<p>Predsjednica Kosova <b>Vjosa Osmani </b>optužila je Srbiju da djeluje kao produžena ruka ruskih nastojanja da destabilizuje Zapadni Balkan, ali nije ponovila svoju raniju izjavu o navodnoj ulozi američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> u sprečavanju eskalacije situacije iz Srbije na Kosovo.</p>
<p>Govoreći u utorak u Rigi, uz predsjednika Latvije <b>Edgarsa Rinkevičsa</b>, Osmani je odbacila pojam "tenzija" između Kosova i Srbije, predstavljajući situaciju kao agresiju jedne strane i samoodbranu druge.</p>
<p>- Ne bih to nazvala tenzijama između Kosova i Srbije, jer pokušavamo da ne upadnemo u zamku izjednačavanja obje strane- rekla je Osmani, odgovarajući na pitanje novinara o ulozi Rusije u tenzijama i eskalacijama između Kosova i Srbije.</p>
<p>Dodala je da se nikada ne smiju stavljati agresor i žrtva u isti koš. Srbija neprestano pokušava destabilizirati našu zemlju, uključujući i kroz akte agresije, dok se mi stalno branimo.</p>
<p>- Nikada nismo okupirali niti napali niti centimetar teritorije bilo kojeg susjeda. Ono što smo uvijek činili – i što ćemo nastaviti da činimo – jeste da branimo svoju nezavisnost, svoj teritorijalni integritet, mir i slobodu, koji su teško stečeni- dodala je.</p>
<p>Osmani je prethodnih dana više puta govorila o mogućoj eskalaciji situacije od strane Srbije.</p>
<p>Ona je na predavanju u Vašingtonu 10. jula izjavila da je američki predsjednik Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije između Srbije i Kosova.</p>
<p>Navela je da ima "pouzdane informacije" da je riječ o "vrlo, vrlo svježim razvojem događaja".</p>
<p>Ova izjava izazvala je reakcije <b>Ričarda Grenela</b>, Trampovog izaslanika za specijalne misije.</p>
<p>On je optužio Osmani da "manipuliše" Trampovim riječima.</p>
<p>- Donald Tramp je nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovog rada na miru i ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije 2019. i 2020, kroz potpisivanje u Trumpovoj Bijeloj kući Vašingtonskog sporazuma- naveo je Grenel.</p>
<p>On je dodao da Osmani nije bila "dio tog dogovora" i da je "apsurdno pretvarati se da ima nečeg novog".</p>
<p>Radio Slobodna Evropa (RSE) je kontaktirao Bijelu kuću za dodatna pojašnjenja, ali odgovor nije uslijedio.</p>
<p>Ni kosovska Vlada ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanja RSE o tome na kakvu eskalaciju se Osmani tačno pozivala.</p>
<p>Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova <b>Dželjalj Svečlja</b> je 15. jula kratko rekao: "Izuzetno smo zahvalni na podršci Sjedinjenih Američkih Država kroz cijelu istoriju Republike Kosovo".</p>
<p>Posljednja velika eskalacija na sjeveru Kosova – području s većinskim srpskim stanovništvom – dogodila se u septembru 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba, predvođena <b>Milanom Radoičićem</b>, napala kosovsku policiju u Banjskoj, pri čemu je ubijen jedan policajac.</p>
<p>Priština je taj napad okarakterisala kao teroristički čin orkestriran iz Srbije – optužba koju je Beograd negirao.</p>
<p>Nakon Grenelovih komentara, tim predsjednice Osmani najavio je da će ona održati konferenciju za novinare nakon povratka sa službenog puta.</p>
<p>Govoreći u Rigi, Osmani je takođe izjavila da je ruski uticaj na Kosovu "nula".</p>
<p>- Nažalost, ne mogu isto reći za našu susjednu zemlju, jer se Srbija pretvorila u državu pod ruskim uticajem – bilo politički, ekonomski ili vojno. Kroz taj uticaj u Srbiji, Rusija pokušava izazvati destabilizirajuće posljedice i šire u regionu, jer što je Evropa nestabilnija, to više odgovara interesima Rusije- rekla je Osmani.</p>
<p>Naglasila je da će Kosovo blisko sarađivati s partnerima iz Evropske unije i NATO-a kroz mjere odvraćanja i prevencije, kako bi se spriječilo da bilo koja destabilizirajuća taktika Rusije, sprovedena putem Srbije, urodi plodom.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Osmani: Srbija neprestano pokušava da destabilizuje Kosovo

