Ukidanjem člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je bila propisana neradna nedjelja, zaposleni u trgovini nijesu izgubili nijedno pravo, poručila je šefica Sektora za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore, Rumica Kostić.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kostić je podsjetila da zaposleni i dalje imaju pravo na slobodan dan, definisan broj radnih sati i uvećanje zarade, što je regulisano Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023. godine.
- Ukidanjem člana 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je ukinuta neradna nedjelja zaposleni nije izgubio nijedno pravo, jer i dalje ima pravo na slobodan dan, broj radnih sati i uvećanje zarade koje su regulasane Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023.godine koji garantuje uvećanje dnevnice za rad nedjeljom od 80 odsto - rekla je Kostić.
Govoreći o odluci Ustavnog suda da poništi član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, Kostić je kazala da je riječ o potvrdi stava koji Unija poslodavaca zagovara godinama.
Ustavni sud je poništio član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ukidanje neradne nedjelje, što je, kaže Kostić, potvrda onoga što je Unija poslodavaca zagovara sve vrijeme, da se &nbsp;ekonomske i socijalne politike ne mogu voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila.
Kostić je pojasnila da objavljivanje odluke u Službenom listu ne znači obavezu rada nedjeljom za sve trgovce.
- U onom trenutku kada se objavi u Službenom listu ne znači da je trgovac obavezan da radi nedjeljom, već zapravo ostavlja slobodu i pravo trgovcu da odluči saglasno svojim kapacitetima, mogućnostima i u dogovoru sa zaposlenima da li će raditi ili ne - rekla je Kostić.
Podsjetila je da je Unija poslodavaca još 2019. godine podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji, smatrajući da se takvim rješenjem narušavaju sloboda preduzetništva i jednakost pred zakonom.
- Ono što se u međuvremenu dešavalo je to da su socijalni partneri razgovarali o ovoj temi i došli do nekog kompromisnog rješenja, jer se upravo ovakva odluka očekivala, da li je ona mogla biti ranije - svakako je mogla, ali je bila za pretpostaviti - zaključila je Kostić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kostić: Ekonomske i socijalne politike ne mogu se voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila

Unija poslodavaca izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog blokada graničnih prelaza od strane Udruženja međunarodnih prevoznika tereta. Napominju da zbog blokade granica i nemogućnosti da roba izađe iz zemlje, države Balkana trpe direktnu štetu, a procjenjuje se da ona iznosi oko 100 miliona eura. 
- Ovakve aktivnosti direktno ugrožavaju privredu, proces snadbijevanja i samim tim poslovanje velikog broja kompanija - navedeno je u saopštenju Unije poslodavaca.
Prema njihovim riječima, legitimni zahtjevi svih učesnika u privrednom sistemu potebno je rješavati kroz dijalog i institucionalne mehanizme, pa je Unija poslodavaca pozvala Vladu i nadležne institucije da što prije pristupe rješavanju ovog problema. 
 
- Uvažavanje prava na protest je legitimno, ali do granica koje čuvaju privredu i ne nanose štetu cjelokupnoj ekonomiji i građanima. Blokada granica kao vid izražavanja nezadovoljstva ima negativne posljedice i dugoročno narušava poslovni ambijent i reputaciju Crne Gore kao pouzdanog ekonomskog partnera - poručuju u Uniji poslodavaca.

