Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti rekao je 1. avgusta da će ukinuti postojeću carinsku stopu od 10 odsto na robu iz Sjedinjenih Američkih Država.
- Od sada, svi proizvodi porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država imaće carinu od nula odsto prilikom ulaska u našu zemlju. Kosovo pozdravlja američke proizvode na svom tržištu i čvrsto vjerujemo da će ovo doprinijeti povećanju trgovinske razmjene i rastu investicija - rekao je Kurti na početku sjednice.
Naveo je da ovaj potez potvrđuje dobre odnose između dvije zemlje i pokazuje da Kosovo želi da postigne sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama.
Odluka dolazi dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp predstavio nove carine prema 69 zemalja s kojima SAD trguje, uz obrazloženje da su te zemlje bile nepravedne prema američkoj ekonomiji.
U odluci objavljenoj iz Bijele kuće ističe se da će roba iz svake zemlje koja nije uključena u aneks naredbe biti predmet poreza od 10 odsto, na osnovu izvršne naredbe iz aprila.
Tom naredbom, Kosovo je pogođeno recipročnom carinom od 10 odsto, isto kao i Albanija i Crna Gora.
Prema novom režimu carina, koji će stupiti na snagu 7. avgusta, ostale zemlje Balkana pogođene su još većim carinama: Sjeverna Makedonija sa 15 odsto, Bosna i Hercegovina sa 30 odsto i Srbija sa 35 odsto.
Na globalnom nivou, zemlje najteže pogođene carinama su Sirija, Laos i Mijanmar, s carinama koje idu do 41 odsto.
Tramp je prvobitno najavio carine u aprilu, ali ih je zatim odložio na 90 dana kako bi omogućio vođenje pregovora sa zainteresovanim stranama.
Kada su carine prvi put spomenute, stručnjaci na Kosovu su ocijenili da će one imati značajan uticaj zbog velike zavisnosti zemlje od uvoza.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je od tadašnje kosovske vlade da suspenduje taksu, ali ona je ostala na snazi.
Osmani je izjavila da je njen kabinet pripremio zakon koji bi omogućio ukidanje carine od 10 odsto na američku robu, ali da je za njegovo usvajanje neophodno konstituisanje novog saziva Skupštine - što se još uvijek nije dogodilo, iako je bilo više od 50 pokušaja.
Ekonomske organizacije na Kosovu ističu da je od 2019. godine zabilježen rast ukupnog izvoza Kosova u SAD.
To potvrđuju i podaci Carine Kosova, prema kojima je izvoz 2019. iznosio tri miliona eura, a tri godine kasnije, 2022. godine, premašio 131 milion eura.
Proizvodi koje Kosovo izvozi u SAD uključuju prehrambene artikle, sokove, tekstil, madrace, te proizvode od drveta i plastike.
Prije nekoliko dana, Ambasada SAD-a u Prištini navela je za Radio Slobodna Evropa da Sjedinjene Države vjeruju kako postoje značajne mogućnosti za ekonomski angažman s Kosovom u više strateških sektora i da će uklanjanje trgovinskih barijera dodatno ojačati te veze.
- Ohrabrujemo i javni i privatni sektor na Kosovu da nastave da traže ekonomske prilike i investicije na američkom tržištu, te da Vlada promoviše transparentno i stabilno poslovno okruženje za američke kompanije koje žele proširiti svoje poslovanje na Kosovu - navedeno je, između ostalog, u odgovoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovo ukida carine na američku robu

