Unija poslodavaca (UPCG) ukazala je na sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, predlažući da se obezbijedi njegova odložena primjena, odnosno moratorijum, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom.
&nbsp;U prostorijama UPCG danas je održan sastanak sa licenciranim organizatorima obrazovanja odraslih, povodom donošenja novog Pravilnika o načinu i postupku provjere znanja, vještina i kompetencija u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije, koji je stupio na snagu 2. novembra.
&nbsp;- Na sastanku je istaknuto da novi Pravilnik sadrži niz odredbi koje predstavljaju značajne biznis barijere za preudzeća koji se bave organizovanjem obrazovanja odraslih, odnosno za obrazovne ustanove kod kojih se, u skladu sa zakonskom regulativom, realizuju programi obrazovanja odraslih koji vode sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, ključnih vještina, kompetencija i znanja iz različitih oblasti-rekli su iz UPCG.
&nbsp;Na sastanku je konstatovano da privreda podržava modernizaciju sistema stručnih kvalifikacija i unapređenje kvaliteta obrazovanja, ali da smatra da je za uspješnu primjenu propisa potrebno obezbijediti prelazni period i dodatne konsultacije.
&nbsp;- Stoga su se saglasili da je neophodno obezbijediti odloženu primjenu Pravilnika, odnosno moratorijum na isti, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Oni smatraju i da je neophodno formirati radno tijelo sastavljeno od predstavnika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ispitnog centra, kao i predstavnika privrede, kako bi se zajednički razmotrila sporna pitanja i definisala rješenja koja će doprinijeti efikasnoj i održivoj primjeni propisa.
- Učesnici sastanka su se složili da će se zvanično obratiti Ministarstvu, uz detaljno obrazloženje ključnih problema i konkretne predloge za njihovo rješavanje- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UPCG: Sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija

Unija poslodavaca (UPCG) očekuje da će Ustavni sud ocjenom ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini staviti tačku na taj postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode, saopšteno je iz Unije poslodavaca.
- UPCG očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju naše inicijative, podnijete još 2019. godine, staviti tačku na taj šestogodišnji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz UPCG su poručili da pitanje (ne)radne nedjelje prevazilazi trgovinu i da je riječ o principima slobodnog tržišta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta.
&nbsp;- Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i pokušaja da zajedno sa socijalnim partnerima - Vladom i sindikatom, riješimo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta- zaključuje se u saopštenju UPCG.

500x500

1250x600

1084x550

UPCG: Očekujemo da Ustavni sud utvrdi da je uvođenje neradne nedjelje neustavno

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) pozdravila je najavljene izmjene seta zakona koje će omogućiti efikasniji inspekcijski nadzor nad neregistrovanim djelatnostima, posebno onima koje se obavljaju u privatnim stanovima i drugim neprijavljenim prostorima.
Iz UPCG podsjećaju da su godinama ukazivali na potrebu da se represivne mjere usmjere na neregistrovane subjekte, koji posluju potpuno „na crno“ – bez zakonske registracije, fiskalnih obaveza, učešća u poreskom sistemu i van radno-pravnih okvira.
- Umjesto da se inspekcijski nadzor i represivne mjere dominantno usmjeravaju prema onima koji posluju legalno i transparentno, godinama smo tražili da se konačno fokus stavi na one koji izbjegavaju sve zakonske obaveze - poručuju iz Unije.
Oni naglašavaju da su se kontinuirano zalagali da se povećanje budžetskih prihoda od privrede ostvaruje kroz širenje poreske baze, a ne povećavanjem nameta registrovanim preduzećima, što je, kako ocjenjuju, često bio slučaj u prethodnom periodu.
Najavljene zakonske izmjene ocjenjuju kao konkretan i pozitivan korak, uz uslov da se propisi dosljedno i ujednačeno primjenjuju u praksi.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu privrede i konkurencije. Riječ je o nužnim promjenama u mentalitetu, poslovnoj i potrošačkoj kulturi koje moramo zajedno razvijati ukoliko želimo ukupan društveni napredak - zaključuje se u saopštenju UPCG.

