Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Amerikanci zaplijenili još jedan tanker u Karipskom moru

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su danas u Atlantskom okeanu prazan tanker za naftu, koji plovi pod ruskom zastavom, a povezan je sa Venecuelom.
Rojters prenosi da je to dio nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da kontroliše tokove nafte u Americi i prisili socijalističku vladu u Karakasu da postane njihov saveznik.
Nakon što su u subotu u napadu na Karakas zarobili venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, SAD nastavljaju da blokiraju brodove pod sankcijama kod te južnoameričke države, članice OPEC-a.
Američka obalska straža i vojska zaplijenile su tanker Marineru, koji je počeo ploviti pod zastavom Rusije, rekli su zvaničnici.
Ovaj potez nosi rizik dodatnog zaoštravanja odnosa sa Moskvom, koja je osudila postupke SAD-a u Venecueli.
Ruska državna televizija RT prikazala je sliku helikoptera koji leti u blizini tankera Marinera, prvobitno poznatog kao Bella-1, i objavila da izgleda kao da američke snage žele da se ukrcaju na prazan tanker koji je pod sankcijama SAD-a.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

SAD zauzele tanker povezan s Venecuelom koji plovi pod ruskom zastavom

Evropska komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je da je američka vojska zaplijenila naftni tanker "Marinera" koji je plovio pod ruskom zastavom zbog kršenja američkih sankcija.
U saopštenju se navodi da je brod zaplijenjen u Sjevernom Atlantiku na osnovu naloga koji je izdao američki savezni sud, prenosi NBC njuz. Dodaje se da su zaplijenu izveli pripadnici američkog Ministarstva pravde i Ministarstva odbrane.
Mediji su naveli da je brod, koji je navodno povezan sa Venecuelom, preimenovan u "Marinera" i da je prethodnih dana bježao od američke potjere u Atlantiku.
Prethodno je RT javila da su se na palubu broda iskrcale američke oružane snage i objavila fotografiju helikoptera u blizini tankera.
Tanker koji je prazan i koji plovi prema Murmansku, nalazio se prethodnih dana pod konstantnom pratnjom Obalske straže Sjedinjenih Američkih Država, iako je plovilo od američke obale udaljeno oko 4.000 kilometara, a danas je došlo do nastavka akcije.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se tanker, koji sada plovi pod ruskom zastavom, nalazi u međunarodnim vodama i da djeluje u skladu sa međunarodnim pomorskim pravom.
Rusija je izrazila očekivanje da će zapadne zemlje, koje se javno zalažu za slobodu plovidbe na otvorenom moru, početi i same da dosljedno primjenjuju taj princip.

Američka vojska zaplijenila tanker koji je plovio pod ruskom zastavom

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Amerika je upala i zaplijenila tanker s naftom uz obalu Venecuele, potvrdio je Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Ovim je on pojačavo napetosti sa Karakaasom jer se radi o potezu koji je podigao i cijene nafte.
“Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venecuele, veliki tanker, vrlo veliki, najveći ikad, zapravo, i događaju se druge stvari”, rekao je Tramp.
Na pitanje šta će se dogoditi s naftom, Tramp je rekao: “Zadržaćemo je, pretpostavljam.”
Nedugo nakon njegovih prvih komentara, objavljen je i prva snimak upada američkih snaga na tanker.
Podsjetimo, američke snage presrele su juče, 10. decembra, i zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama uz obalu Venecuele.
Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, a izvoz nafte jedan je od glavnih izvora prihoda te zemlje.

Zaplijenjen "najveći ikada" tanker za naftu kod obala Venecuele, objavljen prvi snimak upada američkih snaga na njega

Desetine kilometara obale Crnog mora u ruskom Krasnodarskom kraju prekriveno je mazutom, izvijestile su u utorak lokalne vlasti i stanovnici, pošto su dva tankera teško oštećena tokom oluje u Kerčkom moreuzu.
Regionalni guverner Veniamin Kondratjev rekao je da su ekipe za čišćenje poslate u oblast nakon što su jaki vjetrovi pomogli da se velike količine prosute nafte prošire duž obale, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Crnom moru, prenio je Ruski servis RSE.
Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju divlje životinje prekrivene tamnom tečnošću, kao rezultat incidenta u nedjelju s dva tankera koji su prevozili hiljade tona mazuta, goriva lošeg kvaliteta.
Incidenti s tankerima dogodila su se u ekološki osjetljivim vodama kod obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je Rusija nelegalno anektirala 2014..
Jedan od tankera se navodno prevrnuo i prepolovio tokom jakog nevremena. Vjeruje se da su nesreću izazvali talasi visoki do četiri metra, koji se smatraju opasnim za takva plovila.
Dok se nafta širi morem i obalama koje su uobičajena destinacija Rusa za ljetnji odmor, sve je više izvještaja o degradaciji životne sredine.
Lokalni stanovnici su na mrežama ukazali na strašno stanje obale, s pticama prekrivenim naftom koje ne mogu da lete i psima lutalicama prekrivenim mazutom dok lutaju obalom.
Takođe su primijetili snažan miris nafte u vazduhu, a mnogi su se žalili na mučninu i iritaciju kože i očiju.
Skoro 300 osoba, uključujući volontere i tešku opremu, radi na minimiziranju posljedica nesreće, rekli su zvaničnici.
Dvije opštine imaju organizovane operativne štabove za čišćenje. Ekolozi, međutim, upozoravaju da je količina izlivene nafte možda već prevelika.
Predsjednik pomorskih sindikata u regionu Leonid Glušak rekao je za portal Kedr da je ogromna količina mazuta već procurila u more, pogoršavajući ekološku katastrofu.
Prema riječima Glušaka, tankeri Volgonjefta, namijenjeni za rječna putovanja, nisu adekvatni za plovidbu otvorenim morem kao što je Kerčki moreuz.
Rusija koristi takozvanu flotu tankera u sjenci – grupu starih, neosiguranih tankera – za zaobilaženje sankcije Zapada uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Loše stanje tih brodova izazvalo je zabrinutost zbog ekoloških katastrofa.
Vlasti su pokrenule krivične istrage o nesreći, za koju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi se mogla ponoviti u drugim djelovima Evrope.
- Naše more se suočava sa još jednom ekološkom katastrofom koju je izazvala Rusija. Ali postoje još veći i opasniji ruski tankeri koji plove vašim morima. Zaustavljanje te flote ne znači samo prekid finansiranja Rusije za rata – već i zaštitu prirode - rekao je on u utorak na mreži Iks (X).