Osnovni sud u Prištini osudio je danas Miloša Pleskovića na 15 godina zatvora za ratne zločine na Kosovu.
Prema optužnici, Plesković je zajedno sa grupom naoružanih Srba ubio troje albanskih civila i ranio još nekoliko u Prizrenu.
Sudija Rahman Bećiri rekao je da će presuda biti izvršena u roku od 15 dana od pravosnažnosti.
Plesković se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nalazi u pritvoru.
U optužnici se navodi da je pucao iz Kalašnjikova i ubio R. D, B. D. i F. B, dok su ranjeni Dženger Cana, Fevzi Cana i Baškim Kastrati preživjeli.
U dokumentu se navodi i da je porodicama žrtava bilo dozvoljeno da preuzmu tijela tek sedam dana nakon ubistva, kao i da su tijela R. D. i B. D. bila položena jedno na drugo, dok je jedno od njih imalo odsječenu nogu, a da je tijelo žrtve F. B. pronađeno bez glave.
Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije je, reagujući na presudu Pleskoviću, navela da je to nastavak "neosnovanih, drakonskih, protivpravnih i političkih presuda" i poruka svima srpske nacionalnosti da ne smiju da se vrate na svoje ognjište.
- Srbima se ovakvim presudama krše osnovna ljudska prava, među kojima je i ono na pravično suđenje koje je garantovano i međunarodnim konvencijama - naveli su iz te kancelarije.
Srpska Kancelarija za Kosovo pozvala je međunarodne misije da u skladu sa povjerenim mandatom obezbijede poštovanje osnovnih prava Srba i spriječe, kako su rekli, svaku vrstu njihovog fizičkog i institucionalnog progona.
Tokom rata na Kosovu 1998 i 1999. godine ubijeno je više od 13 hiljada civila, uglavnom iz albanske zajednice, dok se oko 1,6 hiljada i dalje vodi kao nestalo.

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Srbija mora biti oštrija prema Crnoj Gori, a u međunarodnim odnosima postoji jedno jedino pravilo - reciprocitet. To je između ostalog poruka srpskog politikologa i novinara Cvijetina Milivojevića.
Milivojević je inače čest gost medija u Srbiji koji važe za opozicione, poput N1 i Nove S, pisao je kolumne i za Danas.
On je za beogradsku produkciju Balkan Info govorio kako Srbiji fali reciprocitet u odnosu sa svima, a posebno prema "slabijim zemljama kao što je Crna Gora".&nbsp;
<h2>Možda da podržimo našu braću Albance u Malesiji ili da priznamo CG ali bez stare Hercegovine</h2>
Pomenuo je da se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponašaju kao "lobisti Kosova kad se traži njegov ulazak u UNESKO ili Interpol", da je to "nevjerovatno" i da "Srbija to trpi".&nbsp;
- Nama fali odnos reciprociteta sa svima. Mi sa Crnom Gorom nijesmo razriješili, uslovno rečeno bratskom i prijateljskom. Čekajte ljudi moji, promijenile se sad već tri garniture vlasti poslije pada Mila Đukanovića. Šta bi sa time što je Crna Gora otpriznala Srbiju? CG nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije.
On je u emisiji naveo "šta su uradili kao recipročnu mjeru".
- Povukli smo tadašnjeg ambasadora, je li bješe onaj Tarzan Milošević, ne znam, na diplomatski razgovor, šta je bilo od toga? Šta smo mi konkretno uradili? Ako nema recipročnog, na primjer da mi kažemo priznajemo CG od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more. To je do 1945. godine, do dogovora Blaža Jovanovića i Đure Pucara bio dio teritorije Bosne i Hercegovine. Danas je to Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Dakle, ne priznajemo to. Je li to 15 odsto? Nije dovoljno. Dobro. Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom...
Možda, dodaje, da podrže, možda će time otopliti odnose sa "njihovim" Albancima na Kosovu.
- Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo? I što je čak i Crna Gora imala međunarodno ponovno reviziju onih graničnih prelaza prema Kosovu - izjavio je Milivojević.&nbsp;
<h2>Cetinje čuva Pećki prijesto&nbsp;</h2>
Rekao je da je "mitropolit crnogorsko primorski čuvar Pećkog prijestola".
- On je čovjek koji je egzarh. Cetinje čuva Pećki prijesto. Pa kako to CG prizna Kosovo kao nezavisnu državu? Pazite, ovo što sam ja rekao, kao ideja za recipročne mjere, je apsolutno na mjestu. Čak da Srbija ne traži otcjepljenje stare Hercegovine ili Sutorine ili Malesije, pogotovo pripajanje Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ovamo Albaniji. Ne, nego autonomiju sa staru Hercegovinu. Pa zašto? Kako nema razloga? Pa ima li neko u tom prostoru stare Hercegovine ko se izjašnjava da je Crnogorac po nacionalnosti? Ima, ali to je tolika manjina, to je nenormalno. Svi se osjećaju Srbima i Hercegovcima. Takođe, Herceg Novi. Čak i u vrijeme Mila Đukanovića, to je bio grad koji ima uvijek srpsku vlast. Pa čekajte, je l' bi zaboljelo da kažemo, dobro, Herceg Novi nek' bude dio CG, ali sa autonomijom srpskom - izjavio je Milivojević.
Kompletnu njegovu izjavu možete poslušati <a href="https://youtu.be/2EndVrAzfvM?si=UhTDeKM15V_SuXOG">ovdje.</a>

