenasilja, prvo moramo raditi na sebi. Moramo prepoznati šta mi sami radimo sa sobom kako bismo postali potpuniji, zreliji i svjesniji, te napredovali i taj napredak mogli širiti na druge - kazala je Drašković. Obuka je dio projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prevencija i intervencija u borbi protiv vršnjačkog nasilja ključni za bezbjednost djece

Dodatna edukacija o vršnjačkom nasilju u svim segmentima formalnog obrazovnog sistema neophodna je kako bi školsko okruženje postalo sigurno i motivirajuće za razvoj mladih - naglašeno je na današnjoj obuci koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici na temu prevencije i intervencije u slučajevima vršnjačkog nasilja.
Obuka je, kako se navodi u saopštenju, okupila 30 pedagoga i psihologa iz osnovnih i srednjih škola iz centralnog dijela Crne Gore, koji su imali priliku da sa psihološkinjom Tamarom Milić jačaju vještine za prepoznavanje i adekvatno reagovanje na vršnjačko nasilje koje postaje rastući problem u našem društvu.
Pedagog u Osnonoj školi “Lovćenski partizanski odred” sa Cetinja Nikola Latković naveo je da su ovakve edukacije neophodne s obzirom na dosadašnje iskustvo i rad sa mladima, jer pružaju šansu da nauče nešto novo i razmijene iskustva sa kolegama i koleginicama iz drugih obrazovnih ustanova.
- Ove obuke nisu važne samo stručnim saradnicima, već i svim nastavnicima. Naglasio bih i da je uloga države da se pokaže na pravi način - da pošalje pravu poruku u kojoj ističe da ova tema mora biti prioritet, što do sada nije bio slučaj - rekao je on.
&nbsp;Psihološkinja u OŠ “Savo Pejanović“ u Podgorici Milica Pušonjić ističe da je tema nasilja, a posebno vršnjačkog nasilja, nažalost, aktuelna, te nikad nije dovoljno učenja i ragovora o tome.&nbsp;
- Današnja obuka je važna jer je okupila psihološko-pedagoške službe. To nam je dalo priliku da razmijenimo iskustva u radu, izazove sa kojima se suočavamo, ali i da čujemo rezultate istraživanja kako u Crnoj Gori tako i u okruženju - kazala je ona.&nbsp;
Pedagoškinja u Srednjoj stručnoj školi "Ivan Uskoković” u Podgorici Mirjana Vukčević kazala je da nasilje u našem društvu eskalira, što je i motivisalo da se prijavi za današnju obuku, a u nadi da ću dobiti nove informacije o rješavanju ovih problema.
- Drago mi je da je omogućeno pedagozima i psiholozima da razmijene iskustva i steknu nova znanja, a očekujem i druge oblike podrške. Zagovornica sam kontinuiteta ovakvih okupljanja kako bi mogli razmijenjivati mišljenja i informacije od koristi u svakodnevnom radu - zaključila je ona.

CGO: Sigurno školsko okruženje preduslov za zdrav razvoj mladih

Težak slučaj vršnjačkog nasilja dogodio se prije nekoliko dana u Podgorici, kada je jedan maloljetnik zadobio tjelesne povrede, prenosi TV Vijesti.
Na snimku koji je postao viralan na društvenim mrežama, vidi se kako petoro dječaka sjedi na klupi u neposrednoj blizini Osnovne škole "Maksim Gorki", nakon čega jedan od njih kreće pesnicama da udara drugog dječaka.
Dječak je napadnut u petak 24. januara u popodnevnim satima, a prema saznanjima Televizije Vijesti, najvjerovatnije se radi o učenicima škole "Maksim Gorki".
Škola, kako saznaje Televizija Vijesti, čeka izvještaj od policije kako bi mogla da preduzme mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Na mrežama se širi snimak nasilja koji prati pjesma sa stihovima: "Evo ti nož izbodi ga, pucaj mu u noge da l' te za to majka rodila?"
Sve su češći zahtjevi roditelja da se u školska dvorišta vrate policajci ili da se angažuju zaštitari.
Vlada je za sada, nakon tragedije na Cetinju, odlučila da će od prvog februara sve škole u Prijestonici imati zaštitara.