<p>Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da ima „pouzdane informacije“ da je predsjednik SAD Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije prema Kosovu.</p>
<p>Osmani je tokom predavanja u Vašingtonu kazala da se to dogodilo „nedavno“ ove godine, ali nije iznijela više detalja.</p>
<p>- Na osnovu bezbjednosnih informacija koje svakodnevno dobijam, shvatili smo da je predsjednik Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije - ako tako mogu da je nazovem - nedavno. Ne govorimo o 2023. godini, ni o 2020, već o vrlo, vrlo nedavnim dešavanjima - navela je Osmani.</p>
<p>Ona je to izjavila tokom predavanja u Vašingtonu, gdje je podsjetila i na napad u Banjskoj iz septembra 2023. godine, opisujući ga kao „čin agresije“ koji je, kako je navela, izvela Srbija i koji je u potpunosti pripremljen unutar teritorije Srbije.</p>
<p>- Dakle, ne bismo smjeli da isključimo mogućnost sličnih dešavanja, jer se to već dogodilo - rekla je Osmani, misleći na oružani napad grupe Srba na Kosovsku policiju, tokom kojeg je ubijen narednik Afrim Bunjaku.</p>
<p>Pošto se, kaže, to desilo ranije, prevencija i odvraćanje su, cijeni ona, od ključne važnosti.</p>
<p>- A ponekad, prevencija i odvraćanje zahtijevaju više od pukog vojnog prisustva. Takođe zahtijevaju političko vođstvo. Potreban je telefonski poziv, upozorenje - i upravo to se dešava kada Sjedinjene Američke Države preuzmu lidersku ulogu - poručila je Osmani.</p>
<h2><b>Trampovo posredovanje</b></h2>
<p>Donald Tramp je više puta isticao svoje posredovanje u odnosima između Kosova i Srbije kao primjer uloge SAD u sprječavanju sukoba.</p>
<p>Kosovo i Srbija su, tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, u septembru 2020. godine u njegovom prisustvu u Bijeloj kući potpisali Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji.</p>
<p>Taj sporazum, koji je uključivao i priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela, do danas nije u potpunosti sproveden.</p>

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

<p>Predsjednica privremenih prištinskih institucija <b>Vjosa Osmani</b> saopštila je danas da će redovni lokalni izbori u AP KiM biti održani 12. oktobra.</p>
<p>Osmani je rekla da je ta odluka donijeta poslije pažljivog razmatranja prijedloga političkih subjekata i sveobuhvatne analize.</p>
<p>- Datum obezbjeđuje neophodan vremenski okvir za tehničku i logističku organizaciju svih oblika i procedura glasanja, u skladu sa zakonskim odredbama - navodi se u saopštenju kabineta Osmanijeve koje su prenijeli prištinski mediji.</p>
<p>Ona je pozvala sve političke subjekte, organizacije civilnog društva i građane da ovom procesu pristupe sa punom odgovornošću, u cilju obezbjeđivanja sveobuhvatnog, urednog i pravičnog izbornog procesa.</p>

