Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Amerikanci zaplijenili još jedan tanker u Karipskom moru

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su danas u Atlantskom okeanu prazan tanker za naftu, koji plovi pod ruskom zastavom, a povezan je sa Venecuelom.
Rojters prenosi da je to dio nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da kontroliše tokove nafte u Americi i prisili socijalističku vladu u Karakasu da postane njihov saveznik.
Nakon što su u subotu u napadu na Karakas zarobili venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, SAD nastavljaju da blokiraju brodove pod sankcijama kod te južnoameričke države, članice OPEC-a.
Američka obalska straža i vojska zaplijenile su tanker Marineru, koji je počeo ploviti pod zastavom Rusije, rekli su zvaničnici.
Ovaj potez nosi rizik dodatnog zaoštravanja odnosa sa Moskvom, koja je osudila postupke SAD-a u Venecueli.
Ruska državna televizija RT prikazala je sliku helikoptera koji leti u blizini tankera Marinera, prvobitno poznatog kao Bella-1, i objavila da izgleda kao da američke snage žele da se ukrcaju na prazan tanker koji je pod sankcijama SAD-a.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

SAD zauzele tanker povezan s Venecuelom koji plovi pod ruskom zastavom

Evropska komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je da je američka vojska zaplijenila naftni tanker "Marinera" koji je plovio pod ruskom zastavom zbog kršenja američkih sankcija.
U saopštenju se navodi da je brod zaplijenjen u Sjevernom Atlantiku na osnovu naloga koji je izdao američki savezni sud, prenosi NBC njuz. Dodaje se da su zaplijenu izveli pripadnici američkog Ministarstva pravde i Ministarstva odbrane.
Mediji su naveli da je brod, koji je navodno povezan sa Venecuelom, preimenovan u "Marinera" i da je prethodnih dana bježao od američke potjere u Atlantiku.
Prethodno je RT javila da su se na palubu broda iskrcale američke oružane snage i objavila fotografiju helikoptera u blizini tankera.
Tanker koji je prazan i koji plovi prema Murmansku, nalazio se prethodnih dana pod konstantnom pratnjom Obalske straže Sjedinjenih Američkih Država, iako je plovilo od američke obale udaljeno oko 4.000 kilometara, a danas je došlo do nastavka akcije.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se tanker, koji sada plovi pod ruskom zastavom, nalazi u međunarodnim vodama i da djeluje u skladu sa međunarodnim pomorskim pravom.
Rusija je izrazila očekivanje da će zapadne zemlje, koje se javno zalažu za slobodu plovidbe na otvorenom moru, početi i same da dosljedno primjenjuju taj princip.

Američka vojska zaplijenila tanker koji je plovio pod ruskom zastavom

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Amerika je upala i zaplijenila tanker s naftom uz obalu Venecuele, potvrdio je Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Ovim je on pojačavo napetosti sa Karakaasom jer se radi o potezu koji je podigao i cijene nafte.
“Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venecuele, veliki tanker, vrlo veliki, najveći ikad, zapravo, i događaju se druge stvari”, rekao je Tramp.
Na pitanje šta će se dogoditi s naftom, Tramp je rekao: “Zadržaćemo je, pretpostavljam.”
Nedugo nakon njegovih prvih komentara, objavljen je i prva snimak upada američkih snaga na tanker.
Podsjetimo, američke snage presrele su juče, 10. decembra, i zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama uz obalu Venecuele.
Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, a izvoz nafte jedan je od glavnih izvora prihoda te zemlje.

Zaplijenjen "najveći ikada" tanker za naftu kod obala Venecuele, objavljen prvi snimak upada američkih snaga na njega

