Čelnike tivatske gradske uprave bi definitivno valjalo poslati da otkriju Ameriku. Pokazalo se to u nebrojenim slučajevima. Sigurno bi uspješno obavili taj zadatak - poručili su odbornici Evropskog saveza u Tivtu reagujući na izjavu predsjednika opštine Željka Komnenovića da budući zakupci ne mogu pristupiti aktivnostima uređivanja kupališta dok cjelokupna procedura ne bude završena, da svakodnevno primaju pritužbe na stanje pojedinih kupališta, te da su zabrinuti načinom na koji se ulazi u turističku sezonu.
Samo da im, kako su kazali, ne kvare merak i prave se da Kolumbo na taj kontinent nije stigao prije više od pet vjekova, a ljudska civilizacija i hiljadama godina prije.
- Prije tačno mjesec dana, na XXI Sjednici SO Tivat smo u okviru diskusije o planu rada Turističke organizacije Tivat u ovoj godini upozoravali da će haos koji je JP Morsko dobro stvorilo javnim pozivom za zakup plaža, uz nažalost očekivane kolapse u saobraćaju vrlo vjerovatno ugroziti predstojeću turističku sezonu. TO Tivat nam u planu rada nije ponudila odgovore i mjere za ove izazove, dok su gradski oci i skupštinska vladajuća većina u komentarima i sugestijama opozicije vidjeli zluradost i politikanstvo. Klasika - ukazali su oni.
Oni pitaju i dokle smo došli u mjesec dana od održavanja SO.
- Do toga da opštinski Koordinacioni tim za praćenje turističke sezone, kroz usta predsjednika Opštine, gdina. Komnenovića, juče obavještava cjelokupnu crnogorsku javnost da Opština prima pritužbe na stanje pojedinih kupališta i izražava zabrinutost načinom na koji ulazimo u turističku sezonu, od koje očekujemo mnogo. Zbilja? Ma nije moguće! U sjajnom filmskom ostvarenju Ivana Marinovića, „Igla ispod praga“, lik Koka kojeg igra Dejan Đonović, nakon brojnih upozorenja koje je uputio svom društvu na kraju kaže „A nijeste šćeli čut'!“ Priča je to iz našeg kraja, sa Luštice, tik uz Krtole! - istakli su odbornici Evropskog saveza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Evropski savez u Tivtu: Plaže nisu spremne? Stižu pritužbe? Ma nije moguće!

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije (TO) tog grada, boravi 3,03 hiljade gostiju, devet odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Broj gostiju je u odnosu na 2019. godinu porastao čak 37 odsto, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja turista, njih 3,02 hiljade su stranci.
U hotelima je smješteno 547 gostiju, što je na istom nivou kao i prethodne godine. Privatni smještaj bilježi rast od 11 odsto u odnosu na prošlu godinu, a u tom vidu smještaja trenutno boravi 2,48 hiljada turista, među kojima su samo dva domaća gosta.
U strukturi posjetilaca i dalje prednjače turisti iz Rusije, koji čine 25,13 odsto ukupnog broja. Slijede gosti iz Srbije sa 17 odsto, a za njima turisti iz Turske i Azerbejdžana.
U manjoj mjeri zastupljeni su turisti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Filipina i Njemačke.