Osmani najavila lokalne izbore na Kosovu za 12. oktobar

<p>Učešće Bezbjednosnih snaga Kosova (BSK) u vježbi „Branilac Evrope 2025“, koju organizuje američka vojska u saradnji sa NATO partnerima, pokazuje da je Kosovo ne samo spremno da doprinese ovakvim operacijama već i da bude član Alijanse, ocjenila je danas kosovska predsjednica <b>Vjosa Osmani</b>.</p>
<p>Ona je sa vršiocem dužnosti premijera <b>Aljbinom Kurtijem</b> posjetila učesnike vežbe koja će do 9. juna okupiti oko 12.000 vojnika iz 20 država, a osim na Kosovu, biće izvedena i na teritorijama Hrvatske, Albanije, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Sjeverne Makedonije i Slovačke.</p>
<p>„Spremni smo ne samo da doprinesemo u ovakvim operacijama, već i da budemo ravnopravan član NATO. Želim da zahvalim generalima SAD koji nijesu ovdje samo danas, već dugo vremena sarađuju sa našim vojnicima u treninzima i pripremama“, izjavila je Osmani.</p>
<p>Vršilac dužnosti kosovskog premijera ocjenio je da su BSK „uspjele da pokažu interoperabilnost sa NATO“.</p>
<p>„Uspjeli smo da demonstriramo našu snagu i interoperabilnost sa NATO i na taj način da ojačamo naš stav da članstvo Kosova u NATO nije samo u našu korist, već i doprinos za Alijansu, kazao je Kurti.</p>

Osmani: Kosovo spremno da postane ravnopravan član NATO

<p>Predsjednica Kosova <b>Vjosa Osmani </b>primila je ove sedmice prijetnje smrću.</p>
<p>To je, kako pišu regionalni mediji, potvrdio njen savjetnik za medije <b>Bekim Kupina</b>.</p>
<p>Osmani je u prijetećem mejlu nazvana je, između ostalog, "protivustavnom kriminalkom". Adresa je bila anonimna.</p>
<p>Savjetnik predsjednice za medije, Bekim Kupina, rekao je da je najnovija prijetnja nastavak prijetnji smrću predsjednici Kosova. Optužio je pravosudne institucije za neaktivnost. Rekao je da su upućene desetine prijetnji, u mnogim slučajevima čak i imenom i prezimenom, ali da ništa nije preduzeto.</p>
<p>- Uprkos desetinama prijetnji, većinom po život, godinama nije preduzeta nikakva akcija protiv počinilaca - rekao je on.</p>
<p>Ocijenio i da se u većini slučajeva prijeti “imenom, prezimenom i prepoznatljivim profilima, ali nije iznio više detalja o prijetnjama i počiniteljima"</p>
<p>- Neke prijetnje su čak upućivane u televizijskim emisijama, ali čak i tada nije bilo akcije da se kreatori prijetnji pozovu na odgovornost - naglasio je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, slučaj "uzastopnih prijetnji po život predsjednici i njenoj porodici jedini je u istoriji institucija, kako su rekli iz bezbjednosnih institucija, u kojem niko od kreatora prijetnji nije izašao pred lice pravde".</p>
<p>- Ova opasna klima ohrabruje druge da slijede isti obrazac: podsticanje na nasilje, pozive na fizičku eliminaciju i potpuno zanemarivanje ustavnog poretka - zaključio je on.</p>