Još jedan slučaj vršnjačkog nasilja u Podgorici: Povrijeđen maloljetnik

Iz pijeteta i tuge za žrtvama na našem Cetinju, “ćutao” sam i nisam “politizovao” tragediju, ne jednog grada, nego tragediju jednog naroda, 
ali sada, iz straha da se Cetinje ne ponovi, ne mogu da ćutim, saopštio je poslanik Socijaldemokrata, predsjednik Skupštine Opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić na vijest da je optuženi za pokušaj ubistva učenika u Baru umjesto u sudnicu otišao u Sjevernu Makedoniju.
- Ne mogu da ćutim kao Baranin, kao sugrađanin, kao roditelj. Moralne i profesionalne “odgovornosti” znamo da nemate Šaranoviću, ali od juče znamo da definitivno nemate ni “veze” sa poslom koji obavljate - istakao je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujic-kako-sud-objasnjava-pustanje-iz-pritvora-baranina-koga-danas-nema-na-optuzenickoj-klupi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ministru unutrašnjih poslova poručio da provjeri kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju.
- p.s. Kada završite novi spot i “pobijedite” odsjaj, provjerite kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1882554894533767270%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić Šaranoviću: Provjerite kako optuženi za ubistvo može da napustiti zemlju

Baranin A. K, optužen za ubistvo u pokušaju učenika barske Gimnazije "Niko Rolović" Darisa Mujića, danas se nije pojavio na ročištu u Višem sudu u Podgorici, a navodno nije u Crnoj Gori, piše Primorski portal.
Mujić je pri tri i po mjeseca u dvorištu ove srednje škole zadobio povrede opasne po život i bio je životno ugrožen, zbog čega je operisan u Opštoj bolnici u Baru, a liječenje nastavio dvadesetak dana u Kliničkom centru Crne Gore.
Darisov otac Ceno Mujić pita Viši sud u Podgorici, koji je nakon devet dana ukinuo pritvor osumnjičenom za pokušaj ubistva, kako danas objašnjavaju situaciju da se mladić koji je trebalo biti na optuženičkoj klupi nalazi u Sjevernoj Makedoniji. &nbsp;
- Na današnjem zakazanom ročištu u Višem sudu u Podgorici na kojem je trebalo da se pojave optuženi za napad na mog sina Darisa, nije se pojavio direktan napadač A. K. Kao razlog zbog nepojavljivanja na &nbsp;ročištu sudu je navedeno njegovo navodno odsustvo iz zemlje. Navodno se nalazi u Sjevernoj Makedoniji i nije na raspolaganju sudskim organima. Pitam sud (Apelacioni) koji je dozvolio da se okrivljeni brani sa slobode čime sada objašnjavaju ovu odluku - upitao je Ceno Mujić za Primorski portal.
Podsjeća da je puštanje iz pritvora A. K, dok se Daris borio za život, jedan od razloga protesta u Baru koje je, kako ističe, odbrana optuženog u jednom od reagovanja nazvala hajkom.
- Naša je „hajka“ tek počela i iskreno se nadamo da će u ovom slučaju pravda da pobijedi - kazao je Mujić za Primorski portal.
Daris Mujić je početkom oktobra prošle godine u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru ranjen hladnim oružjem. Njega su napala dva maloljetnika na malom odmoru ispred škole. Maloljetnik A. K. nanio mu je ubodnu ranu nožem opasnu po život. Osamnaestogodišnjak je imao povrede grudnog koša, dijafragme i slezine.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica saopštila je da je u tuči učestvovalo više osoba. Ovo tužilaštvo je krivično djelo kvalifikovalo kao ubistvo u pokušaju.
Maloljetniku osumnjičenom za ubistvo u pokušaju je određen pritvor do 30 dana. Međutim, on je u pritvoru proveo devet dana, što je izazvalo ogorčenje porodice, prijatelja, prosvjetnih radnika i građana Bara i Crne Gore, koji su učestvovali u protestima kako bi ukazali donosiocima odluka o neophodnosti promjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Osumnjičeni je izašao iz pritvora prije nego povrijeđeni iz bolnice. Nakon što je Baraninu A. K. ukinut pritvor 18. oktobra, oglasila se porodica Mujić: “Mi kao porodica zgoženi smo odlukom sudije koji je i pored toga što je naš Daris i dalje vezan za krevet na Odjeljenju intezivne njege u Kliničkom centru odlučio da da priliku osobi koja je pokušala da ga liši života da se brani sa slobode".