610x380

Rast broja turista u Tivtu

U okviru obilježavanja Dana Evrope, opštine Plužine i Tivat, uz podršku Delegacije Evropske unije kroz projekat „Opštine za EU“, obilježile su Dan Evrope volonterskim akcijama čišćenja koje su simbolično pokazale da evropske vrijednosti žive u svakodnevnim malim koracima prema boljoj i održivijoj budućnosti. U Plužinama, građani, zaposleni u Opštini i javnim preduzećima zajedno sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreinom Marselom i predstavnicom Delegacije EU u Crnoj Gori, Marijom Laurom Paskvineli učestvovali u ekološkoj akciji čišćenja na lokaciji Mratinje, realizovanoj u saradnji sa Parkom prirode “Piva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_a2a0e9ced3b7c67a9041b21b328d6f41d349c943aca7fea39febe3dd4aec9f98.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508220512_a2a0e9ced3b7c67a9041b21b328d6f41d349c943aca7fea39febe3dd4aec9f98" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  Ambasadorka Italije je istakla da događaji poput ovog, i ostalih koji se održavaju tokom proslave Mjeseca Evrope u različitim opštinama Crne Gore, predstavljaju pravu suštinu EU: zajednicu ljudi koji su prije skoro šezdeset godina odlučili da spoje vrednosti i principe, tržišta i resurse, iskustvo i kompetencije, pamet i srca kako bi stvorili bolju budućnost za sve. - Italija, kao osnivač EU, uvijek je bila za proširenje EU na Zapadni Balkan jer to zapravo neće biti proširenje već ponovno ujedinjenje Evrope. Želimo vas u porodici EU jer pripadate porodici EU, a EU neće biti potpuna dok vi ne budete njen dio - naglasila je Marsela. Ambasadorka se susrela sa glavnim administratorom Opštine Plužine, Vladimirom Kneževićem, a program je zaokružen posjetom Muzeju Kula Lazara Sočice, kao i dodjelom zahvalnica za doprinos akciji. Marija Laura Paskvineli, predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori, istakla je važnost lokalnih samouprava u procesu EU integracije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_007c028d623acfc67358144fb2b502697c605f79f6a48fd0ef48e63ab4522c66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508220512_007c028d623acfc67358144fb2b502697c605f79f6a48fd0ef48e63ab4522c66" data-rendition-name="original" width="2000" height="1331" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  - Vaše prisustvo danas potvrđuje da evropske vrijednosti nijesu samo ideali na papiru, već stvarnost koju živimo — kroz sport, zajedništvo, brigu o životnoj sredini i lokalni razvoj - rekla je Paskvineli. U Tivtu je održana volonterska akcija čišćenja šetne staze u zaleđu plaže Pržna-Plavi horizont. Riječ je o jednoj o najljepših i najposjećenijih plaža u Crnoj Gori. Plaža Pržna je od 1968. godine zaštićeno prirodno dobro-spomenik prirode.&nbsp; - Nadamo se da će ova eko aktivnost samu lokaciju učiniti još čistijom i ljepšom. Opština Tivat se u svojim strateškim dokumentima opredjelila za održivo upravljanje. Aktivnosti na smanjenju količine otpada, zaštita životne sredine, a posebno održivo upravljanje obalom su strateški ciljevi opštine. Kroz ovakve aktivnosti trudimo se da okupimo i uvežemo lokalnu zajednicu, lokalnu upravu i evropske inicijative - rekla je Milica Manojlović, Sekretarka za uređenje prostora u optini Tivat.&nbsp; Programska menadžerka Delegacije EU, Ana Mariguesa Lorentzen, istakla je važnost Dana Evrope kao prilike da se promovišu evropske vrijednosti na lokalnom nivou.&nbsp; - Vjerujemo da Evropa može napredovati samo kroz jedinstvo i mir – to je poruka koju ćemo nastaviti da njegujemo iz godine u godinu, i zato nam je izuzetno drago što danas ovakve događaje organizujemo širom Crne Gore, uz učešće lokalnih zajednica i građana koji sa nama dijele duh proslave - rekla je Lorentzen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_6dfc43af4e5228665e8b20ac21349a414b502b0ceb92fd58255679df3fe5d085.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250508220512_6dfc43af4e5228665e8b20ac21349a414b502b0ceb92fd58255679df3fe5d085" data-rendition-name="original" width="2000" height="1331" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  Tivat je, u okviru projekta „Opštine za EU“, &nbsp;dobio su i novo mjesto za informisanje građana o Evropskoj uniji, programima, politikama i mogućnostima - „EU i tačka“.&nbsp; Akcije u Plužinama i Tivtu su dio je šireg programa proslave Dana Evrope koji Delegacija EU u Crnoj Gori i Ministarstvo evropskih poslova sprovode u saradnji sa projektima Evropska kuća, EU4ME i Opštine za EU, u periodu od 3. do 30. maja, sa ciljem da evropske teme budu prisutne u svim krajevima Crne Gore.