UPCG pozdravlja najavljene izmjene zakona: Fokus inspekcija na neregistrovane djelatnosti

Unija poslodavaca (UPCG) pozdravila je pokretanje postupka ocjene ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kao i činjenicu da se nakon skoro šest godina izvjesno ide ka rješenju pitanja od značaja za trgovačku i turističku privredu.
- Nijesmo iznenađeni time što je Ustavni sud na ovakav način vrednovao argumentaciju koju smo objedinili Inicijativom za ocjenu ustavnosti koju smo podnijeli 2019. godine, budući da je predmetni član 35a sporan iz više razloga - naveli su iz UPCG.
Oni vjeruju da će pokretanje postupka socijalni partneri, odnosno sindikati i Vlada, doživjeti kao povod da se kroz razgovor dođe do trajnog i održivog rješenja u vezi sa tim pitanjem.

UP: Nakon skoro šest godina ide se ka rješenju

Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, u Uniji poslodavaca Crne Gore pozivaju ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledaju širu ekonomsku i društvenu sliku u razgovaru o ovom i sličnim pitanjima. 
Crnogorska ekonomija se, kako su ukazali, već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu smatraju da će jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imati suprotne efekte od onih koji se žele postići - pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija.
- Unija poslodavaca Crne Gore ne osporava potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom flaksibilnošću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepeka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju - naveli su oni.
Napominju da uslovi rada u Crnoj Gori koji su propisani Zakonom o radu i drugim propisima nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama, a u kontekstu teme radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od našeg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena.
- Zato, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlažemo da se fokus usmjeri ka oblastima u kojima je kašnjenje reformi izuzetno izraženo poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja i mnogih drugih - istakli su u Uniji poslodavaca.
Važno je, cijene oni, napomenuti da faktički rad kraći od 40 sati sedmično, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori.
- Te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate - dodali su oni.
Stoga, kažu da vjeruju da bi ovaj trend trebalo njegovati i afirmisati ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju.