Nafta prekrila desetine kilometara ruske obale poslije potonuća tankera

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Vlada Republike Hrvatske označila je više državljana Crne Gore osobama koje nijesu poželjne na hrvatskoj teritoriji, prevashodno zbog njihovog političkog angažmana usmjerenog na uklanjanje spomen-ploče u Morinju zbog ,,spornog teksta” ali i javnih istupa kojima su se ,,omalovažavale žrtve agresije na Hrvatsku i vrijeđao dignitet Domovinskog rata” – saznaje Portal ETV iz dva izvora bliskih hrvatskom državnom vrhu.
Prema informacijama iz Zagreba, kako nije riječ o nosiocima državnih funkcija, te osobe neće biti proglašene za persone non grata, niti će biti zvanično objavljena njihova imena, već im neće biti dozvoljen prelazak granice i ulazak na teritoriju Hrvatske.
Na vrhu liste nepoželjnih, ističu izvori Portala ETV, je paroh Crkve Srbije Mijajlo Backović, bivši pripadnik Vojske Jugoslavije, učesnik rata kao veteran 63. niške padobranske brigade. Osim njega, na spisku je predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović, poznat po nacionalističkoj i antihrvatskoj retorici.&nbsp;
Tu je i čelnik Udruženja boraca ratova 1991-95. Radan Nikolić, odavno prepoznat kao agilan promoter ideja i interesa zvaničnog Beograda u Crnoj Gori. Član NVO Matica Boke Ivan Starčević i predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske dr Mašan Ercegović takođe su, prema našim izvorima, na listi osoba kojima nije dozvoljen ulazak u Hrvatsku.
Zajedničko za sve je njihova aktivnost, kao čelnika prosrpskih organizacija i udruženja, da se po svaku cijenu ukloni spomen-ploča u Morinju. Oktobra prošle godine takav zahtjev su zajednički uputili Udruženje boraca ratova od 1990, Srpski nacionalni savjet, Nevladina organizacija Miholjski zbor i Savjet NVO Boka.
Radan Nikolić iz Udruženja boraca ratova od 1990. saopštio je na pres konferenciji da će, ukoliko se spomen-ploča u Morinju ne ukloni u odgovarajućem periodu na zakonit način, udruženje podnosioca inicijative preduzeti radikalnije mjere. I ,,snažne odgovore”.
U Srpskom nacionalnom savjetu su, kako je tada saopštio Momčilo Vuksanović, veoma nezadovoljni odnosom Vlade Crne Gore uz tvrdnju da ,,spomen-ploča u Morinju ne vrijeđa samo srpski narod u Crnoj Gori, već i sve građane i državu Crnu Goru”. Mašan Ercegović iz Savjeta NVO Boka naglasio je da istorijska istina kada je u pitanju Crna Gora ne može biti na štetu njenog statusa u okviru međunarodne zajednice i da zato treba prepraviti natpis na spomen-ploči u Morinju.
Zanimljivo, Mijajlo Backović, osnivač pravoslavnog brastva Miholjski zbor, je prvo svešteno lice Crkve Srbije koji se našao na spisku nepoželjnih u Hrvatskoj. Posljednju deceniju Backović se eksponirao kao jedan od bitnih šrafova srpske obavještajne strukture u Crnoj Gori. Pojedini su ga mediji dovodili u vezu sa kriminalnim strukturama, prevashodno škaljarskim kriminalnim klanom i Lukom Bojovićem. Nedavno mu je zapaljen i luksuzni ,,BMW”.
Osim borbe da se ukloni spomen-ploča u Morinju, Backović se istakao u javnom negiranju postojanja Hrvata u Boki.&nbsp;
- Do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite to kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi, znali bi da nijesu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori” - govorio je Backović aprila prošle godine. &nbsp;&nbsp;
Sagovornik Portala ETV koji je želio da ostane anoniman naglašava da lista nepoželjnih nije konačna i objašnjava da – kako se ne radi o državnim službenicima ili čelnicima parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori – zvanični Zagreb spisak formalno neće objelodaniti nego će se inkriminisane osobe suočiti sa tim statusom kad prvi sljedeći put pokušaju da uđu u Hrvatsku. 
 
Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Republika Hrvatska proglasila je za persone non grata predsjednika Skupštine CG i NSD Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade i lidera Demokratske CG Aleksu Bečića i lidera DNP Milana Kneževića. 
 
Spomen-ploča u kasarni VCG, u Morinju, u kojoj je tokom ratova 90-ih bio logor za Hrvate, otkrivena je 10. oktobra 2022. &nbsp;Na njoj je ispisano:&nbsp;
"Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!" 

Spomen ploču otkrili su tadašnji ministri odbrane i vanjskih poslova Crne Gore Raško Konjević i Ranko Krivokapić, uz prisustvo hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Petorica iz Crne Gore na listi nepoželjnih u Hrvatskoj!

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Tag: tanker