500x500

1250x600

1084x550

FOTO: Evropski duh u lokalnoj akciji čišćenja

Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama - zaključak je sastanaka premijera Milojka Spajića sa predsjednicima opština Tivat Željkom Komnenovićem i Zete Mihailom Asanovićem. Ovaj pristup, kako se navodi u saopštenju Vlade, osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. Zajednički cilj je, kako je ocijenjeno na sastancima, omogućiti građanima ugodniji i kvalitetniji život, ali i otvoriti dodatna radna mjesta. - Prvo moramo da vidimo hoće li uopšte doći do dodjele koncesija. Ono što je sigurno da smo na istom smo fonu sa opštinama, jer nam je cilj da intenziviramo realizaciju kapitalnih projekata. U tom kontekstu spremni smo da potpišemo sporazume i jasno definišemo projekte, koji će u najkraćem roku dati najveće benefite građanima. Naša namjera je da u potpunosti odgovorimo na zahtjeve lokalnih zajednica i pružimo im potrebnu podršku za njihov dalji razvoj - naglasio je Spajić. Predsjednici opština Zeta i Tivat, kako ističu iz Vlade, podržali su ovaj pristup, ističući da su sredstva od koncesija prilika za pokretanje niza strateških projekata u njihovim opštinama. - Najvažnije za nas je ulaganje u infrastrukturu, da projekti na toj liniji budu dinamično realizovani i počnu u što kraćem roku. Drago nam je što su u Vladi prepoznali značaj da uz dogovor sa lokalnom samoupravom dođu do konačne odluke o ovom pitanju, jer je to put ka zadovoljenju potreba naših građana - kazao je Komnenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050716054_91e3f2ef198ace258615373b0fc5f08182f0907e73bed0605f238d04378d3553.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050716054_91e3f2ef198ace258615373b0fc5f08182f0907e73bed0605f238d04378d3553" data-rendition-name="original" width="1920" height="1277" loading="lazy" alt="Spajić sa Asanovićem"><figcaption>Spajić sa Asanovićem(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Asanović je istakao da je za Zetu od presudnog značaja efikasno upravljanje sredstvima, uz fokus na projekte koji će donijeti direktne koristi za građane Zete. - Nama je svaka opcija koja donosi benefit građanima Zete prihvatljiva. Kao opština, koja se tek administrativno i infrastrukturno razvija, spremamo brojne projekte u koje želimo i možemo da investiramo potencijalni novac - naveo je on. Tokom sastanaka, kako dodaju iz Vlade, razgovarano je o različitim aktuelnim pitanjima, kao i o mogućnostima za dalji razvoj i unapređenje saradnje između centralne vlasti i lokalnih samouprava, na dobrobit svih građana.

Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu

Službenici policije u Tivtu podnijeli su krivičnu prijavu protiv lica koje se sumnjiči za nasilničko ponašanje na štetu četiri maloljetna lica, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, za pomenuto krivično djelo sumnjiči se L.K. (18) koje je izvršio na način što je 24. aprila oko 19.30 časova na jednom sportskom terenu u Tivtu uputio više riječi uvredljive sadržine jednom oštećenom maloljetniku, nakon čega mu je zadao više udaraca u predjelu tijela- kazali su iz policije.
Iz policije su naveli i da se sumnja da je L.K. je fizički napao još jedno maloljetno lice zadajući mu udarce i obarajući ga na tlo.
- Osim toga, ovom prilikom L.K. je na tlo oborio i još dva maloljetna lica, a sve upućujući im riječi uvredljive sadržine- navodi se dalje.
Iz policije su poručili da je protiv L.K. po nalogu nadležnog tužioca podnijeta krivična prijava.

