<article>Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka. - Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani. Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.</article>

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka.&nbsp;
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani.&nbsp;
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vjosa Osmani

Kosovo

Evropska unija

Svijet

Osmani: Evropa je naša budućnost

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka. 
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani. 
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas potpisao izvršno naređenje koje svrstava marihuanu iz "klase jedan" u "klasu tri" manje opasnih droga i dopušta njenu "legalnu medicinsku upotrebu" naglašavajući da se time "ne legalizuje njena opšta upotreba".
To otvara nove pristupe medicinskom istraživanju i predstavlja veliku promjenu savezne politike SAD prema marihuani koja se približava onome što su mnoge pojedinačne savezne države SAD već uradile legalizujući je.
Ovom promjenom marihuana više nije klasifikovana kao "droga prvog reda", uz heroin i LSD, već je "drugog reda", kao ketamin i neki anabolički steoridi.
Promjena klasifikacije u Upravi za borbu protiv droga (DEA) ne znači da je legalno da odrasli koriste marihuanu u SAD, ali bi mogla da promijeni kako se zakonski gleda na nju i da se smanji veliki porez na industriju kanabisa.
Republikanski predsjednik je rekao da je dobio poplavu telefonskih poziva u podršku tompotezu kojima mu je ukazivano na potencijal marihuane da pomogne pacijentima.
- Ima ljudi koji su me molili da to uradim, ljudi koji trpe velike bolove - rekao je on.
Slično tome, Ministarstvo pravde pod Trampovim demokratskim prethodnikom Džoom Bajdenom je predložilo da se promijeni klasifikacija marihuane u supstancu "kategorije tri". Za razliku od Bajdena Tramp nije imao otvoreno ohrabrenje unutar svoje republikanske partije za taj potez. Neki republikanci izjasnili su se protiv bilo kakvih promjena i pozivali Trampa da zadrži dosadašnje standarde.
Takva promjena podrazumijeva zahtevan proces uključujući period za javnu raspravu koji obično izaziva desetine hiljada reakcija širom SAD. DEA je još razmatrala taj proces kada je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a njegovo izvršno naređenje će kako se očekuje to ubrzati, ali nije još jasno koliko bi moglo da traje.
Mnoge pojedinačne američke države su legalizovale rekreativnu upotrebu marihuane za odrasle ili su dozvolile njenu upotrebu za medicinske svrhe. Ali savezni zakoni su ostali stroži, što potencijalno ostavlja ljude izložene mogućnosti sudskog gonjenja.
Anketa Galupa pokazuje da više Amerikanaca podržava manje restriktivan pristup. Podrška za legalizaciju marihuane znatno je porasla od samo 36 odsto 2005. na 68 odsto prošle godine.
U Trampovom naređenju se takođe poziva na prošireno istraživanje i pristup CBD-u, sve popularnijem proizvodom dobijenim od kanabisa o čijoj koristi stručnjaci raspravljaju.
Kao predsjednik u drugom mandatu, on s druge strane vodi borbu protiv drugih droga, posebno fentanila. Naredio je vojne napade na brodove Venecuela i druge za koje smatra da prevoze drogu. On je u drugom izvršnom naređenju proglasio fentanil "oružjem za masovno uništenje".

Tramp dopustio medicinsku upotrebu marihuane

Više osoba je poginulo nakon što se privatni avion Cessna Citation C550, koji se dovodi u vezu sa vozačem Gregom Biflom, srušio u blizini piste u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina i zapalio, prenosi Dejli Mejl.
Nesreća se dogodila oko 10:15 časova po lokalnom vremenu, kada se avion srušio pored piste regionalnog aerodroma Stejtsvil. Na snimcima sa mjesta nesreće vidi se gust crni dim koji se uzdiže iz olupine aviona, zahvaćene vatrom.
Iz kancelarije šerifa okruga Aredel potvrdili su da u nesreći ima više poginulih, ali tačan broj žrtava za sada nije saopšten. Naveli su da će dodatne informacije o poginulima objaviti Saobraćajna policija Sjeverne Karoline.
Za sada nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu, koji inače ima kapacitet od osam do deset putnika.