Predsjednici Kosova prijećemo smrću

<p>Predsednik Francuske <b>Emanuel Makron</b> rekao je da se nada da će dijalog između Kosova i Srbije biti ponovo pokrenut "u narednim nedjeljama".</p>
<p>On je ovu izjavu dao tokom zajedničke konferencije za novinare sa premijerom Albanije <b>Edijem Ramom</b>, nakon što je upitan o kritikama predsjednice Kosova <b>Vjose Osmani</b> da Evropska unija gubi kredibilitet.</p>
<p>- Proveli smo mnogo vremena u dijalogu između Beograda i Prištine. EU ima legitimitet da zahtijeva konkretan napredak u političkim pitanjima - rekao je Makron tokom svoje posjete Albaniji, na jednodnevnom samitu Evropske političke zajednice.</p>
<p>On je pomenuo zabrinutost EU zbog "političkih i socijalnih teškoća" na Kosovu i u Srbiji i rekao da su ti stavovi EU poznati i da nisu ništa novo.</p>
<p>- Nije dobra ideja kada pokušavamo da podijelimo linije ili pokušavamo da dovedemo u pitanje proces - dodao je Makron.</p>
<p>Zbog krize na sjeveru Kosova, koje su povećale tenzije između dvije zemlje, od septembra 2023. u Briselu nije održan nijedan krug političkog dijaloga, već su vođeni samo razgovori na nivou glavnih pregovarača.</p>
<p>Dan ranije, Osmani je pozvala Evropsku uniju da ukine kaznene mjere protiv Kosova prije nastavka dijaloga između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.</p>
<p>- Prvo moramo razgovarati o ukidanju mjera od strane EU, jer to šteti i samom kredibilitetu EU - rekla je Osmani u Tirani.</p>
<p>EU je uvela kaznene mjere protiv Kosova 2023. godine, nakon povećanja tenzija na sjeveru zemlje, i nastavlja da ih drži na snazi uz obrazloženje da Kosovo još nije učinilo dovoljno za smanjenje tenzija u sjevernom dijelu naseljenom većinom Srbima.</p>
<p>U petak je Evropska unija saopštila da posljednje akcije kosovskih vlasti za zatvaranje paralelnih srpskih institucija na sjeveru zemlje rizikuju eskalaciju tenzija i štete imidžu Kosova u svijetu.</p>
<p>Reakcija evropskog bloka došla je nekoliko sati nakon što je Policija Kosova preuzela kontrolu nad zgradom koju je koristila Nacionalna služba za zapošljavanje, koja funkcioniše u okviru sistema Srbije.&nbsp;</p>
<p>Akcija u petak bila je dio niza poteza preduzetih posljednjih dana, tokom kojih su kosovske vlasti preuzele kontrolu nad prostorijama Javnog komunalnog preduzeća "Ibarski vodovod", sportskom halom, gradskim muzejem i nekoliko drugih institucija koje funkcionišu u okviru sistema Srbije.</p>
<p>Zvanične vlasti u Prištini ih smatraju paralelnim i ilegalnim strukturama.</p>

Makron se nada ponovnom pokretanju dijaloga između Kosova i Srbije

<p>Poslanici Skupštine Kosova ni 16. put zaredom nisu uspjeli da završe konstitutivnu sjednicu i formiraju deveti saziv Parlamenta nakon februarskih izbora.</p>
<p>Predsjednica Kosova <b>Vjosa Osmani </b>je za četvrtak sazvala konsultativni sastanak sa predstavnicima političkih stranaka, kako bi se pokušalo naći rješenje i deblokira put za formiranje novih institucija.</p>
<p>Konstitutivna sjednica, koja je počela 15. aprila, prekinuta je opet 15. maja zbog nesuglasica najvećih albanskih partija, dok pobjednička partija na izborima, Pokret Samoopredjeljenje, nije dobila dovoljan broj glasova za formiranje odbora za tajno glasanje za predsjednika Skupštine.</p>
<p>Samoopredjeljenje od 1. maja predlaže tajno glasanje jer njihova kandidatkinja za predsjednicu Skupštine <b>Aljbuljena Hadžiju</b> ne uspijeva da dobije 61 glas, koliko je potrebno da bude izabrana.</p>
<p>Na februarskim izborima nijedna stranka nije osvojila većinu da samostalno formira nove institucije. Pokret Samoopredjeljenje je pobijedio, osvojivši 48 od 120 mandata, 13 manje od minimalnih 61, koliko je potrebno da se formira nova Vlada.</p>
<p>Blokada formiranja novih institucija nastala je u procesu konstituisanja Skupštine, odnosno izbora predsjednika tog tijela. Samoopredjeljenje ne odustaje od svog kandidata, Aljbuljene Hadžiju, koju ne prihvataju najveće albanske parlamentarne stranke -– Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, te koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa.</p>
<p>Zemlje Kvinte i EU su pozvali na deblokadu i brzo formiranje novih institucija.</p>

