Unija poslodavaca (UPCG) ukazala je na sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, predlažući da se obezbijedi njegova odložena primjena, odnosno moratorijum, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom.
&nbsp;U prostorijama UPCG danas je održan sastanak sa licenciranim organizatorima obrazovanja odraslih, povodom donošenja novog Pravilnika o načinu i postupku provjere znanja, vještina i kompetencija u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije, koji je stupio na snagu 2. novembra.
&nbsp;- Na sastanku je istaknuto da novi Pravilnik sadrži niz odredbi koje predstavljaju značajne biznis barijere za preudzeća koji se bave organizovanjem obrazovanja odraslih, odnosno za obrazovne ustanove kod kojih se, u skladu sa zakonskom regulativom, realizuju programi obrazovanja odraslih koji vode sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, ključnih vještina, kompetencija i znanja iz različitih oblasti-rekli su iz UPCG.
&nbsp;Na sastanku je konstatovano da privreda podržava modernizaciju sistema stručnih kvalifikacija i unapređenje kvaliteta obrazovanja, ali da smatra da je za uspješnu primjenu propisa potrebno obezbijediti prelazni period i dodatne konsultacije.
&nbsp;- Stoga su se saglasili da je neophodno obezbijediti odloženu primjenu Pravilnika, odnosno moratorijum na isti, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Oni smatraju i da je neophodno formirati radno tijelo sastavljeno od predstavnika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ispitnog centra, kao i predstavnika privrede, kako bi se zajednički razmotrila sporna pitanja i definisala rješenja koja će doprinijeti efikasnoj i održivoj primjeni propisa.
- Učesnici sastanka su se složili da će se zvanično obratiti Ministarstvu, uz detaljno obrazloženje ključnih problema i konkretne predloge za njihovo rješavanje- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UPCG: Sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija

Unija poslodavaca (UPCG) očekuje da će Ustavni sud ocjenom ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini staviti tačku na taj postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode, saopšteno je iz Unije poslodavaca.
- UPCG očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju naše inicijative, podnijete još 2019. godine, staviti tačku na taj šestogodišnji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz UPCG su poručili da pitanje (ne)radne nedjelje prevazilazi trgovinu i da je riječ o principima slobodnog tržišta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta.
&nbsp;- Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i pokušaja da zajedno sa socijalnim partnerima - Vladom i sindikatom, riješimo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta- zaključuje se u saopštenju UPCG.

500x500

1250x600

1084x550

UPCG: Očekujemo da Ustavni sud utvrdi da je uvođenje neradne nedjelje neustavno

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) pozdravila je najavljene izmjene seta zakona koje će omogućiti efikasniji inspekcijski nadzor nad neregistrovanim djelatnostima, posebno onima koje se obavljaju u privatnim stanovima i drugim neprijavljenim prostorima.
Iz UPCG podsjećaju da su godinama ukazivali na potrebu da se represivne mjere usmjere na neregistrovane subjekte, koji posluju potpuno „na crno“ – bez zakonske registracije, fiskalnih obaveza, učešća u poreskom sistemu i van radno-pravnih okvira.
- Umjesto da se inspekcijski nadzor i represivne mjere dominantno usmjeravaju prema onima koji posluju legalno i transparentno, godinama smo tražili da se konačno fokus stavi na one koji izbjegavaju sve zakonske obaveze - poručuju iz Unije.
Oni naglašavaju da su se kontinuirano zalagali da se povećanje budžetskih prihoda od privrede ostvaruje kroz širenje poreske baze, a ne povećavanjem nameta registrovanim preduzećima, što je, kako ocjenjuju, često bio slučaj u prethodnom periodu.
Najavljene zakonske izmjene ocjenjuju kao konkretan i pozitivan korak, uz uslov da se propisi dosljedno i ujednačeno primjenjuju u praksi.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu privrede i konkurencije. Riječ je o nužnim promjenama u mentalitetu, poslovnoj i potrošačkoj kulturi koje moramo zajedno razvijati ukoliko želimo ukupan društveni napredak - zaključuje se u saopštenju UPCG.