Tivat: Krivična prijava protiv osamnaestogodišnjaka, vrijeđao i udarao maloljetnike

Britanac Džordž Kotrel i njegova partnerka Anđela Vukadinović uhapšeni su u Tivtu zbog nasilja u porodici. Vukadinović je bivša misica Crne Gore, a Kotrel je bio savjetnik bivšeg britanskog premijera, Najdžela Faradža i u javnosti je poznat po brojnim malverzacijama.
Pored toga, protiv majke Vukadinović podnijeta je krivična prijava, pod sumnjom da je izvršila krivično djelo uništenje ili oštećenje tuđe stvari.
Kako navode iz policije, sumnja se kako je Anđelu Vukadinović najprije fizički napao Kotrel, i to u apartmanu jednog tivatskog hotela.
- Na osnovu prikupljenih obavještenja od više lica, uključujući i navedena lica, policijski službenici su došli do sumnje da je danas oko 3 sata iza ponoći, dok se A.V. nalazila u pomenutom apartmanu, G.C. prema njoj upotrijebio fizičku silu na način što je istoj zatvorenom šakom zadao više udaraca u predjelu glave i tijela- navode oni.
Uz to, Vukadinović je takođe, kako se sumnja, upotrijebila fizičku silu prema Kotrelu.
- Na način što mu je zatvorenom šakom zadala udarac u predjelu glave, a zatim još nekoliko udaraca u predjelu tijela, nakon čega se isti zaključao u jednoj od prostorija. Zatim je, kako se sumnja, A.V. telefonskim putem pozvala majku S.V. (53) koja je dolaskom u apartman fizički napala G.C. zadajući mu više udaraca otvorenom šakom u predjelu tijela, nakon čega G.C. odlazi u drugu prostoriju i zaključava vrata dok S.V. lomi inventar stana i potom se udaljava iz istog- ističu oni.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, po čijem nalogu su G.C. i A.V. lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, dok je protiv S.V., majke lica A.V., podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari. 
Podsjetimo, Kotrel je 2016. uhapšen je u Americi zbog sumnji u pranje novca, prevare, ucjene i iznuđivanje. Između ostalog, teretili su ga za pranje više miliona dolara od droge putem of-šor računa.
Iste se godine nagodio, pa je na kraju priznao krivicu samo za elektronsku prevaru.
Svojevremeno su ga pojedini crnogorski politički akteri dovodili u vezu sa pokretom Evropa sad, na šta su oni odgovarali da nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa njim.

Tivat: Britanca terete da je tukao bivšu mis Crne Gore, a nju i njenu majku da su ga poslije izudarale

Službenici policije u Tivtu su danas u ranim jutarnjim satima reagovali na prijavu državljanke Holandije sa privremenim boravkom u Tivtu da je danas oko 2:00 sata iza ponoći nepoznato lice ušlo u njen stan i dok je spavala, dodirivalo rukom po tijelu, te da se nakon što je počela da viče i zove u pomoć to lice udaljilo u nepoznatom pravcu, saopšteno je iz Uprave policije.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su odmah po primljenom obavještenju izašli na lice mjesta, izvršili pretragu terena i izuzeli video nadzor sa objekata. Operativnim radom na terenu policijski službenici su identifikovali lice A.A.(45) ruskog državljanina sa trenutnim boravištem u Tivtu za kojeg se po završetku kriminalističke obrade došlo do osnovane sumnje da je navedenog dana ušao u stan oštećene i tom prilikom izvršio opisane radnje- navodi se u saopštenju.
O slučaju je upoznato i ODT u Kotoru, koje je izdalo nalog da A.A. bude lišen slobode zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje.
&nbsp;

Tivat: Policija privela ruskog državljanina zbog nedozvoljenih polnih radnji nad državljankom Holandije

Službenici Uprave policije uhapsili su u Tivtu dva vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i droge, navodi se u njihovoj objavi na mreži Iks (X).
Kako su precizirali, uhapšen je S. O. iz Berana koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola od 2,49 g/kg i izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 15 dana.&nbsp;
- Uhapšen je i M. L. iz Tivta koji je upravljao vozilom pod dejstvom marihuane i kokaina, a koji je kažnjen sa 750 eura - navode iz Uprave policije.