Skupština Kosova nije konstituisana ni iz 16. pokušaja

<p>Malezija je donijela odluku o ukidanju viza za građane Kosova za boravke do 30 dana, objavila je danas predsjednica Kosova <b>Vjosa Osmani</b>, uoči posjete Maleziji sljedeće nedjelje.</p>
<p>- Duboko sam zahvalna malezijskim vlastima na njihovoj odluci da odobre izuzeće od viza za sve građane Republike Kosovo za boravak do 30 dana - navela je Osmani u objavi na društvenoj mreži Iks.</p>
<p>Osmani putuje u Maleziju kako bi, prema najavi, tamo otvorila ambasadu, prenio je portal Kossev.</p>
<p>- Ovaj važan korak, u kombinaciji sa predstojećim otvaranjem naše ambasade u Kuala Lumpuru tokom moje posjete sljedeće nedjelje, jasan je znak da veze između naše dvije zemlje sve više jačaju - istakla je Osmani.</p>
<p>U međuvremenu se oglasila i kosovska ministarka spoljnih poslova <b>Donika Gervala</b>, koja je rekla da je tom odlukom Malezija dodata na spisak zemalja u koje građani Kosovo mogu putovati bez viza, što je „konkretan dokaz unapređenja međunarodnog subjektiviteta naše države i jačanja bilateralnih veza“.</p>
<p>U objavi na Fejsbuku Gervala je pozdravila odluku Malezije i zahvalila na „kontinuiranoj saradnji i podršci u službi građana i sve jačim bilateralnim vezama“.</p>
<p>Građanima koji posjeduju kosovski pasoš od 1. januara prošle godine omogućeno je da putuju bez viza i u 27 zemalja šengenskog prostora, a nakon što je na snagu stupila odluka o liberalizaciji viza.</p>
<p>U međuvremenu su prištinske vlasti izvijestile da je više zemalja u drugim djelovima svijeta odlučilo da učini isto, pa je najavljeno ukidanje viza za Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, a početkom februara istu odluku donio je Izael, navodi Kossev.</p>

Malezija ukinula vize Kosovu

<p>Predsjednica Republike Kosovo <b>Vjosa Osmani</b> primila je danas akreditivna pisma od novog ambasadora Crne Gore na Kosovu <b>Bernarda Čobaja, </b>tokom službene ceremonije i poželjela mu uspjeh u njegovoj novoj diplomatskoj dužnosti, objavljeno je na FB strani predsjednice Kosova.&nbsp;</p>
<p>Kako se navodi, Osmani je istakla važnost očuvanja i razvoja dobrosusjedskih odnosa između Kosova i Crne Gore, zasnovanih na principima međusobnog poštovanja i saradnje.</p>
<p>Osmani je ocijenila kao značajnu podršku koju je Crna Gora pružila Kosovu tokom važnih perioda državotvornog i međunarodnog razvoja, naglašavajući potrebu za daljim produbljivanjem saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.</p>
<p>- Institucije Kosova ostaju posvećene unapređenju saradnje s Crnom Gorom u duhu dobrosusjedstva, regionalne stabilnosti i zajedničkog cilja evroatlantskih integracija- izjavila je Osmani, izražavajući uvjerenje da će se tokom mandata ambasadora Čobaja otvoriti nove mogućnosti za saradnju, čime će se dodatno ojačati odnosi između dvije susjedne države.</p>
<p>Inače, godinu i po dana – od decembra 2022. do juna 2024. – ambasador Čobaj je služio kao otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Prištini.</p>
<p>Tokom tog perioda bio je jedan od najaktivnijih stranih diplomata, organizujući kulturne aktivnosti u cilju izgradnje kulturnih mostova između Republike Kosovo i Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FPresidencaRKS%2Fposts%2F707110368644288%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Predsjednica Kosova poželjela dobrodošlicu novom amabsadoru Crne Gore u Prištini