1250x600

1084x550

UP: Šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura

Unija poslodavaca (UPCG) ukazala je na sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, predlažući da se obezbijedi njegova odložena primjena, odnosno moratorijum, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom.
&nbsp;U prostorijama UPCG danas je održan sastanak sa licenciranim organizatorima obrazovanja odraslih, povodom donošenja novog Pravilnika o načinu i postupku provjere znanja, vještina i kompetencija u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije, koji je stupio na snagu 2. novembra.
&nbsp;- Na sastanku je istaknuto da novi Pravilnik sadrži niz odredbi koje predstavljaju značajne biznis barijere za preudzeća koji se bave organizovanjem obrazovanja odraslih, odnosno za obrazovne ustanove kod kojih se, u skladu sa zakonskom regulativom, realizuju programi obrazovanja odraslih koji vode sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, ključnih vještina, kompetencija i znanja iz različitih oblasti-rekli su iz UPCG.
&nbsp;Na sastanku je konstatovano da privreda podržava modernizaciju sistema stručnih kvalifikacija i unapređenje kvaliteta obrazovanja, ali da smatra da je za uspješnu primjenu propisa potrebno obezbijediti prelazni period i dodatne konsultacije.
&nbsp;- Stoga su se saglasili da je neophodno obezbijediti odloženu primjenu Pravilnika, odnosno moratorijum na isti, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Oni smatraju i da je neophodno formirati radno tijelo sastavljeno od predstavnika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ispitnog centra, kao i predstavnika privrede, kako bi se zajednički razmotrila sporna pitanja i definisala rješenja koja će doprinijeti efikasnoj i održivoj primjeni propisa.
- Učesnici sastanka su se složili da će se zvanično obratiti Ministarstvu, uz detaljno obrazloženje ključnih problema i konkretne predloge za njihovo rješavanje- zaključuje se u saopštenju.

UPCG: Sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija

Unija poslodavaca (UPCG) očekuje da će Ustavni sud ocjenom ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini staviti tačku na taj postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode, saopšteno je iz Unije poslodavaca.
- UPCG očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju naše inicijative, podnijete još 2019. godine, staviti tačku na taj šestogodišnji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz UPCG su poručili da pitanje (ne)radne nedjelje prevazilazi trgovinu i da je riječ o principima slobodnog tržišta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta.
&nbsp;- Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i pokušaja da zajedno sa socijalnim partnerima - Vladom i sindikatom, riješimo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta- zaključuje se u saopštenju UPCG.

UPCG: Očekujemo da Ustavni sud utvrdi da je uvođenje neradne nedjelje neustavno

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) pozdravila je najavljene izmjene seta zakona koje će omogućiti efikasniji inspekcijski nadzor nad neregistrovanim djelatnostima, posebno onima koje se obavljaju u privatnim stanovima i drugim neprijavljenim prostorima.
Iz UPCG podsjećaju da su godinama ukazivali na potrebu da se represivne mjere usmjere na neregistrovane subjekte, koji posluju potpuno „na crno“ – bez zakonske registracije, fiskalnih obaveza, učešća u poreskom sistemu i van radno-pravnih okvira.
- Umjesto da se inspekcijski nadzor i represivne mjere dominantno usmjeravaju prema onima koji posluju legalno i transparentno, godinama smo tražili da se konačno fokus stavi na one koji izbjegavaju sve zakonske obaveze - poručuju iz Unije.
Oni naglašavaju da su se kontinuirano zalagali da se povećanje budžetskih prihoda od privrede ostvaruje kroz širenje poreske baze, a ne povećavanjem nameta registrovanim preduzećima, što je, kako ocjenjuju, često bio slučaj u prethodnom periodu.
Najavljene zakonske izmjene ocjenjuju kao konkretan i pozitivan korak, uz uslov da se propisi dosljedno i ujednačeno primjenjuju u praksi.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu privrede i konkurencije. Riječ je o nužnim promjenama u mentalitetu, poslovnoj i potrošačkoj kulturi koje moramo zajedno razvijati ukoliko želimo ukupan društveni napredak - zaključuje se u saopštenju UPCG.

UPCG pozdravlja najavljene izmjene zakona: Fokus inspekcija na neregistrovane djelatnosti

Unija poslodavaca (UPCG) pozdravila je pokretanje postupka ocjene ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kao i činjenicu da se nakon skoro šest godina izvjesno ide ka rješenju pitanja od značaja za trgovačku i turističku privredu.
- Nijesmo iznenađeni time što je Ustavni sud na ovakav način vrednovao argumentaciju koju smo objedinili Inicijativom za ocjenu ustavnosti koju smo podnijeli 2019. godine, budući da je predmetni član 35a sporan iz više razloga - naveli su iz UPCG.
Oni vjeruju da će pokretanje postupka socijalni partneri, odnosno sindikati i Vlada, doživjeti kao povod da se kroz razgovor dođe do trajnog i održivog rješenja u vezi sa tim pitanjem.