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je Srbiju da djeluje kao produžena ruka ruskih nastojanja da destabilizuje Zapadni Balkan, ali nije ponovila svoju raniju izjavu o navodnoj ulozi američkog predsjednika Donalda Trampa u sprečavanju eskalacije situacije iz Srbije na Kosovo.
Govoreći u utorak u Rigi, uz predsjednika Latvije Edgarsa Rinkevičsa, Osmani je odbacila pojam "tenzija" između Kosova i Srbije, predstavljajući situaciju kao agresiju jedne strane i samoodbranu druge.
- Ne bih to nazvala tenzijama između Kosova i Srbije, jer pokušavamo da ne upadnemo u zamku izjednačavanja obje strane- rekla je Osmani, odgovarajući na pitanje novinara o ulozi Rusije u tenzijama i eskalacijama između Kosova i Srbije.
Dodala je da se nikada ne smiju stavljati agresor i žrtva u isti koš. Srbija neprestano pokušava destabilizirati našu zemlju, uključujući i kroz akte agresije, dok se mi stalno branimo.
- Nikada nismo okupirali niti napali niti centimetar teritorije bilo kojeg susjeda. Ono što smo uvijek činili – i što ćemo nastaviti da činimo – jeste da branimo svoju nezavisnost, svoj teritorijalni integritet, mir i slobodu, koji su teško stečeni- dodala je.
Osmani je prethodnih dana više puta govorila o mogućoj eskalaciji situacije od strane Srbije.
Ona je na predavanju u Vašingtonu 10. jula izjavila da je američki predsjednik Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije između Srbije i Kosova.
Navela je da ima "pouzdane informacije" da je riječ o "vrlo, vrlo svježim razvojem događaja".
Ova izjava izazvala je reakcije Ričarda Grenela, Trampovog izaslanika za specijalne misije.
On je optužio Osmani da "manipuliše" Trampovim riječima.
- Donald Tramp je nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovog rada na miru i ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije 2019. i 2020, kroz potpisivanje u Trumpovoj Bijeloj kući Vašingtonskog sporazuma- naveo je Grenel.
On je dodao da Osmani nije bila "dio tog dogovora" i da je "apsurdno pretvarati se da ima nečeg novog".
Radio Slobodna Evropa (RSE) je kontaktirao Bijelu kuću za dodatna pojašnjenja, ali odgovor nije uslijedio.
Ni kosovska Vlada ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanja RSE o tome na kakvu eskalaciju se Osmani tačno pozivala.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja je 15. jula kratko rekao: "Izuzetno smo zahvalni na podršci Sjedinjenih Američkih Država kroz cijelu istoriju Republike Kosovo".
Posljednja velika eskalacija na sjeveru Kosova – području s većinskim srpskim stanovništvom – dogodila se u septembru 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba, predvođena Milanom Radoičićem, napala kosovsku policiju u Banjskoj, pri čemu je ubijen jedan policajac.
Priština je taj napad okarakterisala kao teroristički čin orkestriran iz Srbije – optužba koju je Beograd negirao.
Nakon Grenelovih komentara, tim predsjednice Osmani najavio je da će ona održati konferenciju za novinare nakon povratka sa službenog puta.
Govoreći u Rigi, Osmani je takođe izjavila da je ruski uticaj na Kosovu "nula".
- Nažalost, ne mogu isto reći za našu susjednu zemlju, jer se Srbija pretvorila u državu pod ruskim uticajem – bilo politički, ekonomski ili vojno. Kroz taj uticaj u Srbiji, Rusija pokušava izazvati destabilizirajuće posljedice i šire u regionu, jer što je Evropa nestabilnija, to više odgovara interesima Rusije- rekla je Osmani.
Naglasila je da će Kosovo blisko sarađivati s partnerima iz Evropske unije i NATO-a kroz mjere odvraćanja i prevencije, kako bi se spriječilo da bilo koja destabilizirajuća taktika Rusije, sprovedena putem Srbije, urodi plodom.

