Procjena sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država članica Merkosura posljednjih mjeseci se u Južnoj Americi značajno promijenila. U središtu debate više nije ekonomski značaj, već geopolitička dimenzija.
Sporazum koji se ove subote (17. januar) potpisuje u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, Južnoamerikanci sada prvenstveno doživljavaju kao priliku za novo pozicioniranje u svijetu koji se rapidno mijenja.
Za to je prije svega odgovoran Donald Tramp. Američki predsjednik proizvoljno nameće carine, povlači SAD iz međunarodnih organizacija, polaže pravo na sirovine drugih zemalja i miješa se u njihovu unutrašnju politiku, na primjer u Brazilu.
U takvoj situaciji EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju da krenu suprotnim putem: oslanjaju se na saradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
Da je sporazum „prije svega zbog svog geopolitičkog značaja istorijski“, zaključio je ministar finansija Brazila Fernando Hadad. Svijet se ne sme prepustiti napetostima između velikih sila, kaže on.
<h2>Strah od rastućeg američkog intervencionizma</h2>
Da je Trampov ekonomski šovinizam na kraju čak ubrzao sklapanje sporazuma EU-Merkosur, vjeruje brazilski politički analitičar Tomas Trauman. Sa obije strane Atlantika brzo se shvatilo koliko je važno pronaći nove partnere i ostaviti sumnje po strani.
Za Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Argentinu sporazum ima i jasnu bezbjednosnu dimenziju. Vojna intervencija SAD u Venecueli i Trampove vojne prijetnje Kubi, Kolumbiji, Meksiku i drugim zemljama shvaćene su kao signal da Vašington želi da dominira hemisferom po sopstvenom nahođenju.
Upravo za Brazil, koji tradicionalno insistira na principima suvereniteta i nemješanja, sporazum dobija karakter svojevrsnog osiguranja. Istovremeno, daje bloku južnoameričkih država veću međunarodnu težinu i jača ga iznutra. Urugvajski ministar spoljnih poslova Mario Lubetkin naziva to „kvalitativnim iskorakom“ za čitav region.
Njemačko-brazilski politikolog Oliver Štinkel sporazum hvali kao dalekovidu odluku: „Evropa i Južna Amerika proširile su svoje strateške opcije.“ Time dokazuju da je i dalje moguće sklapati sporazume zasnovane na pravilima. EU i Merkosur odbacuju prisilu, proizvoljnost i pravo jačeg.
<h2>Strateške sirovine</h2>
Za Brazil je sporazum uistinu istorijski, naglašava Štinkel. Omogućava uključivanje brazilske industrije u globalne lance vrijednosti i prvi put stavlja u fokus brazilske rijetke metale – dosad potcijenjen faktor.
Brazil raspolaže sa oko 20 odsto svjetskih rezervi kritičnih minerala potrebnih za proizvodnju baterija, poluprovodnika, energetskih tehnologija i moderne vojne opreme. U fazi rastuće zavisnosti od Kine, koja do sada ima gotovo monopolsku poziciju kada se radi o tim mineralima, Brazil time postaje novi ključni igrač.
Sporazum čini Južnu Ameriku privlačnijom i daje joj veću težinu u budućim trgovinskim pregovorima, vjeruje Štinkel.
Iz čisto ekonomske perspektive, sporazum otkriva koliko su interesi EU i Merkosura asimetrični. Dok Južna Amerika, zahvaljujući ogromnim površinama, dobrom zemljištu i modernoj poljoprivredi, nudi prije svega poljoprivredne proizvode, Evropa isporučuje industrijsku robu: mašine, automobile, hemikalije i farmaceutske proizvode.
U studiji evropski ogranak brazilske Fondacije „Getulio Vargas“ (FGV) upozorava da se sporazum ne smije pogrešno shvatiti kao motor rasta za Južnu Ameriku.
- Postoji opasnost da države Merkosura ostanu zarobljene u ulozi dobavljača slabo prerađenih sirovina. Istovremeno, lokalne industrije dolaze pod pritisak zbog jake evropske konkurencije - kaže Marijana Flajšhauer, jedna od autorki studije.
Tome bi vlade država Merkosura mogle da odgovore jedino aktivnom industrijskom politikom.
<h2>Mali ekonomski efekti</h2>
Sporazum ne treba precjenjivati ni iz ekonomske perspektive, dodaje Flajšhauer. Pozitivni efekti leže prije u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju obima izvoza. FGV računa na dugoročni rast BDP-a od svega 0,3 do 0,5 odsto, pri čemu bi manje zemlje poput Urugvaja i Paragvaja imale nadprosječnu korist.
Trgovina sa EU je doduše manje politički nepredvidiva nego trgovina sa SAD i Kinom – ali njeni ukupni ekonomski efekti su zasad skromni.
Zbog toga je razumljivo da geopolitički aspekti trenutno dominiraju percepcijom sporazuma u Južnoj Americi. Strah da bi kontinent mogao da ser nađe između dvije sile pojačali su nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, koja Latinsku Ameriku definiše kao zonu uticaja Vašingtona, ali i kineska Bela knjiga o Latinskoj Americi, u kojoj Peking prvi put formuliše ambicije moći u regionu. Sporazum EU-Merkosur sada nudi alternativu.
<h2>Prevelika očekivanja?</h2>
Da li je sporazum opterećen prevelikim očekivanjima, pita se Žoze Avgusto Fontura Košta, šef katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sao Paulu.&nbsp;
- To je pokušaj da se ograniči propast međunarodnih normi i institucionalnih temelja trgovine. Ali sam po sebi nije sposoban da preokrene opštu eroziju institucija niti da obnovi nekadašnju ulogu Evrope u odnosima sa Južnom Amerikom - rekao je Fontura Košta.
U slučaju Brazila, sporazum vjerovatno neće biti dovoljan da razbije razvojne strukture zasnovane na izvozu sirovina niti da smanji zavisnost od Kine i SAD.
Drugi aspekt naglašava Tatjana Prazeres. Državna sekretarka za spoljnu trgovinu u brazilskom Ministarstvu trgovine ukazuje na širu strategiju Brazila da proširi mrežu trgovinskih sporazuma Merkosura širom svijeta.
Tako su posljednjih godina sklopljeni sporazumi sa Singapurom i državama EFTA – Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom.
- Trenutno radimo na sporazumu sa Ujedinjenim Emiratima i proširujemo dogovor sa Indijom. Intenzivno razgovaramo i sa Vijetnamom, Indonezijom i Kanadom - kazala je Prazeres.
Jasno je da sporazum EU-Merkosur za Južnu Ameriku predstavlja mnogo više od klasičnog ugovora o slobodnoj trgovini. Kao „instrument za proširenje strateške autonomije“ u svijetu u kojem velike sile teže hegemoniji, opisuje ga politikolog Štinkel. Ostaviti otvorene opcije – to je najbolje što Južna Amerika trenutno može da učini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