Mujić: Kako sud objašnjava puštanje iz pritvora Baranina koga danas nema na optuženičkoj klupi

Nastavnik i kroz realizaciju nastavnog programa ima i mnogo načina da vaspitno djeluje na učenika, da kod njega razvija kritičko mišljenje, i da razvija jednu intelektualnu svijest koja će mlade ljude osnažiti da dalje, u svim izazovima, reaguju na adekvatan način. Brojni primjeri u školskim programima, kako kroz sociologiju kulture, kako kroz književnost, ili bilo koji drugi program, ili kroz međupredmetne programe, može, takođe, biti od značaja za prevenciju i borbu protiv nasilja, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesorica književnosti, poslanica Demokratske partije socijalista i članica Odbora za prosvjetu Zoja Bojanić - Lalović.
Juče je u Ministarstvu nauke prosvjete i inovacija (MPNI) potpisan Memorandum o saradnji između NVO Udruženje medijatora Crne Gore, Centra za alternativno rješavanje sporova i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija o razvijanju i pilotiranju projekta školske medijacije, kao nenasilnog rješavanja sporova ili sukoba u školama, koji se sprovodi u okviru projekta mirnog rješenja sporova medijacije u školama.
Ovakav projekat nije prvi koji se sprovodi, kaže Lalović, kada je riječ o prevenciji borbe protiv nasilja, &nbsp;već je takav projekat egzistirao od 2018. do 2019. godine, podsjeća ona, Memorandum koji su potpisali tadašnje Ministarstvo prosvjete, i, kako navodi, Centar za posredovanje.
- Tada smo takođe imali obuku nastavnika i učenika za medijaciju, i tada su bile uključene škole ,,Vuk Karadžić”, ,,Štampar Makarije”, zatim škola iz Plava koja se uključila u ovaj projekat, kao i škole iz Berana. Međutim, vidjeli smo da je ovaj projekat tada sproveden, i dalje se ništa po tom pitanju nije radilo - rekla je Lalović.
Sagovornica Budilnika kaže da pozdravlja svaki projekat koji treba da omogući prevenciju u borbi protiv nasilja u obrazovno-vaspitnim ustanovama, ali i važnost da se projekat realizuje do kraja, i da, kako kaže, ima rezultate.
- Mislim da je važan monitoring i važna je evaluacija, jer ukoliko toga nemamo svi ti projekti traju samo onoliko koliko i projekat, i od stvarne realizacije ovoga ne ostane ništa. &nbsp;Jedan diskontinuitet koji postoji po ovom pitanju jeste škole suočio sa sve češćim pojavama nasilja. Mi smo od 2005. i 2006. godine sprovodili jedan projekat takođe, pod nazivom ,,Škola bez nasilja” i ,,Sigurno školsko okruženje”, uređeni su pravni okviri, imamo strateška dokumenta koja su pratila ovaj projekat, pa se sve to nastavljalo i 2015, i 2018, i 2019. kao što sam rekla, osim toga su škole dobile određene smjernice i uputstva kako se ponašati u slučaju pojave nasilja, kako formirati školske timove, kako obučiti nastavnike, stručne službe… - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da, s obzirom da opet imamo priču o vršnjačkom nasilju i to pojačanom, ono znači da su zapravo svi izazovi mnogo kompleksiji, te da zahtijevaju dodatan napor i dodatnu organizaciju.&nbsp;
Uloga nastavnika je važna, poručuje Lalović, a dobro obučen i osnažen nastavnik, ističe ona, je najbolja podrška učenicima u, kako kaže, školskom okruženju.&nbsp;
- Ulagati u nastavnika, i kada je riječ o obukama, je predviđeno i zakonom, ali je i važno da suštinski bude sprovedeno, i da se biraju obuke koje će nastavnika osposobiti i za ovakve vidove ponašanja unutar školskog okruženja. Nastavnik, svakako i kroz realizaciju nastavnog programa ima i mnogo načina da vaspitno djeluje na učenika, da kod njega razvija kritičko mišljenje, i da razvija jednu intelektualnu svijest koja će mlade ljude osnažiti da dalje, u svim izazovima, reaguju na adekvatan način. Brojni primjeri u školskim programima, kako kroz sociologiju kulture, kako kroz književnost, ili bilo koji drugi program, ili kroz međupredmetne programe, može takođe biti od značaja za prevenciju i borbu protiv nasilja. Važan je model nastavnika, važno je povjerenje - zaključila je Lalović.