Osmani: Srbija neprestano pokušava da destabilizuje Kosovo

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da ima „pouzdane informacije“ da je predsjednik SAD Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije prema Kosovu.
Osmani je tokom predavanja u Vašingtonu kazala da se to dogodilo „nedavno“ ove godine, ali nije iznijela više detalja.
- Na osnovu bezbjednosnih informacija koje svakodnevno dobijam, shvatili smo da je predsjednik Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije - ako tako mogu da je nazovem - nedavno. Ne govorimo o 2023. godini, ni o 2020, već o vrlo, vrlo nedavnim dešavanjima - navela je Osmani.
Ona je to izjavila tokom predavanja u Vašingtonu, gdje je podsjetila i na napad u Banjskoj iz septembra 2023. godine, opisujući ga kao „čin agresije“ koji je, kako je navela, izvela Srbija i koji je u potpunosti pripremljen unutar teritorije Srbije.
- Dakle, ne bismo smjeli da isključimo mogućnost sličnih dešavanja, jer se to već dogodilo - rekla je Osmani, misleći na oružani napad grupe Srba na Kosovsku policiju, tokom kojeg je ubijen narednik Afrim Bunjaku.
Pošto se, kaže, to desilo ranije, prevencija i odvraćanje su, cijeni ona, od ključne važnosti.
- A ponekad, prevencija i odvraćanje zahtijevaju više od pukog vojnog prisustva. Takođe zahtijevaju političko vođstvo. Potreban je telefonski poziv, upozorenje - i upravo to se dešava kada Sjedinjene Američke Države preuzmu lidersku ulogu - poručila je Osmani.
<h2>Trampovo posredovanje</h2>
Donald Tramp je više puta isticao svoje posredovanje u odnosima između Kosova i Srbije kao primjer uloge SAD u sprječavanju sukoba.
Kosovo i Srbija su, tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, u septembru 2020. godine u njegovom prisustvu u Bijeloj kući potpisali Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji.
Taj sporazum, koji je uključivao i priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela, do danas nije u potpunosti sproveden.

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

Gradonačelnik Prištine, Perparim Rama, zatražio je danas od vršioca dužnosti premijera Kosova, Aljbina Kurtija, sastanak i saradnju na velikim, blokiranim projektima u gradu, što je dovelo do verbalnog sukoba između njih.
Na ceremoniji polaganja kamena temeljca vrtića u naselju Bardoš, u opštini Priština, Rama je rekao da je „dobro kada imamo saradnju između centralnog nivoa i glavnog grada, „a ovdje sada vidimo pravi početak“.
- Imamo veliki broj projekata u glavnom gradu za koje bih želio javno da zamolim vršioca dužnosti premijera ovdje da deblokira budžet glavnog grada koji je blokiran, transport takođe, velike projekte poput obilaznice koja je vrijedna 206 miliona, od čega je 82,4 miliona zapravo besplatno – i njih možemo da pokrenemo - rekao je Rama.
Pozvao je Kurtija da se sastanu za „dobrobiti glavnog grada“, jer se, kako je naveo, nisu sreli četiri godine.
- Hajde da se okupimo i pozabavimo velikim procesima, a ne samo ovim malim, mada je i i to dobro - rekao je on.
Kurti je rekao je da su uložili puno novaca u glavni grad, ali da velike investicije „zahtijevaju drugačije planiranje“, te da će o njima možda razgovarati sa drugim gradonačelnikom Prištine.
- Ovo je višegodišnji plan koji moramo da uradimo drugačije, možda sa nekim drugim, a gradonačelnik Rama bi trebalo da pronađe drugi posao od jeseni - rekao je Kurti.
Novinari su potom, o Kurtijevoj izjavi pitali Ramu koji je rekao: „Naravno da ću nastaviti kao gradonačelnik glavnog grada uprkos činjenici da bi aktuelni premijer želio da bude drugačije“.
- Molim ga da, ako bude i dalje na funkciji poslije lokalnih izbora, kada ponovo budem gradonačelnik prijestonice, imamo istinsku saradnju za dobrobit prijestonice. Ne sabotiraj prijestonicu – već četiri godine – samo zato što nisam član pokreta Samoopredeljenje - rekao je Rama.
On je dodao da traži saradnju sa budućim premijerom, bilo ko to da bude.