Kancelar Njemačke Fridrih Merc smatra da s Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
Merc je to saopštio u Berlinu, na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Kancleramtu u Berlinu, piše Dojče vele.
- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju - rekao je Merc dodajući.
Merc je dodao i da je “to je i u njihovom interesu”.
- Jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi - zaključuje Merc.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1999090078568898619%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999085398212149374%7Ctwgr%5E148b310aaebcc1908cb555ec3423891829543010%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Merc: Krenuti s radom na sporazumu o pristupanju Crne Gore u EU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas u Londonu, nakon sastanka sa evropskim liderima, da je američki mirovni plan sada smanjen na 20 tačaka i da Amerika traži kompromis, ali je poručio da „nema kompromisa kada je riječ o teritoriji“.
- Ukrajina nema pravo – ni prema Ustavu, ni prema međunarodnom pravu, ni prema moralnom zakonu – da odustane od svojih teritorija“, rekao je Zelenski i najavio da će Ukrajina revidirati aktuelni nacrt američkog mirovnog predloga i predaće ga Vašingtonu „vjerovatno u utorak uveče - &nbsp;prenosi Index.
Govoreći o obnovi zemlje, Zelenski je poručio da je ključno pitanje finansiranje i da se mora uzeti u obzir stav Evrope, koja „ima presudnu ulogu“.
- Učešće Evrope u tim pregovorima je ključno - rekao je Zelenski i dodao da je odluka o kreditima za reparacije isključivo na Evropskoj komisiji.
Predsjednik Ukrajine je istakao razliku u pristupu Kijeva i Vašingtona.
- Tramp ima svoju viziju okončanja rata, koja se razlikuje od ukrajinske. Sjedinjene Države žele da rat završi, ali za Ukrajinu su ključni uslovi pod kojima će se to desiti - istakao je i naglasio da bezbjednosne garancije mora potvrditi američki Kongres.

Zelenski: Američki mirovni plan sada smanjen na 20 tačaka, nema kompromisa kada je riječ o teritoriji

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Američki predsjednik Donald Tramp i čelnici više zemalja potpisali su juče u egipatskom ljetovalištu Šarm el-Šeik mirovni sporazum kojim se proglašava prekid vatre u Pojasu Gaze i najavljuje novi plan za trajni mir na Bliskom istoku, a Bijela kuća je objavila kompletan dokument.
Dokument, nazvan <a href="https://www.whitehouse.gov/presidential-actions/2025/10/the-trump-declaration-for-enduring-peace-and-prosperity/?utm_source=Klix">"Trampova deklaracija za trajni mir i prosperitet"</a>, potpisali su, uz Trampa, i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, emir Katara Tamim bin Hamad Al-Tani te turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
U zajedničkoj izjavi lideri su naglasili da ovaj sporazum "označava kraj više od dvije godine duboke patnje i gubitaka" te da "otvara novo poglavlje za region, obilježeno nadom, bezbjednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta".
Potpisnici su izrazili podršku, kako je navedeno, "iskrenim naporima predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir Bliskom istoku". Sporazumom se predviđa da će sve strane "sarađivati na sprovođenju dogovorenih mjera kako bi se obezbijedila bezbjednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući Palestince i Izraelce".
Lideri su istakli da trajni mir može postojati samo ako "Palestinci i Izraelci mogu živjeti s obezbijeđenim ljudskim pravima, zagarantovanom bezbjednošću i očuvanim dostojanstvom". U tekstu sporazuma takođe se navodi da je "napredak moguć samo kroz saradnju i stalni dijalog", te da jačanje veza među narodima "služi interesima regionalnog i globalnog mira".
Posebno je naglašena "duboka istorijska i duhovna važnost regiona za vjerske zajednice čiji su korijeni isprepleteni s tom zemljom – hrišćanstvo, islam i judaizam". U dokumentu stoji da će "poštovanje svetih mjesta i zaštita kulturne baštine ostati od presudne važnosti u očuvanju miroljubivog suživota".
Sporazum sadrži i jasnu poruku protiv ekstremizma, ističući da "nijedno društvo ne može napredovati ako nasilje i rasizam postanu normalizovani", te da se potpisnici obavezuju da će "raditi na iskorjenjivanju ideologija koje prijete tkivu građanskog života".
U završnom dijelu dokumenta stoji da će budući sporovi biti rješavani isključivo "diplomatskim putem i pregovorima, a ne silom ili produženim sukobima". Lideri su se saglasili da Bliski istok "ne može vječno podnositi ciklus ratova i neuspjelih pregovora" te da "buduće generacije zaslužuju više od neuspjeha prošlosti".
- Težimo toleranciji, dostojanstvu i jednakim prilikama za svakog čovjeka - navodi se u sporazumu, uz poruku da Bliski istok treba postati prostor "u kojem svi mogu ostvarivati svoje ambicije u miru, bezbjednosti i ekonomskoj prosperiteti, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost".
Sporazum završava zajedničkim obećanjem lidera da su "posvećeni budućnosti trajnog mira" i da će zajedno "graditi temelje na kojima će buduće generacije moći napredovati u zajedništvu i bezbjednosti".

Objavljen kompletan sadržaj dokumenta kojim se proglašava primirje u Gazi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Donji dom ruskog parlamenta usvojio je u srijedu odluku o povlačenju iz važnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj smanjenje velikih zaliha plutonijuma iz nuklearnog oružja, preostalog iz hiljada nuklearnih bojevih glava iz perioda Hladnog rata.
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonijuma (PMDA), potpisan 2000. godine, obavezao je i SAD i Rusiju da svaka od njih odloži najmanje 34 tone plutonijuma vojnog kvaliteta, količinu za koju su američki zvaničnici rekli da bi bila dovoljna za oko 17.000 nuklearnih bojevih glava.
Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
- Sjedinjene Američke Države su preduzele niz novih antiruskih koraka koji su fundamentalno promijenili stratešku ravnotežu koja je postojala u vrijeme sklapanja sporazuma i stvorili dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti - navodi se u ruskom obrazloženju zakona kojim se Moskva povlači iz sporazuma, prenosi Rojters.
Nakon što su obje strane, i Moskva i Vašington, demontirale hiljade bojevih glava poslije Hladnog rata, ostale su im velike zalihe plutonijuma iz nuklearnog oružja, koje su bile skupe za skladištenje i predstavljale potencijalni rizik od širenja oružja.
Cilj sporazuma PMDA je da se plutonijum iz nuklearnog oružja preradi u sigurnije oblike kao što je mješano-oksidno gorivo (MOX) ili da se koristi u brzonaponskim reaktorima za proizvodnju električne energije.
Rusija je 2016. godine suspendovala sprovođenje sporazuma, navodeći kao razlog sankcije SAD i ono što je opisala kao neprijateljske poteze protiv Rusije, širenje NATO-a te promjene u američkom načinu odlaganja plutonijuma.
Tada je Rusija tvrdila da SAD nisu poštovale sporazum jer su, bez ruskog odobrenja, prešle na praksu jednostavnog razblaživanja plutonijuma i njegovog odlaganja.
Rusija i Sjedinjene Države su daleko najveće nuklearne sile na svijetu i zajedno posjeduju oko 8.000 nuklearnih bojevih glava, znatno manje nego 1986. godine, kada ih je bilo čak 73.000, prema podacima Federacije američkih naučnika, podsjeća Rojters.

Rusija se povlači iz sporazuma sa SAD o plutonijumu

Vlada Crne Gore i japanska energetska kompanija JERA, potpisaće Memorandum o razumijevanju kojim se otvara mogućnost izgradnje LNG terminala i gasne termoelektrane u Crnoj Gori.
Dokument, koji je usvojen na današnjoj telefonskoj sjednici Vlade, kako se navodi, predstavlja „kvalitativni iskorak u odnosima dvije države, jer prelazi okvir dosadašnje razvojne i tehničke pomoći i otvara perspektivu strateških infrastrukturnih ulaganja“.
&nbsp;Iz Vlade podsjećaju da su odnosi Crne Gore i Japana tradicionalno prijateljski i da su obilježeni kontinuiranom podrškom Tokija razvoju društva i institucija.
- Diplomatski odnosi uspostavljeni su 2006. godine, a ukidanje viza do 90 dana i planirano otvaranje ambasade Japana u Podgorici potvrđuju tendenciju dubljeg povezivanja dvije zemlje - navedeno je u dokumentu.
&nbsp;U dokumentu &nbsp;se naglašava da ekonomski odnosi do sada nijesu bili intenzivni, ali da postoji naglašen potencijal, posebno u sektoru energetike, održivih tehnologija i infrastrukture. Japan, kao vodeća svjetska ekonomija sa razvijenim energetskim sektorom, prepoznaje značaj Balkana za stabilnost i energetsku tranziciju, a crnogorska strana očekuje da će partnerstvo sa JERA-om donijeti transfer znanja, tehnologije i najboljih praksi.
Planirano je da se sprovede sveobuhvatna studija izvodljivosti koja će obuhvatiti tehničke, ekonomske, finansijske i regulatorne aspekte projekta.
- Njeno uključivanje u proces obezbjeđuje visok stepen kredibiliteta i pouzdanosti rezultata, kao i mogućnost da Crna Gora dobije jasnu sliku o optimalnim rješenjima u skladu sa međunarodnim standardima i politikama dekarbonizacije - navodi se u dokumentu.
Vlada očekuje da će ovaj korak doprinijeti diversifikaciji izvora energije, jačanju bezbjednosti snabdijevanja i približavanju ciljevima dekarbonizacije, bez dodatnih obaveza po državni budžet.

Vlada priprema sporazum sa japanskom kompanijom JERA o izgradnji LNG terminala i gasne termoelektrane

Slovenija i Hrvatska potpisale su sporazum o vojnoj saradnji tokom jučerašnje zvanične posjete slovenačkog ministra odbrane Boruta Sajovića Zagrebu.
Dokument su potpisali Sajović i njegov kolega Ivan Anušić, koji je ocijenio da ovaj sporazum predstavlja novo poglavlje u bilateralnim odnosima dvije susjedne zemlje, prenosi STA.
- Sporazum obuhvata vojnu saradnju u oblasti odbrane, vojne industrije, poslovanja i ekonomije. Odnosi se na sve što dvije zemlje mogu zajedno da razvijaju kako bi naše odbrambene industrije, i slovenačka i hrvatska, mogle da rade bolje i efikasnije - izjavio je Anušić nakon sastanka.
Sajović je podržao ovu izjavu, naglasivši da promjenjeni svijet zahtjeva jaču saradnju, uključujući i u domenu odbrane.
On je takođe pohvalio bilateralne odnose dvije zemlje, istakavši da su Slovenija i Hrvatska na istoj strani i kada je riječ o Zapadnom Balkanu, prenose mediji.
- Danas smo ovdje da nadograđujemo naše odnose i učinimo ih još jačim - rekao je Anušić.

