Pokret Samoopredjeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija za kandidata za premijera Kosova na prijevremenim izborima 28. decembra.
Kurti je uložio nekoliko mjeseci napora da obezbijedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade posljednjih mjeseci.
Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog savjeta stranke u Prištini dobio povjerenje svih delegata.
- Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo prijedlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova - rekla je predsjednica Generalnog savjeta stranke Arberie Nagavci.
Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara.
- Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu - rekao je Kurti.
Pokret Samoopredjeljene je pobijedio na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspio da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mjesta za manjinsku vladu.
Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua za premijera na izborima sljedećeg mjeseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao.
Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedjelje raspustila Skupštinu i raspisala prijevremene izbore za 28. decembar.
Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine.
Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrijednih oko 200 miliona eura, državnog budžeta za sljedeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

Aljbin Kurti, predsjednik pokreta Samoopredjeljenje, koji je više od pet godina vodio Kosovo i čija je stranka na prošlim izborima dobila 42 odsto glasova, sa svojim stranačkim kolegom Glaukom Konjufcom nije uspio u dva pokušaja da formira parlamentarnu većinu. Predsiednica Vjosa Osmani raspustila je 20. novembra parlament u skladu sa Ustavom i odredila novi datum za vanredne parlamentarne izbore.
Time su sadašnji premijer Kurti i njegov stranački kolega Konjufca postali prvi u istoriji Kosova kojima je stranka doduše pobijedila na izborima, ali nije uspjela da obezbijedi većinu za formiranje vlade. Njihovo Samoopredjeljenje imalo je nakon izbora 48 poslanika u parlamentu, ali je za formiranje vlade potreban najmanje 61 glas. Kurti je 26. oktobra u prvom pokušaju propao s 56 glasova, a Konjufca pri drugom pokušaju 19. novembra takođe nije prešao granicu od 56 glasova.
<h2>Finansije paralisane, EU plan rasta na ledu</h2>
Bez nove vlade i sa raspuštenim parlamentom Kosovo ulazi u finansijsku krizu zbog neusvajanja budžeta za 2026.
U otvorenom pismu predsjednici Osmani krajem oktobra 21 organizacija civilnog društva upozorila je da bi nedonošenje novog budžeta paralisalo isplate nastavnicima, ljekarima, javnoj upravi, kao i socijalne dotacije za stotine hiljada građana u zemlji.&nbsp;
- Finansijska budućnost zemlje i dobrobit njenih građana ne smiju da postanu pijun političkih blokada. Vjerujemo da vaše iskustvo, vaš autoritet i vaša ujedinjujuća uloga kao predsjednice mogu da budu presudni kako bi se spriječila kriza koja bi pogodila mnoge porodice na Kosovu - stoji u pismu.
Predsjednica Vjosa Osmani ipak nije uspjela da uvjeri političke stranke na Kosovu da prije raspuštanja parlamenta barem usvoje budžet kako bi se spriječio finansijski kolaps.
Dugotrajna politička i institucionalna kriza blokirala je i ratifikaciju plana rasta Evropske unije. Plan obuhvata paket od šest milijardi eura iz finansijske pomoći i zajmova za usklađivanje ekonomija zemalja Zapadnog Balkana sa standardima EU. Kosovo bi u okviru plana moglo da dobije više od 880 miliona eura, ali zbog toga što sporazuma sa EU nije ratifikovao parlament, Kosovo do sada nije dobilo ni jedan jedini cent.
<h2>Nema spremnosti na kompromis</h2>
Ova situacija posljedica je toga što političke stranke na Kosovu nisu spremne na kompromis: tri najveće albanske stranke u parlamentu, koje su do sada bile u opoziciji – Demokratska stranka Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – ni pod kojim uslovima ne žele da sarađuju sa Kurtijevom partijom.
Kurtijevo Samoopredjeljenje pak odbija da formira koaliciju sa Srpskom listom koju podržava vlada u Beogradu i koja ima devet poslanika u kosovskom parlamentu.
Donedavni predsjednik PDK Memlji Krasnići optužuje Kurtija za „nesposobnost i politiku blokade“. Događanja proteklih mjeseci, kaže, koštala su Kosovo „izolacije i podjela“, i bilo je to „gubljenje vremena“.
Kurti sada ponovo moli građane da mu daju glas na izborima u decembru. Novi termin za održavanje izbora – krajem godine, tokom praznika – on opisuje kao „praznik demokratije“ i sve birače poziva da izađu na izbore.
Ako rezultat tih izbora bude isti kao na prošlim, Kurti najavljuje nove izbore već u proljeće 2026, kada završava mandat sadašnje predsjednice Vjose Osmani.
<h2>Zastoj u dijalogu Beograd–Priština</h2>
Neuspješno formiranje nove kosovske vlade otežava i dijalog između Kosova i Srbije. Privremena vlada pod premijerom Kurtijem 2025. imala je nekoliko sastanaka u Briselu s izaslanikom EU za dijalog Peterom Sorensenom, ali ti sastanci su izazvali kritike opozicionih stranaka.
LDK i PDK izjavljuju da „bilo koji sporazum ili eventualna obaveza postignuta u ovoj fazi dijaloga sa Srbijom neće stvarati obaveze za Kosovo“. To mišljenje dijeli i Naim Jakaj, stručnjak za dijalog pri Kosovskom institutu za pravo (IKD).&nbsp;
- Ustavni četverogodišnji mandat ove vlade završio je 22. marta. Ona otada obavlja samo poslove privremene uprave, koji se ograničavaju na svakodnevnu administraciju javnih poslova - kaže Jakaj.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, privremena vlada nema ni političku podršku parlamenta, niti mandat za preduzimanje mjera koje stvaraju trajne posljedice za Kosovo, uključujući i međunarodne sporazume političke ili pravne prirode.
- Dijalog sa Srbijom je proces koji zahtijeva političke odluke na najvišem nivou i punu institucionalnu odgovornost – to je nešto što privremena vlada prema Ustavu i Zakonu o vladi ne može da ispuni - ukazuje Jakaj.
Na to da je dijalog zastao ukazao je i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful tokom posjete Prištini 18. novembra. Rekao je da Njemačka podržava dijalog u kojem posreduje EU radi normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ali da traži veće zalaganje obije strane.
- Važno je da politika međusobnih provokacija i stalnog kriznog upravljanja dođe kraju. Dijalog o normalizaciji mora se nastaviti u duhu međusobnog razumijevanja. To je naš kriterijum za ocjenjivanje vlada obeju zemalja, Kosova i Srbije - naglasio je Vadeful tokom posjete.

