Bojkot je izraz nezadovoljstva građana, odnosno izraz nezadovoljstva potrošača, ali je taj bojkot adresiran pogrešno, kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Udrùženja crnogorskih poslodavaca prof.dr Vasilije Kostić.
- Bojkot je targetiran pogrešno, operacionalizovan &nbsp;pogrešno. Kad kažem adresiran, odnosno targetiran, mislim da treba biti jasno da je Vlada odgovorna za poslovni ambijent i za način poslovanja u jednoj ekonomiji, i da je Vlada ta koja ima mehanizme, odnosno koja kreira ili stimulativni, ili destimulativni poslovni ambijent, ili ambijent koga karakteriše inflacija, ili koga karakteriše niska inflacija, kako god. U svakom slučaju Vlada je ta koja je trebala biti adresa, a da kad kažem da je loša opcionalizacija ili artikulacija kroz bojkot, to je zbog toga što bojkot šteti domaćoj ekonomiji, bojkot šteti domaćim preduzećima. Moramo biti svjesni da bojkotući preduzeća koja posluju na ovom tržištu, bez obzira da li su to strana, ili su domaća, mi time obaljujemo njihov ukupni prihod, što znači da im potenciramo troškove, sa potenciranjem troškova utičemo na povećanje budućih cijena. Biznis se ne pravi zbog bilo koga, biznis se pravi zbog profita, biznis ima sui generis, nešto što je instinkt samoodrživosti, i kad krene u zonu poslovnih gubitaka, odnosno u zonu neodrživosti on se gasi. Bojkot iz tog razloga &nbsp;nikako nije dobar način, ali treba razumjeti da je bojkot izraz opravdanog nezadovoljstva građana, odnosno opravdanog nezadovoljstva potrošača - rekao je Kostić.
Vlada ni na koji način ne može da se distancira od inflacije, smatra Kostić, i da se premijer kao građanin slaže sa bojkotom a premijer je isključivo odgovoran za ekonomsku politiku.
- Ja bih malo karikirao pa bih rekao ne možete 8 do 16h biti premijer, a posle 16h biti građanin- poručio je Kostić.
U posljednje dvije godine, podsjeća Kostić, Vlada je optuživala trgovce da su odgovorni za rast cijena, &nbsp;što je apsolutni nonsens.
- Mediji su davali prostora takvim izjavama, i ne samo od onih koji su dolazili iz Vlade, već i od onih koji su često bili nekompetentni, jer mediji su, ne svi, oni koji se vode viješću da je čovjek ujeo psa, a ne da je &nbsp;pas ujeo &nbsp;čovjeka. Mediji žele nešto što pobuđuje pažnju, trguju pažnjom, i onda su davali prostor često nekompetentnim ljudima, koji nijesu ekonomske struke da iznose proizvoljne tvrdnje i to bez ikakvog ustezanja. To je sve zajedno stvorilo jednu atmosferu nezadovoljstva, akumuliranog. Moramo razumjeti da se narod ne bavi ekonomijom, i da ne moraju u krajnjem slučaju da se bave ekonomijom, ni da znaju otkud to dolazi, ali u svakom slučaju ih pogađa rast cijena, i onda se stvorilo jedno pogodno tle da se onda neko sjeti da treba bojkotovati crnogorsku trgovinu jer je ona kao odgovorna za rast inflacije - naglasio je Kostić.
Potupuno se skreće pažnja sa ključnih stvari, a to je na koji način preduprijediti takvo stanje, a ne baviti se post festum, i da se problemi samo produbljuju.
- Pravo stanje stvari jeste da, i to je već više puta dokazano raznim ekonomskim analizama, i to su provjerljive činjenice, nije stvar pogodbe, i nije stvar da li jeste ili nije, postoje egzaktne analize, cifre, koje govore da je crnogorske ekonomija upravo zato što je izuzetno, ekstremno, uvozno zavisna, ona je pogodna za prelivanje svakog povećanja cijena u Evropi - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtWT56ZpxhBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kostić: Bojkot šteti domaćoj ekonomiji, šteti domaćim preduzećima