UPCG pozdravlja najavljene izmjene zakona: Fokus inspekcija na neregistrovane djelatnosti

Unija poslodavaca (UPCG) pozdravila je pokretanje postupka ocjene ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kao i činjenicu da se nakon skoro šest godina izvjesno ide ka rješenju pitanja od značaja za trgovačku i turističku privredu.
- Nijesmo iznenađeni time što je Ustavni sud na ovakav način vrednovao argumentaciju koju smo objedinili Inicijativom za ocjenu ustavnosti koju smo podnijeli 2019. godine, budući da je predmetni član 35a sporan iz više razloga - naveli su iz UPCG.
Oni vjeruju da će pokretanje postupka socijalni partneri, odnosno sindikati i Vlada, doživjeti kao povod da se kroz razgovor dođe do trajnog i održivog rješenja u vezi sa tim pitanjem.

UP: Nakon skoro šest godina ide se ka rješenju

Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, u Uniji poslodavaca Crne Gore pozivaju ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledaju širu ekonomsku i društvenu sliku u razgovaru o ovom i sličnim pitanjima. 
Crnogorska ekonomija se, kako su ukazali, već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu smatraju da će jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imati suprotne efekte od onih koji se žele postići - pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija.
- Unija poslodavaca Crne Gore ne osporava potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom flaksibilnošću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepeka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju - naveli su oni.
Napominju da uslovi rada u Crnoj Gori koji su propisani Zakonom o radu i drugim propisima nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama, a u kontekstu teme radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od našeg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena.
- Zato, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlažemo da se fokus usmjeri ka oblastima u kojima je kašnjenje reformi izuzetno izraženo poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja i mnogih drugih - istakli su u Uniji poslodavaca.
Važno je, cijene oni, napomenuti da faktički rad kraći od 40 sati sedmično, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori.
- Te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate - dodali su oni.
Stoga, kažu da vjeruju da bi ovaj trend trebalo njegovati i afirmisati ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju.