Duboka institucionalna kriza: Kosovo bez vlade, parlamenta i budžeta

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani potpisala je danas odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što u srijedu poslanici drugi put nijesu uspjeli da izaberu novu izvršnu vlast.
Potpisivanje uredbe o raspuštanju Skupštine dolazi i nakon što politički lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor da poslanici danas pokušaju glasati o nekoliko važnih sporazuma za Kosovo, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- U skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, kao i nakon današnjeg prihvatanja odluke Skupštine Kosova u vezi s neuspjehom drugog mandatara u formiranju Vlade, predsjednica Kosova danas je raspustila deveti saziv Skupštine - navodi se u saopštenju Predsjedništva.
Predsjednik Demokratske partije Kosova, Bedri Hamza, rekao je da je tokom sastanka s Osmani tražio da izbori budu održani 21. decembra, uz obrazloženje da su Kosovu što prije potrebne institucij.
On je dodao da je druga spomenuta opcija za održavanje vanrednih izbora bila 28. decembar.
I predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj, rekao je da traži da izbori budu održani 21. decembra i da njegova stranka ide samostalno na nove izbore.
S druge strane, lider stranke Gukso, Faton Peci, kazao je da ta partija traži da se izbori održe 28. decembra, kako bi Centralna izborna komisija imala dovoljno vremena da se pripremi za izborni proces.
Vođa Socijaldemokratske inicijative, Fatmir Limaj, opisao je održavanje vanrednih izbora kao “lošu vijest”.
Limaj je rekao da stranke devet mjeseci nijesu uspjele da izgrade saradnju, dodajući da to pokazuje “nekompetentnost i nezrelost u načinu izgradnje države”.
On je, u vezi s datumom održavanja izbora, rekao da je 21. decembar najpoželjniji.
Sastanak je održan dan nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Glauk Konjufca, nije uspio da obezbijedi potrebne glasove za formiranje nove Vlade 19. novembra.