<p>Predsjednica Kosova <b>Vjosa Osmani </b>zahvalila je predsjedniku Crne Gore <b>Jakovu Milatoviću </b>na čestitkama koje je uputio povodom sedamnaeste godišnjice nezavisnosti Kosova.&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Milatović o čestitci nije samoincijativno, kao u drugim slučajevima, o tome bavijestio crnogorsku javnost.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPresidenca_RKS%2Fstatus%2F1891911657992884453&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Povodom 17. februara – Dana nezavisnosti Republike Kosovo, u ime građana Crne Gore i u svoje ime, upućujem vam najsrdačnije čestitke i najbolje želje za napredak vaše zemlje i blagostanje njenih građana -napisao je Milatović u svojoj čestitki koju je na svojoj X mreži objavila predsjednica Osmani.&nbsp;</p> <p>Milatović je kazao i da koristi priliku da istakne posvećenost Crne Gore i Kosova napretku i stabilnosti regiona, kao i da postoji prostor za unapređenje međusobne saradnje.</p> <p>Predsjednik Crne Gore je, čestitajući praznik Osmani, ponovio da evropska perspektiva dviju država nema alternativu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250218200216_77bf2edbf330a9e2204a57a3ba046e6fe835ba4ddd4007c7949da53ba01df895.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250218200216_77bf2edbf330a9e2204a57a3ba046e6fe835ba4ddd4007c7949da53ba01df895" data-rendition-name="original" width="1236" height="1600" loading="lazy" alt="Čestitka povodom nezavisnosti Kosva"> </figure>

Osmani zahvalila Milatoviću na čestitkama upućenim povodom 17 godina nezavisnosti Kosova

<p>Dan nakon razornog požara u Đurkovićima, više kuća pretvoreno je u zgarište, a okolna priroda opustošena. Gorjeli su i pomoćni objekti, štale, vinogradi i voćnjaci. Mještani jučerašnji dan opisuju jednom riječju – nemoć. Situaciju je, kažu, dodatno otežao nestanak struje i vode, zbog čega je hidrant, koji je trebalo da bude prva linija odbrane, bio potpuno beskoristan.</p>
<p>Na pragu porodične kuće <b>Pavića Vukovića</b> ostali su samo pepeo i ruševine. Vatrena stihija, priča njegova kćerka, za svega nekoliko sati odnijela je dom koji su gradile generacije.</p>
<p>– Oni nijesu uspjeli da spasu ovaj dom. Ako su ga gradili moji đedovi, moji stričevi, i da doživimo da u 21. vijeku imamo ovakve posljedice požara, onda mislim da je do nas – kazala je ona.</p>
<p>Iako su u Piperima požari česta pojava, mještani tvrde da ovakve razmjere ne pamte i oštro demantuju navode vlasti da je došlo do samozapaljenja.</p>
<p>&nbsp;– Branili smo mi Pipere od požara i ranijih godina sa mnogo manje ljudstva, ali nam kuće nikada nijesu gorjele, niti su se samozapaljivale. Jednu takvu nesmotrenost u izjavi koristim priliku da demantujem – rekla je <b>Dragana Vuković </b>za Televiziju E.</p>
<p>Plameni jezici progutali su i voćnjake.</p>
<p>– Jedan dio voćnjaka je izgorio, i ove voćke dolje, ali to je bilo nemoguće spasiti – rekao je Dragan Đukić, mještanin Đurkovića.</p>
<p>Na temperaturi od 40 stepeni, mještani su bili bez struje i vode.</p>
<p>– Osjećali smo se potpuno bespomoćno. Ako vam kažem da se iza vas nalazi hidrant na koji mogu da se prikače dva ili tri vatrogasna crijeva, a mi nijesmo imali ni vodu ni struju. Juče smo došli da spasimo svoju kuću golih ruku. Niko nije došao da nas pita imamo li vode za piće, da li nam nešto treba – kazala je Vuković.</p>
<p>Iako su čekali pomoć iz vazduha, nadljudski napori pripadnika zaštite i spašavanja i vojske, kojima su, kako kažu, beskrajno zahvalni, nijesu bili dovoljni.</p>
<p>– Oni ovdje nijesu imali gdje da napune vodu, morali su se vraćati do šina, tamo ima hidrant. Tolika je vatrena stihija bila da ona jedna cisterna izgori za pola minuta, a onda se čeka sljedeća. A vatra ne može da čeka – rekao je Đukić.</p>
<p>Mještani se pitaju da li su posljedice mogle biti ublažene da su postojali agregati za pokretanje pumpi.&nbsp;</p>
<p>Zaključuju da će ubuduće morati da se oslone na sopstvene resurse.</p>
<p>– Ono što sam čvrsto odlučio jeste da bušim svoj bunar. Ovakav pakao da doživim više neću – poručuje Đukić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNQ4rMXoJS7%2F%3Figsh%3Dem81cGx1dmNqZzc3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pakao u Đurkovićima: Kuće u zgarištu, mještani bez vode i struje branili domove golim rukama