Desetine kilometara obale Crnog mora u ruskom Krasnodarskom kraju prekriveno je mazutom, izvijestile su u utorak lokalne vlasti i stanovnici, pošto su dva tankera teško oštećena tokom oluje u Kerčkom moreuzu.
Regionalni guverner Veniamin Kondratjev rekao je da su ekipe za čišćenje poslate u oblast nakon što su jaki vjetrovi pomogli da se velike količine prosute nafte prošire duž obale, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Crnom moru, prenio je Ruski servis RSE.
Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju divlje životinje prekrivene tamnom tečnošću, kao rezultat incidenta u nedjelju s dva tankera koji su prevozili hiljade tona mazuta, goriva lošeg kvaliteta.
Incidenti s tankerima dogodila su se u ekološki osjetljivim vodama kod obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je Rusija nelegalno anektirala 2014..
Jedan od tankera se navodno prevrnuo i prepolovio tokom jakog nevremena. Vjeruje se da su nesreću izazvali talasi visoki do četiri metra, koji se smatraju opasnim za takva plovila.
Dok se nafta širi morem i obalama koje su uobičajena destinacija Rusa za ljetnji odmor, sve je više izvještaja o degradaciji životne sredine.
Lokalni stanovnici su na mrežama ukazali na strašno stanje obale, s pticama prekrivenim naftom koje ne mogu da lete i psima lutalicama prekrivenim mazutom dok lutaju obalom.
Takođe su primijetili snažan miris nafte u vazduhu, a mnogi su se žalili na mučninu i iritaciju kože i očiju.
Skoro 300 osoba, uključujući volontere i tešku opremu, radi na minimiziranju posljedica nesreće, rekli su zvaničnici.
Dvije opštine imaju organizovane operativne štabove za čišćenje. Ekolozi, međutim, upozoravaju da je količina izlivene nafte možda već prevelika.
Predsjednik pomorskih sindikata u regionu Leonid Glušak rekao je za portal Kedr da je ogromna količina mazuta već procurila u more, pogoršavajući ekološku katastrofu.
Prema riječima Glušaka, tankeri Volgonjefta, namijenjeni za rječna putovanja, nisu adekvatni za plovidbu otvorenim morem kao što je Kerčki moreuz.
Rusija koristi takozvanu flotu tankera u sjenci – grupu starih, neosiguranih tankera – za zaobilaženje sankcije Zapada uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Loše stanje tih brodova izazvalo je zabrinutost zbog ekoloških katastrofa.
Vlasti su pokrenule krivične istrage o nesreći, za koju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi se mogla ponoviti u drugim djelovima Evrope.
- Naše more se suočava sa još jednom ekološkom katastrofom koju je izazvala Rusija. Ali postoje još veći i opasniji ruski tankeri koji plove vašim morima. Zaustavljanje te flote ne znači samo prekid finansiranja Rusije za rata – već i zaštitu prirode - rekao je on u utorak na mreži Iks (X).

Nafta prekrila desetine kilometara ruske obale poslije potonuća tankera

Januarske penzije biće uvećane samo 0,38 odsto, nezvanično je <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/penzioneri/penzije-rastu-samo-0-38-odsto-5335321">Danu</a> potvrdilo više izvora bliskih Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Upravni odbor Fonda PIO tokom naredne sedmice će objaviti zvaničnu informaciju o rastu januarskih penzija. Minimalne penzije od 450 eura biće uvećane oko 1,7 eura, a prosječne od 553,5 eura oko dva.
List piše da je sigurno da penzioneri, koji su dvije godine imali 450 eura primanja, neće biti zadovoljni uvećanjem, posebno jer im je penzija dvije godine bila zamrznuta, kao i zbog činjenice da su prošle godine tri povećanja penzija iznosila ukupno 12 odsto. Od toga je januarsko bilo 6,85 odsto, što znači da su prošle godine odmrznute minimalne penzije, ti penzioneri bi dobili uvećanje od 30 eura.
Dan je prije desetak najavio da će uvećanje penzija, po dostupnim parametrima, biti minimalno i manje od jednog procenta, ali su prognoze tog tipa izostale, jer se čekalo da Monstat objavi podatke o decembarskim platama. Kada je objavljeno da su prosječne zarade u decembru porasle 0,4 odsto, bili su kompletirani svi podaci.
Prema tim podacima, zarade su u poslednja četiri mjeseca prošle godine porasle 0,4 odsto, dok je u istom periodu svakog mjeseca zabilježena deflacija.
Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih u Crnoj Gori u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode.