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Postoji li većina za izbor nove Vlade Kosova? Pitanje je na koje nema odgovora ni dan uoči isteka roka za njen izbor. Da li to znači da Kosovu predstoje novi izbori?
Dan D za drugo glasanje za izbor vlade se približava, a iz Samoopredjeljenja, koje je po drugi put dobilo šansu da formira vladu, nema naznaka da ima neophodnu većinu.
Najveće opozicione stranke – Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa – jasno su stavile do znanja da neće podržati vladu koju bi predvodio mandatar Samoopredeljenja Gljauk Konjufca.
Sjednica za izglasavanje nove vlade trebalo bi da bude održana najkasnije sjutra.
Ukoliko ne dođe do izglasavanja nove vlade, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu.
- Ne mogu da predvidim šta će se desiti na sjednici, ali u slučaju da ona ne bude uspješna, neophodno je da razgovaramo o produženju budžeta do marta. Moramo da se pobrinemo da naši građani, a ne samo desetine hiljada državnih službenika, kao i mnoge usluge koje se plaćaju iz državnog budžeta, ne budu blokirane. Ovo bi bila kritična situacija - izjavila je kosovska predsjednica Vjosa Osmani.
Međutim, poznavaoci političkih prilika ističu da Samoopredjeljenje od početka nije bilo ni zainteresovano da formira vladu.
- Imam osjećaj da Samoopredjeljenje kalkuliše još od 9. februara pa nadalje, zato što nije doživjelo "satisfakciju" u broju glasova koju je dobila. Svaki korak koji je od tada pa do danas napravljen ide u smjeru izazivanja prijevremenih izbora - kaže analitičar Albinot Maloku.
U slučaju da Samoopredjeljenje sjutra ne obezbijedi većinu od 61 glasa, koliko je neophodno za uspješno izglasavanje vlade, prijevremeni izbori biće održani do kraja decembra.

Ukoliko se ne izglasa nova vlada, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da je za Kosovo članstvo u NATO-u mnogo važnije i hitnije od integracija u Evropsku uniju.
- NATO vidim kao hitniji prioritet od evropskih integracija. EU će potrajati, čak i nakon što dobijemo status kandidata. Vjerujem da je NATO u ovom trenutku važniji za region. Za nas, biti u Alijansi znači biti bezbjedan- izjavila je Osmani u intervjuu iz Berlina za Politiko.
Ona je naglasila da Rusija kao interes na Balkanu ima destabilizaciju regiona, zbog čega je potrebna snažnija prisutnost Sjevernoatlantske alijanse.
- Vjerujem da je u strateškom interesu Alijanse da se proširi i na zapadni Balkan, posebno na Kosovo i Bosnu- navela je predsjednica Kosova, prenosi Telegrafi.
Osmani je izrazila uvjerenje da Kosovo već ispunjava osnovne kriterijume za ulazak u NATO.
- Naša vojska je izgrađena i obučena prema NATO standardima. Već postoji veliki stepen interoperabilnosti. Mi već trošimo više od dva posto budžeta na odbranu, što je kriterijum NATO-a. U roku od četiri godine planiramo da udvostručimo budžet za odbranu i dostignemo izdvajanja do četiri posto BDP-a- istakla je Osmani.
Kosovska predsjednica je naglasila da bi članstvo u NATO-u bilo ključna garancija bezbjednosti Kosova i stabilnosti regiona.&nbsp;

Osmani: Članstvo u NATO-u važnije za Kosovo od EU integracija

Jedinice KFOR-a i Kosovske policije pronašle su juče ukupno 10 upaljača sa fitiljima koji se koriste za detonaciju uređaja u blizini sela Gnježdane, u opštini Leposavić, saopštila je policija Kosova.
- Prijavljeno je da su jedinice KFOR-a i Policije Kosova donijele u policijsku stanicu deset upaljača-detonatora sa fitiljem, kablom, koje su pronašli u blizini sela, pored rijeke. Istražna jedinica je izašla na lice mjesta, a takođe je kontaktiran i državni tužilac. Slučaj je pod istragom od strane nadležnih jedinica- navela je policija u izvještaju.
Tehnički ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja izjavio da je pronalaženje upaljača preduprijedilo novi teroristički napad na sjeveru Kosova.