UP: Nakon skoro šest godina ide se ka rješenju

Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, u Uniji poslodavaca Crne Gore pozivaju ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledaju širu ekonomsku i društvenu sliku u razgovaru o ovom i sličnim pitanjima. 
Crnogorska ekonomija se, kako su ukazali, već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu smatraju da će jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imati suprotne efekte od onih koji se žele postići - pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija.
- Unija poslodavaca Crne Gore ne osporava potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom flaksibilnošću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepeka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju - naveli su oni.
Napominju da uslovi rada u Crnoj Gori koji su propisani Zakonom o radu i drugim propisima nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama, a u kontekstu teme radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od našeg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena.
- Zato, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlažemo da se fokus usmjeri ka oblastima u kojima je kašnjenje reformi izuzetno izraženo poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja i mnogih drugih - istakli su u Uniji poslodavaca.
Važno je, cijene oni, napomenuti da faktički rad kraći od 40 sati sedmično, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori.
- Te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate - dodali su oni.
Stoga, kažu da vjeruju da bi ovaj trend trebalo njegovati i afirmisati ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju.

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Poslovni ambijent u Crnoj Gori je napredovao poslednjih godina, ali pred privredom još uvijek stoje ozbiljni izazovi, zbog čega je ključno omogućiti jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja kako bi se stvorili stabilni temelji za održiv razvoj i ulazak u Evropsku uniju (EU).
To je ocijenio predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Slobodan Mikavica u prvoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Unapređenje poslovnog ambijenta i uloga poslovnih asocijacija“, a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada.
Mikavica je, govoreći u aktulnom stanju poslovnog ambijenta, istakao da su reforme poput fiskalizacije značajno unaprijedile poslovno okruženje.
Posebno je ukazao na važnost subvencionih programa za zapošljavanje, proizvodnju i poljoprivredu, koji su, kako smara, zajedno sa liberalizacijom u izdavanju građevinskih dozvola, doprinijeli smanjenju nezaposlenosti i snažnom razvoju građevinskog sektora.
- Sve ove mjere doprinijele su ekonomskom rastu, ali procesi nisu dovoljno brzi. Privrednici ne traže povlastice. Tražimo jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja. U takvim uslovima rezultati dolaze sami od sebe - rekao je Mikavica.
Analizirajući ključne izazove, Mikavica je naveo da je UPCG kroz dokument Biznis Agenda 2025 identifikovala deset ključnih biznis barijera, među kojima je kao najvažnije izdvojio nedovoljnu efikasnost javne uprave, loš regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, nepovoljne uslovi za finansiranje biznisa i sivu ekonomiju.
Naglasio je značaj reforme javne uprave, ističući da je njena optimizacija ključna.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da oko 23,7 odstosvih zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnoj upravi. Kada uračunamo i neformalne oblike rada, svaki treći zaposleni dolazi iz javnog sektora. To je, prema svim međunarodnim standardima, prevelik broj - kazao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, toliki aparat opterećuje budžet i usporava razvoj, a rješenje vidi u sveobuhvatnoj digitalizaciji javne uprave.
- Svi podaci moraju biti objedinjeni na jednom e-portalu. Ne smijemo više gubiti vrijeme noseći papire od institucije do institucije. Digitalizacija znači brže procedure, veću transparentnost i manje prostora za korupciju - objasnio je Mikavica.
Ocijenio je da je zakonskom regulativom, potrebno jače zaštiti zviždače, kao i unaprijediti &nbsp;sistem javnih nabavki.
- Iako su uvođenjem elektronskog portala napravljeni pomaci, konkurentnost je i dalje slaba, a naslijeđene barijere iz prethodnih sistema i dalje guše tržište - naveo je Mikavica.
Na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine, Mikavica je kazao da privrednici aktivno uče od evropskih partnera, ali da još uvijek postoji niz ozbiljnih slabosti.
- Privrednici su uglavnom spremni. Međutim, država mora obezbijediti stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. Potrebno je jasno znati koje zakonske obaveze nas čekaju, bez retroaktivnog mijenjanja pravila. Pokušaj uvođenja retroaktivnog oporezivanja ekstraprofita bio je potpuno pogrešan signal investitorima - naglasio je Mikavica.
On je upozorio i na uticaj politike na poslovni ambijent.
- Da bismo imali profesionalnu, efikasnu javnu upravu, moramo je depolitizovati. Potrebno je da kriterijumi rada, znanja i rezultata budu jedini mjerilo za izbor i ocjenu državnih službenika. Tek tada možemo govoriti o stvaranju pravog tržišta i privlačenju ozbiljnih stranih investicija - istakao je Mikavica.