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Poslovni ambijent u Crnoj Gori je napredovao poslednjih godina, ali pred privredom još uvijek stoje ozbiljni izazovi, zbog čega je ključno omogućiti jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja kako bi se stvorili stabilni temelji za održiv razvoj i ulazak u Evropsku uniju (EU).
To je ocijenio predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Slobodan Mikavica u prvoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Unapređenje poslovnog ambijenta i uloga poslovnih asocijacija“, a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada.
Mikavica je, govoreći u aktulnom stanju poslovnog ambijenta, istakao da su reforme poput fiskalizacije značajno unaprijedile poslovno okruženje.
Posebno je ukazao na važnost subvencionih programa za zapošljavanje, proizvodnju i poljoprivredu, koji su, kako smara, zajedno sa liberalizacijom u izdavanju građevinskih dozvola, doprinijeli smanjenju nezaposlenosti i snažnom razvoju građevinskog sektora.
- Sve ove mjere doprinijele su ekonomskom rastu, ali procesi nisu dovoljno brzi. Privrednici ne traže povlastice. Tražimo jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja. U takvim uslovima rezultati dolaze sami od sebe - rekao je Mikavica.
Analizirajući ključne izazove, Mikavica je naveo da je UPCG kroz dokument Biznis Agenda 2025 identifikovala deset ključnih biznis barijera, među kojima je kao najvažnije izdvojio nedovoljnu efikasnost javne uprave, loš regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, nepovoljne uslovi za finansiranje biznisa i sivu ekonomiju.
Naglasio je značaj reforme javne uprave, ističući da je njena optimizacija ključna.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da oko 23,7 odstosvih zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnoj upravi. Kada uračunamo i neformalne oblike rada, svaki treći zaposleni dolazi iz javnog sektora. To je, prema svim međunarodnim standardima, prevelik broj - kazao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, toliki aparat opterećuje budžet i usporava razvoj, a rješenje vidi u sveobuhvatnoj digitalizaciji javne uprave.
- Svi podaci moraju biti objedinjeni na jednom e-portalu. Ne smijemo više gubiti vrijeme noseći papire od institucije do institucije. Digitalizacija znači brže procedure, veću transparentnost i manje prostora za korupciju - objasnio je Mikavica.
Ocijenio je da je zakonskom regulativom, potrebno jače zaštiti zviždače, kao i unaprijediti &nbsp;sistem javnih nabavki.
- Iako su uvođenjem elektronskog portala napravljeni pomaci, konkurentnost je i dalje slaba, a naslijeđene barijere iz prethodnih sistema i dalje guše tržište - naveo je Mikavica.
Na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine, Mikavica je kazao da privrednici aktivno uče od evropskih partnera, ali da još uvijek postoji niz ozbiljnih slabosti.
- Privrednici su uglavnom spremni. Međutim, država mora obezbijediti stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. Potrebno je jasno znati koje zakonske obaveze nas čekaju, bez retroaktivnog mijenjanja pravila. Pokušaj uvođenja retroaktivnog oporezivanja ekstraprofita bio je potpuno pogrešan signal investitorima - naglasio je Mikavica.
On je upozorio i na uticaj politike na poslovni ambijent.
- Da bismo imali profesionalnu, efikasnu javnu upravu, moramo je depolitizovati. Potrebno je da kriterijumi rada, znanja i rezultata budu jedini mjerilo za izbor i ocjenu državnih službenika. Tek tada možemo govoriti o stvaranju pravog tržišta i privlačenju ozbiljnih stranih investicija - istakao je Mikavica.
Poručio je da je ekonomski razvoj jedini garant boljeg života za građane Crne Gore i da se svi napori društva moraju usmjeriti ka stvaranju zdravog, modernog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
Mikavica je ocijenio da Crnoj Gori hitno treba jasna i sveobuhvatna strategija razvoja, naročito u ključnim sektorima poput turizma, kako bi se postojeći prirodni resursi valorizovali na održiv i planski način.
- Moramo znati šta želimo da gradimo na određenim djelovima teritorije – gdje stanove, gdje kondo-hotele, a gdje očuvati prirodna bogatstva kao nacionalnu vrijednost - kazao je Mikavica, ističući da je neophodan politički, ekonomski i stručni konsenzus oko ovih pitanja.
Prema njegovim riječima, postojanje jasnih strateških planova omogućava veću transparentnost u privlačenju investitora, smanjuje mogućnosti privilegovanih odluka i otvara prostor za učešće domaćih kompanija u razvoju države.