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Poslovni ambijent u Crnoj Gori je napredovao poslednjih godina, ali pred privredom još uvijek stoje ozbiljni izazovi, zbog čega je ključno omogućiti jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja kako bi se stvorili stabilni temelji za održiv razvoj i ulazak u Evropsku uniju (EU).
To je ocijenio predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Slobodan Mikavica u prvoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Unapređenje poslovnog ambijenta i uloga poslovnih asocijacija“, a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada.
Mikavica je, govoreći u aktulnom stanju poslovnog ambijenta, istakao da su reforme poput fiskalizacije značajno unaprijedile poslovno okruženje.
Posebno je ukazao na važnost subvencionih programa za zapošljavanje, proizvodnju i poljoprivredu, koji su, kako smara, zajedno sa liberalizacijom u izdavanju građevinskih dozvola, doprinijeli smanjenju nezaposlenosti i snažnom razvoju građevinskog sektora.
- Sve ove mjere doprinijele su ekonomskom rastu, ali procesi nisu dovoljno brzi. Privrednici ne traže povlastice. Tražimo jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja. U takvim uslovima rezultati dolaze sami od sebe - rekao je Mikavica.
Analizirajući ključne izazove, Mikavica je naveo da je UPCG kroz dokument Biznis Agenda 2025 identifikovala deset ključnih biznis barijera, među kojima je kao najvažnije izdvojio nedovoljnu efikasnost javne uprave, loš regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, nepovoljne uslovi za finansiranje biznisa i sivu ekonomiju.
Naglasio je značaj reforme javne uprave, ističući da je njena optimizacija ključna.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da oko 23,7 odstosvih zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnoj upravi. Kada uračunamo i neformalne oblike rada, svaki treći zaposleni dolazi iz javnog sektora. To je, prema svim međunarodnim standardima, prevelik broj - kazao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, toliki aparat opterećuje budžet i usporava razvoj, a rješenje vidi u sveobuhvatnoj digitalizaciji javne uprave.
- Svi podaci moraju biti objedinjeni na jednom e-portalu. Ne smijemo više gubiti vrijeme noseći papire od institucije do institucije. Digitalizacija znači brže procedure, veću transparentnost i manje prostora za korupciju - objasnio je Mikavica.
Ocijenio je da je zakonskom regulativom, potrebno jače zaštiti zviždače, kao i unaprijediti &nbsp;sistem javnih nabavki.
- Iako su uvođenjem elektronskog portala napravljeni pomaci, konkurentnost je i dalje slaba, a naslijeđene barijere iz prethodnih sistema i dalje guše tržište - naveo je Mikavica.
Na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine, Mikavica je kazao da privrednici aktivno uče od evropskih partnera, ali da još uvijek postoji niz ozbiljnih slabosti.
- Privrednici su uglavnom spremni. Međutim, država mora obezbijediti stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. Potrebno je jasno znati koje zakonske obaveze nas čekaju, bez retroaktivnog mijenjanja pravila. Pokušaj uvođenja retroaktivnog oporezivanja ekstraprofita bio je potpuno pogrešan signal investitorima - naglasio je Mikavica.
On je upozorio i na uticaj politike na poslovni ambijent.
- Da bismo imali profesionalnu, efikasnu javnu upravu, moramo je depolitizovati. Potrebno je da kriterijumi rada, znanja i rezultata budu jedini mjerilo za izbor i ocjenu državnih službenika. Tek tada možemo govoriti o stvaranju pravog tržišta i privlačenju ozbiljnih stranih investicija - istakao je Mikavica.
Poručio je da je ekonomski razvoj jedini garant boljeg života za građane Crne Gore i da se svi napori društva moraju usmjeriti ka stvaranju zdravog, modernog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
Mikavica je ocijenio da Crnoj Gori hitno treba jasna i sveobuhvatna strategija razvoja, naročito u ključnim sektorima poput turizma, kako bi se postojeći prirodni resursi valorizovali na održiv i planski način.
- Moramo znati šta želimo da gradimo na određenim djelovima teritorije – gdje stanove, gdje kondo-hotele, a gdje očuvati prirodna bogatstva kao nacionalnu vrijednost - kazao je Mikavica, ističući da je neophodan politički, ekonomski i stručni konsenzus oko ovih pitanja.
Prema njegovim riječima, postojanje jasnih strateških planova omogućava veću transparentnost u privlačenju investitora, smanjuje mogućnosti privilegovanih odluka i otvara prostor za učešće domaćih kompanija u razvoju države.