Poručio je da je ekonomski razvoj jedini garant boljeg života za građane Crne Gore i da se svi napori društva moraju usmjeriti ka stvaranju zdravog, modernog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
Mikavica je ocijenio da Crnoj Gori hitno treba jasna i sveobuhvatna strategija razvoja, naročito u ključnim sektorima poput turizma, kako bi se postojeći prirodni resursi valorizovali na održiv i planski način.
- Moramo znati šta želimo da gradimo na određenim djelovima teritorije – gdje stanove, gdje kondo-hotele, a gdje očuvati prirodna bogatstva kao nacionalnu vrijednost - kazao je Mikavica, ističući da je neophodan politički, ekonomski i stručni konsenzus oko ovih pitanja.
Prema njegovim riječima, postojanje jasnih strateških planova omogućava veću transparentnost u privlačenju investitora, smanjuje mogućnosti privilegovanih odluka i otvara prostor za učešće domaćih kompanija u razvoju države.
Ukazao je na potrebu da Crna Gora zadrži zemljište u vlasništvu svojih građana i da strane investicije usmjerava u sektore kao što su IT industrija i poljoprivreda, a ne samo u prodaju nekretnina.
Govoreći o socijalnom dijalogu, Mikavica je naglasio da je UPCG prepoznata kao reprezentativna poslodavačka organizacija od strane Međunarodne organizacije rada (ILO) i da redovno učestvuje u procesima donošenja odluka kroz Socijalni savjet.
Pohvalio je saradnju sa međunarodnim partnerima, posebno sa ILO-om, koja pruža dragocjenu podršku u usmjeravanju razvoja crnogorskog društva.
Uprkos naporima socijalnih partnera, Mikavica je ukazao na problem političkog ignorisanja dogovorenih rješenja.
- Jedan o primjera je i neusvajanje inicijative o izjednačavanju starosne granice za odlazak u penziju u javnom i privatnom sektoru na 67 godina, iako je taj prijedlog usvojen na Socijalnom savjetu - rekao je Mikavica.
Podsjetio je na inicijativu UPCG za izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone uz odgovarajuće nadoknade za zaposlene.
- I pored dogovora sa sindikatima, predlog još nije stavljen na glasanje u Skupštini, što vidimo kao rezultat političkih kalkulacija - naveo je Mikavica.
Odgovarajući na pitanje kako su migracije uticale na ekonomiju, Mikavica je kazao da su ekonomski razlozi tek treći po važnosti među motivima zbog kojih građani napuštaju Crnu Goru.
- Poslovni ambijent, sigurnost u društvu i mogućnosti za profesionalni razvoj su ključni faktori za ostanak ljudi - istakao je Mikavica, upozoravajući da država mora aktivno djelovati kako bi zaustavila unutrašnje migracije i podstakla povratak iseljenika.
Upozorio je i na značajne promjene koje je izazvao priliv stranog stanovništva, posebno iz Rusije, Ukrajine i Turske, ukazujući na potrebu strateškog planiranja demografskih tokova i zaštite nacionalnih interesa.
- Ne možemo ove promjene prikazivati kao privremene turističke boravke. Moramo ozbiljno analizirati benefite i potencijalne izazove koje nosi masovni dolazak stranaca - jasan je Mikavica.
Komentarišući aktuelno pitanje o stranim investicijama, Mikavica je ocijenio da iako su strane investicije značajno transformisale crnogorsku ekonomiju od obnove nezavisnosti, a da je posljednjih godina primjetan pad ulaganja u realni sektor, uz naglašeni rast investicija u nekretnine.
- To jeste kratkoročno korisno, ali dugoročno, održivi rast zahtijeva fokus na proizvodne i inovativne sektore - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, kompanije iz Europske unije neće doći u neku državu ukoliko ne imaju jasnu viziju šta su njihove obaveze, šta mogu da planiraju i kakvi su rezultati njihovog poslovanja u Crnoj Gori.
- S druge strane, očigledno je da su ostali mnogi koji imaju određene barijere u tom dijelu. Da ne kažem reketiranje, teška je to riječ bez dokaza, ali na određeni način su neki ustupci od njih možda bili traženi, a oni su možda bili spremni da ih premoste. Činjenica da još uvijek nemamo kvalitetne investitore iz EU ne ide nam u prilog. To znači da još uvijek nešto nije kako treba - upozorio je Mikavica.
Smatra da nam nisu potrebni privilegovani investitori.
- Mislim da bi se, u jednakim uslovima kakve nudimo stranim kompanijama, mogao naći i domaći kapital, bilo onaj koji je trenutno angažovan u inostranstvu, bilo štednja građana koja iznosi oko tri milijarde eura i nalazi se u bankama - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, to je ogroman kapital koji, kroz kvalitetne projekte, može postati interesantan domaćem stanovništvu, da ga, kako je rekao, umjesto u bankama po minimalnim kamatnim stopama, „plasira kroz projekte o kojima se govori, ili recimo u izgradnju autoputa koji se može realizovati putem koncesije.“
- Dakle, stvaranje poštenog i fer ambijenta za poslovanje je neophodno, kako za privlačenje kvalitetnih investitora, tako i za aktiviranje domaćih resursa. Zašto pravimo razliku kada kažemo „kvalitetni“, kao da ovi drugi nisu kvalitetni? Ne, i oni dolaze s kapitalom. Ali kada imate investitore iz država koje su decenijama uređene, oni ne donose samo kapital – oni donose standarde. Donose i određene uslove za svoje zaposlene, koji su uglavnom lokalno stanovništvo, uključujući segmente koje do sada nismo imali, ili poboljšanja za same radnike - istakao je Mikavica.