Ukazao je na potrebu da Crna Gora zadrži zemljište u vlasništvu svojih građana i da strane investicije usmjerava u sektore kao što su IT industrija i poljoprivreda, a ne samo u prodaju nekretnina.
Govoreći o socijalnom dijalogu, Mikavica je naglasio da je UPCG prepoznata kao reprezentativna poslodavačka organizacija od strane Međunarodne organizacije rada (ILO) i da redovno učestvuje u procesima donošenja odluka kroz Socijalni savjet.
Pohvalio je saradnju sa međunarodnim partnerima, posebno sa ILO-om, koja pruža dragocjenu podršku u usmjeravanju razvoja crnogorskog društva.
Uprkos naporima socijalnih partnera, Mikavica je ukazao na problem političkog ignorisanja dogovorenih rješenja.
- Jedan o primjera je i neusvajanje inicijative o izjednačavanju starosne granice za odlazak u penziju u javnom i privatnom sektoru na 67 godina, iako je taj prijedlog usvojen na Socijalnom savjetu - rekao je Mikavica.
Podsjetio je na inicijativu UPCG za izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone uz odgovarajuće nadoknade za zaposlene.
- I pored dogovora sa sindikatima, predlog još nije stavljen na glasanje u Skupštini, što vidimo kao rezultat političkih kalkulacija - naveo je Mikavica.
Odgovarajući na pitanje kako su migracije uticale na ekonomiju, Mikavica je kazao da su ekonomski razlozi tek treći po važnosti među motivima zbog kojih građani napuštaju Crnu Goru.
- Poslovni ambijent, sigurnost u društvu i mogućnosti za profesionalni razvoj su ključni faktori za ostanak ljudi - istakao je Mikavica, upozoravajući da država mora aktivno djelovati kako bi zaustavila unutrašnje migracije i podstakla povratak iseljenika.
Upozorio je i na značajne promjene koje je izazvao priliv stranog stanovništva, posebno iz Rusije, Ukrajine i Turske, ukazujući na potrebu strateškog planiranja demografskih tokova i zaštite nacionalnih interesa.
- Ne možemo ove promjene prikazivati kao privremene turističke boravke. Moramo ozbiljno analizirati benefite i potencijalne izazove koje nosi masovni dolazak stranaca - jasan je Mikavica.
Komentarišući aktuelno pitanje o stranim investicijama, Mikavica je ocijenio da iako su strane investicije značajno transformisale crnogorsku ekonomiju od obnove nezavisnosti, a da je posljednjih godina primjetan pad ulaganja u realni sektor, uz naglašeni rast investicija u nekretnine.
- To jeste kratkoročno korisno, ali dugoročno, održivi rast zahtijeva fokus na proizvodne i inovativne sektore - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, kompanije iz Europske unije neće doći u neku državu ukoliko ne imaju jasnu viziju šta su njihove obaveze, šta mogu da planiraju i kakvi su rezultati njihovog poslovanja u Crnoj Gori.
- S druge strane, očigledno je da su ostali mnogi koji imaju određene barijere u tom dijelu. Da ne kažem reketiranje, teška je to riječ bez dokaza, ali na određeni način su neki ustupci od njih možda bili traženi, a oni su možda bili spremni da ih premoste. Činjenica da još uvijek nemamo kvalitetne investitore iz EU ne ide nam u prilog. To znači da još uvijek nešto nije kako treba - upozorio je Mikavica.
Smatra da nam nisu potrebni privilegovani investitori.
- Mislim da bi se, u jednakim uslovima kakve nudimo stranim kompanijama, mogao naći i domaći kapital, bilo onaj koji je trenutno angažovan u inostranstvu, bilo štednja građana koja iznosi oko tri milijarde eura i nalazi se u bankama - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, to je ogroman kapital koji, kroz kvalitetne projekte, može postati interesantan domaćem stanovništvu, da ga, kako je rekao, umjesto u bankama po minimalnim kamatnim stopama, „plasira kroz projekte o kojima se govori, ili recimo u izgradnju autoputa koji se može realizovati putem koncesije.“
- Dakle, stvaranje poštenog i fer ambijenta za poslovanje je neophodno, kako za privlačenje kvalitetnih investitora, tako i za aktiviranje domaćih resursa. Zašto pravimo razliku kada kažemo „kvalitetni“, kao da ovi drugi nisu kvalitetni? Ne, i oni dolaze s kapitalom. Ali kada imate investitore iz država koje su decenijama uređene, oni ne donose samo kapital – oni donose standarde. Donose i određene uslove za svoje zaposlene, koji su uglavnom lokalno stanovništvo, uključujući segmente koje do sada nismo imali, ili poboljšanja za same radnike - istakao je Mikavica.