Leposavić: KFOR i policija pronašli 10 upaljača-detonatora

Kosovska ministarka trgovine i dva visoka službenika optuženi su za zloupotrebu službenog položaja u korist treće strane i odavanje državnih tajni u istrazi koja je potresla premijera Albina Kurtija, saopštilo je u srijedu tužilaštvo.
Rozeta Hajdari i još dvoje visokih službenika osumnjičeni su da su, u korist turskog biznismena koji je takođe optužen, omogućili sklapanje ugovora o kupovini nafte i pšenice vrijednih nekoliko miliona eura, i to po cijenama znatno iznad tržišnih.
Procijenjena šteta za kosovske javne finansije iznosi oko tri miliona eura, navelo je tužilaštvo. Prema optužnici, koju je prenio lokalni medij „Betimi për Drejtësi“ (Zakletva za pravdu), ugovori su se odnosili na kupovinu nafte iz Poljske i pšenice iz Turske tokom pandemije kovida-19.
Kosovo je, navodno, robu kupilo po cijenama koje su višestruko premašile tržišne, zaobilazeći postupak javnih nabavki, a pritom roba nikada nije ni isporučena.
Hajdari je reagovala na Fejsbuku, navodeći da će objaviti detaljnu izjavu kada dobije zvaničnu obavijest o optužnici. Dodala je da je ponosna na svoj rad koji je, prema njenim riječima, omogućio da Kosovo ima „rezerve osnovnih proizvoda u vrijeme kada smo bili ranjivi“.
Kosovski premijer Albin Kurti, koji je već bio na funkciji 2022. godine kada su ti ugovori potpisani, više je puta odbio da odgovori na pozive pravosuđa, koje želi da ga sasluša u vezi s ovom aferom.