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona, navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, koju je pripremila Unija poslodavaca (UPCG).
 
 - U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta kako bi postao uticajniji i transparentniji u kreiranju politika, uz obavezno učešće visokih predstavnika Vlade i davanje mišljenja o svim zakonima iz svoje nadležnosti - navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, kojom se identifikuju prioritetne oblasti reforme, radi unapređenja poslovnog ambijenta, rasta i konkurentnosti preduzeća u narednih pet godina.
 
 Taj dokument je UPCG pripremila uz podršku Međunarodne organizacije rada, prenosi PR Centar.
 
 - Događaj na kojem smo predstavili Biznis agendu 2025, potvrdio je važnost dijaloga između privrede i donosioca odluka, čime je dodatno naglašena ključna uloga UPCG u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta. Tokom ovog događaja pokrenute su važne teme iz ove oblasti, koje su podstakle dalje konstruktivne diskusije o ključnim pitanjima i mogućim rješenjima za unapređenje poslovnog ambijenta - saopšteno je iz UPCG.
 
 Kada je u pitanju jačanje socijalnog dijaloga i kolektivno pregovaranje, u preporukama se navodi da je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona.
 
 - Jačanje Socijalnog savjeta zahtijeva sveobuhvatnu reformu kako bi se povećao njegov uticaj i osigurala veća transparentnost u donošenju odluka. Ovo uključuje formalno imenovanje predstavnika Vlade na visokom nivou (ministara ili visokih zvaničnika) za članove Savjeta iz ključnih oblasti njegovog mandata. Socijalni savjet bi trebalo da bude obavezan da daje mišljenje o svim zakonskim aktima iz svog djelokruga - navodi se u dokumentu.
 
 Ocijenjuje se da je jačanje ljudskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta Sekretarijata Socijalnog savjeta ključno za izgradnju djelotvornog socijalnog dijaloga na nacionalnom nivou.
 
 - Dobro opremljen Sekretarijat će podržati procese donošenja politika i zakona kroz kreiranje politika zasnovanih na dokazima o ključnim pitanjima poslovanja kao što su zelena tranzicija, digitalizacija i zdravlje i sigurnost na radu. Proširenje njegovih analitičkih kapaciteta omogućiće visokokvalitetne studije o zakonodavnim reformama sa značajnim uticajem na poslovanje, kao što su fleksibilnost trgovinskih propisa, reforma zapošljavanja i unapređenja u radu centara za socijalni rad, između ostalog - navodi se u preporukama.
 
 U dokumentu se ističe da je potrebno zaštititi i ojačati položaj socijalnih partnera, ali i podstaći socijalni dijalog na lokalnom nivou osnivanjem lokalnih socijalnih savjeta.