Penzije rastu samo 0,38 odsto

Predlog zakona o tržištu kapitala, koji će se pred poslanicima naći naredne sedmice, predstavlja jednu od najobimnijih reformi regulatornog okvira u toj oblasti u Crnoj Gori - saopštio je<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/drincic-otvara-se-put-ka-zatvaranju-vaznog-pregovarackog-poglavlja-devet"> Pobjedi</a> predsjednik Komisije za tržište kapitala, Željko Drinčić.
Iako će primjena tog zakona početi danom pristupanja Crne Gore EU, Drinčić je kazao da je njegovo donošenje po hitnoj proceduri potrebno kako bi se obezbijedila pravna sigurnost i institucionalna spremnost sistema za efikasnu implementaciju od prvog dana članstva.
- Time se obezbjeđuje blagovremena usklađenost sa EU acquis, sprečavajući regulatorne praznine i olakšavajući tranziciju u novu pravnu i institucionalnu okolinu. Svi napori u pripremi ovog zakona usmjereni su na ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 9 – Finansijske usluge, čime se otvara put ka zatvaranju ovog važnog pregovaračkog poglavlja u što skorijem roku - rekao je Drinčić Pobjedi.&nbsp;
On je dodao da je taj zakon ključni dio procesa približavanja Crne Gore evropskim standardima i punopravnom članstvu u EU.
Zakon donosi usklađivanje sa obimnim i kompleksnim evropskim propisima, što je neophodno za uspostavljanje funkcionalnog i konkurentnog tržišta kapitala u skladu sa EU acquis. Osim što će u potpunosti biti usklađen pravni okvir za investiciona društva sa evropskim regulativama, koje uređuju tržišne aktivnosti i prudencijalne zahtjeve i nadzor, biće integrisane i nove EU regulative koje se odnose na infrastrukturu finansijskog tržišta i regulative o sekuritizaciji, čime se unapređuju transparentnost, sigurnost i stabilnost finansijskih transakcija i sistema.
- Uvodi se i nadležnost Komisije za tržište kapitala nad agencijama za kreditni rejting, što jača regulatorni okvir i usklađuje ga sa evropskim standardima. Olakšava se pristup tržištu kapitala za mala i srednja preduzeća kroz mjere predviđene tzv. Listing Act paketom - rekao je Drinčić.
On je naveo da će biti pobošljana i transparentnost i dostupnost podataka o izdavaocima i učesnicima na tržištu kapitala.
Tim zakonom će, prema riječima Drinčića, biti proširen i ojačan regulatorni okvir, imajući u vidu da se uvodi novi institut - regulatorni nadzor nad agencijama za kreditni rejting.
- U dijelu infrastrukture finansijskog tržišta, zakon precizira i nadograđuje postojeća ovlašćenja Komisije, naročito u segmentima transakcija, kliringa i poravnanja. Komisija zadržava i proširuje ovlašćenje za donošenje podzakonskih akata, što omogućava detaljniju regulaciju tehničkih i operativnih pitanja. Ova modernizacija i proširenje ovlašćenja predstavljaju ključni korak ka daljem razvoju i integraciji crnogorskog tržišta kapitala u jedinstveni evropski finansijski prostor - saopštio je Drinčić.
Imajući u vidu da se u obrazloženju predloga zakona navodi i da se njime želi unaprijediti povjerenje investitora i učesnika na tržištu, upitan da prokomentariše njihovo trenutno povjerenje, Driničić je kazao da se ono može okarakterisati kao oprezno i selektivno.
- Ono postoji, ali nije na nivou koji bi omogućio snažniji razvoj i veću tržišnu dinamiku. Razlozi za to leže u dugogodišnjoj niskoj likvidnosti tržišta, ograničenoj ponudi kvalitetnih finansijskih instrumenata, kao i u naslijeđenim sistemskim slabostima koje su uticale na percepciju tržišta. Ipak, važno je naglasiti da se povjerenje ne gradi deklarativno, već kroz konzistentan regulatorni okvir, snažan nadzor, transparentnost i predvidivost. U tom smislu, novi regulatorni propisi i aktivnosti Komisije usmjereni su upravo ka jačanju institucionalne sigurnosti, zaštiti investitora i usklađivanju sa evropskim standardima, što predstavlja osnov za postepeno, ali održivo obnavljanje povjerenja - objasnio je Drinčić.
Na pitanje šta je potrebno da tržište kapitala u Crnoj Gori oživi, on je odgovorio da je neophodan sveobuhvatan i koordinisan pristup koji prevazilazi isključivo regulatorni okvir.
- Ključni preduslovi podrazumijevaju povećanje ponude kvalitetnih i transparentnih finansijskih instrumenata, uključujući veće učešće kompanija u javnim ponudama, kao i aktivnije uključivanje institucionalnih investitora, posebno penzionih i investicionih fondova. Istovremeno, neophodno je kontinuirano unapređivati korporativno upravljanje i kvalitet finansijskog izvještavanja emitenata - rekao je Drinčić.