Ukazao je na potrebu da Crna Gora zadrži zemljište u vlasništvu svojih građana i da strane investicije usmjerava u sektore kao što su IT industrija i poljoprivreda, a ne samo u prodaju nekretnina.
Govoreći o socijalnom dijalogu, Mikavica je naglasio da je UPCG prepoznata kao reprezentativna poslodavačka organizacija od strane Međunarodne organizacije rada (ILO) i da redovno učestvuje u procesima donošenja odluka kroz Socijalni savjet.
Pohvalio je saradnju sa međunarodnim partnerima, posebno sa ILO-om, koja pruža dragocjenu podršku u usmjeravanju razvoja crnogorskog društva.
Uprkos naporima socijalnih partnera, Mikavica je ukazao na problem političkog ignorisanja dogovorenih rješenja.
- Jedan o primjera je i neusvajanje inicijative o izjednačavanju starosne granice za odlazak u penziju u javnom i privatnom sektoru na 67 godina, iako je taj prijedlog usvojen na Socijalnom savjetu - rekao je Mikavica.
Podsjetio je na inicijativu UPCG za izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone uz odgovarajuće nadoknade za zaposlene.
- I pored dogovora sa sindikatima, predlog još nije stavljen na glasanje u Skupštini, što vidimo kao rezultat političkih kalkulacija - naveo je Mikavica.
Odgovarajući na pitanje kako su migracije uticale na ekonomiju, Mikavica je kazao da su ekonomski razlozi tek treći po važnosti među motivima zbog kojih građani napuštaju Crnu Goru.
- Poslovni ambijent, sigurnost u društvu i mogućnosti za profesionalni razvoj su ključni faktori za ostanak ljudi - istakao je Mikavica, upozoravajući da država mora aktivno djelovati kako bi zaustavila unutrašnje migracije i podstakla povratak iseljenika.
Upozorio je i na značajne promjene koje je izazvao priliv stranog stanovništva, posebno iz Rusije, Ukrajine i Turske, ukazujući na potrebu strateškog planiranja demografskih tokova i zaštite nacionalnih interesa.
- Ne možemo ove promjene prikazivati kao privremene turističke boravke. Moramo ozbiljno analizirati benefite i potencijalne izazove koje nosi masovni dolazak stranaca - jasan je Mikavica.
Komentarišući aktuelno pitanje o stranim investicijama, Mikavica je ocijenio da iako su strane investicije značajno transformisale crnogorsku ekonomiju od obnove nezavisnosti, a da je posljednjih godina primjetan pad ulaganja u realni sektor, uz naglašeni rast investicija u nekretnine.
- To jeste kratkoročno korisno, ali dugoročno, održivi rast zahtijeva fokus na proizvodne i inovativne sektore - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, kompanije iz Europske unije neće doći u neku državu ukoliko ne imaju jasnu viziju šta su njihove obaveze, šta mogu da planiraju i kakvi su rezultati njihovog poslovanja u Crnoj Gori.
- S druge strane, očigledno je da su ostali mnogi koji imaju određene barijere u tom dijelu. Da ne kažem reketiranje, teška je to riječ bez dokaza, ali na određeni način su neki ustupci od njih možda bili traženi, a oni su možda bili spremni da ih premoste. Činjenica da još uvijek nemamo kvalitetne investitore iz EU ne ide nam u prilog. To znači da još uvijek nešto nije kako treba - upozorio je Mikavica.
Smatra da nam nisu potrebni privilegovani investitori.
- Mislim da bi se, u jednakim uslovima kakve nudimo stranim kompanijama, mogao naći i domaći kapital, bilo onaj koji je trenutno angažovan u inostranstvu, bilo štednja građana koja iznosi oko tri milijarde eura i nalazi se u bankama - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, to je ogroman kapital koji, kroz kvalitetne projekte, može postati interesantan domaćem stanovništvu, da ga, kako je rekao, umjesto u bankama po minimalnim kamatnim stopama, „plasira kroz projekte o kojima se govori, ili recimo u izgradnju autoputa koji se može realizovati putem koncesije.“
- Dakle, stvaranje poštenog i fer ambijenta za poslovanje je neophodno, kako za privlačenje kvalitetnih investitora, tako i za aktiviranje domaćih resursa. Zašto pravimo razliku kada kažemo „kvalitetni“, kao da ovi drugi nisu kvalitetni? Ne, i oni dolaze s kapitalom. Ali kada imate investitore iz država koje su decenijama uređene, oni ne donose samo kapital – oni donose standarde. Donose i određene uslove za svoje zaposlene, koji su uglavnom lokalno stanovništvo, uključujući segmente koje do sada nismo imali, ili poboljšanja za same radnike - istakao je Mikavica.