Dva hapšenja u Tivtu zbog vožnje pod dejstvom alkohola i marihuane

Četvrto izdanje Festivala vjetra počinje ovog petka u Tivtu uz nastup mostarskog benda Zoster, najavili su organizatori Jedriličarski klub Delfin.
Ova tradicionalna tivatska proljetna fešta, kako se navodi u saopštenju, okupila je ove godine 75 partnera, koji donose 14 programa na osam lokacija, sa startom ovoga petka na gradskoj rivi Pine uz Zoster.
Ističu da će, u slučaju lošeg vremena, program biti održan u sali DTV Partizan Centra za kulturu Tivat.
Za zagrijavanje je zadužen poznati hercegnovski DJ BodziE, koji nastupa kao uvertira u koncert grupe Zoster.&nbsp;
- BodziE, jedan od najpoznatijih didžejeva u Crnoj Gori, član hercegnovske ekipe Groovy Castel Nuovo, a nastupao je na svim najvećim festivalima u regionu, razveselio i rasplesao mnogo ljudi. Njegov nastup na Pinama počinje u 20 sati - navodi se u saopštenju.
Zoster, kako ističu organizatori, ne treba posebno predstavljati, kad se sjetimo njihovih ritmova uz koje se bez greške pleše, uz tekstove koji sabiraju svijest u nesvjesti, prkos u propasti, smisao u kreaciji, govoreći o suludosti i ljepoti ovog čudnog svijeta ljudskog.&nbsp;
- Ako jesi i ako nisi naš „Sugrađanin“, dimila bura 25.aprila, ili „Ojužilo“, „Sve čega nema“ manji je problem kada „Čovjek želi da je ptica“. Možda naša misija jeste „Utopija“, ali dosta je „Ko je jamio, jamio“, jer od nas sve zavisi. „Čovjek zvani činjenica“ spasiće „Brod koji tone“. More ne mora, ali mi se u pamet moramo, da se ne bismo pitali „Kuda idu svi ti ljudi“. &nbsp;Mi smo „Imači kada“. Naše je „Srce uzavrelo“. U petak uz Zoster počinje četvrto izdanje Festivala vjetra - navodi se u saopštenju
Festival tradicionalno počinje posljednjeg aprilskog vikenda, jer je nedjelja rezervisana za Tivatsku regatu krstaša UNA Montenegro CUP, koja 27. aprila ima svoje jubilarno 20. izdanje.
- &nbsp;Prva velika morska fešta u godini, Tivatska regata koja se jedri na fantastičnoj ruti kroz akvatorijum Tivta i Perasta, i ove godine će okupiti bokeške krstaše, a očekuje i dolazak nekoliko međunarodnih ekipa. Regata se gotovo cijelom dužinom vidi sa tivastkih obala, a organizatori su za zainteresovanu publiku obezbijedili i brod koji će ponuditi perspektivu u samom regatnom polju. Prvi vikend Wind Festa donosi i Malu Tivatsku regatu Gadbois CUP za klase Optimist i ILCA, koja se jedri u subotu, 26.aprila od 11 sati - ističu organizatori.
Pod generalnim pokroviteljstvom Opštine Tivat, u partnerstvu sa Turističkom organizacijom Tivat i međunarodnom jedriličarskom fondacijom “Richard&amp;Frances Gadbois Foundation“, kao i uz podršku brojnih sponzora, program ovogodišnjeg Wind Festa pripremljen je u saradnji sa više lokalnih institucija i organizacija, nevladinih organizacija i sportskih društava, ali i partnerima poput Pomorskog fakulteta Kotor.
- Kao dokazana platforma za saradnju lokalnih snaga, moba u režiji Jedriličarskog kluba Delfin još jednom predstavlja Tivat kao grad dobre zabave, vjetrovitih ljubavnih susreta i inspirativnih inicijativa, koje će se nastaviti u danima vikenda do 24. aprila i velikog finala uz koncert Darka Rundeka i Ekipe na Ponti Seljanova. Program i ove godine objedinjuje sport, edukaciju, kulturu i zabavu, pozivajući nas da se zagledamo u more. Kao izvor života, inspiraciju, resurs za razvoj uz obavezu da naučimo da ga gazimo s poštovanjem. Vidimo se u petak u gradu dobrih vjetrova - poručili su organizatori.