1250x600

1084x550

Kurti se posvađao sa Ramom

Mnogi će reći: Izgubili smo Kosovo. Ili: Treba zaboraviti Kosovo, ali ja nijednoga vjerujućeg čovjeka nijesam čuo da je to rekao - izjavio je srpski mitropolit Joanikije Mićović tokom jučerašnje posjete Kosovu povodom Vidovdana.
On je juče sa još nekoliko srpskih episkopa služio liturgiju u manastiru Gračanica.
- Ni jedno ni drugo, nego vidimo ljubav prema Kosovu i Metohiji i prema našem raspetom narodu na Kosovu i Metohiji i prema svetinjama i prema sveštenicima - rekao je on.
Nakon liturgije na Gazimestanu je održan parastos „kosovskim junacima od Kosovskog boja do danas“.&nbsp;
Joanikije je danas posjetio i Pećku patrijaršiju gdje je takođe održao službu.
- Neka bi ovaj Vidovdan svima vam bio srećan, neka bi molitve Svetoga kneza Lazara velikomučenika Kosovsoga i ostalih srpskih mučenika i novomučenika objedinile naš narod i uputile na pravi, istinski put da prevaziđemo sve teškoće, da idemo putem naših svetih predaka, putem Hristovim, putem spasenja - zaključio je on.

Joanikije: Nijednog vjerujućeg čovjeka nisam čuo da je rekao da smo Kosovo izgubili

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija u proteklim sedmicama preduzela značajne korake ka rješavanju međunarodnih sukoba, uključujući, kako je naglasio, odnose između Kosova i Srbije.
- Posljednjih nekoliko sedmica radimo na Indiji i Pakistanu, Kosovu i Srbiji. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu - to je bio brutalan rat koji je dugo trajao. Uradili smo još dvije velike stvari uz to. Niko nikada nije uradio ovako nešto - rekao je Tramp na današnjoj konferenciji za medije tokom samita NATO-a u Hagu.
U intervjuu za Fox News Tramp je ranije rekao da je, između ostalog, zaslužio Nobelovu nagradu za doprinos u rješavanju pitanja Kosova i Srbije.
- Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Mogli biste pomenuti i Srbiju i Kosovo. Mogli biste navesti mnogo ovakvih primjera. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi mogao da dobije Nobelovu nagradu ako uspije da riješi sukob između Izraela i Irana.
Ranije je, na društvenoj mreži Truth Social, poručio da će se ponovo uključiti u dijalog između Kosova i Srbije, dodajući da je njegov prethodnik Džo Bajden svojim „glupim“ odlukama nanio štetu tom procesu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F114687664442020232&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