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona, navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, koju je pripremila Unija poslodavaca (UPCG).
 
 - U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta kako bi postao uticajniji i transparentniji u kreiranju politika, uz obavezno učešće visokih predstavnika Vlade i davanje mišljenja o svim zakonima iz svoje nadležnosti - navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, kojom se identifikuju prioritetne oblasti reforme, radi unapređenja poslovnog ambijenta, rasta i konkurentnosti preduzeća u narednih pet godina.
 
 Taj dokument je UPCG pripremila uz podršku Međunarodne organizacije rada, prenosi PR Centar.
 
 - Događaj na kojem smo predstavili Biznis agendu 2025, potvrdio je važnost dijaloga između privrede i donosioca odluka, čime je dodatno naglašena ključna uloga UPCG u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta. Tokom ovog događaja pokrenute su važne teme iz ove oblasti, koje su podstakle dalje konstruktivne diskusije o ključnim pitanjima i mogućim rješenjima za unapređenje poslovnog ambijenta - saopšteno je iz UPCG.
 
 Kada je u pitanju jačanje socijalnog dijaloga i kolektivno pregovaranje, u preporukama se navodi da je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona.
 
 - Jačanje Socijalnog savjeta zahtijeva sveobuhvatnu reformu kako bi se povećao njegov uticaj i osigurala veća transparentnost u donošenju odluka. Ovo uključuje formalno imenovanje predstavnika Vlade na visokom nivou (ministara ili visokih zvaničnika) za članove Savjeta iz ključnih oblasti njegovog mandata. Socijalni savjet bi trebalo da bude obavezan da daje mišljenje o svim zakonskim aktima iz svog djelokruga - navodi se u dokumentu.
 
 Ocijenjuje se da je jačanje ljudskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta Sekretarijata Socijalnog savjeta ključno za izgradnju djelotvornog socijalnog dijaloga na nacionalnom nivou.
 
 - Dobro opremljen Sekretarijat će podržati procese donošenja politika i zakona kroz kreiranje politika zasnovanih na dokazima o ključnim pitanjima poslovanja kao što su zelena tranzicija, digitalizacija i zdravlje i sigurnost na radu. Proširenje njegovih analitičkih kapaciteta omogućiće visokokvalitetne studije o zakonodavnim reformama sa značajnim uticajem na poslovanje, kao što su fleksibilnost trgovinskih propisa, reforma zapošljavanja i unapređenja u radu centara za socijalni rad, između ostalog - navodi se u preporukama.
 
 U dokumentu se ističe da je potrebno zaštititi i ojačati položaj socijalnih partnera, ali i podstaći socijalni dijalog na lokalnom nivou osnivanjem lokalnih socijalnih savjeta.

UPCG: Osnažiti Socijalni savjet da bude uticajniji u kreiranju politika

Vizija Vlade je da nastavi da smanjuje poresko opterećenje na svim nivoima, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da država nije tu da opterećuje građane i privredu.
- Državni aparat treba da je što manji, efikasan i da se digitalizuje maksimalno. Naša poreska filozofija je ta da hoćemo da podsticaj privrede i države ujedinimo. Kad privreda ima velike prihode i država da ima velike prihode - kazao je Spajić na panelu u okviru foruma Biznis agenda 2025, koji je organizovala Unija poslodavaca (UPCG).
On je na panelu pod nazivom Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta: održivost, konkurentnost i inovacije, rekao da su programske reforme Evropa sad 1 i 2 bile značajne, jer su se država i privreda borile za isti cilj.
- Nekada je plaćanje poreza toliko teško i nije jednostavno platiti porez u Crnoj Gori. Da mene sad pitate kako se plaća porez, za neke od poreza ne bih znao. To su procedure i procedure i neka papirologija. U Singapuru, ja sam plaćao poreze sa tri klika. To je toliko jednostavno bilo da vas je sramota da ne platite porez. To treba Crna Gora da uradi - poručio je Spajić.
On je dodao da se slaže sa svih deset preporuka UPCG koje treba da doprinesu da Crna Gora bude konkurentnija i da ponudi povoljniji poslovni ambijent. On je rekao i da su u Vladi svjesni svih nedostataka državne uprave.
- Evropske intergracije za nas znače prvenstveno veliku stvar zbog velikog tržišta Evropske unije (EU) i zbog podsticanja trižišne ekonomije. Za male ekonomije, hiljadu puta veće tržište je nešto što je najbitnija stvar - kazao je Spajić.
On je naglasio da su bitne i diversifikacija ekonomije, infrastruktura i poreski ambijent.
- Mi i dalje prilagođavamo poreski sistem našoj privredi. Trenutno je crnogorska privreda jedna od najrasterećenijih u Evropi. Poresko opterećenje rada je 11 odsto na minimalnu zaradu, a 15 ili 16 odsto na prosječnu. U Evropi je prosjek nekih 35-40 odsto - precizirao je Spajić. 
 
On je naveo da je veoma bitna i komunikacija između privrede, Vlade i sindikata, i da će na tome insistitrrati i u budućnosti. 
 