UPCG: Osnažiti Socijalni savjet da bude uticajniji u kreiranju politika

Vizija Vlade je da nastavi da smanjuje poresko opterećenje na svim nivoima, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da država nije tu da opterećuje građane i privredu.
- Državni aparat treba da je što manji, efikasan i da se digitalizuje maksimalno. Naša poreska filozofija je ta da hoćemo da podsticaj privrede i države ujedinimo. Kad privreda ima velike prihode i država da ima velike prihode - kazao je Spajić na panelu u okviru foruma Biznis agenda 2025, koji je organizovala Unija poslodavaca (UPCG).
On je na panelu pod nazivom Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta: održivost, konkurentnost i inovacije, rekao da su programske reforme Evropa sad 1 i 2 bile značajne, jer su se država i privreda borile za isti cilj.
- Nekada je plaćanje poreza toliko teško i nije jednostavno platiti porez u Crnoj Gori. Da mene sad pitate kako se plaća porez, za neke od poreza ne bih znao. To su procedure i procedure i neka papirologija. U Singapuru, ja sam plaćao poreze sa tri klika. To je toliko jednostavno bilo da vas je sramota da ne platite porez. To treba Crna Gora da uradi - poručio je Spajić.
On je dodao da se slaže sa svih deset preporuka UPCG koje treba da doprinesu da Crna Gora bude konkurentnija i da ponudi povoljniji poslovni ambijent. On je rekao i da su u Vladi svjesni svih nedostataka državne uprave.
- Evropske intergracije za nas znače prvenstveno veliku stvar zbog velikog tržišta Evropske unije (EU) i zbog podsticanja trižišne ekonomije. Za male ekonomije, hiljadu puta veće tržište je nešto što je najbitnija stvar - kazao je Spajić.
On je naglasio da su bitne i diversifikacija ekonomije, infrastruktura i poreski ambijent.
- Mi i dalje prilagođavamo poreski sistem našoj privredi. Trenutno je crnogorska privreda jedna od najrasterećenijih u Evropi. Poresko opterećenje rada je 11 odsto na minimalnu zaradu, a 15 ili 16 odsto na prosječnu. U Evropi je prosjek nekih 35-40 odsto - precizirao je Spajić. 
 
On je naveo da je veoma bitna i komunikacija između privrede, Vlade i sindikata, i da će na tome insistitrrati i u budućnosti. 
 