<p>Vatrogascima ni noćas nema odmora. Iako su tokom dana požari u Piperima i Kučima stavljeni pod kontrolu, u večernjim satima vatra se ponovo razbuktala, i to na velikom području Kuča, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.</p>
<p>Kako se navodi, požar se primakao objektima, a vatrogasci ulažu napore da odbrane kuće.</p>
<p>- Situacija je veoma teška, primaklo se kućama. Kritično je od Kakaricke gore i Doljana pa u velikom dijelu Kuča. Vatra prijeti objektima u mjestima Fundina, Bezjovo, Kupusi, Ubli, Medun i Vrbica - kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja<b> Nikola Bojanović.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTzZYceCda4w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Na terenu su, osim vatrogasaca, angažovani i pripadnici Vojske Crne Gore. Iz Službe su apelovali na građane da pozivom na broj 123 prijave tačnu lokaciju na kojoj se vatra primiče objektima, jer to značajno olakšava intervenciju.</p>
<p>- Zahvaćena je ogromna površina, a prijavom tačne lokacije građani nam pomažu da brže reagujemo - naveo je Bojanović.</p>
<p>Dodaje se da duva vjetar, ali da je slabijeg intenziteta nego juče, što donekle olakšava borbu sa vatrenom stihijom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F4VqJBDUanbU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(VIDEO) Noć bez predaha: Požar u Kučima ponovo buknuo i prijeti kućama

<p>Na &nbsp;Bulevaru Džordža Vašingtona večeras je došlo do saobraćajne nezgode u kojem je učestvovalo putničko vozilo i motociklista.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FF5bkOFVFoT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, jedna osoba sjedi na asfaltu, ali je teško procijeniti stepen povreda.</p>
<p>Iz OKC nije bilo informacija o ovom udesu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fe0iSN3l-55c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(VIDEO) Udes na Bulevaru Džordža Vašingtona

<p>Predsjednik Demokratske partije socijalista <b>Danijel Živković</b> uputio je izraze saučešća porodici pripadnika Vojske Crne Gore Dejana Božovića, koji je danas, obavljajući vojničku dužnost i štiteći građane od požara, tragično izgubio život.</p>
<p>- Država Crna Gora i društvo u cjelini moraju trajno pamtiti njegovu današnju žrtvu kao primjer časnog odnosa prema domovini i pronaći način da brinu o njegovoj porodici i četvoro djece koji su ostali bez svog stamenog oslonca -  napisao je Živković.</p>
<p>U objavi je naveo da Božoviću pripada „vječna slava“.</p>

Živković: Crna Gora mora trajno pamtiti žrtvu Dejana Božovića

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: vjosa-osmani