Bojanić-Lalović: Dobro obučen i osnažen nastavnik je najbolja podrška učenicima

I jedino je nesigurnost sigurna - prokomentarisala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović nakon jučerašnjeg napada u podgoričkom naselju Blok pet u kojem su povrijeđena četiri maloljetnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetiri-maloljetnika-sinoc-povrijedena-u-bloku-pet-obavjestenja-prikupljena-od-13-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona je ukazala da nas ovaj napad suočava sa sveopštim gubljenjem kontrole.
- Vršnjačko nasilje je pitanje kojim se društvo bavi samo kada se desi. Ne radi se na prevenciji, a zanemaruju se i uzroci - naglasila je Bojanić Lalović.
Ovo, kako je zaključila, traži reakciju na svim nivoima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZojaBojanic%2Fstatus%2F1881076014429896727%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1881076014429896727%7Ctwgr%5E4622c09867e714759c5d3bb940b7ef0197750b2f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bojanić Lalović: Napad maloljetnika u Bloku V suočava nas sa sveopštim gubljenjem kontrole, ovo traži reakciju na svim nivoima

U toku septembra i oktobra evidentirano je 29 slučajeva nasilja i to u sjevernoj regiji tri, u centralnoj 12 i u južnoj 14. To piše u dokumentu "Analiza stanja i predlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama".
Kako navode, nasilje je evidentiralo 16 osnovnih i devet srednjih škola.
- Fizičko nasilje se desilo u 17 slučajeva, sajber tri, emocionalno nasilje jedan slučaj, socijalno jedan, verbalno pet i nasilje u porodici dva slučaja. Sa učenicima je realizovano 89 aktivnosti (razgovori i grupni rad), sa roditeljima 40, dok je sa nastavnicima realizovano 20 individualnih savjetovanja (pedagoško-instruktivni rad) - piše u dokumentu.
Kako ističu, timovi za prevenciju nasilja realizovali su 35 aktivnosti (saradnja sa centrima za socijalni rad i Upravom policije, sprovođenje plana podrške, restitucija).
- Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vršnjačkog nasilja je u funkciji od 4. maja 2023. godine. Školske 2023/2024. godine bilo je 15 prijava, a ove školske godine do sada je bila jedna prijava - precizirano je u dokumentu.
Policija, kako navode, ne vodi posebnu evidenciju po događajima koji bi prema definiciji predstavljali vršnjačko nasilje, već se vodi evidencija podnijetih krivičnih prijava protiv maloljetnika koji su izvršioci krivičnih djela u zavisnosti od kvalifikacije djela i maloljetnicima koji su žrtve.
- lako se po definiciji ne radi o vršnjačkom nasilju, u prethodnih devet mjeseci 2024. godine registrovana su 252 krivična djela, počinjenih od ukupno 289 maloljetnih izvršilaca. Od ukupnog broja izvršenih krivičnih djela od strane maloljetnih lica najveći procenat (47 odsto) djela odnosi se na krivična djela iz oblasti imovinskog kriminalita, dok krivična djela protiv života i tijela čine (27 odsto), a (26 odsto) je ostalih krivičnih djela - piše u dokumentu.
Kada je u pitanju izvršenje kričnih djela u toku ove godine od strane maloljetnih osoba u kojima su maloljetnici žrtve, a koja se dovode u vezu sa vršnjačkim nasiljem u strukturi dominiraju krivična djela "Laka tjelesna povreda", "Teška tjelesna povreda", "Nasilničko ponašanje", "Zlostavljanje", "Ugrožavanje sigurnosti", "Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem", "Oduzimanje tuđe stvari".