Festival vjetra počinje uz Zoster u petak u Tivtu, zatvara ga Darko Rundek i ekipa

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 2,25 hiljada turista, dva odsto više nego prethodne godine.
Broj turista u tom gradu veći je 31 odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja gostiju, svega šest su domaći, dok su ostalo strani.
Hotelski smještaj je odabralo 340 gostiju, 19 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. U privatnom smještaju zabilježen je rast od sedam odsto na 1,91 hiljadu stranih turista koji su se odlučili za tu opciju.
Najbrojniji gosti dolaze iz Rusije, njih 23,69 odsto, a slijede turisti iz Srbije sa 17,31 odsto i Turske sa 11,04 odsto.
Ostali gosti dolaze iz Velike Britanije, Azerbejdžana, Ukrajine, Njemačke, Hrvatske i Francuske.

Jedan od najperspektivnijih crnogorskih atletičara i višestruki državni prvak Miljan Kukuličić, dobio je značajnu podršku za nastavak svoje sportske karijere – kompanija Bemax postala je njegov sponzor. Miljan Kukuličić je aktuelni prvak Crne Gore u pet disciplina – 1.500 metara, 3.000 metara, 5.000 metara, 10 kilometara na stazi i kros trčanje. Njegova posvećenost, radna etika i rezultati koje postiže, uprkos skromnim uslovima, svrstavaju ga među najtalentovanije dugoprugaše u regionu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140524_305158e95d07e0ea309e6642059c342dfa5dd1b2ab225c5ecf44e48d2d7fcc41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250516140524_305158e95d07e0ea309e6642059c342dfa5dd1b2ab225c5ecf44e48d2d7fcc41" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Kukuličić"> </figure>  Podrška renomirane kompanije Bemax dolazi u pravom trenutku i predstavlja važan podsticaj za nastavak njegovog sportskog uspona. - Ova pomoć mi mnogo znači – omogućava mi kvalitetnije pripreme, bolje uslove za trening i učešće na jakim takmičenjima u inostranstvu. Zahvalan sam kompaniji Bemax na ukazanom povjerenju i podršci. Trudiću se da kroz svoje rezultate i zalaganje to opravdam na najbolji način - izjavio je Kukuličić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205141244_6cdd0992559b6cd2c7dd42943bc2d07332ebe7c358404fa318fc93aa86a352f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241205141244_6cdd0992559b6cd2c7dd42943bc2d07332ebe7c358404fa318fc93aa86a352f2" data-rendition-name="original" width="871" height="561" loading="lazy" alt="BEMAX"> </figure>  Kompanija Bemax već dugi niz godina prepoznata je po velikom ulaganju u crnogorski sport, a ovo sponzorstvo je novi dokaz da žele da pomogu razvoj mladih sportista. Ovo partnerstvo predstavlja spoj sportskog talenta i društveno odgovorne kompanije, a pred Miljanom Kukuličićem su nove staze uspjeha – sada sa još jačim vjetrom u leđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140528_cf637e0d1a21a3d63707b84fd90b34658f59fdcc6ce7d89cbc4acfae5f8e1821.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516140528_cf637e0d1a21a3d63707b84fd90b34658f59fdcc6ce7d89cbc4acfae5f8e1821" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Kukuličić"> </figure>  &nbsp; Miljan je na nedavno šampionatu Evrope u cestovnom trčanju oborio crnogorski rekord u trci na 10 kilometara (32.45).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140528_3206c9d6684845369c69bf43a4027141d4cf4ff717241e18ce6ecdfeff65d3ee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250516140528_3206c9d6684845369c69bf43a4027141d4cf4ff717241e18ce6ecdfeff65d3ee" data-rendition-name="original" width="1025" height="1600" loading="lazy" alt="Kukuličić"> </figure>