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona, navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, koju je pripremila Unija poslodavaca (UPCG).
 
 - U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta kako bi postao uticajniji i transparentniji u kreiranju politika, uz obavezno učešće visokih predstavnika Vlade i davanje mišljenja o svim zakonima iz svoje nadležnosti - navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, kojom se identifikuju prioritetne oblasti reforme, radi unapređenja poslovnog ambijenta, rasta i konkurentnosti preduzeća u narednih pet godina.
 
 Taj dokument je UPCG pripremila uz podršku Međunarodne organizacije rada, prenosi PR Centar.
 
 - Događaj na kojem smo predstavili Biznis agendu 2025, potvrdio je važnost dijaloga između privrede i donosioca odluka, čime je dodatno naglašena ključna uloga UPCG u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta. Tokom ovog događaja pokrenute su važne teme iz ove oblasti, koje su podstakle dalje konstruktivne diskusije o ključnim pitanjima i mogućim rješenjima za unapređenje poslovnog ambijenta - saopšteno je iz UPCG.
 
 Kada je u pitanju jačanje socijalnog dijaloga i kolektivno pregovaranje, u preporukama se navodi da je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona.
 
 - Jačanje Socijalnog savjeta zahtijeva sveobuhvatnu reformu kako bi se povećao njegov uticaj i osigurala veća transparentnost u donošenju odluka. Ovo uključuje formalno imenovanje predstavnika Vlade na visokom nivou (ministara ili visokih zvaničnika) za članove Savjeta iz ključnih oblasti njegovog mandata. Socijalni savjet bi trebalo da bude obavezan da daje mišljenje o svim zakonskim aktima iz svog djelokruga - navodi se u dokumentu.
 
 Ocijenjuje se da je jačanje ljudskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta Sekretarijata Socijalnog savjeta ključno za izgradnju djelotvornog socijalnog dijaloga na nacionalnom nivou.
 
 - Dobro opremljen Sekretarijat će podržati procese donošenja politika i zakona kroz kreiranje politika zasnovanih na dokazima o ključnim pitanjima poslovanja kao što su zelena tranzicija, digitalizacija i zdravlje i sigurnost na radu. Proširenje njegovih analitičkih kapaciteta omogućiće visokokvalitetne studije o zakonodavnim reformama sa značajnim uticajem na poslovanje, kao što su fleksibilnost trgovinskih propisa, reforma zapošljavanja i unapređenja u radu centara za socijalni rad, između ostalog - navodi se u preporukama.
 
 U dokumentu se ističe da je potrebno zaštititi i ojačati položaj socijalnih partnera, ali i podstaći socijalni dijalog na lokalnom nivou osnivanjem lokalnih socijalnih savjeta.

UPCG: Osnažiti Socijalni savjet da bude uticajniji u kreiranju politika

Vizija Vlade je da nastavi da smanjuje poresko opterećenje na svim nivoima, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da država nije tu da opterećuje građane i privredu.
- Državni aparat treba da je što manji, efikasan i da se digitalizuje maksimalno. Naša poreska filozofija je ta da hoćemo da podsticaj privrede i države ujedinimo. Kad privreda ima velike prihode i država da ima velike prihode - kazao je Spajić na panelu u okviru foruma Biznis agenda 2025, koji je organizovala Unija poslodavaca (UPCG).
On je na panelu pod nazivom Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta: održivost, konkurentnost i inovacije, rekao da su programske reforme Evropa sad 1 i 2 bile značajne, jer su se država i privreda borile za isti cilj.
- Nekada je plaćanje poreza toliko teško i nije jednostavno platiti porez u Crnoj Gori. Da mene sad pitate kako se plaća porez, za neke od poreza ne bih znao. To su procedure i procedure i neka papirologija. U Singapuru, ja sam plaćao poreze sa tri klika. To je toliko jednostavno bilo da vas je sramota da ne platite porez. To treba Crna Gora da uradi - poručio je Spajić.
On je dodao da se slaže sa svih deset preporuka UPCG koje treba da doprinesu da Crna Gora bude konkurentnija i da ponudi povoljniji poslovni ambijent. On je rekao i da su u Vladi svjesni svih nedostataka državne uprave.
- Evropske intergracije za nas znače prvenstveno veliku stvar zbog velikog tržišta Evropske unije (EU) i zbog podsticanja trižišne ekonomije. Za male ekonomije, hiljadu puta veće tržište je nešto što je najbitnija stvar - kazao je Spajić.
On je naglasio da su bitne i diversifikacija ekonomije, infrastruktura i poreski ambijent.
- Mi i dalje prilagođavamo poreski sistem našoj privredi. Trenutno je crnogorska privreda jedna od najrasterećenijih u Evropi. Poresko opterećenje rada je 11 odsto na minimalnu zaradu, a 15 ili 16 odsto na prosječnu. U Evropi je prosjek nekih 35-40 odsto - precizirao je Spajić. 
 
On je naveo da je veoma bitna i komunikacija između privrede, Vlade i sindikata, i da će na tome insistitrrati i u budućnosti. 
 
