Izraelska vojska potvrdila je da je izvela napad na palestinski izbjeglički kamp Ain al-Hilweh u blizini libanskog obalnog grada Sidona.
U svom saopštenju izraelska vojska je tvrdila da je gađala centar za obuku Hamasa.
Libansko Ministarstvo zdravlja navodi da je broj žrtava u napadu jedanaest poginulih i četvoro ranjenih.
Ovaj napad predstavlja relativno rijedak slučaj izraelskog udara na Hamas u Libanu. U julu je u napadu u Tripoliju ubijen istaknuti komandant Hamasa, a prije toga, u maju, još jedan komandant te grupe ubijen je u Sidonu.
Izrael sprovodi sistematske napade na jugu Libana, ali i u drugim djelovima zemlje, tvrdeći da se bori protiv Hezbolaha i kršeći primirje postignuto prošle godine.
Libanski opštinski radnik poginuo je u drugom napadu u utorak, na jugu Libana. Dopisnik Al-Manara izvijestio je o izraelskom napadu dronom na vozilo „Rapid“ u južnom gradu Bint Džbeilu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u napadu u Bint Džbeilu poginula jedna osoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vazdušni napad Izraela na Liban, gađali palestinski izbjeglički kamp u blizini Sidona

Rusija je jutros lansirala stotine dronova i nekoliko desetina raketa u masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu, u kojem su ubijene najmanje četiri osobe, uključujući dvanaestogodišnjakinju u Kijevu. 
 
U napadu je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nanijeta šteta civilnoj infrastrukturi. 
 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad "gnusnim", navodeći da pokazuje da Moskva želi rat, a ne mir. 
 
- Divljački udari, namjerni, ciljani teror protiv običnih gradova. Skoro 500 jurišnih dronova i preko 40 raketa, uključujući rakete Kinžal - rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. 
 
On je kazao da Moskva želi da nastavi da se bori i ubija i da zaslužuje najoštriji pritisak svijeta. 
 
- Kremlj ima koristi od nastavka ovog rata i terora sve dok zarađuje prihode od energije i upravlja flotom u sjenci - dodao je Zelenski. 
 
On je rekao da je oko 500 dronova i 40 raketa ispaljeno na nekoliko regiona, pogodivši mete kao što su fabrika peciva, guma, privatne kuće i stambene zgrade. 
 
Dvanaestogodišnjakinja je jedna od četiri poginule žrtve u Kijevu, dok su desetine drugih povrijeđene, naveo je Zelenski. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su pogođeni i medicinska ustanova i vrtić. 
 
Rusija nije komentarisala napade, ali zvaničnici su više puta negirali da su ciljali civilnu infrastrukturu, uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno.

U masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe

Ukrajinske snage izvele su napade dronovima i raketama na dva grada u okupiranim dijelovima istočne Donjecke oblasti, dok su se američki i evropski zvaničnici sastali u Vašingtonu kako bi razgovarali o dodatnim ekonomskim sankcijama protiv Rusije s ciljem da je prisile na pregovore o okončanju rata.
Prema riječima Denisa Pušilina, ruskog predstavnika postavljenog na čelo Donjecke oblasti, u napadima su poginule dvije osobe, a 16 je povrijeđeno. Ukrajinske snage gađale su grad Donjeck i industrijski grad Makejevku, sjeverno od Donjecka, rekao je Pušilin kasno 8. septembra.
Bezbjednosni zvaničnici u okupiranim područjima naveli su da je u dva napada korišteno najmanje 20 dronova, te da su aktivirane jedinice protivvazdušne odbrane. Ruske novinske agencije prenijele su da su se eksplozije čule širom grada Donjecka.
Navodno je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu u Makejevki, a na društvenim mrežama pojavili su se snimci raketnih udara, uključujući i na bivšu fabriku vojnih nadzornih sistema u Donjecku.
Ukrajinski zvaničnici nisu komentarisali ove napade.
Ruske snage kontrolišu oko 75 odsto Donjecke oblasti i nastoje da zauzmu preostali dio.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom večernjem obraćanju 8. septembra da se ruske snage fokusiraju na napade na ukrajinski energetski sektor.
- Naravno, naši odgovori na to postoje i biće ih, ali najvažnija je stabilnost sistema - rekao je Zelenski.
Andrij Jermak, glavni savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao je da je razgovarao s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom o ruskim napadima na ukrajinske gradove i stambene zgrade. Takođe je učestvovao u video pozivu sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Britanije, Njemačke, Italije i Francuske kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Jermak je istakao da se ukrajinska pozicija u suočavanju s ruskom agresijom mora dodatno ojačati nakon što je zgrada vlade pogođena i zapaljena tokom vikenda, u sklopu najvećeg ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu. To je bio prvi put od početka invazije u februaru 2022. da su ruske snage pogodile zgradu ukrajinske vlade u Kijevu.
- [Ruski predsjednik Vladimir] Putin razumije samo silu, ne želi zaustaviti rat. Potrebno je nastaviti s pritiskom na Rusku Federaciju - napisao je Jermak na Telegramu.
Dodatna podrška Ukrajini, posebno protivvazdušna odbrana i nove sankcije protiv Rusije, bile su tema razgovora s evropskim savjetnicima, dodao je Jermak.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je tokom vikenda, bez dodatnih detalja, da je spreman preći na drugu fazu sankcija protiv Rusije.
Najviši zvaničnik EU za sankcije bio je 8. septembra u Vašingtonu s timom stručnjaka kako bi razgovarali o prvim mjerama koje bi bile koordinirane između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država protiv Rusije otkako se Tramp vratio na funkciju.
Tramp, koji je obećao da će brzo okončati rat kada je preuzeo dužnost u januaru, više puta je postavljao rokove Moskvi da pristane na prekid vatre ili će se suočiti s strožim sankcijama, ali je svaki put odustajao od prijetnje.
Senator Tom Tilis (republikanac iz Sjeverne Karoline) rekao je da Sjedinjene Države moraju "pojačati pritisak" na Putina i da vjeruje da Ukrajina zaslužuje "punu podršku" od SAD-a i ostatka zapadnog svijeta.
Govoreći za SiEnEn (CNN), Tilis je rekao da je Putin prošlog mjeseca dočekan crvenim tepihom na Aljasci, a tokom vikenda i u Kini na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO), te se potom vratio u Rusiju i naredio najveći vazdušni napad od početka rata.
- On je lažov. On je ubica. Odgovoran je za otmicu i premještanje hiljada djece. Silovanje, ubistva i mučenja ukrajinskih žena i muškaraca. Vrijeme je da se to zaustavi, a Amerika mora preuzeti vodeću ulogu u tome - rekao je Tilis.
Dodao je da je Tramp "učinio niz stvari koje pokazuju da je bio strpljiv, ali sada je vrijeme da se Putin dovede u poziciju u kojoj će doživjeti neuspjeh".

Ukrajinske snage izvele vazdušne napade na dva grada u okupiranom dijelu Donjecke oblasti

Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha.
Tri osobe povrijeđene su u Ukrajini u napadu ruskih dronova na jugu i jugoistoku zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavještajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavještajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
- Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepoštovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna - istakao je Zelenski.
On je pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije "razmjere laži" ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.

Ukrajinski šef diplomatije: Ruske snage tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica

Izraelska vojska je saopštila kako je izvela vazdušne napade na južno predgrađe Bejruta, Dahija, koje se zbog velikog broja šiita koji u njemu žive smatra uporištem Hezbolaha.
Prema početnom izvještaju libanskog Ministarstva zdravstva u napadu su ubijene tri osobe, a sedam je povrijeđeno. Među stradalim ima žene i djece.
Prema izvještajima libanskih medija meta napada je bila stambena zgrada, a u napadu su oštećena tri gornja sprata zgrade.
Iz IDF-a su saopštili kako su ciljali Hezbolahovog operativca. Ovo je bio drugi napad ove vrste od kada je u novembru na snagu stupilo primirje između Hezbolaha i Izraela.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHibaNasr%2Fstatus%2F1906872715526443202%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906872715526443202%7Ctwgr%5E218a7c9991e858b55ab7bd8d99b9178e61a13249%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Udar je bio usmjeren na teroristu Hezbolaha koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im u planiranju značajnog i neizbježnog terorističkog napada na izraelske civile. Terorista je predstavljao stvarnu i neposrednu prijetnju - navela je izraelska vojska u zajedničkom saopštenju s agencijom Šin Bet.

Izrael izveo vazdušne napade na Bejrut: Ubijene tri, a povrijeđeno sedam osoba

Rusija je noćas ispalila šest raketa i 145 borbenih dronova na Ukrajinu, objavila je ukrajinska vojska dan poslije objave sporazuma između Moskve i Vašingtona o ograničenom primirju.
Ukrajinska vazduhoplovna odbrana uspjela je da obori 72 drona, dok je 57 „nestalo“ bez načinjene štete, saopštila je vojska nagovještvajući da nijedna raketa nije bilo uništena.
Ukrajinska vicepremijerka Julija Sviridenko osudila je „opsežan napad“ koji je ciljao „civilnu infrastrukturu, stambene četvti i zdravstvene ustanove“, i terorisao gradove.
Ona je rekla da odgovor treba da bude odlučujući i da treba uvesti još snažnije sankcije Rusiji, pozvala na povećanje pomoći Ukrajini, još izrazitiju saradnju sa saveznicima i veće angažovanje po pitanju bezbjednosti.
Ukrajinsko tužilaštvo saopštilo je da je sinoć pogođena bolnica u oblasti Sumi, na sjeveroistoku, a u njoj je bilo gotovo 150 pacijenata u trenutku ruskog napada.
U drugom ruskom napadu u toj oblaasti na stambenu zgradu, jedan 29-ogodišnji muškarac je poginuo, a tri osobe su povrijeđene, rekao je taj izvor.
Još jedna bolinica je takođe oštećena u još jednom udaru, koji je izazvao požar.
Ukrajinska željeznica je javila da je njena energetska infrastruktura pogođena dronovima u centralnoj oblasti Dnjepopetrovsk.
Nedaleko od glavnog grada Kijeva, gdje su novinari agencije Frans pres čuli sisteme protivvaduhoplovne odbrane kako djeluju noćas naspram ruskih dronova, jedan francuski državljanin povrijeđen je u Buči, prema šefu regionalne vojne administracije Mikoli Kalašnjiku.
Ruske vlasti su prijavile da je u ukrajinskom napadu gađano skladište nafte u oblasti Krasnodar, na jugu zemlje, što je infrastrukturni objekat koji načelno treba da bude obuhvaćen primirjem najavljenim juče poslije razgovora predsjednika SAD i Rusije.
- Požar je izbio blizu sela Kavkaskaja poslije pada krhotina dronova koje je oborila protivvazduhoplovna odbrana - objavile su spasilačke službe.