"Bemax" podržao Miljana Kukuličića

U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, održana je prezentacija prve faze projekta „Integrisani virtuelni model kulturnog dobra – Tvrđava Ribnica u Podgorici“, koji realizuje &nbsp;Paten Studio d.o.o. iz Podgorice, a finansira Turistička organizacija Podgorice, kroz programe valorizacije kulturne baštine.&nbsp;
- Ovi programi obuhvataju arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Podgorice- navodi se u saopštenju.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, stručnjaci iz oblasti kulture i turizma, kao i zainteresovani građani. Tokom događaja, predstavljeni su rezultati prve faze projekta, uključujući digitalni model tvrđave Ribnica, koji će doprinijeti boljoj vidljivosti i dostupnosti ovog značajnog lokaliteta.
Direktor Turističke organizacije Glavnog grada Podgorice, Dragan Grnović, istakao je značaj obnove i valorizacije kulturne baštine grada, naglašavajući da je Turistička organizacija u proteklih godinu i po dana intenzivno radila na ovom pitanju.
- Podgorica je kroz svoju bogatu istoriju više puta bila meta osvajanja i razaranja. U mnogim slučajevima, osvajači su nastojali da unište postojeću kulturu i arhitekturu, kako bi izbrisali tragove prethodnih epoha. Ova praksa je, nažalost, doprinijela dugotrajnom zanemarivanju kulturne baštine, čijim posljedicama svjedočimo i danas. Uprkos ovom nasljeđu, smatramo da je kulturna baština od izuzetnog značaja za razvoj turizma- kazao je on.
Grnović je kazao da ona ne samo da čuva identitet i istoriju grada, već predstavlja temelj na kojem se mogu graditi novi, autentični turistički proizvodi i ponude. Integracijom kulturnih dobara u savremene turističke tokove, Podgorica ima priliku da se pozicionira kao destinacija koja nudi jedinstveno iskustvo, spajajući prošlost i sadašnjost na inovativan način.
Prema riječima direktora Turističke organizacije Podgorice, Dragana Grnovića, Komisija je prepoznala značaj ovog projekta i odlučila da ga podrži.
&nbsp;- Želja nam je da našim sugrađanima i posjetiocima predstavimo tvrđavu Ribnica iz njenog najblistavijeg perioda postojanja, koristeći savremene digitalne tehnologije. Na taj način omogućavamo da se istorija oživi i postane dostupna svima na inovativan i interaktivan način- &nbsp;kazao je Grnović.
Digitalna rekonstrukcija tvrđave Ribnica predstavlja značajan korak ka očuvanju kulturne baštine Podgorice, omogućavajući građanima i turistima da na moderan način istraže i dožive bogatu istoriju ovog lokaliteta. Ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju kulturnog identiteta grada, već i obogaćuje turističku ponudu, čineći je atraktivnijom za posjetioce iz zemlje i inostranstva.
Na prezentaciji projekta „Integrisani virtuelni model kulturnog dobra – Tvrđava Ribnica u Podgorici“, o radu kompanije Paten Studio d.o.o. govorio je njen predstavnik, Boljan Boljević.
- Paten Studio je interdisciplinarni arhitektonsko-građevinski studio sa sjedištem u Podgorici, specijalizovan za digitalizaciju kulturne baštine. Naš tim se bavi dizajnom, kao i pisanjem i sprovođenjem projekata finansiranih iz fondova Evropske unije, koji su fokusirani na očuvanje i promociju kulturnog nasljeđa- istakao je Boljević.
Do sada je Paten Studio ostvario saradnju sa više opština na sjeveru Crne Gore, a projekat digitalne rekonstrukcije tvrđave Ribnica predstavlja njihovu prvu saradnju sa Glavnim gradom Podgoricom.
&nbsp;- Prepoznali smo ogroman potencijal kulturne baštine Podgorice i vjerujemo da digitalizacija može značajno doprinijeti njenoj valorizaciji i promociji- dodao je Boljević.
Prezentaciju prve faze digitalne rekonstrukcije tvrđave Ribnica održao je arhitekta Nikola Jelenić, koji je detaljno predstavio metodologiju i pristup primijenjene interdisciplinarne analize.
- Prva faza izrade prezentacije zahtijevala je temeljno prikupljanje informacija koje prikazuju autentičnost i vjerodostojnost izgleda objekta.Intezivno smo radili na prikupljanju arhivske foto-dokumentacije, konsultovali osmanlijske arhive i analizirali arheološke izvještaje kako bismo rekonstruisali originalni izgled tvrđave- dodao je on.
Posebno je značajan arheološki izvještaj iz 1963. godine, koji je omogućio preciznu analizu strukture objekta.&nbsp;
- Na osnovu tih podataka, determinisali smo glavni bedem prema Staroj Varoši, što je ključno za razumijevanje istorijske i strateške pozicije tvrđave- objasnio je Jelenić.
Nakon uvodnog izlaganja, Jelenić je prisutnima demonstrirao digitalnu prezentaciju tvrđave Ribnica, ističući kako ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju kulturne baštine, već i omogućava interaktivno upoznavanje sa istorijskim naslijeđem grada.&nbsp;
- Korišćenjem savremenih tehnologija, pružamo posjetiocima priliku da dožive prošlost na inovativan način- zaključio je on.

TO Podgorice lansira digitalni model tvrđave Ribnica

Hrvatska je u pristupnim pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom otvorila niz pitanja koja godinama ostaju neriješena, i upravo od njihovog rješavanja zavisi dalji napredak te zemlje, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković u petak.
- Hrvatska je otvorila niz pitanja koja godinama stoje neriješena i ukoliko bude napretka, razgovaraćemo dalje - &nbsp;rekao je Plenković u Tirani, odgovarajući na pitanje crnogorskih novinara kada se može očekivati zatvaranje pregovora u poglavlju 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
Po dolasku na Samit Evropske političke zajednice, Plenković je pojasnio da se dijalog vodi na nivou ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, i da se tiče obeštećenja hrvatskih ratnih zarobljenika i ljudi koji su prošli kroz torturu početkom devedesetih, kao i niza drugih otvorenih pitanja.
Crna Gora je u decembru prošle godine, nakon sedam godina, zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Očekivala je zatvaranje i četvrtog – poglavlja 31 – ali Hrvatska nije dala saglasnost.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman, tada je izjavio da Hrvatska ne blokira evropski put Crne Gore zbog bilateralnih pitanja.
- Hrvatska sigurno neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba tokom Domovinskog rata, kao i odšteta logorašima – to su teme koje bi trebalo da budu važne svima unutar Evropske unije, a ne samo Hrvatskoj - rekao je Grlić Radman u decembru prošle godine.

Plenković: Napredak Crne Gore ka EU zavisi od rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: tivat

Evropski savez u Tivtu: Plaže nisu spremne? Stižu pritužbe? Ma nije moguće!

Rast broja turista u Tivtu

FOTO: Evropski duh u lokalnoj akciji čišćenja

Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu

Tivat: Krivična prijava protiv osamnaestogodišnjaka, vrijeđao i udarao maloljetnike

Tivat: Britanca terete da je tukao bivšu mis Crne Gore, a nju i njenu majku da su ga poslije izudarale

Tivat: Policija privela ruskog državljanina zbog nedozvoljenih polnih radnji nad državljankom Holandije

Dva hapšenja u Tivtu zbog vožnje pod dejstvom alkohola i marihuane

Festival vjetra počinje uz Zoster u petak u Tivtu, zatvara ga Darko Rundek i ekipa

Rast broja turista u Tivtu

Evropski savez u Tivtu: Plaže nisu spremne? Stižu pritužbe? Ma nije moguće!

"Bemax" podržao Miljana Kukuličića

TO Podgorice lansira digitalni model tvrđave Ribnica

Plenković: Napredak Crne Gore ka EU zavisi od rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom

PRATITE TVe UŽIVO