U Osnovnom sudu u Prištini danas je danas je održano prvo ročište na suđenju grupi od 53 bivša pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP*s Srbije za ubistvo 370 kosovskih Albanaca u Meji i drugim selima u regionu Đakovice aprila 1999, čija su tijela kasnije pronađena u osam masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda.
Suđenje u ovom slučaju održava se u odsustvu, a optužene zastupaju njihovi advokati.
Sudija Violeta Namani-Hajra je rekla da sud nema informacije o tome gdje se nalaze optuženi, dok je tužilac Iljir Morina rekao da je za njima izdata međunarodna potjernica.
Nakon prvog ročišta, odbrana optuženih ima 30 dana da se žali na tvrdnje tužilaštva, prenio je Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Optužnica, koja je podignuta decembra 2023. godine a dopunjena aprila 2024. godine, obuhvata 53 osobe među kojima je glavnoosumnjičeni tadašnji načelnik odeljenja za bezbjednost komande u Prištinskom korpusu Momir Stojanović, koji je bio i direktor Vojno-bezbjednosne agencije.
Među optuženima su Franko Simatović Frenki – komandat Jedinice za specijalne operacije, Sreten Čamović – bivši načelnik odeljenja za bezbednost, Veroljub Živković – bivši načelnik štaba Prištinskog korpusa, Ilija Todorov – bivši komandant 63. padobranske brigade, Dragan Živanović – bivši komandant 52. artiljerijske raketne brigade.
Među optuženima za zločine u Meji i drugim selima kod Đakovice su i drugi zvaničnici državne bezbjednosti Srbije i MUP,-a koji se terete za planiranje i sprovođenje operacije „Zla Reka“, tokom koje je ubijeno 370 civila albanske nacionalnosti. Na teret im se stavljaju i ubistva, fizičko i seksualno zlostavljanje, mučenja, pljačka i etničko protjerivanje Albanaca.
Suđenje u Prištini će se održavati u odsustvu optuženih jer su nedostupni kosovskim pravosudnim organima.
&nbsp;U izvještaju Euleksa o nadgledanju vladavine prava, koji je objavljen novembra 2024. godine, navodi se da je optužnica u slučaju zločina u Meji predmet visokog prioriteta, te da obuhvata složenu pravnu doktrinu komandne odgovornosti, navodi RSE.

U Prištini počelo suđenje bivšim pripadnicima VJ i MUP-a Srbije za ubistvo 370 kosovskih Albanaca 1999. u okolini Đakovice

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti izjavio je 16. juna da je normalizacija odnosa sa Srbijom moguća i da se za postizanje toga mora izvršiti pritisak na Beograd da implementira Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, postignut 2023. godine.
Ovako je Kurti odgovorio na pitanje da li bi uskoro mogao biti postignut sporazum sa Srbijom, nakon izjave koju je dan ranije dao američki predsjednik Donald Tramp u vezi sa odnosima Prištine i Beograda.
Kurti je ponovio stav da su Kosovo i Srbija već postigli sporazum o normalizaciji, koji, kako je rekao, Beograd krši, istovremeno ponavljajući zahtjeve Kosova za ovaj proces.
- Da bi se normalizovali odnosi između naše dvije zemlje, potrebno je da prvo predaju vlastima naše države Milana Radoičića, kriminalca koji je ubio našeg policijskog narednika, heroja Kosova, Afrima Bunjakua. Zatim, da se slože da potpišu Osnovni sporazum sa Aneksom za implementaciju. Istovremeno, povlače i to pismo iz decembra 2023. godine, kada je bivša srpska premijerka Ana Brnabić rekla da ne poštuje teritorijalni integritet Kosova - rekao je Kurti.
Tramp je 15. juna na mreži Truth Social napisao da su tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata Kosovo i Srbija "išli prema teškom sukobu" i da je rat bio na rubu izbijanja, ali je dodao da ga je zaustavio. Svog tadašnjeg nasljednika, bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, optužio je da je "oštetio dugoročnu perspektivu nekim vrlo besmislenim odlukama", te rekao kako će "to popraviti, opet".
Tokom Trampovog prvog mandata, 2020. godine, Kosovo i Srbija su u Bijeloj kući postigli sporazum o ekonomskoj normalizaciji. Ovaj sporazum, koji je uključivao i izraelsko priznanje nezavisnosti Kosova, nije u potpunosti sproveden.
Nakon Trampove pobjede na predsjedničkim izborima prošlog novembra, Kurti je upitan o sprovođenju ovog sporazuma, poznatog kao Vašingtonski sporazum. Tada je takođe izjavio da prvo treba sprovesti sporazum postignut 2023. godine u Briselu i aneks za njegovo sprovođenje, o kojem su se stranke dogovorile u Ohridu.
- Vjerujem da je normalizacija moguća, pritisak treba biti na Beograd, i uvijek pozdravljamo ulogu SAD-a, koji su naš glavni saveznik, nezamjenjiv partner i poseban prijatelj u tri glavne oblasti. Prva je odbrana, druga je diplomatija, a treća je razvoj - rekao je Kurti novinarima 16. juna.
Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa nije potpisan, jer je Srbija odbila da to učini. Ali Evropska unija (EU) – koja posreduje u dijalogu između Kosova i Srbije – insistira na tome da je sporazum obavezujući za obje strane.
Sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznavanje državnih simbola, tako da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da takođe sprovedu sve prethodne sporazume postignute tokom dijaloga.
Kosovo i Srbija nisu održali sastanak političkog dijaloga na visokom nivou od septembra 2023. Nedavno je izaslanik EU za dijalog između Kosova i Srbije Peter Sorensen najavio da su u toku pripreme za novi sastanak političkog dijaloga na visokom nivou.