Kijev: Rusija noćas ispalila šest raketa i 145 dronova na Ukrajinu

Ruska vojska je 11. marta saopštila da je protivvazdušna odbrana preko noći oborila 337 ukrajinskih dronova u 10 ruskih regiona u, kako se čini, najvećem ukrajinskom napadu dronovima na Rusiju u posljednje tri godine.
Napad je uslijedio u vrijeme kada se očekuje da se ukrajinska delegacija sastane s najvišim američkim diplomatom u Saudijskoj Arabiji o okončanju trogodišnjeg rata s Rusijom. Ukrajinski zvaničnici nisu odmah komentarisali napad, prenosi AP.
Najviše dronova - 126 - oboreno je iznad oblasti Kursk preko granice sa Ukrajinom, čije dijelove kontrolišu ukrajinske snage, a 91 je oboren iznad moskovske regije, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane. Druge regije navedene u saopštenju uključuju Belgorod, Brjansk i Voronjež na granici s Ukrajinom i one dublje unutar Rusije, kao što su Kaluga, Lipeck, Nižnji Novgorod, Orel i Rjazanj.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je više od 70 dronova gađalo ruski glavni grad i da su oboreni dok su letjeli prema njemu.
Guverner moskovske oblasti koja okružuje prijestonicu Andrej Vorobjov rekao je da je jedna osoba ubijena, a još tri ranjene u napadu, u kojem je oštećeno i sedam stanova u jednoj stambenoj zgradi u regionu. U napadu je takođe zapaljeno više automobila na parkingu na drugoj lokaciji, javile su ruske državne novinske agencije RIA Novosti i Tass.
Još jedna osoba je ranjena na autoputu u regionu Lipecka, rekao je guverner Igor Artamonov.
Sobjanin je rekao da je krov zgrade u Moskvi takođe pretrpio štetu, koju je opisao kao "beznačajnu". Na snimku zgrade, koji je objavila RIA Novosti, vidi se ugljenisano mjesto na fasadi višespratnice u blizini krova, sa otkinutim djelovima fasade zgrade.
Ograničeni su letovi na i sa šest aerodroma, uključujući Domodedovo, Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski nedaleko od Moskve i aerodrome u oblastima Jaroslavlja i Nižnjeg Novgoroda.
Saobraćaj vozova kroz željezničku stanicu Domodedovo u Moskovskoj oblasti takođe je nakratko zaustavljen, javili su lokalni zvaničnici.
Lokalne vlasti su takođe prijavile obaranje dronova u regijama Tula i Vladimir u blizini Moskovske oblasti. Nije odmah bilo jasno zašto ti regioni nisu pomenuti u saopštenju Ministarstva odbrane.

Moskva: Ruska protivvazdušna odbrana oborila više od 300 ukrajinskih dronova

Najmanje četiri osobe su noćas poginule u ruskim napadima na Ukrajinu, saopštile su lokalne vlasti.
Tri osobe su poginule, a 31 je povrijeđena u raketnom napadu na hotel u gradu Krivi Rig u centralnoj Ukrajini, saopštio je guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak.
Četrnaest povrijeđenih je u kritičnom stanju, dodao je on na Telegramu.
Jedan muškarac je poginuo u napadu dronom na skladišta na periferiji Sumija, na sjeveru zemlje, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
U napadima je pričinjena materijalna šteta.

Najmanje četiri osobe poginule u ruskim napadima na Ukrajinu

U vazdušnim napadima pakistanske vojske na istočni Avganistan poginulo je 46 osoba, uglavnom žena i djece, rekao je danas zvaničnik talibanske vlade.
Zamjenik portparola avganistanske Vlade rekao je da je šest osoba ranjeno u provinciji Paktika koja se graniči sa Pakistanom.
Portparol pakistanskih talibana tvrdi da je 50 osoba, uključujući 27 žena i djece, poginulo u napadima.
Stanovnici u okolini rekli su da je najmanje 13 osoba poginulo, a ranjeni su prevezeni u lokalnu bolnicu.
Pakistan nije komentarisao napade. Međutim, danas je pakistanska vojska saopštila da su snage bezbjednosti ubile 13 pobunjenika u operaciji u Južnom Vaziristanu, okrugu koji se nalazi duž istočne avganistanske provincije Paktika.
Ti napadi će vjerovatno dodatno povećati tenzije između dvije zemlje. Vladajuća talibanska vlada u Avganistanu osudila je napad i obećala odmazdu, rekavši da su većina žrtava izbjeglice iz regiona Vaziristan.
Pakistanski zvaničnici optužili su talibane da ne čine dovoljno u borbi protiv militantnih aktivnosti duž zajedničke granice, što avganistanska talibanska Vlada negira, tvrdnjom da nikome ne dozvoljava da izvrši napade na bilo koju zemlju.