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Odbojkaši Budućnosti poraženi su večeras u Blajburgu od austrijske Zadruge 3:0 (25:22, 25:16, 25:23) i završila nastup u regularnom dijelu sezone MEVZA lige.
Tim porazom podgorički odbojkaši propustili su priliku da osiguraju nastavak takmičenja i sada od ostalih rezultata zavise da li će plasirati na fajnl-for.
Budućnost je završila ligaški dio sa dvije pobjede, četiri poraza i sedam osvojenih bodova.
Trenutno je treća – u “plavoj” zoni, ali Budva ima da odigra dvije, a MAV Elore tri utakmice.
Podgoričani treba da budu bolji od oba rivala i ostaje im da se nadaju njihovim porazima.
Zadruga, koja je još aktivna na evropskojsceni, ušla je u utakmicu kao veliki favorit, pa je nakon Budve maksimalnim rezultatom savladala i drugog crnogorskog predstavnika.
Budućnost je u prvom setu imala neriješen rezultat (22:22) i u trećem (23:23), ali su u oba navrata Austrijanci mini-serijama (3:0 i 2:0) priveli setove kraju.
U podgoričkom timu najbolji je bio Marko Sinđelić sa 12, dok Marko Vukašinović i Jovan Delić dodali po šest poena.
U austrijskom sastavu najbolji je bio Jan Jirašek sa 11 poena.

Budućnost u Blajburgu izgubila od Zadruge

Američki ministar odbrane Pit Hegset u četvrtak je naveo istorijski visoke brojke vojne regrutacije, ali je priznao da i dalje postoje prepreke za stupanje u vojsku, uključujući gojaznost i krivične dosijee.
Govoreći na Forumu izvrsnosti u regrutaciji u Pentagonu, Hegset se pozvao na ono što je opisao kao „istorijske brojke regrutacije“ tokom administracije Donalda Trampa, ali je ukazao na stalne izazove.
- Znam da osnovni uslovi za regrutaciju nijesu laki. Previše naših mladih ljudi je predebelo ili neobrazovano. Ne glupo — to je pogrešno reći. Jednostavno ih ne obrazujemo kako treba ili imaju krivične dosijee. Sve te druge stvari doprinose tome da li neko može ili ne može ispuniti uslove za stupanje u vojsku - kazao je Hegset.
Hegset je ohrabrio regrutere da vojnu službu učine privlačnijom i da se prema pripadnicima vojske odnose onako kako bi željeli da se odnosi prema njihovoj sopstvenoj djeci.

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Stojovića i Pešukić: Iz ćelije u Spužu otuđeno pismo i pogrešno interpretirano u emisiji „Kontroverza“?

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su procesuirali četiri osobe iz Podgorice - J. K. (22), S. P. (23), M. B. (22) i S. R. (21) - zbog ispisanog grafita na potpornom zidu na Brajićima, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Interventne jedinice budvanske policije su, kako je precizirano u saopštenju, obaviješteni da se u mjestu Brajići zaustavilo vozilo iz kojeg su izašla osobe koje ispisuju grafite na potpornom zidu.
- Dolaskom u mjesto Brajici, policijski službenici su u blizini tunela uočili vozilo koje se kretalo u pravcu Budve, a koje su zaustavili i kontrolisali. U vozilu su se nalazila četiri osobe, svi iz Podgorice. Pregledom vozila policijski službenici pronašli su predmete podesne za ispisivanje grafita, kao i jedno pirotehničko sredstvo - baklju. Osim toga, na njima su uočeni i tragovi boje za ispisivanje grafita - ističu iz Uprave policije.
Dovedeni su u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, uz čije smjernice i konsultacije je protiv J. K, S. P, M. B. i S.R. podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz člana 18 Zakona o javnom redu i miru - ko na zgradama, spomenicama ili na drugim objektima, pisanjem grafita ili drugih natpisa, pričinjava štetu na tim objektima, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 50 eura do 400 eura ili kaznom zatvora.

Osmani: Evropa je naša budućnost

Tagovi

Tramp dopustio medicinsku upotrebu marihuane

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Budućnost u Blajburgu izgubila od Zadruge

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

PRATITE TVe UŽIVO