Generalna sekretarka UPCG, Suzana Radulović, kazala je da su se problemi u crnogorskoj privredi prethodnih godina nagomilavali i da navedenih deset preporuka, koje je dala ta poslodavačka asocijacija, ne predstavlja samo broj, već je stvar mnogo složenija.
- Potrebno je uvezivanje svih institucija i segmenata društva, kako bi se stvari rješavale, počevši od regulatornig okvira, pa preko borbe protiv sive ekonomije - saopštila je Radulović.
Ona je navela da ne postoji precizna metodologija, ni kod nas, ni u svijetu, koja može da izmjeri nivo sive ekonomije, ali da su neki podaci pokazali da se ona u Crnoj Gori kreće između 30 i 35 odsto.
- To je cifra koja treba da nas zabrine, kolika su tu sredstva ostala neoporezovana. Ništa suštinski nije preduzeto i time se šalje poruka privredi da država to na neki način toleriše - dodala je Radulović.
Istraživanje UPCG je, kako je podsjetila, pokazalo da nešto oko 60 odsto kompanija trpi štetne posljedice tolerisanja neformalne ekonomije, kao i da 70 odsto građana koristi usluge onih koji su poluregistrovani ili neregistrovani.
Izvršni direktor Čikoma, Vladan Tabaš, kazao je da je digitalna transformacija u Crnoj Gori danas neprihvaćena i nejasno shvaćena.
On je naveo da postoji dobra Digitalna strategija, ali da su česte promjene u političkom i društvenom životu, u prethodnom periodu uticale na to da se akcioni planovi ne ispunjavaju.
- Imamo dobre preduslove u telekomunikacionoj infrastrukturi i digitalnim servisima, ali je potreban širi društveni konsenzuz. ICT sektor je u ogromnom rastu i razvoju i možemo biti ogroman pokretač, ali nijesmo - rekao je Tabaš.
On je poručio i da je potrebna potpuna reforma poreskog sistema i da informatika to može da prati i da pomogne.
Direktor za odnose sa Vladom u Porto Montenegru, Predrag Leković, kazao je da je dobro da Vlada razumije koji su to strukturni problemi, posebno u turizmu, i da radi na njihovom rješavanju.
- 2030. godina je več sjutra. Ako danas počinjemo da se pripremamo za 2030, onda je to kasno - poručio je Leković.
On smatra da je bitno da Vlada u narednom periodu stvori dobru strategiju razvoja.
- Vlada mora donijeti neke hrabre odluke i Crna Gora mora biti konkurentna kao država - rekao je Leković.
On je poručio da je borba protiv sive ekonomije investicija, jer je to nešto što se vraća u korist građana i privrede.
Spajić je na pitanje da li je stvoren takav ambijent da je javni sektor primamljiviji od privatnog, u smislu zapošljavanja, odgovorio da je on protiv neselektivnog povećavanja bruto zarada u javnom sektoru, dok selektivno povećavanje ima smisla.
On je objasnio da je politika Evrope sad 1 bilo povećanje neto zarade kroz smanjenje poreskog opterećenja.
- Na taj način su povećanja bila distribuirana ravnomjerno, nijesmo favorizovali javni sektor u odnosu na privatni. Međutim, između Evrope sad 1 i 2 postojao je jedan vakuum, koji je iskoristio to da neselektivno poveća bruto zarade u javnom sektoru. Privatni sektor je morao da diže bruto zarade, a dizanjem bruto zarada vi dižete trošak svog poslovanja, a na koga ćete da prebacite taj trošak poslovanja - pa naravno na potrošače, i ko je napravio inflaciju onda - pitao je Spajić.
On se osvrnuo na analizu Ekonomskog fakulteta, koja je pokazala da je Evropa sad 1 imala uticaja na inflaciju.
- To je sramotna analiza i tražiću da popričam sa svim ljudima koji su radili tu analizu - kazao je Spajić i dodao da se moraju pronaći pravi razlozi inflacije.
Kada je riječ o pristupu privrede finansijskim sredstvima, Spajić je odgovorio da tu postoje dvije institucije koje rade u olakašavanju tog cilja – Kreditno-garantni fond i Rzavojna banka.
- Nama je Razvojna banka komplement privatnim bankama. Ono što privatne banke ne mogu, ili ne žele da rade, Razvojna banka može. Razvojna banka treba da prati razvojnu politiku Crne Gore. Razvojna banka je ono što je falilo Crnoj Gori sve ove godine i što je falilo privredu da gurne prema mnogo agresivnijem zapošljavanju i investiranju - rekao je Spajić.
Radulović je navela da su sa velikim odobravanjem dočekali formiranje te dvije institucije.
- Ove dvije institucije mogu da budu pokretačka snaga, uz poslovne banke. Podrška države u ovom smislu je jako bitna i trebalo bi da doprinese da se kreiraju neke bolje kreditne linije koji će biti podrška biznisu - zaključila je Radulović.