1250x600

1084x550

U pakistanskim vazdušnim napadima 46 žrtava

Izrael je pokrenuo svoj najveći talas vazdušnih napada širom Libana otkako je prošle sedmice pristao na prekid vatre s Hezbolahom, ubivši najmanje 11 osoba u ponedjeljak nakon što je libanska militantna grupa ispalila salvu projektila kao upozorenje na, kako je rekla, kršenje izraelskog primirja.
Ovo je prvi put da je Hezbolah gađao izraelske snage nakon što je prekid vatre stupio na snagu prošle sedmice.
Krhko primirje postignuto uz posredovanje SAD i Francuske poziva na 60-dnevni prekid borbi, s ciljem da se okonča više od godinu rata između Hezbolaha i Izraela koji je dio šireg regionalnog sukoba izazvanog razornim ratom u Pojasu Gaze koji Izrael vodi protiv Hamasa kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Hezbolah se takođe nalazi na američkoj listi terorističkih organizacija, dok je na crnoj listi EU samo njegovo oružano krilo, ali ne i politička partija koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Izraelska vojska saopštila je u ponedjeljak da je izvela napade na terorističke mete u Libanu, nakon što su Izrael i libanski radikalni pokret Hezbolah razmjenjivali optužbe o kršenju primirja.
Hezbolah je prethodno u ponedeljak pucao na spornu graničnu zonu koju drži Izrael poslije višestrukih izraelskih napada unutar Libana od kada je primirje stupilo na snagu.
Mada je prekid vatre uglavnom zaustavio borbe, Izrael je prethodnih dana izvodio udare na mete tvrdeći da je to reakcija na kršenje sporazuma.
Hezbolah je saopštio da je njegov napad, prvi koji je izveo od početka primirja, upozorenje i odgovor na, kako je naveo, višestruka izraelska kršenja prekida vatre.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je u izraelskom vazdušnom napadu na južno selo Haris ubijeno pet osoba, a dvije su ranjene. U drugom vazdušnom napadu na selo Talusa ubijene su četiri, a ranjene dvije osobe.
Prije projektila Hezbolaha, Izraelci su izveli najmanje četiri vazdušna napada u južnom Libanu, uključujući i napad dronom koji je usmrtio osobu na motociklu, javljaju libanski državni mediji. U drugom napadu ubijen je kaplar u libanskim službama sigurnosti.
Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri optužio je Izrael da je prekršio primirje više od 50 puta u posljednjih nekoliko dana pokretanjem vazdušnih napada, rušenjem kuća u blizini granice i narušavanjem libanskog vazdušnog prostora.
Prema sporazumu, Hezbolah koji podržava Iran ima 60 dana da povuče svoje borce i infrastrukturu iz južnog Libana. Za to vrijeme i izraelske trupe trebale bi se povući na svoju stranu granice.
Zvaničnici u SAD – koje zajedno s Francuskom predvode komisiju koja treba da nadgleda poštovanje sporazuma – umanjili su značaj izraelskih napada.