Kada je u pitanju maloljetničko pravosuđe u tekućoj godini pripremljene su izmjene i dopune Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koji je u procesu usklađivanja sa Evropskom komisijom i kojim se posebno akcenat stavlja na zaštitu prava djeteta koje je žrtva ili svjedok krivičnog djela.
- Uz podršku UNICEF organizacije pokrenut je dvogodišnji projekat pilotiranja školske medijacije u odabranim školama u Crnoj Gori, koji će realizovati Udruženje medijatora i za koji se očekuje da će dati mjerljive rezultate i pokazati održivost, a koji će pomoći razvijanju vještina kod učenika za mirnim rješavanjem nastalih konflikata. Setom medijskih zakona, usvojenih junu tekuće godine, predviđeno je i dodatno unaprijeđeno više obaveza koje imaju mediji kada je u pitanju zaštita prava maloljetnika, kao polazna osnova za preduprjeđenje, odnosno preventivu lošeg uticaja i devijantnog ponašanja djece, te njihove dalje stigmatizacije i etiketiranja u slučaju izvještavanja o slučajevima vršnjačkog nasilja/nasilja nad djecom - ističu u dokumentu.
Zakonom je propisano da se zaštita navedenih prava, u smislu zabrane daljeg širenja medijskih sadržaja kojim se krše ta prava, vrši pred nadležnim sudom, s tim što je novina da osim nadležnog tužioca, postupak zaštite pred sudom može pokrenuti i lica koje traži zaštitu prava.
- Osim toga, kao jedan od ključnih faktora u zaštiti maloljetnika od svih vidova nasilja, posebno u pogledu upotrebe medijskih sadržaja, može se istaći i medijska pismenost. Kao takva, prepoznata je kako medijskim zakona, ali i prvim strateškim dokumentom u oblasti medija u Crnoj Gori - Medijskom strategijom Crne Gore 2023-2027 i prvim Akcionim planom za period 2023-2024 kroz niz mjera - navodi se u toj analizi.
Konstatovano je da je evidentno i vršnjačko nasilje prema djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, a vrlo često su žrtve i njihova braća i sestre.
- Ne smijemo zanemariti činjenicu da u porodicama djece sa teškoćama postoje mlađa braća i sestre koji su dodatna podrška i etiketirani su od vršnjaka u vrtiću ili školi, izloženi da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Kako bismo reagovali preventivno, važno je da prepoznamo djecu u riziku i pružimo im odgovarajuću podršku pravovremeno. Na osnovu Sporazuma Višeg suda u Bijelom Polju sa Udruženjem "Zračak nade", određeno je ovlašćeno lice za praćenje izvršenja posebne obaveze - društveno korisnog rada. U saradnji sa Centrom za socijalni rad, u periodu od 2019. godine do danas, četiri maloljetnika izvršila su ovu mjeru, od kojih ni jedno lice nakon završene obaveze nije nastavilo sa vršenjem krivičnog djela, već su vremenom razvili senzibilitet u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju, nastavili neobavezna druženja sa djecom, upisali fakultete ili se adekvatno radno angažovali - piše u analizi.
Detaljna analiza stanja sa definisanim strteškim i operativnim ciljevima zastupljena je u Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025- 2026. godine, čije usvajanje se očekuje do kraja godine.