Kurti nakon Trampove izjave: Treba izvršiti pritisak na Beograd

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije osveštao je temelje budućeg hrama na Veruši, koji će biti posvećen Svetom despotu Stefanu Visokom (Lazareviću).
On je kazao da ljepota hrama ne treba da se ogleda samo u kamenu i građevini, već i u duhovnoj izgradnji vjernika, navode na sajtu MCP.
- Važno je da se i naša srca pripreme da budu hramovi Boga živoga. Da ovaj hram podižemo u međusobnoj slozi i ljubavi, jer jedino tako gradnja može biti istinski blagoslovena- rekao je on.
Joanikije je dodao da je "Gospod izabrao ovo mjesto kako bi se na njemu slavilo ime božije".

Počela izgradnja hrama na Veruši, Joanikije osveštao temelj

Predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić očekivao je da se na saslušanje pozove i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji je nedavno u parlamentu iznio operativna saznjanja da je Ivan Delić 2000. godine izvršio ubistvo Gorana Žugića, tada savjetnika šefa države.
Podsjetimo, iz ZBCG su danas na Anketnom odboru predložili saslušanje spuških pritvorenika, između ostalog Damira Mandića, Ljuba Bigovića, Sašu Boretu te Ivana Delića, povodom slučajeva koji su predmet rada Odbora.
Odbor je taj prijedlog prihvatio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7455%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fanketni-odbor-prihvatio-prijedlog-knezevica-za-saslusanje-spuskih-pritvorenika-uputice-dopis-ministarstvu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ja sam očekivao da ćete vi predložiti saslušanje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da provjerite da li za takozvane operativne informacije koje je iznio ima materijalno pokriće ili je uvođenje tih informacija tokom ministarskog sata bilo u funkciji preusmjeravanja pažnje sa teme bezbjednosne situacije u zemlji, odnosno pritiska na tužilastvo. Znamo šta su operativne informacije, posebno kad se to tiče velikog obuhvata porodica koje su spomenute. Riječ je potezu koji nosi visoki rizik i po ministra i po pitanje bezbjednosnog sektora - kazao je Nikolić.
Dodao je da neće potpisati taj zahtjev.
- Jer dovoditi lica iz Spuža na saslušanje u Skupštinu bilo bi suprotno zakonu o parlamentarnoj istrazi, i u tom slučaju, mi ćemo preispitati naše dalje učestvovanje u Anketnom odboru. Skupština nije tužilaštvo. To nije pitanje hrabrosti, nego pitanje smisla, odnosno besmisla - zaključio je Nikolić.