Izrael pokrenuo najveći talas vazdušnih napada na Liban, ubijeno 11 osoba

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

12.12.﻿
22:10h﻿
Imali ste priliku da čitate kakvi samo nickovi postoje iza kojih se kriju imena lica koja koriste Skaj komunikaciju.
Aleksandar Mijajlović nije imao tai problem, kako se vidi iz naredbe SDT-a KTI - S br. 30/25.
On je sebi dao nadimak ACO.
Da, da.Što da zbunjuje protivnike?
I još dodao M.
Nije naveo ime oca, ali postoji matičar, pa ćemo ga dodati.
A što bi i krio ime. Od 1900kg kokaina, njegov dio je 8kg.
Trebao je da uloži 12,500 hiljada eura, jer mu je baš toliko nedostajalo, pa je htio ovako da pazari.
Pin 50IQOW je njegov, jer, kako piše u naredbi sa tog pina poslata je poruka "neće ovaj biti kod mene šest dana",pa od 18.02. do 25.07.2021 godine (što je sedam dana) nije poslata ni jedna poruka iz čega proizilazi osnovana sumnja da je Aleksandar Mijajlović lice koje je koristilo navedeni pin (strana 21, naredbe)
Kada se to poveże sa Skaj prepiskom lica A sa licem B (strana 20) gdje lice A piše "da vidim kod Aca može li... samo mi formuliši što da ga pitam", pa lice B formuliše pitanje i onda se odmah dokazuje tvrdnja tužilaštva da je Aco prihvatio kriminalni plan. Što je zakonski preduslov za članstvo u OKG.
Fino, a?
Pa sud odredi pritvor po tačkama 1,2,3,4.
Pa, tužioci krivi??
Ajte, molim vas.
Ko još u sudu ima vremena da čita tako obimne naredbe.
Lakše ovako.
Svi zadovoljni, duševno srećni i nasmijaniji.
A onda ja trebam kod potvrđivanja otpužnice, kad već Francuzi po zamolnici nijesu mogli da identifikuju Acov pin, pa je utvrđen službenom zabilješkom SDT-a (strana 19 naredbe) da objasnim tom istom sudu staru kinesku mudrost - kako voz koji kasni neće doći na vrijeme.
I to bezuspješno.

Ako voz koji kasni neće doći na vrijeme

Na magistralnom putu Bar–Virpazar, jutros oko 7.30 časova došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva putnička vozila.
Kako je saopšteno iz Uprave policije za Portal ETV, u udesu su povrijeđena tri lica, koja su sa lakšim povredama prevezena u Klinički centar Crne Gore.
– Do nezgode je došlo usljed kontakta dva vozila. Tri povrijeđena lica su transportovana u KCCG i nijesu životno ugrožena – naveli su iz Uprave policije.
Saobraćaj na ovoj dionici puta odvijao se otežano tokom uviđaja.

Saobraćajna nezgoda na putu Bar -Virpazar: Tri osobe povrijeđene

Požar koji se kasno sinoć dogodio u zgradi CIAK-a u industrijskoj zoni u mestu Gubaševo kod Zaboka stavljen je pod kontrolu i trebalo bi da u potpunosti bude ugašen tokom dana, izjavio je za Hinu u subotu komandir Javne vatrogasne jedinice Zabok Dražen Sinković. Mještanima koji žive na udaljenosti od oko jednog kilometra od požara savjetovano je da ne otvaraju prozore i vrata dok se ne utvrdi kvalitet vazduha, prenosi N1 Zagreb.
- Ima još aktivnog žara, tako da su vatrogasci na terenu i rade svoj posao. Požar je pod kontrolom i biće ugašen tokom današnjeg dana. Trenutno je na požarištu dvadesetak vatrogasaca. Kasnije će stići i dodatne snage - kazao je Sinković, ne želeći da nagađa o razlozima koji su doveli do požara, prenosi N1 Zagreb.
Tokom noći požar je gasilo oko 60 vatrogasaca sa pet vatrogasnih vozila.
Prema Sinkovićevim riječima, gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek zatražila je mjerenje kvaliteta vazduha od Nastavnog zavoda za javno zdravlje dr Andrija Štampar.
- Stanovništvo u okolini od jednog kilometra, a to znači dio opštine Veliko Trgovišće, dio grada Oroslavja i grada Zaboka, obavješteno je da ne otvaraju prozore dok se ne ispita kvalitet vazduha - rekao je vatrogasni komandir i dodao da prvi nezvanični podaci pokazuju da sa kvalitetom vazduha ne bi trebalo da bude problema.
Građanima stigle poruke upozorenja
Tokom noći brojni građani dobili su SMS poruku upozorenja na potencijalnu opasnost.
- Požar u skladištu CIAK-a u Zaboku, zatvorite prozore i ne približavajte se mjestu požara. Pratite uputstva nadležnih službi. Više na linku 112.hr/8NL - glasila je poruka Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske.

Požar u pogonu koje skladišti opasne materije u Hrvatskoj pod kontrolom

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: vazdusni-napad