Kosovska ministarka optužena za korupciju, napravila štetu od tri miliona eura

Tokom jula i avgusta 2025. godine, službenici mješovite patrole Stanice granične policije Rožaje i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje evidentirali su sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja tzv. šenlučenja na teritoriji Republike Kosovo, u pograničnom području koje gravitira prema ski-centru Hajla-Štedim, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o incidentima u kojima je došlo do pucnjave sa teritorije Kosova u pravcu objekata na crnogorskoj strani u zoni skijalista Hajla-Štedim.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova bilježi incidente i povrede državne granice koji potiču sa teritorije Kosova. O ovim svim slučajevima pisanim putem obavještavalo je Ministarstvo vanjskih poslova, kako bi se navedena pitanja rješavala diplomatskim putem, uz sprovođenje mjera iz nadležnosti MUP-a i Uprave policije - kazao je Šaranović.
On je rekao da je 23. jula 2025. godine, iz pravca teritorije Republike Kosovo, pucano iz vatrenog oružja u objekat zadnje stanice ski-centra Hajla-Štedim.&nbsp;
- Uviđajem je utvrđeno da je pucano iz vatrenog oružja različitih kalibara i iz više pravaca, pri čemu je krov objekta pogođen sa ukupno 20 projektila. O događaju je blagovremeno obaviještena Granična policija Republike Kosovo, a predmetni incident još uvijek nije rasvijetljen - kazao je Šaranović.
Takođe, kako je rekao, 24. avgusta ove godine je došlo do povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Kosova pucanjem iz vatrenog oružja, kada je sa tri projektila pogođena limena metalna konstrukcija zadnje stanice ski-centra u izgradnji. U momentu incidenta, kako je rekao, patrola Granične policije Crne Gore nalazila se u službenom vozilu neposredno ispod objekta.
- Na sastancima graničnih policija Crne Gore i Republike Kosovo, održanim 31. 7. 2025. godine u Prizrenu i 15. 8. 2025. godine u Rožajama, na nivou šefova graničnih policija obje države, sa posebnom pažnjom razmatrani su granični incidenti i povrede državne granice Crne Gore počinjene sa teritorije Kosova. Na tim sastancima dogovorene su konkretne aktivnosti usmjerene na održavanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima dvije države. U cilju sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala, dogovoreno je i povećanje broja zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu - istakao je Šaranović.
On je istakao da Uprava policije planski intenzivira operativno prisustvo i realizuje patrolne djelatnosti pješačkim i motorizovanim patrolama i osmatranjem iz vazduha u cilju obezbjeđenja stabilnog bezbjednosnog ambijenta duž državne granice Crne Gore.
- Ministarstvo vanjskih poslova je povodom ovih događaja, 17. 9. 2025. godine, uputilo Verbalnu notu Ambasadi Republike Kosovo u Crnoj Gori kojom je ukazano na učestale povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Republike Kosovo i očekivanje da će nadležni organi Republike Kosovo identifikovati i procesuirati počinioce ovog incidenta. Istom notom, MVP je podsjetilo na značaj sprovođenja zaključenih sporazuma: Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo, Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi–Kućište i Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o regulisanju režima pograničnog saobraćaja, koji su, nakon obostrane ratifikacije, stupili na snagu - naglasio je Šaranović.
Ministar je istakao i da je Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, povodom povreda državne granice u julu i avgustu, formiralo dva predmeta protiv NN učinilaca, zbog krivičnih djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- Takođe, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama navodi da su Uprava policije i službenici Stanice granične policije Rožaje, u saradnji sa Osnovnim tužilaštvom, kontinuirano uključeni u prikupljanje dokaza, dokumentovanje i nadzor lica osumnjičenih za počinjenje krivičnih djela koja se odnose na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti. Sve aktivnosti sprovedene su u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore, uz striktno poštovanje procedura vezanih za obezbjeđenje bezbjednosti službenika i građana, kao i očuvanje integriteta i dokaza. Službenici Uprave policije i Tužilaštva redovno izvještavaju nadležne organe Ministarstva unutrašnjih poslova o svim preduzetim mjerama i rezultatima, čime se omogućava koordinisana reakcija na granične incidente i povrede državne granice - rekao je Šaranović.
Pored toga, Šaranović kaže da su planirane su dodatne preventivne mjere koje uključuju pojačano prisustvo patrola na graničnim prelazima, motorizovane i pješačke patrole u pograničnom području, te korišćenje nadzornih sistema i dronova za praćenje teritorije u cilju smanjenja rizika od ponovljenih incidenata.
- Svi nadležni organi, uključujući MUP, Upravu policije, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama i Ministarstvo vanjskih poslova, nastavljaju intenzivnu saradnju sa partnerskim organima Republike Kosovo. Koordinacija uključuje redovne sastanke, zajedničke patrole, razmjenu operativnih informacija, kao i preventivne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima. Na ovaj način Crna Gora demonstrira posvećenost dosljednoj primjeni zakona, zaštiti državne granice i jačanju bilateralne saradnje sa Republikom Kosovo, uz stalnu implementaciju preventivnih i operativnih mjera koje imaju za cilj smanjenje rizika od budućih incidenata. - poručio je Šaranović.
<h2>"Nema imena do kojeg nećemo doći"</h2>
Šarnović je kazao da su službenici Uprave policije, angažovani na suzbijanju i sprečavanju krijumčarenja i distribucije opojnih droga, podnijeli 458 krivičnih prijava protiv 548 osoba (od kojih su 40 članova OKG), zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.
On je rekao da su službenici Uprave policije učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je pronađeno preko 10 tona narkotika.
- U ovom periodu podnijeto je 1.649 prekršajnih prijava protiv 1.654 lica, za počinjenih 1.653 prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Broj zapljena opojnih droga u istom periodu iznosi 2.413, dok ukupna količina pronađene opojne droge iznosi 1,2 tone (1.218.164,91 grama) i 13.523 komada stabljika marihuane, te 8.961 komad farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga. Službenici Uprave policije i dalje učestvuju u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je ukupno pronađeno preko 10 tona narkotika. - kazao je Šaranović odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Duška Stjepovića.
On je, pored ostalog, istakao hapšenje većeg broja osoba u okviru realizacije predmeta „General” zbog krijumačanjera 2,4 tone kokaina tokom 2020. i 2021. godine, iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, kao i realizaciju akcije „Vessel” usmjerenu na otkrivanje krijumčarenja 509 kilograma iste droge crnogorskim brodom „Budva”, koja je zaplijenjena u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.
- Isplivali smo na površinu i pokazali da nema tog imena do kojeg nećemo doći. Svi koji su govorili da sprovoodimo politički veting ili se terete od strane nadležnih organa ili su već u pritvoru - rekao je Šaranović.
Šaranović je rekao da službenici Uprave policije koji su posljednjih 20 godina radili u Odsjeku za borbu protiv droga prednjače u ovim predmetima.
- Ubjedljiva većina policijskih službenika koji su procesuirani u slučajevima organizovanog kriminala su dugogodišnje starješine Odsjeka za borbu protiv droga. Mnogo je imena - od Bugarina, Milovića... - rekao je Šaranović.
<h2>Janović: Pogrešan red poteza</h2>
Šaranović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Janovića o zapošljavanju budućih policajaca, uvjerava da Uprava policije obezbjeđuje visok stepen stručnosti i odgovornosti novih službenika, čime se, tvrdi, minimizuje rizik od eventualnih propusta u radu.
Janović je pitao Šaranovića smatra li da budući policijski službenici mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodišnjeg školovanja za samo nekoliko mjeseci?&nbsp;
- Ko će biti odgovoran ukoliko se ispostavi da dio njih ne poznaje dovoljno procedure, vještine ili zakonska ovlaćenja neophodna za vršenje poslova policijskog službenika - pitao je Janović.
Šaranović je u odgovoru naveo da je danas objavljena lista kandidata koji su ušli u finalnu fazu provjera Javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja u Upravi policije.
- Nakon navedenih provjera, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva, nakon čega slijede Provjera integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata i Provjera znanja, sposobnosti i vještina kandidata - rekao je Šaranović.
Radi se, kako je rekao, o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu. Napomenuo je da će svi kandidati koji budu primljeni u Upravu policije, u okviru ovog posebnog postupka zapošljavanja, proći osnovnu policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom.
- Lica koja zasnuju radni odnos u skladu sa članom 133 Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno u posebnom postupku zapošljavanja, dužna su da u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa završe osnovnu policijsku obuku. Policijski službenici koji su zasnovali radni odnos u Policiji u skladu sa članom 133a ovog zakona zasnivaju radni odnos u zvanju policajac i dužni su da ostanu u radnom odnosu u tom policijskom zvanju najmanje tri godine - kazao je, pored ostalog, Šaranović.
Janović je upozorio na pogrešan redosljed poteza po kojem MUP prvo zapošljava policajce, a nakon toga ih šalje na obuku.
- Mi smo jedina država koja nekom daje ovlašćenja, pa ih onda obučava. Ti ljudi moraju da znaju kako da privedu nekog, kako da barataju oružjem. Oni se nazivaju policajcem, pa će tek onda da vrše obuku. Mislim da je to pogrešno - rekao je Janović, pitajući što se dešava sa policajcem.