Generalna sekretarka UPCG, Suzana Radulović, kazala je da su se problemi u crnogorskoj privredi prethodnih godina nagomilavali i da navedenih deset preporuka, koje je dala ta poslodavačka asocijacija, ne predstavlja samo broj, već je stvar mnogo složenija.
- Potrebno je uvezivanje svih institucija i segmenata društva, kako bi se stvari rješavale, počevši od regulatornig okvira, pa preko borbe protiv sive ekonomije - saopštila je Radulović.
Ona je navela da ne postoji precizna metodologija, ni kod nas, ni u svijetu, koja može da izmjeri nivo sive ekonomije, ali da su neki podaci pokazali da se ona u Crnoj Gori kreće između 30 i 35 odsto.
- To je cifra koja treba da nas zabrine, kolika su tu sredstva ostala neoporezovana. Ništa suštinski nije preduzeto i time se šalje poruka privredi da država to na neki način toleriše - dodala je Radulović.
Istraživanje UPCG je, kako je podsjetila, pokazalo da nešto oko 60 odsto kompanija trpi štetne posljedice tolerisanja neformalne ekonomije, kao i da 70 odsto građana koristi usluge onih koji su poluregistrovani ili neregistrovani.
Izvršni direktor Čikoma, Vladan Tabaš, kazao je da je digitalna transformacija u Crnoj Gori danas neprihvaćena i nejasno shvaćena.
On je naveo da postoji dobra Digitalna strategija, ali da su česte promjene u političkom i društvenom životu, u prethodnom periodu uticale na to da se akcioni planovi ne ispunjavaju.
- Imamo dobre preduslove u telekomunikacionoj infrastrukturi i digitalnim servisima, ali je potreban širi društveni konsenzuz. ICT sektor je u ogromnom rastu i razvoju i možemo biti ogroman pokretač, ali nijesmo - rekao je Tabaš.
On je poručio i da je potrebna potpuna reforma poreskog sistema i da informatika to može da prati i da pomogne.
Direktor za odnose sa Vladom u Porto Montenegru, Predrag Leković, kazao je da je dobro da Vlada razumije koji su to strukturni problemi, posebno u turizmu, i da radi na njihovom rješavanju.
- 2030. godina je več sjutra. Ako danas počinjemo da se pripremamo za 2030, onda je to kasno - poručio je Leković.
On smatra da je bitno da Vlada u narednom periodu stvori dobru strategiju razvoja.
- Vlada mora donijeti neke hrabre odluke i Crna Gora mora biti konkurentna kao država - rekao je Leković.
On je poručio da je borba protiv sive ekonomije investicija, jer je to nešto što se vraća u korist građana i privrede.
Spajić je na pitanje da li je stvoren takav ambijent da je javni sektor primamljiviji od privatnog, u smislu zapošljavanja, odgovorio da je on protiv neselektivnog povećavanja bruto zarada u javnom sektoru, dok selektivno povećavanje ima smisla.
On je objasnio da je politika Evrope sad 1 bilo povećanje neto zarade kroz smanjenje poreskog opterećenja.
- Na taj način su povećanja bila distribuirana ravnomjerno, nijesmo favorizovali javni sektor u odnosu na privatni. Međutim, između Evrope sad 1 i 2 postojao je jedan vakuum, koji je iskoristio to da neselektivno poveća bruto zarade u javnom sektoru. Privatni sektor je morao da diže bruto zarade, a dizanjem bruto zarada vi dižete trošak svog poslovanja, a na koga ćete da prebacite taj trošak poslovanja - pa naravno na potrošače, i ko je napravio inflaciju onda - pitao je Spajić.
On se osvrnuo na analizu Ekonomskog fakulteta, koja je pokazala da je Evropa sad 1 imala uticaja na inflaciju.
- To je sramotna analiza i tražiću da popričam sa svim ljudima koji su radili tu analizu - kazao je Spajić i dodao da se moraju pronaći pravi razlozi inflacije.
Kada je riječ o pristupu privrede finansijskim sredstvima, Spajić je odgovorio da tu postoje dvije institucije koje rade u olakašavanju tog cilja – Kreditno-garantni fond i Rzavojna banka.
- Nama je Razvojna banka komplement privatnim bankama. Ono što privatne banke ne mogu, ili ne žele da rade, Razvojna banka može. Razvojna banka treba da prati razvojnu politiku Crne Gore. Razvojna banka je ono što je falilo Crnoj Gori sve ove godine i što je falilo privredu da gurne prema mnogo agresivnijem zapošljavanju i investiranju - rekao je Spajić.
Radulović je navela da su sa velikim odobravanjem dočekali formiranje te dvije institucije.
- Ove dvije institucije mogu da budu pokretačka snaga, uz poslovne banke. Podrška države u ovom smislu je jako bitna i trebalo bi da doprinese da se kreiraju neke bolje kreditne linije koji će biti podrška biznisu - zaključila je Radulović.