Za dva mjeseca 29 slučajeva vršnjačkog nasilja, zlostavljana i djeca sa posebnim potrebama

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pozvao je na jačanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i smanjenje nasilja, koje je u mnogim segmentima društva i dalje prisutno u zabrinjavajućoj mjeri. 
 
U saopštenju Ombdusmana, povodom 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancije, navodi se da osim opšte stope kriminaliteta i nasilja koji postoje u svim državama, u Crnoj Gori ovih dana neki događaji opominju da su netolerancija i nasilni vidovi komunikacije veoma izraženi. 
 
Ističe se da posebno zabrinjavaju vijesti u kojima su maloljetnici akteri različitih vidova vršnjačkog nasilja, koje se ispoljilo i u veoma brutalnim napadima. 
 
- I dalje su velike brojke u statistici porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, a gotovo svakodnevno imamo primjere napada na pripadnike različitih profesija zbog posla kojim se bave, i u „offline“ i u „online“ sferi" - ističe se u saopštenju. 
 
Navodi se da političari, kao nesumnjivo jedni od najuticajnijih kreatora javnog mnjenja i donosioci odluka, povremeno svoje žustre verbalne rasprave dovode do granica fizičkog sukoba, a rasprave korisnika/ca društvenih mreža i portala obiluju netolerantnim, uvredljivim i elementima govora mržnje. 
 
Ocjenjuje se da toleranciju kao osnovni element demokratičnosti i nediskriminacije, treba da promovišu i praktikuju sve političke i društvene elite, kao poveznicu i snagu za opšte dobro i napredak. 
 
Dodaje se da je stvarnosti potrebno mnogo više pozitivnih primjera. 
 
- Na svima nama je odgovornost da ne postanemo imuni i tolerantni na devijantne pojave i aktivnosti, čak ni kada su one preovlađujuće prisutne - navode u Kancelariji Ombdusmana. 
 
Prema njijovim riječima, međunarodni dan tolerancije prilika je da se podsjeti da ta pojava podrazumijeva razumijevanje i poštovanje različitosti, inkluziju i jednake šanse, bez diskriminacije u odnosu na bilo koja lična svojstva.
- Da bismo gradili bolje i prosperitetnije društvo, osim ispunjavanja pravnih, političkih i ekonomskih kriterijuma, neophodno je da ličnim primjerima doprinesemo očuvanju i unaprjeđenju i svih onih vrijednosti našeg nacionalnog bića - kaže se u saopštenju Ombdusmana. 
 
Ističe se da je povodom Međunarodnog dana tolerancije, potrebno prepoznati dugoročne negativne efekte u vidu rastućih prijetnji koje predstavljaju svi primjeri podjela, sukoba i različitih vidova nasilja. 
 
Navodi se da je potrebno uložiti napore na jačanju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava, poštovanju razlika, kulturi dijaloga i tolerancije. 
 
- Pozivamo sve da zajedno treniramo toleranciju, iz najmanje dva razloga - jer za to nikad nije kasno i jer time širimo sopstvene granice, doprinoseći univerzalnim vrijednostima mira i demokratije - zaključuje se u saopštenju.