Protivnik sam programa Evropa sad 2, jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca &nbsp;prof. dr Vasilije Kostić.
Cijena struje nije socijalna kategorija, objašnjava Kostić, već je to ekonomska kategorija,to je roba, dodaje on, koja ima svoju cijenu koja se formira na, kako kaže, elektroenergetskom tržištu.
Bitno je da građani neće snositi sami trošak, kaže Kostić, da je tako shvatio poruku Vlade,da će se preko određenog broja kilovata, kako kaže, od strane Vlade subvencionirati to povećanje.
- Mi čitavo vrijeme imamo uticaj na cijenu struje i bavimo se njome kao socijalnom kategorijom, pa smo bili u prilici da vidimo prošle godine kako menadžment Elektroprivrede objavljuje kako on vodi brigu i račun o standardu građana i zbog toga ne povećava električnu energiju, iako bi po svojim imputima, troškovima ili prodajnoj cijeni to trebalo da se desi. Prvo, ono što je možda dobro u svoj ovoj stvari jeste to da je Vlada konačno odustala od tog koncepta da je cijena struje socijalna kategorija, nego da je to ekonomska kategorija i to dokazuje kroz ovo što su objavili &nbsp;da će subvencionirati povećanje električne energije. Regulatorni prihod, koji je odobrila Regulatorna agencija, je nešto što ukazuje da za time postoji potreba, inače da ne postoji potreba za time, imajući u vidu impute i cijenu poslovanja, i troškove poslovanja, onda naravno ne bi ni postojala potreba za tim regulatornim prihodom - rekao je Kostić.
Crnogorski građani su zainteresovani, poručuje Kostić, da imaju jednu elektroenergetsku kompaniju koja će ih, ističe on, na kvalitetan način snabdijevati električnom energijom i koja će biti, kako kaže, onakva kakva treba.
Ultimativna je &nbsp;izjava premijera Milojka Spajića, smatra Kostić, da neće biti rasta &nbsp;inflacije, i ona nema nikakvo utemeljenje, ističe on, ni u jednoj ekonomskoj teoriji, ili, kako kaže, ekonomskoj praksi.
- Apsolutno je nemoguće da bilo ko kaže, naročito imajući u vidu geopolitičke uslove koji vladaju u ovom dijelu Evrope, rat i nestašica i tako dalje, najave eskalacija sukoba, sve i da nema ekonomskih pomjeranja dovoljno je da ta geopolitička pomjeranja, ili tenzije utiču na ono što se zove tržište i na formiranje odnosa na tržištu. Apsolutno to ne može niko da kaže, a da pritom ozbiljno ne dovodi u zabludu one kojima to kaže - istakao je Kostić.
Sagavornik emisije E uživo kaže da ne želi podcijeniti dobronamjernost Vlade da želi da doprinese rastu standarda građana, dodaje on, kroz povećanje zarada, jer su godinama i decenijama, kako kaže, niska primanja.
- U ekonomiji postoje zakoni, vi morate prosto to da uradite na ekonomski definisan ili zasnovan način. Ukoliko to ne uradite u skladu sa ekonomskim pokazateljima, kategorijama, i ekonomskim zakonitostima, vi ćete sigurno proizvesti štetu. Ja sam protivnik tog programa (Evropa sad 2), jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti. Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro, to dobro će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše. Nažalost imamo kratko pamćenje i ne pamtimo ono što je bilo prije dva dana, tako da brzo zaboravljamo, ali kritikujući taj program i pišući o tome, ja sam notirao ključnu stvar, a to je da ne možete očekivati da gradite sistem na potrošnji a da pritom potpuno zanemarite produktivnost, to je prosto nemoguće. Da bi gledaocima bilo jasno, ne možete trošiti nešto što nijeste proizveli, a da to bude na dugoročan i održiv način. Jedno vrijeme možete da se zadužite i da iz zaduživanja pokrivate te stvari, ali na kraju i zaduženje ima svoj kraj - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kostić: Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro - to će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše

Vladu premijera Milojka Spajića u prvoj godini rada obilježile su ekonomske kontroverze, ocijenio je za Portal Analitika predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar Vasilije Kostić. 
Ipak, kao ključno obilježje dosadašnjeg mandata izdvaja program “Evropa sad 2” i sve što uz njega ide.
- Tu mislim na povećanje penzija, smanjenje doprinosa za Fond PIO koji ima za posljedicu eksponencijalni rat deficita tog fonda, povećanje stope PDV-a turizmu, povećanje i uvođenje akciza na proizvodnju vina - kaže Kostić.
Spajićevu Vladu, pored navedenog, kako ukazuje sagovornik Analitike, obilježava pad produktivnosti, pad domaće proizvodnje, pad izvoza i pad stranog investiranja, ali, suprotno očekivanom i visoko zaduženje države, rast uvoza kao i enorman rast potrošnje očekivano praćen visokom inflacijom. 
- Takođe, Vladu Milojka Spajića obilježava i drugi po veličini rast ekonomije u Evropi kao i povećanje kreditnog rejtinga zemlje, iako nije investicioni već spekulativni. Uz to, javne finansije djeluju stabilno i za sada se uredno servisiraju dospjele obaveze - barem one u koje javnost ima uvid - rezimira Kostić. 
Kako dodaje, ekonomske mjere koje donosi bilo koja Vlada u bilo kojoj zemlji trebale bi biti, prije svega, usmjerene na dugoročan i održiv ekonomski rast koji bi trebalo da rezultira prosperitetom. 
- A taj kvalifikativ se može dati kada se standard građana povećava na održiv način. Nikako drugačije - ističe Kostić.
Sagovornik Analitike napominje da u mnogo slučajeva nije tako, već Vlade imaju drugačiju agendu inspirisanu, prije svega, političkim interesom i opstankom na vlasti. 
- Rekao bih da ni ova Vlada nije izuzetak od drugih u tom pogledu. Preči su joj, po mom mišljenju, njeni interesi od dugoročnih potreba države za dinamičnim rastom i razvojem. Jer da nije tako, donosili bi sasvim drugačije odluke koje bi za posljedicu imale ostvarenje ciljeva dugoročnog razvoja društva. To znači mjere za unapređivanje institucionalne infrastrukture, mjere ka realizovanju strukturnih promjena, mjere na restrukturiranju crnogorske ekonomije i, prije svega, dugoročne mjere za smanjenje njene opasno visoke uvozne zavisnosti koja u uslovima sada već ozbiljnih globalnih pomjeranja, može imati dramatične posljedice po nas - upozorava Kostić. 
<h2>Evropa sad 2 krajnje rizičan program</h2>
Kako ističe, nasuprot tome, Vlada donosi odluke o povećanju gotovo svih vidova potrošnje i u cjelini se fokusirano bavi time kako da preraspodjelom onoga što imamo, uz dodatno zaduženje, poveća potrošnju građana računajući da će, kako pojašnjava, kroz model ekonomskog rasta na račun rasta potrošnje unaprijediti standard građana.
- Rekao bih da je program kojim se to želi postići – Evropa sad 2 – krajnje rizičan, a čitav model zasnovan na rastu potrošnje neodrživ. Ne možete u nedogled trošiti, a da pri tome ne stvarate veću novostvorenu vrijednost, kao što je sada slučaj. Ponavljam po ko zna koji put - održivog rasta niti napretka nema bez rasta produktivnosti. Potrošački model će nam se, prije ili kasnije, obiti o glavu - upozorava on. 
Upitan da prokomentariše da li se za 44. Vladu može reći da je populistička, odgovara da najprije treba definisati pojam populizma. 
- Ako je populizam rađenje u političkom interesu prije nego li u interesu građana i društva u cjelini – onda je svaka Vlada do sada bila populistička, neka manje, a neka više. Ipak, program koji može ozbiljno uticati na održivost sistema, a da pri tom ne razmatra njegov mogući kolaps je, mimo populizma još mnogo što šta drugo - zaključuje Kostić.

Kostić: Potrošački model će nam se prije ili kasnije obiti o glavu

Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu države, saopšteno je na pres konferenciji Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU), prenosi PR Centar. Generalni sekretar CUP Raško Konjević kazao je da je deficit radne snage goruća tema danas. - Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Raško Konjević"> </figure>  Autorka studije„Tržište rada – deficit radne snage i i analiza zapošljavanja stranaca“ i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici prof.dr Maja Baćović kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage. - Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se suočava s ovim problemom – slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - pojasnila je Baćović. Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal 2023. godine u EU pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage. - U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su značajno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović. Ukazala je da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi. - Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine - rekla je Baćović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Maja Baćović"> </figure>  Pojasnila je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, gdje je zaposlena većina radnika (oko 77 odsto). - Sektori poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva bilježe najveći rast zaposlenosti, ali i deficit radne snage, zbog čega Crna Gora uvozi radnu snagu iz drugih zemalja. Naša analiza pokazuje da Crna Gora već sada ima stvarni deficit radne snage, uprkos određenim kvantitativnim suficitima - istakla je Baćović. Kazala je da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovni-ka u radno sposobnom uzrastu. &nbsp;„Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih- rekla je Baćović. Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima. - Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - zaključila je Baćović. Autor studije i ekspert za pitanja migracija Bojan Bugarin kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage. - Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2.500 radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000. Dakle, sa 2.500 na 130.000. To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije suočavaju s ovim problemom. Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin. Podsjetio je da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu, uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i -Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo. &nbsp;„Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja, posebno iz Indije - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> </figure>  Istakao je da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou. - &nbsp;Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija - naveo je Bugarin. Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori. - Takođe, Crna Gora nema dovoljno diplomatsko-konzularnih predstavništava u afričkim i azijskim zemljama, što dodatno komplikuje proceduru dovođenja radnika iz tih država. Poslodavci su često primorani koristiti diplomatsko-konzularne predstavnike Srbije, što povećava troškove i usložnjava proceduru - pojasnio je Bugarin. Prema njegovim riječima, troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez troškova avionskog prevoza, smještaja i ishrane, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura. - Dakle, poslodavac se suočava sa visokim troškovima i dodatnim administrativnim preprekama. Postoji potreba da se ove procedure olakšaju, posebno u pogledu produženja radnih dozvola i viza. Nakon što radnik već provede godinu ili dvije u Crnoj Gori, sve naknadne procedure bi trebalo da budu pojednostavljene, jer su ti radnici već prošli odgovarajuće provjere - rekao je Bugarin. Istakao je da bi Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo da razmotre opciju da se omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje vize D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi značajno olakšalo proceduru i smanjilo troškove. - Takođe, uvođenje elektronske prijave radnika putem veb portala, koji bi omogućio komunikaciju između državnih organa, olakšalo bi -cjelokupan proces i ubrzalo postupak - naveo je Bugarin. Predsjednik CUP, &nbsp;prof.dr Vasilije Kostić ukazao je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage ili na nedostatak adekvatne radne snage. - Ponukani time htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Prema njegovim riječima, ovdje se više ne govori samo o činjenici da će Crna Gora imati deficit radne snage, koji je, kako je pojasnio, sada očigledan zbog strukturne nezaposlenosti ili nesklada između kvalifikacija radne snage i potreba tržišta. - Govorimo o eksponencijalnom rastu fizičkog nedostatka radne snage. Pitanje više nije samo kako ćemo nadoknaditi ovaj manjak, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić. Poručio je da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju. - Kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage. Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način - istakao je Kostić.

1084x550

Kreatori politika što prije da definišu mjere za rješavajanje problema deficita radne snage

PV portal objavio je informaciju da je, na prijedlog episkopa mileševskog Atanasija Sveti Sinod Srpske pravoslavne crkve izabrao u eparhijski savjet mitropolije mileševske tri nova člana. To su Dario Vraneš predsjednia opštine Pljevlja, Dragoljub Krezović, predsjednik odbora direktora AD Rudnik Uglja Pljevlja i Milinko Gazdić predsjednik crkvenog odbora hrama na Gukama.
Mandat novoizabranih članova traje pet godina.&nbsp;
Novoizabrani članovi savjeta obećali su Atanasiju da će uložiti maksimalne napore da unaprijede odnose Opštine Pljevlja i Srpske pravoslavne crkve, prenosi Antena M.

U eparhijski savjet Mitropolije mileševske izabrani predsjednik opštine Pljevlja i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja

Francuski predsjednik Emanueal Makron kazao je da bi ta zemlja u junu mogla da prizna Palestinu, a da bi zauzvrat neke bliskoistočne države mgole da priznaju Izrael.
- Moramo da krenemo prema priznavanju (palestinske države). I tokom sljedećih nekoliko mjeseci ćemo to učiniti. Ne radim to da bih nekome udovoljio. Učiniću to jer će u nekom trenutku to biti pravično- rekao je Makron na televiziji France 5.
Dodao je da želi da sudjeluje u kolektivnoj dinamici, što bi takođe omogućilo onima koji brane Palestinu da zauzvrat priznaju Izrael, nešto što mnogi od njih ne čine- dodao je Makron.
Iako je Palestinu priznalo skoro 150 zemalja, većina zapadnih sila to nije učinila, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Japan. Među zemljama koje ne priznaju Izrael su Iran, Sirija, Jemen i Saudijska Arabija.
- Naš je cilj da u junu, zajedno sa Saudijskom Arabijom, predsjedavamo konferencijom na kojoj bi mogli finalizovati plan recipročnog priznavanja- rekao je Makron.

Markon: Francuska bi u junu mogla da prizna Palestinu

Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.
EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.
Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.
Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

Ambasador Izraela u Etiopiji Avram Niguse izbačen je ove nedjelje sa jednog sastanka pod okriljem Afričke unije, potvrdio je danas jedan izraelski zvaničnik, a to je prethodno rekao i sam ambasador. 
 
Sastanak je bio posvećen obilježavanju genocida u Ruandi, a do izbacivanja izraelskog ambasadora došlo je na inicijativu predsjedavajućeg Komisije Afričke unije Mahmuda Jusuga, rekao je AP-u zvaničnik jevrejske države koji je tražio da ostane anoniman jer nema odobrenje da daje izjave novinarima.
- Novi predsjedavajući Komisije Afričke unije odlučio je da uvede antiizraelske političke elemente- rekao je juče ambasador Niguse preko društvenih mreža i dodao da to „otkriva fundamentalno nerazumijevanje istorija ruandanskog i jevrejskog naroda“.
Niguse je napisao da ga je na konferenciju pozvala Ruanda.
Jedan diplomata Afričke unije rekao je danas da je izraelski ambasador izbačen jer jevrejska država više nema status posmatrača u ovoj panafričkoj organizacijiu sa sjedištem u Adis Abebi, glavnom gradu Etiiopije. I ovaj zvaničnik je tražio anonimnost jer nema dozvolu da daje izjave novinarima.

Ambasador Izraela izbačen sa skupa koji je posvećen genocidu u Ruandi

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: vasilije-kostic