Generalna sekretarka UPCG, Suzana Radulović, kazala je da su se problemi u crnogorskoj privredi prethodnih godina nagomilavali i da navedenih deset preporuka, koje je dala ta poslodavačka asocijacija, ne predstavlja samo broj, već je stvar mnogo složenija.
- Potrebno je uvezivanje svih institucija i segmenata društva, kako bi se stvari rješavale, počevši od regulatornig okvira, pa preko borbe protiv sive ekonomije - saopštila je Radulović.
Ona je navela da ne postoji precizna metodologija, ni kod nas, ni u svijetu, koja može da izmjeri nivo sive ekonomije, ali da su neki podaci pokazali da se ona u Crnoj Gori kreće između 30 i 35 odsto.
- To je cifra koja treba da nas zabrine, kolika su tu sredstva ostala neoporezovana. Ništa suštinski nije preduzeto i time se šalje poruka privredi da država to na neki način toleriše - dodala je Radulović.
Istraživanje UPCG je, kako je podsjetila, pokazalo da nešto oko 60 odsto kompanija trpi štetne posljedice tolerisanja neformalne ekonomije, kao i da 70 odsto građana koristi usluge onih koji su poluregistrovani ili neregistrovani.
Izvršni direktor Čikoma, Vladan Tabaš, kazao je da je digitalna transformacija u Crnoj Gori danas neprihvaćena i nejasno shvaćena.
On je naveo da postoji dobra Digitalna strategija, ali da su česte promjene u političkom i društvenom životu, u prethodnom periodu uticale na to da se akcioni planovi ne ispunjavaju.
- Imamo dobre preduslove u telekomunikacionoj infrastrukturi i digitalnim servisima, ali je potreban širi društveni konsenzuz. ICT sektor je u ogromnom rastu i razvoju i možemo biti ogroman pokretač, ali nijesmo - rekao je Tabaš.
On je poručio i da je potrebna potpuna reforma poreskog sistema i da informatika to može da prati i da pomogne.
Direktor za odnose sa Vladom u Porto Montenegru, Predrag Leković, kazao je da je dobro da Vlada razumije koji su to strukturni problemi, posebno u turizmu, i da radi na njihovom rješavanju.
- 2030. godina je več sjutra. Ako danas počinjemo da se pripremamo za 2030, onda je to kasno - poručio je Leković.
On smatra da je bitno da Vlada u narednom periodu stvori dobru strategiju razvoja.
- Vlada mora donijeti neke hrabre odluke i Crna Gora mora biti konkurentna kao država - rekao je Leković.
On je poručio da je borba protiv sive ekonomije investicija, jer je to nešto što se vraća u korist građana i privrede.
Spajić je na pitanje da li je stvoren takav ambijent da je javni sektor primamljiviji od privatnog, u smislu zapošljavanja, odgovorio da je on protiv neselektivnog povećavanja bruto zarada u javnom sektoru, dok selektivno povećavanje ima smisla.
On je objasnio da je politika Evrope sad 1 bilo povećanje neto zarade kroz smanjenje poreskog opterećenja.
- Na taj način su povećanja bila distribuirana ravnomjerno, nijesmo favorizovali javni sektor u odnosu na privatni. Međutim, između Evrope sad 1 i 2 postojao je jedan vakuum, koji je iskoristio to da neselektivno poveća bruto zarade u javnom sektoru. Privatni sektor je morao da diže bruto zarade, a dizanjem bruto zarada vi dižete trošak svog poslovanja, a na koga ćete da prebacite taj trošak poslovanja - pa naravno na potrošače, i ko je napravio inflaciju onda - pitao je Spajić.
On se osvrnuo na analizu Ekonomskog fakulteta, koja je pokazala da je Evropa sad 1 imala uticaja na inflaciju.
- To je sramotna analiza i tražiću da popričam sa svim ljudima koji su radili tu analizu - kazao je Spajić i dodao da se moraju pronaći pravi razlozi inflacije.
Kada je riječ o pristupu privrede finansijskim sredstvima, Spajić je odgovorio da tu postoje dvije institucije koje rade u olakašavanju tog cilja – Kreditno-garantni fond i Rzavojna banka.
- Nama je Razvojna banka komplement privatnim bankama. Ono što privatne banke ne mogu, ili ne žele da rade, Razvojna banka može. Razvojna banka treba da prati razvojnu politiku Crne Gore. Razvojna banka je ono što je falilo Crnoj Gori sve ove godine i što je falilo privredu da gurne prema mnogo agresivnijem zapošljavanju i investiranju - rekao je Spajić.
Radulović je navela da su sa velikim odobravanjem dočekali formiranje te dvije institucije.
- Ove dvije institucije mogu da budu pokretačka snaga, uz poslovne banke. Podrška države u ovom smislu je jako bitna i trebalo bi da doprinese da se kreiraju neke bolje kreditne linije koji će biti podrška biznisu - zaključila je Radulović.

Spajić: Sramotna analiza Ekonomskog fakulteta, vizija Vlade da nastavi da smanjuje poresko opterećenje

Vezano za spekulacije javnosti oko uloge i odgovornosti Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), iz te ustanove saopšteno je da se u slučaju bjekstva Miloša Medenice radi o jasno podijeljenim nadležnostima, obavezama i odgovornostima, što proizilazi iz Zakonika o krivičnom postupku. Agencija shodno Zakoniku nije nadležna za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana.
- ANB nema nikakvu zakonsku nadležnost za nadzor mjera u krivičnom postupku, nema ovlašćenja da prati izvršenje izrečenih mjera nadzora (u konkretnom slučaju zabrane napuštanja stana) od strane suda i nema operativnu odgovornost za fizičko obezbjeđenje ili nadzor lica - saopšteno je iz ANB za Portal RTCG.
Agencija za nacionalnu bezbjednost, kako kažu, nema procesnu niti izvršnu nadležnost u izvršenju mjera krivičnog postupka, te samim tim ne snosi odgovornost za događaj u ovom slučaju.
- Pominjanje Agencije u tom kontekstu upućuje na nepoznavanje Zakona o ANB i njene pozicije i uloge u bezbjednosnom sektoru - navode iz ANB.