Spajić: Sramotna analiza Ekonomskog fakulteta, vizija Vlade da nastavi da smanjuje poresko opterećenje

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić održali su danas sastanak s predstavnicima Unije poslodavaca s ciljem unaprjeđenja sistema socijalne i dječje zaštite kroz izradu novog zakonskog okvira, saopšteno je iz MSSD.
- Na sastanku su razmatrane odredbe novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koje se odnose na naknadu za roditeljsko odsustvo s posebnim naglaskom na usklađivanje socijalnih politika s tržištem rada, poboljšanje podrške porodicama i definisanje uloge poslodavaca u tom procesu- navodi se u saopštenju.
Ministar Gutić istakao je da je izrada modernog i održivog zakona prioritet Ministarstva, s ciljem obezbjeđivanja efikasnije i pravičnije zaštite djece, porodica i drugih socijalno ugroženih grupa.
- Otvoreni dijalog sa svim relevantnim akterima, uključujući i poslodavce, ključan je za izgradnju sistema koji će odgovarati potrebama građana i biti u skladu s evropskim standardima- naglasio je ministar.
Ministarka Nišić je naglasila značaj međuresorne saradnje u kreiranju politika koje će omogućiti bolje uslove rada i socijalnu sigurnost zaposlenih.
- Poslodavci su važan partner u ovom procesu, jer upravo kroz njihovu ulogu na tržištu rada možemo osigurati integrisan i funkcionalan sistem socijalne zaštite- poručila je ona.
Predstavnici Unije poslodavaca izrazili su spremnost da aktivno učestvuju u daljem procesu izrade zakona, ukazujući na potrebu balansiranja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite i radnih odnosa sa jedne i ekonomske održivosti sa druge strane.
Sastanak je zaključen dogovorom o nastavku dijaloga na pripremi novog zakonskog rješenja, uz uvažavanje stavova svih zainteresovanih strana.

Gutić i Nišić sa predstavnicima Unije poslodavaca: fokus na usklađivanju socijalnih politika sa tržištem rada, i naknadama za roditeljsko odsustvo

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) raspisala je konkurs za dodjelu godišnjih nagrada u oblasti društveno-odgovornog poslovanja, a poziv je otvoren do 16. januara 2025.
Na konkurs, pod nazivom „UPCG nagrade za DOP 2024“, pravo učešća imaju svi privredni subjekti koji su registrovani u Crnoj Gori.
Prema propozicijama konkursa, nagrade se dodjeljuju za uspješnu praksu društveno-odgovornog poslovanja u oblastima: Briga za zaposlene, briga za životnu sredinu i briga za zajednicu.
- Zainteresovana preduzeća mogu aplicirati kako za ove, tako i za Veliku nagradu koja se uručuje privrednom subjektu koji je principe društveno-odgovornog poslovanja inkorporirao u sve tri oblasti. Na konkurs je moguće prijaviti maksimalno tri projekta (po svakoj oblasti), uz uslov da nijesu završeni prije 1. januara 2024. godine - precizirano je u saopštenju.
Kao i prethodnih godina, glavni kriterijumi za dodjelu nagrada su održivost, inovativnost i ostvareni uticaj na sve uključene strane.
Dodjela je, kako se navodi u saopštenju, aktivnost koju Unija poslodavaca realizuje od 2014. sa ciljem promocije dobrih primjera društveno-odgovorne prakse, kao i preduzeća koja takvu praksu primjenju.
Svečana ceremonija dodjele će, kako su najavili iz Unije poslodavaca, biti održana početkom naredne godine, o čemu će javnost pravovremeno biti obaviještena.