Ombudsman poziva na jačanje društvene kohezije i prevazilaženje podjela

Slučajevi nasilja nad novinarima, ali i među djecom, i femicidi u našoj zemlji zabrinjavaju i za te probleme država mora još jače i odlučnije da krene u borbu, ali tu borbu ne mogu da iznesu samo institucije već je neophodna jaka saradnja sa nevladinim sektorom. To je poruka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke u emisiji "Budimo budni, pitajte Vladu" na Televiziji Crne Gore.
Na pitanje da promentariše napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, te da li je država odlučnija da izađe na kraj sa učestalim napadima na ljude koji rade u medijima, Đeka je rekao da je zgoržen time što se dešava ali da ga raduje reakcija nadležnih organa u ovom slučaju, jer su se odmah oglasili i zaštitili novinarku.
Međutim, ima još mnogo prostora za rad na tom polju.
- Dali smo saopštenje u tom slučaju, moram pomenuti i novinarke Draganu Šćepanović, Jelenu Jovanović, Alisu Hajdarpašić, Aleksandru Jovančević, prijetnje Gradskoj TV... Sloboda medija je kiseonik demokratskog društva kome mi težimo i govorimo i da jesmo demokratsko društvo. Institucije sistema moraju da budu transparentne pa je i povjerenje veće i kod građana - istakao je Đeka.
Na pitanje da se osvrne na slučaj ranjavanja dječaka u Baru koji se borio za život, Đeka je kazao da je i njegov sin srednjoškolac, da je vrlo zabrinut za svoje i drugu djecu.
- Kao roditelj sam zabrinut, ali moramo da učinimo sve da ovo stane. Sve počinjen iz porodice, društvo u kome djeca rastu treba da bude zdravo. Insttiucije treba da se uključe, a škole pod hitno da imaju zaštitare, da imamo psihlošku podršku, jer vidimo da su roditelji zabrinuti, pa moramo da radimo i preventivno i edukativno da ovoga više ne bude - poručio je Đeka.
Na konstataciju voditelja da je ministar MUP-a rekao da naoružani ljudi ne bi trebalo da se nađu u školskim dvorištima, te da to prokomentariše, ministar ljudskih i manjinskih prava je kazao da škole pod hitno treba neko da štiti.
- Sve zapadne škole to imaju, a za to sam i da djeci uzmu mobilne telefone za vrijeme nastave. To će svakakoo bolje uticati na njih i puno stvari treba pokrenuti zajedno sa NVO sektorom. Bez obzira što mi kao ministri u Vladi radimo, ne možemo sve da postignemo treba ta saradnja da se ojača - ističe Đeka.
Nije želio da komentariše to što policija još nije pronašla čovjeka koji je ubio dvoje ljudi u Bijelom Polju, Aliju Baijagića, ali je rekao da je jasno da su građani zabrinuti.
- Države regione su tu uključene i treba da službe rade svoj posao dok ne dođu do počinica ubistva - rekao je Đeka.

Đeka: Napadi na novinare nedopustivi, država mora jače i odlučnije da krene u borbu

Hamas je objavio danas video snimak na kojem se vide dva izraelska taoca u Pojasu Gazi, u kojem tvrde da su navodno preživjeli novi izraelski napad.
Poslije dva mjeseca nestabilnog primirja između Hamasa i Izraela, izraelska vojska je 18. marta nastavila vojnu ofanzivu u Pojasu Gaze, odakle je palestinski pokret 7. oktobra 2023. pokrenuo napade na Izrael.
Snimak koji je prenijela brigada Ezedin al Kasam, traje nešto više od dva minuta.
Jedan od dvojice muškaraca izgleda povrijeđen, sa zavojima na licu i desnoj ruci. AFP nije mogao da potvrdi autentičnost snimka niti datum njegovog snimanja.
Forum porodica talaca, glavna organizacija koja vodi kampanju za oslobađanje Izraelaca zatočenih u Pojasu Gaze, saopštila je da je identifikovala jednog od dvojice talaca kao Maksima Herkina, čija je porodica zamolila medije da ne objavljuju snimak.
Prema pisanju izraelskih medija, drugi talac je vojnik Bar Kuperštajn.
Dvojica muškaraca su kidnapovana 7. oktobra 2023. tokom napada komandosa Hamasa na muzički festival Nova.
Nedavno primirje omogućilo je povratak 33 izraelska taoca, uključujući i osam u međuvremenu preminulih, u zamjenu za oslobađanje oko 1.800 Palestinaca koji su držani u izraelskim zatvorima.
Od 18. marta vojska je pojačala bombardovanje Gaze i poslala svoje vojnike nazad na front, u mnoge djelove teritorija sa kojih se vojska povukla tokom prekida vatre.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i njegova vlada tvrde, protivno savjetu većine porodica i rođaka talaca, da je pojačani vojni pritisak jedini način da se Hamas natjera da ih vrati.
Od 251 taoca kidnapovanog tokom napada Hamasa 7. oktobra 2023, 58 se još uvijek nalazi na palestinskoj teritoriji, uključujući i 34 za koje se vjeruje da su mrtvi.