ANB o bjekstvu Medenice: Nijesmo zaduženi za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana

U okviru saradnje Specijalne Olimpijade Crne Gore i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u Podgorici je izvršena primopredaja sportske opreme za 15 osnovnih i srednjih škola.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Ovim činom nastavljena je realizacija programa „Inkluzivni sport u školama“, koji se sprovodi u sklopu globalnog projekta „Global Coalition of Inclusion“. Događaju su prisustvovali predstavnici 15 podgoričkih škola kojima su uručeni rekviziti neophodni za sprovođenje inkluzivnih treninga. Opremu su dobile škole: JU OŠ „ 21. maj“, JU OŠ „ Milor Musa Burzan“, JU OŠ „ Pavle Rovinski“, JU OŠ „ Novka Ubović“, JU OŠ „ Vuk Karadžić“, JU OŠ „ Oktoih“, JU OŠ „ Savo Pejanović“, JU OŠ „Radojica Perović“, JU OŠ „Vladimir Nazor“, JU OŠ „Vlado Milić“, Srednja Medicinska škola, SGGŠ „Inž. Marko Radević“, SSŠ „Ivan Uskoković“, SSŠ „Spasoje Raspopović“ i ŠSVSO „Sergije Stanić“.&nbsp; Primopredaji su prisustvovali Ivan Radović, direktor Specijalne Olimpijade Crne Gore, Dragan Mijušković, u ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i predstavnici i koordinatori iz partnerskih osnovnih i srednjih škola. - Ova aktivnost direktan je rezultat potpisanog Memoranduma o razumijevanju (MoU) i projektnog ugovora koji za cilj imaju stvaranje ravnopravnog sportskog okruženja za svu djecu. Program ,,Unified Champion Schools" je akreditovan od starne Special Olympics International , koji se uspješno primjenjuje u preko 100 zemalja svijeta - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Kako su rekli u tom resosu, njegova snaga leži u tri ključne komponente: zajednički treninzi i takmičenja djece sa i bez intelektualnih smetnji, osnaživanje učenika da postanu nosioci promjena u svojim zajednicama i kreiranje školske klime koja promoviše prihvatanje, poštovanje i dostojanstvo za svakog pojedinca - Oprema koju uručujemo samo je alat, a prava suština je u povezivanju mladih ljudi i rušenju barijera kroz sport. Ponosni smo što su škole iz Podgorice dio ove globalne porodice inkluzije - poručeno je tokom događaja.

(FOTO) Sportska oprema za 15 podgoričkih škola

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković saopštio je da u skladu s Odlukom Ustavnog suda treba otkloniti normativnu neusaglašenost u vezi s radom nedjeljom, ali da nedjelja treba da ostane dan za porodicu.
- Presudu Ustavnog suda treba poštovati i otkloniti normativnu neusaglašenost. Ali odluka o očuvanju nedjelje kao dana za porodicu, kao dio društvene brige o čovjeku i zaposlenom treba da ostane na snazi - napisao je Marković na mreži X.
Marković je podsjetio na odluku Vlade iz marta 2019. godine, navodeći da i danas misli da u fokusu treba da bude čovjek, a ne profit.

Tag: unija-poslodavaca-crne-gore

Kostić: Ekonomske i socijalne politike ne mogu se voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila

UP: Šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura

UPCG: Sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija

UPCG: Očekujemo da Ustavni sud utvrdi da je uvođenje neradne nedjelje neustavno

UPCG pozdravlja najavljene izmjene zakona: Fokus inspekcija na neregistrovane djelatnosti

UP: Nakon skoro šest godina ide se ka rješenju

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

UPCG: Osnažiti Socijalni savjet da bude uticajniji u kreiranju politika

Spajić: Sramotna analiza Ekonomskog fakulteta, vizija Vlade da nastavi da smanjuje poresko opterećenje

ANB o bjekstvu Medenice: Nijesmo zaduženi za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana

(FOTO) Sportska oprema za 15 podgoričkih škola

Marković: Otkloniti normativnu neusaglašenost, ali sačuvati neradnu nedjelju

Kostić: Ekonomske i socijalne politike ne mogu se voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO