Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Američki predsjednik Donald Tramp i čelnici više zemalja potpisali su juče u egipatskom ljetovalištu Šarm el-Šeik mirovni sporazum kojim se proglašava prekid vatre u Pojasu Gaze i najavljuje novi plan za trajni mir na Bliskom istoku, a Bijela kuća je objavila kompletan dokument.
Dokument, nazvan <a href="https://www.whitehouse.gov/presidential-actions/2025/10/the-trump-declaration-for-enduring-peace-and-prosperity/?utm_source=Klix">"Trampova deklaracija za trajni mir i prosperitet"</a>, potpisali su, uz Trampa, i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, emir Katara Tamim bin Hamad Al-Tani te turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
U zajedničkoj izjavi lideri su naglasili da ovaj sporazum "označava kraj više od dvije godine duboke patnje i gubitaka" te da "otvara novo poglavlje za region, obilježeno nadom, bezbjednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta".
Potpisnici su izrazili podršku, kako je navedeno, "iskrenim naporima predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir Bliskom istoku". Sporazumom se predviđa da će sve strane "sarađivati na sprovođenju dogovorenih mjera kako bi se obezbijedila bezbjednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući Palestince i Izraelce".
Lideri su istakli da trajni mir može postojati samo ako "Palestinci i Izraelci mogu živjeti s obezbijeđenim ljudskim pravima, zagarantovanom bezbjednošću i očuvanim dostojanstvom". U tekstu sporazuma takođe se navodi da je "napredak moguć samo kroz saradnju i stalni dijalog", te da jačanje veza među narodima "služi interesima regionalnog i globalnog mira".
Posebno je naglašena "duboka istorijska i duhovna važnost regiona za vjerske zajednice čiji su korijeni isprepleteni s tom zemljom – hrišćanstvo, islam i judaizam". U dokumentu stoji da će "poštovanje svetih mjesta i zaštita kulturne baštine ostati od presudne važnosti u očuvanju miroljubivog suživota".
Sporazum sadrži i jasnu poruku protiv ekstremizma, ističući da "nijedno društvo ne može napredovati ako nasilje i rasizam postanu normalizovani", te da se potpisnici obavezuju da će "raditi na iskorjenjivanju ideologija koje prijete tkivu građanskog života".
U završnom dijelu dokumenta stoji da će budući sporovi biti rješavani isključivo "diplomatskim putem i pregovorima, a ne silom ili produženim sukobima". Lideri su se saglasili da Bliski istok "ne može vječno podnositi ciklus ratova i neuspjelih pregovora" te da "buduće generacije zaslužuju više od neuspjeha prošlosti".
- Težimo toleranciji, dostojanstvu i jednakim prilikama za svakog čovjeka - navodi se u sporazumu, uz poruku da Bliski istok treba postati prostor "u kojem svi mogu ostvarivati svoje ambicije u miru, bezbjednosti i ekonomskoj prosperiteti, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost".
Sporazum završava zajedničkim obećanjem lidera da su "posvećeni budućnosti trajnog mira" i da će zajedno "graditi temelje na kojima će buduće generacije moći napredovati u zajedništvu i bezbjednosti".

500x500

1250x600

1084x550

Objavljen kompletan sadržaj dokumenta kojim se proglašava primirje u Gazi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Donji dom ruskog parlamenta usvojio je u srijedu odluku o povlačenju iz važnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj smanjenje velikih zaliha plutonijuma iz nuklearnog oružja, preostalog iz hiljada nuklearnih bojevih glava iz perioda Hladnog rata.
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonijuma (PMDA), potpisan 2000. godine, obavezao je i SAD i Rusiju da svaka od njih odloži najmanje 34 tone plutonijuma vojnog kvaliteta, količinu za koju su američki zvaničnici rekli da bi bila dovoljna za oko 17.000 nuklearnih bojevih glava.
Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
- Sjedinjene Američke Države su preduzele niz novih antiruskih koraka koji su fundamentalno promijenili stratešku ravnotežu koja je postojala u vrijeme sklapanja sporazuma i stvorili dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti - navodi se u ruskom obrazloženju zakona kojim se Moskva povlači iz sporazuma, prenosi Rojters.
Nakon što su obje strane, i Moskva i Vašington, demontirale hiljade bojevih glava poslije Hladnog rata, ostale su im velike zalihe plutonijuma iz nuklearnog oružja, koje su bile skupe za skladištenje i predstavljale potencijalni rizik od širenja oružja.
Cilj sporazuma PMDA je da se plutonijum iz nuklearnog oružja preradi u sigurnije oblike kao što je mješano-oksidno gorivo (MOX) ili da se koristi u brzonaponskim reaktorima za proizvodnju električne energije.
Rusija je 2016. godine suspendovala sprovođenje sporazuma, navodeći kao razlog sankcije SAD i ono što je opisala kao neprijateljske poteze protiv Rusije, širenje NATO-a te promjene u američkom načinu odlaganja plutonijuma.
Tada je Rusija tvrdila da SAD nisu poštovale sporazum jer su, bez ruskog odobrenja, prešle na praksu jednostavnog razblaživanja plutonijuma i njegovog odlaganja.
Rusija i Sjedinjene Države su daleko najveće nuklearne sile na svijetu i zajedno posjeduju oko 8.000 nuklearnih bojevih glava, znatno manje nego 1986. godine, kada ih je bilo čak 73.000, prema podacima Federacije američkih naučnika, podsjeća Rojters.

Rusija se povlači iz sporazuma sa SAD o plutonijumu

Vlada Crne Gore i japanska energetska kompanija JERA, potpisaće Memorandum o razumijevanju kojim se otvara mogućnost izgradnje LNG terminala i gasne termoelektrane u Crnoj Gori.
Dokument, koji je usvojen na današnjoj telefonskoj sjednici Vlade, kako se navodi, predstavlja „kvalitativni iskorak u odnosima dvije države, jer prelazi okvir dosadašnje razvojne i tehničke pomoći i otvara perspektivu strateških infrastrukturnih ulaganja“.
&nbsp;Iz Vlade podsjećaju da su odnosi Crne Gore i Japana tradicionalno prijateljski i da su obilježeni kontinuiranom podrškom Tokija razvoju društva i institucija.
- Diplomatski odnosi uspostavljeni su 2006. godine, a ukidanje viza do 90 dana i planirano otvaranje ambasade Japana u Podgorici potvrđuju tendenciju dubljeg povezivanja dvije zemlje - navedeno je u dokumentu.
&nbsp;U dokumentu &nbsp;se naglašava da ekonomski odnosi do sada nijesu bili intenzivni, ali da postoji naglašen potencijal, posebno u sektoru energetike, održivih tehnologija i infrastrukture. Japan, kao vodeća svjetska ekonomija sa razvijenim energetskim sektorom, prepoznaje značaj Balkana za stabilnost i energetsku tranziciju, a crnogorska strana očekuje da će partnerstvo sa JERA-om donijeti transfer znanja, tehnologije i najboljih praksi.
Planirano je da se sprovede sveobuhvatna studija izvodljivosti koja će obuhvatiti tehničke, ekonomske, finansijske i regulatorne aspekte projekta.
- Njeno uključivanje u proces obezbjeđuje visok stepen kredibiliteta i pouzdanosti rezultata, kao i mogućnost da Crna Gora dobije jasnu sliku o optimalnim rješenjima u skladu sa međunarodnim standardima i politikama dekarbonizacije - navodi se u dokumentu.
Vlada očekuje da će ovaj korak doprinijeti diversifikaciji izvora energije, jačanju bezbjednosti snabdijevanja i približavanju ciljevima dekarbonizacije, bez dodatnih obaveza po državni budžet.

Vlada priprema sporazum sa japanskom kompanijom JERA o izgradnji LNG terminala i gasne termoelektrane

Slovenija i Hrvatska potpisale su sporazum o vojnoj saradnji tokom jučerašnje zvanične posjete slovenačkog ministra odbrane Boruta Sajovića Zagrebu.
Dokument su potpisali Sajović i njegov kolega Ivan Anušić, koji je ocijenio da ovaj sporazum predstavlja novo poglavlje u bilateralnim odnosima dvije susjedne zemlje, prenosi STA.
- Sporazum obuhvata vojnu saradnju u oblasti odbrane, vojne industrije, poslovanja i ekonomije. Odnosi se na sve što dvije zemlje mogu zajedno da razvijaju kako bi naše odbrambene industrije, i slovenačka i hrvatska, mogle da rade bolje i efikasnije - izjavio je Anušić nakon sastanka.
Sajović je podržao ovu izjavu, naglasivši da promjenjeni svijet zahtjeva jaču saradnju, uključujući i u domenu odbrane.
On je takođe pohvalio bilateralne odnose dvije zemlje, istakavši da su Slovenija i Hrvatska na istoj strani i kada je riječ o Zapadnom Balkanu, prenose mediji.
- Danas smo ovdje da nadograđujemo naše odnose i učinimo ih još jačim - rekao je Anušić.

Slovenija i Hrvatska potpisale sporazum o vojnoj saradnji

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Poslanici Skupštine Crne Gore ponovo su izglasali Sporazum Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, sa 41 glasom za. Za ovaj sporazum izjasnila su se 52 poslanika, od čega je njih sedam bilo protiv, a četvoro uzdržanih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_dc7e350e5eaf5d871c31395b6d614cec94e3a3931ef905046804208d8245c9a2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603190632_dc7e350e5eaf5d871c31395b6d614cec94e3a3931ef905046804208d8245c9a2" data-rendition-name="original" width="1062" height="592" loading="lazy" alt="Glasanje o sporazumu"> </figure>  Skupština je ovaj sporazum prethodno usvojila sredinom aprila, nakon čega ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković pozvala je danas poslanike, na performansu ispred zgrade parlamenta, da ne podrže ovaj akt, nudeći rješenje da se o ovom dokumentu vodi stručna javna rasprava sa stručnjacima iz Evropske unije. Ćalović-Marković je poručila da je ova odluka trebalo da bude donijeta 16. aprila, kada je premijer Milojko Spajić rekao da se pošto-poto mora usvojiti, jer će nastati katastrofalne posljedice.&nbsp; - Imali smo više od mjesec i po da Vlada organizuje bilo koju ozbiljnu javnu raspravu na ovu temu, da čujemo bilo koji argument zbog čega treba usvojiti ovaj sporazum. Umjesto toga čuli smo samo dodatne kritike - pvenstveno iz Evropske unije, i to sa više adresa iz EU, kritike od stručnjaka u Crnoj Gori, kao i kritike od crnogorskih institucija - ukazala je Ćalović-Marković. Podsjetila je na Agenciju za zašititu konkurencije koja je rekla da ovaj sporazujm može imati ozbiljne posljedice i da je trebalo da bude konsultovana, podsjeća i na Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koja je rekla da postoji problem sa Zakonom o lobiranju i način na koji se došlo do ovog sporazuma, te upozoravala na transparentost. &nbsp;- Podsjetiću na strukovna udruženja i profesore koji su ukazali na brojne soorne odredbe, kao i na to da Vlada ni u jednom trenutku nije bila spremna da organizuje raspravu - dodala je Ćalović-Marković. Poslanicima, kako je rekla, nude konstruktivno rješenje, a to podrazumijeva da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku - nego da se o tome vodi stručna javna rasprava. - Da se uključe stručnjaci iz EU, ako ima problema - a mislimo da imamo - da se uklone, a ako nema problema - kao što oni tvrde - to će se pokazati u javnoj raspravi - istakla je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-i-predstavnici-nvo-se-okupljaju-ispred-skupstine-slijedi-performans-uoci-sjednice-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica je rekla da je danas dan kada će poslanici ući u istoriju kao heroji ili izdajnici. - Velika plaža, Sinjajevina i Buljarica nijesu vama ostavljene u prćiju. Crna Gora nije destinacija za pranje novca, već je ovo pravna država - poručila je Janjušević. Zato, kako dodaje, ako poslanici ikako poznaju čojstvo i junaštvo, sada je vrijeme da to pokažu radi dobra svih nas.&nbsp; - Čojstvo znači štititi što pripada svima, a junaštvo stati pred moćnike i reći ne može. U pamet se poslanici - poručila je Janjušević. Građani i predstavnici NVO sektora su na ulaz u Skupštinu razvili transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", a na kojem su fotografije poslanika većine. Organizacije MANS, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Centar za građansko obrazovanje - CGO, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, Bankwatch Network, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN-CG, Mogul -Ulcinj, Expeditio više puta su protestovali pozivajući parlamentarnu većinu da ne usvajaju predloženi zakon, a neki od njih su čak uzeli učešće i na skupštinskim odborima gdje su podrobno obrazložili razloge zbog kojih se protive njihovoj namjeri. - Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - poručili su oni prošle sedmice.

Jasmina Beharovic

Skupština ponovo izglasala Sporazum sa UAE

Sporazum o saradnji između Crnogorskog narodnog pozorišta i Udruženja glumaca Crne Gore potpisan je danas u nacionalnom teatru. Njime se definiše osnova za nastavak međusobne podrške i zajedničkog djelovanja na polju pozorišne djelatnosti, te predviđa niz aktivnosti od značaja za ostvarivanje javnog interesa u ovoj oblasti.
Prema riječima direktora Crnogorskog narodnog pozorišta Ilije Subotića, saradnja Udruženja glumaca Crne Gore i nacionalnog teatra od posebnog je značaja za snažnije povezivanje pozorišne zajednice, utemeljene na zajedničkim vrijednostima, ali i konkretnim programskim i edukativnim aktivnostima.
- Potpisivanjem ovog sporazuma, Crnogorsko narodno pozorište potvrđuje svoju otvorenost za saradnju, međusobnu podršku i rad na unapređenju pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori. Vjerujemo da zajedničko djelovanje može značajno doprinijeti kvalitetu i većoj vidljivosti crnogorske pozorišne scene - rekao je Subotić.
Kako je ocijenio Pavle Bogojević, predsjednik Udruženja glumaca Crne Gore, potpisani sporazum s Crnogorskim narodnim pozorištem predstavlja važan korak ka jačanju saradnje među ključnim akterima pozorišne umjetnosti u našoj zemlji.&nbsp;
- Kroz ovu saradnju, usmjerenu na promociju pozorišne djelatnosti, razmjenu znanja, kapaciteta i međusobnu podršku, stvaramo temelje za dugoročan razvoj i jaču vidljivost crnogorskog teatra. Zahvaljujem direktoru CNP-a, gospodinu Subotiću, na otvorenosti, povjerenju i spremnosti da zajedno gradimo zdravu i profesionalnu zajednicu. Vjerujem da je ovo samo početak značajnog partnerstva koje će koristiti kako umjetnicima, tako i publici - istakao je Bogojević.

CNP potpisao sporazum s Udruženjem glumaca Crne Gore

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Tag: sporazum