Tamara Klikovac

Šaranović: Tokom jula i avgusta sedam pucnjava sa Kosova u pograničnom području Hajla-Štedim, u jednoj 20 projektila pogodilo krov stanice žičare

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani povjerila je večeras kandidatu Samoopredjeljenja Glauku Konjufci mandat za formiranje nove Vlade Kosova.
Osmani je na konferenciji za novinare u Prištini rekla da je odluku donijela „u skladu sa ranijim presudama“ Ustavnog suda iako su Demokratska partija Kosova (DPK), Demokratski savez Kosova (DSK) i Alijansa za budućnost Kosova (ABK) ranije najavili da neće podržati mandatara koga predloži pokret Samopredjeljenje.
Predsjednik ABK Ramuš Haradinaj izjavio je ranije danas da predsjednica Kosova Vjosa Osmani nema mandat da imenuje novog mandatara bez dokaza da da je obezbijedio potpise 61 poslanika.
- Neophodna većina se dokazuje isključivo potpisima poslanika koji su deponovani. U svakoj drugoj situaciji, predsjednica bi izvršila teško kršenje Ustava. Druga kandidatura okreta Samoopredjeljenje za formiranje Vlade samo je pokušaj da se nastavi zauzimanje državnih institucija, suprotno svim ustavnim i političkim normama. Ova farsa mora odmah da se okonča i zemlja treba da ide na vanredne izbore - napisao je Haradinaj na Fejsbuku.
Podršku kandidaturi Konjufce za mandatara dali su pojedini poslanici iz redova manjinskih nesrpskih stranaka.
Pokret Samoopredjeljenje predložio je danas bivšeg predsjednika Skupštine Kosova i prvog potpredsjednika stranke Glauka Konjufcu za novog mandatara za sastav Vlade.
Odluka o kandidaturi Konjufce za mandatara donijeta je danas na sjednici Glavnog odbora Samoopredjeljenja, nakon što predsjednik pokreta Aljbin Kurti u nedjelju nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova da postane premijer.

Osmani povjerila mandat Konjufci za formiranje nove Vlade Kosova

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kosovo