Nikolić neće potpisati zahtjev za saslušanje zatvorenika iz Spuža: Trebalo pozvati Šaranovića povodom informacija koje je iznio o Deliću i Žugiću

Dok se Crna Gora suočava sa nikad gorom ljetnom turističkom sezonom na primorju, Šavnik se može pohvaliti nikad većim brojem posjeta turista, izuzetnom turističkom ponudom u kojoj su mještani uvezali poljoprivredu i turizam, pa turisti uživaju u izuzetnoj gastro ponudi, prirodnim ljepotama i mnoštvu kulturnih događanja koja ovog ljeta krase Šavnik.&nbsp;
U Šavniku se realizuju i neke od najvećih investicija u državi, a o daljim planovima u večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, govorio je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
Već nekoliko godina rade na promociji Šavnika, kaže prvi čovjek ove opštine, pokazujući šta sve ta sjeverna opština ima da ponudi u smislu prirodnih ljepota, gastro ponude, ali i kulturnih dešavanja.
- Ove godine smo imali dva velika koncerta, pa ako u jednom danu uspijete da imate posjetilaca tri, ili četiri puta više nego stanovnika, čini mi se da je to najbolji pokazatelj uspjeha - rekao je Jakić.
Kaže da politike koje sprovode u Opštini Šavnik, ali i sam ambijent, utiču na veliku zainteresovanost &nbsp;investitora za ulaganja u toj sjevernoj opštini.
- Najveći broj interesovanja je za turizam koji je u zamahu, jer je se na prostoru opštine Šavnike u posljenje tri, četiri godine bilježi konstantan rast turističkih posjeta, prethodne godine je to bilo povećanje od 30 posto, ove godine je do sada to već 5 posto više, iako vidimo da nije baš sjajna turistička sezona u Crnoj Gori, u Šavniku imamo značajno povećan broj turista - istakao je Jakić.
U Šavniku se, kako podsjeća, realizuje jedna od najvećih investicija u oblasti energetike, projekat vrijednosti od 200 miliona eura.
- Vjetropark u Bijeloj, čija je vrijednost procijenjena na 200 miliona eura, je u toku, a prije dva dana sam imao razgovore za zainteresovanima za još jedan vjetropark značajan u našoj opštini. Veliki potencijal naše opštine je voda, zainteresovan je investitor da, pored već dvije fabrike koje imamo, izgradnju i novih za flaširanje i preradu vode - naglasio je Jakić.
Podsjeća da se Šavnik pretežno oslanjao na poljoprivredu, dodajući da je to i dalje važna grana u toj opštini, pa Opština budžetom izdvaja pozamašna sredstva za dalji, kako kaže, razvoj i unapređenje poljoprivrede.
- Turizam je sigurno grana koja najbrže napreduje u našoj opštini, sve veći broj ljudi se okreće turizmu, a ono što me raduje je da je dosta ljudi na najbolji mogući način uspjelo da poveže poljoprivredu i turizam i na taj način da ostvaruju prihode za njih i njihove porodice - zaključio je Jakić.

Jakić: Kad imate tri ili četiri puta više gostiju nego stanovnika to je pokazatelj uspjeha

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: kosovo

Kosovo ukida carine na američku robu

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Osmani: Srbija neprestano pokušava da destabilizuje Kosovo

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

Kurti se posvađao sa Ramom

Joanikije: Nijednog vjerujućeg čovjeka nisam čuo da je rekao da smo Kosovo izgubili

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

U Prištini počelo suđenje bivšim pripadnicima VJ i MUP-a Srbije za ubistvo 370 kosovskih Albanaca 1999. u okolini Đakovice

Kurti nakon Trampove izjave: Treba izvršiti pritisak na Beograd

Kosovo ukida carine na američku robu

Počela izgradnja hrama na Veruši, Joanikije osveštao temelj

Nikolić neće potpisati zahtjev za saslušanje zatvorenika iz Spuža: Trebalo pozvati Šaranovića povodom informacija koje je iznio o Deliću i Žugiću

Jakić: Kad imate tri ili četiri puta više gostiju nego stanovnika to je pokazatelj uspjeha

PRATITE TVe UŽIVO