Spajić: Sramotna analiza Ekonomskog fakulteta, vizija Vlade da nastavi da smanjuje poresko opterećenje

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić održali su danas sastanak s predstavnicima Unije poslodavaca s ciljem unaprjeđenja sistema socijalne i dječje zaštite kroz izradu novog zakonskog okvira, saopšteno je iz MSSD.
- Na sastanku su razmatrane odredbe novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koje se odnose na naknadu za roditeljsko odsustvo s posebnim naglaskom na usklađivanje socijalnih politika s tržištem rada, poboljšanje podrške porodicama i definisanje uloge poslodavaca u tom procesu- navodi se u saopštenju.
Ministar Gutić istakao je da je izrada modernog i održivog zakona prioritet Ministarstva, s ciljem obezbjeđivanja efikasnije i pravičnije zaštite djece, porodica i drugih socijalno ugroženih grupa.
- Otvoreni dijalog sa svim relevantnim akterima, uključujući i poslodavce, ključan je za izgradnju sistema koji će odgovarati potrebama građana i biti u skladu s evropskim standardima- naglasio je ministar.
Ministarka Nišić je naglasila značaj međuresorne saradnje u kreiranju politika koje će omogućiti bolje uslove rada i socijalnu sigurnost zaposlenih.
- Poslodavci su važan partner u ovom procesu, jer upravo kroz njihovu ulogu na tržištu rada možemo osigurati integrisan i funkcionalan sistem socijalne zaštite- poručila je ona.
Predstavnici Unije poslodavaca izrazili su spremnost da aktivno učestvuju u daljem procesu izrade zakona, ukazujući na potrebu balansiranja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite i radnih odnosa sa jedne i ekonomske održivosti sa druge strane.
Sastanak je zaključen dogovorom o nastavku dijaloga na pripremi novog zakonskog rješenja, uz uvažavanje stavova svih zainteresovanih strana.

Gutić i Nišić sa predstavnicima Unije poslodavaca: fokus na usklađivanju socijalnih politika sa tržištem rada, i naknadama za roditeljsko odsustvo

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) raspisala je konkurs za dodjelu godišnjih nagrada u oblasti društveno-odgovornog poslovanja, a poziv je otvoren do 16. januara 2025.
Na konkurs, pod nazivom „UPCG nagrade za DOP 2024“, pravo učešća imaju svi privredni subjekti koji su registrovani u Crnoj Gori.
Prema propozicijama konkursa, nagrade se dodjeljuju za uspješnu praksu društveno-odgovornog poslovanja u oblastima: Briga za zaposlene, briga za životnu sredinu i briga za zajednicu.
- Zainteresovana preduzeća mogu aplicirati kako za ove, tako i za Veliku nagradu koja se uručuje privrednom subjektu koji je principe društveno-odgovornog poslovanja inkorporirao u sve tri oblasti. Na konkurs je moguće prijaviti maksimalno tri projekta (po svakoj oblasti), uz uslov da nijesu završeni prije 1. januara 2024. godine - precizirano je u saopštenju.
Kao i prethodnih godina, glavni kriterijumi za dodjelu nagrada su održivost, inovativnost i ostvareni uticaj na sve uključene strane.
Dodjela je, kako se navodi u saopštenju, aktivnost koju Unija poslodavaca realizuje od 2014. sa ciljem promocije dobrih primjera društveno-odgovorne prakse, kao i preduzeća koja takvu praksu primjenju.
Svečana ceremonija dodjele će, kako su najavili iz Unije poslodavaca, biti održana početkom naredne godine, o čemu će javnost pravovremeno biti obaviještena.

Raspisan konkurs za godišnju nagradu u oblasti društveno-odgovornog poslovanja

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: unija-poslodavaca-crne-gore