Raspisan konkurs za godišnju nagradu u oblasti društveno-odgovornog poslovanja

M.M. (1995) iz Ulcinja oglašen je krivim i osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu od 720 eura, nakon što je u hitnom postupku izveden pred sud zbog niza teških saobraćajnih prekršaja.
On je 8. decembra 2025. godine, oko 17 časova, u Ulcinju zatečen da upravlja neregistrovanim vozilom, iako nema položen vozački ispit, a pritom je odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Dežurna sutkinja Anka Rašović donijela je odluku da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti rješenja, imajući u vidu da je riječ o povratniku u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, te da postoji opasnost da bi ponovo mogao počiniti slične prekršaje.
Okrivljeni je po završetku postupka odmah sproveden u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Ulcinjanin osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu zbog više teških saobraćajnih prekršaja

U jutarnjoj emisiji „Budilnik“ bavimo se važnim društvenim temama i pitanjima od javnog interesa.
Razgovaraćemo o tome koliko su mladi zainteresovani za novinarstvo, šta ih privlači ovoj profesiji i na koji način ih možemo motivisati da se bave poslom koji predstavlja stub informisanja i demokratskog društva.
U fokusu emisije biće i najavljene reforme u oblasti sudskog vještačenja, uoči donošenja novog Zakona, kao i izazovi sa kojima se sistem suočava.
Otvaramo i pitanje: da li je naše društvo spremno da prihvati osobe sa autizmom – kakva je podrška, kakve su prepreke i šta je potrebno da inkluzija zaživi u punom kapacitetu.
Provjerićemo i koliko su crnogorske bolnice pripremljene za reagovanje u vanrednim situacijama, te da li zdravstveni sistem ima kapacitete da odgovori na nepredviđene izazove.
Gledajte „Budilnik“ od 7 do 9 sati na Televiziji E.

U "Budilniku" o novinarstvu, najavljenim reformama u oblasti sudskog vještačenja, vanrednim situacijama...

U jutarnjoj emisiji „Srećan dan“ otvaramo jedno od najvažnijih pitanja današnjice – odlazak iz Crne Gore. Analiziramo psihologiju odlaska i povratka: zašto ljudi odlaze, šta ih motiviše, kakva ih realnost dočeka u inostranstvu i da li se vraćaju.
Donosimo i priču o Novogodišnjoj bajci na ledu. Gošća emisije biće Valentina Mitrović, PR menadžerka ovog spektakla, koja će otkriti kako se stvara scenska magija na ledu i šta publika može očekivati od ovogodišnjeg izdanja.
U rubrici „Srećni AI“ bavimo se savremenim roditeljstvom – kako mame i tate danas vaspitavaju djecu uz podršku vještačke inteligencije, koja pitanja najčešće postavljaju i koje ih nedoumice prate u digitalnom vremenu.
Gledajte emisiju „Srećan dan“ od 9 do 11 sati na Televiziji E.

„Srećan dan“: Odlazak iz Crne Gore, novogodišnja čarolija na ledu i roditeljstvo u digitalnoj eri

Na četvrtoj sjednici Savjeta omladinskih inicijativa u Podgorici razgovarano je o konkretnim inicijativama koje spajaju vrijednosti, znanje i učešće mladih: od prevencije vršnjačkog nasilja do otvaranja kulture prema novoj publici, saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Savjet je, kako navode, predstavio inicijativu prevencije vršnjačkog nasilja sa ciljem da se gradi empatija, povjerenje u stručne službe i brza institucionalna reakcija. Plan uključuje i edukativne sadržaje koji otvaraju teške društvene teme bez partijskog okvira.
- U oblasti kulture, Savjet je najavio istraživanje navika i potreba mladih, kao i seriju događaja, razgovore sa umjetnicima, kulturne šetnje i posjete ključnim lokalitetima, uz partnerstva sa institucijama i sadržaj prilagođen mladima. Cilj je da kultura postane pristupačnija, dinamičnija i bliža novim generacijama. Crna Gora ostaje posvećena cilju EU 2028: uz više šansi za mlade, jače institucije i zajednicu koja bira rezultate, a ne izgovore - zaključuje se u saopštenju.

Četvrta sjednica Savjeta omladinskih inicijativa: Mladi za politiku koja radi i rješava

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: unija-poslodavaca-crne-gore