On je dodao da je posebno važno i jačanje finansijske pismenosti i kulture investiranja, koje Komisija prepoznaje kao dugoročni temelj razvoja tržišta kapitala.
- Kroz različite projekte finansijske edukacije uključujući edukativne programe za mlade, saradnju sa obrazovnim institucijama, digitalne sadržaje, tematske podkaste i javne kampanje, nastoji se približiti funkcionisanje tržišta kapitala široj javnosti i podstaći odgovorno i informisano učešće investitora. Ovakve inicijative doprinose boljem razumijevanju finansijskih proizvoda, jačanju povjerenja i smanjenju investicionih rizika - ocijenio je Drinčić.
Istovremeno, kako je naveo, od presudnog značaja je uspostavljanje stabilnog i predvidivog ekonomskog ambijenta, uz jasnu i dosljednu državnu politiku koja tržište kapitala prepoznaje kao važan mehanizam finansiranja privrednog razvoja.
- U tom procesu, Komisija za tržište kapitala ima ulogu garanta stabilnosti, transparentnosti i usklađenosti sa evropskim regulatornim standardima, dok je za puni oporavak i dugoročni razvoj tržišta neophodna sinergija svih relevantnih aktera - regulatora, Vlade, finansijskih institucija i privrede - rekao je Drinčić.
Od 1. januara u primjeni je Kodeks korporativnog upravljanja koji je Komisija usvojila prošle godine. Riječ je o dokumentu za unapređenje transparentnosti, odgovornosti i visokih etičkih standarda u radu društava na crnogorskom tržištu kapitala.&nbsp;
Kodeks je usklađen sa najnovijim evropskim i međunarodnim standardima, uzimajući u obzir specifičnosti i potrebe domaćeg tržišta.&nbsp;
Drinčić je kazao da je Kodeks namijenjen akcionarskim društvima sa sjedištem u Crnoj Gori čije su akcije sa pravom glasa uključene na regulisano tržište, ali i svim drugim društvima koja žele da ga dobrovoljno primjenjuju.
- Jedan od značajnih stubova povjerenja investitora u neko tržište jeste postojanje stabilnog sistema korporativnog upravljanja koji karakterišu odgovorno vođenje i odlučivanje, otvorena komunikacija prema tržištu, održivost i otpornost poslovanja i uključenost svih relevantnih učesnika u tokove poslovanja društva - rekao je Drinčić.
Kodeks, prema njegovim riječima, stavlja u fokus osnovne odrednice poslovanja društva, njegovih organa, transparentnost izvještavanja, unapređuje postojeće prakse upravljanja i uvodi nova očekivanja u pogledu održivog i otpornog poslovanja. Društva u Crnoj Gori će time dobiti moderan i njima prilagođen model upravljanja koji treba da ih podstakne na unapređenje usklađenosti ponašanja sa najrazvijenijim tržišnim praksama.
- Kako bi se postigao dugoročno održiv okvir korporativnog upravljanja potrebno je pronaći ravnotežu između regulatornih zahtjeva i očekivanja, sa jedne strane, i mogućnosti, sposobnosti i spremnosti društava da odgovore tim zahtjevima, sa druge strane. Smatramo da će upravo dobro postavljena ravnoteža, vremenom, doprinijeti kontinuiranom unapređenju u usklađenosti ponašanja društava sa najvišim standardima upravljanja i obezbijediti stabilno okruženje za dugoročno održiv razvoj - naveo je Drinčić.
U Komisiji su, kako je dodao, svjesni izazova koji ih očekuju na putu primjene principa, kako za njih tako i za kompanije, ali to vide i kao priliku za postavljanje temelja za podizanje kvaliteta poslovanja i konkurentnosti na tržištu.
- Želim da ohrabrim društva i da istaknem da Komisija za tržište kapitala stoji uz njih kao partner u ovom procesu, nastojeći da kroz dijalog i saradnju olakša usvajanje i sprovođenje ovih važnih standarda - zaključio je Drinčić.

Drinčić: Otvara se put ka zatvaranju važnog pregovaračkog poglavlja devet

Rukometaši Danske i Njemačke igraće u finalu Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u polufinalnom meču, savladala Island 31:28.
Zvanični svjetski i olimpijski šampion osigurao je deveto evropsko odličje, a protiv Njemačke igraće za treću titulu prvaka Evrope.
Njemačka je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Hrvatske 31:28 i osigurala četvrto evropsko finale, a peto odličje na kontinentalnim šampionatima u istoriji.
Finalni meč, koji će ujedno biti i repriza olimpijskog turnira u Parizu, na programu je u nedjelju u 18 sati.
Za treće mjesto i bronzano odličje, u 15 sati i 15 minuta, igraće Hrvatska i Island.

Danska i Njemačka u finalu EP u rukometu

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a učestali su sitniji odroni, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova i pozvali vozače da vožnju prilagode saobraćajnim i vremenskim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Tag: tanker