Hamas objavio video snimak dva živa izraelska taoca

Pari Sen Žermen pobijedio je u susretu 28. kola Anže minimalnim rezultatom i osigurao novu titulu šampiona Francuske.
Pobjedom nad Anžeom 1:0 (0:0), "sveci" su na šest kola prije kraja i matematički osigurali četvrtu titulu u nizu, a uklupno 13. u istoriji.
Ovom pobjedom Parižani su postali nedostižni za drugoplasirani Monako od kojeg imaju 24 boda više i Olimpik.
Jedini gol na meču postigao je Desir Due na asistenciju Hviče Kvaratshelije u 55. minutu.

Fudbal: Pari Sen Žermen osigurao novu titulu šampiona Francuske

Hiljade Amerikanaca spremaju se danas da demonstriraju širom SAD, kao i u samom Vašingtonu, protiv politike predsjednika Donalda Trampa &nbsp;i smanjenja javnog budžeta koje forsira milijarder Ilon Mask, prenosi Danas. 
 
Niz ljevičarskih građanskih pokreta pozvao je na demonstracije širom zemlje protiv republikanskog predsjednika. Tramp se od povratka u Bijelu kuću 20. januara pozivao na legitimitet naroda koji ga je izabrao, pokušavajući da opravda svoje postupke.
- Donald Tramp i Ilon Mask misle da im zemlja pripada. Uzimaju sve što im dođe pod ruku i izazivaju svijet ako želi da ih zaustavi- navodi se saopštenju objavljenom na sajtu jednog od pokreta koji organizuje demonstracije „Indivisible“.
Poručili su da u subotu, 5. aprila, izlaze na ulice širom zemlje da pruže otpor sa jasnom porukom – ''ruke dalje od nas“.
Jedan od glavnih protesta planiran je u blizini Bijele kuće, gdje će govoriti nekoliko demokratskih zvaničnika, među kojima član Predstavničkog doma Kongresa Džejmi Raskin.
Amerikanci su najnezadovoljniji zbog smanjenja socijalne pomoći, ugrožavanja obrazovanja i naučnog istraživanja, kao i zbog otpuštanje nekoliko hiljada službenika iz državnih preduzeća.
Mnogi simpatizeri Demokratske stranke kritikuje demokrate da su „nečujni i nemoćni“ pred napadima Trampove administracije.
Tramp je tokom svoje predizborne kampanje obećao da će smanjiti troškove savezne države i smanjiti federalnu potrošnju. Zadužio je svog multimilijarderskog saveznika Maska da sprovede taj program.

SAD: Desetine hiljada ljudi na demonstracijama protiv Trampa i Maska

Na lokalitetu Hrasnički stan, na planini Igman u Bosni i Hercegovini, večeras je u toku intenzivna potraga za dvojicom nestalih planinara, javlja klix.ba.
Potraga je pokrenuta oko 18:30 sati nakon što je prijavljen njihov nestanak. Na teren je odmah izašla Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo, koja trenutno provodi akciju potrage i spašavanja u planinskim uslovima, piše Klix.ba
Prema prvim informacijama, planinari su se udaljili u pravcu Hrasničkog stana i od tada im se gubi svaki trag. Zbog nepristupačnog terena, akcija spašavanja se odvija u složenim uslovima.
Spasioci su, kako pišu meidji, opremljeni za noćnu potragu sa adekvatnom opremom za rad u planinskim predjelima.
Situacija se tretira krajnje ozbiljno s obzirom na moguće vremenske nepogode i pad temperature tokom noći, piše Klix.ba.

BiH: Na Igmanu nestala dvojica planinara, potraga u toku

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: vrsnjacko-nasilje