Slovenija i Hrvatska potpisale sporazum o vojnoj saradnji

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tramp najavio oduzimanje sertifikata kanadskim avionima i nove carine

Kako se pred našim očima „izmišlja“ tradicija, ništa nam bolje ne može poslužiti za ilustraciju od mjeseca januara. Od Badnjega do Savindana prelati Beogradske patrijaršije i njihova prateća kvazimedijska menažerija ne propušte ni jednu jedinu priliku da Crnu Goru ne označe jednonacionalnom i jednovjerskom, njenu istoriju i identitet anomalijom, a sve koji se ne uklapaju u taj hegemonijski okvir – otpatkom. Koristi se, pritom, svaka prilika da se Hrist skloni s oltara, a na njegovo mjesto posade sveta telad krvi i tla. I sve to uz milozvučni pjev o povratku tradiciji.
Među pseudomedijskim promoterima takve nakaradne propagandistike čelno mjesto, već deceniju i kusur, pripada Rektorovom čedu, trovačnici pod imenom IN4S. Tako je i ove godine, valjda nezadovoljna ovogodišnjim mlakim odjekom Joanikijevih etnofiletističkih i šovinističkih beśeda, redakcija IN4S-a posegla za manipulativnom strategijom zloupotrebe prošlosti u svrhu promocije svojih hegemonijskih projekata. Ovoga puta, doduše, Rektorova je trovačnica poslužila samo kao posrednik za promociju teksta s manje čitanog, opskurnog Barskoga portala.&nbsp;
Članak „Sveti Sava u Gluhom dolu“ tako već naslovom nagovještava kontekst svetkovanja ili memorijalnoga prisustva jednog kulta u naznačenom crmničkom selu. Takav kontekst nagovještava i početna rečenica teksta: „U Crmnici se nekada nije raspravljalo o tome ko smo i kome pripadamo. To se znalo.“ Potom se prelazi na razradu zadate teme, pa se nasuprot duboko ukorijenjenom srpskom identitetu kao navodno izvorno narodnom postavljaju komunisti: „Komunistički period, kao što je opštepoznato, sproveo je sistematski ideološki obračun sa pravoslavljem i srpskim identitetom, uklanjanjući iz javnog i prosvjetnog prostora sve što je podsjećalo na duhovne i nacionalne korijene. Taj proces nije bio izraz volje naroda, već rezultat nove ideologije koja je nastojala da prekine kontinuitet i nametne zaborav kao normu.“ Eto ga. Sve jasno.
Neko je svoju hipotezu, iako ničim potkrijepljenu, prvo definisao kao „opštepoznato“, a potom iz nje izvukao željeni zaključak. Ispalo bi tako da su komunisti, umjesto što su obavili složeni postupak dislokacije Pivskoga manastira, ovaj jednostavno potopili. Ispalo bi da su umjesto što je u njihovo vrijeme obavljen do danas nedostižni zahvat konzervacije, restauracije i zaštite sakralnih spomenika, osobito nakon zemljotresa 1979. godine, sve to sravnili sa zemljom da zatru svaki trag pravoslavnog, a to, dabome, znači, srpskog nasljeđa. Ispalo bi da su državni projekat izrade Istorije Crne Gore povjerili „crnogorskim nacionalistima“, a ne mahom srpskim istoričarima, pa bi još ispalo da su iz tog projekta uklonili svaki pridjev srpski, a ne tim projektom štedro finansirali i promovisali rezultate hegemonijske istoriografije u kojoj izvan srpstva i srpskog u Crnoj Gori nema ni ledine ni mogile. Ispalo bi, velim, da je onako kako tvrdi autor, ali što da se radi kad tako nije.&nbsp;
Nasuprot tom strašnom komunizmu koji „čisti“ sve srpsko i pravoslavno, autor postavlja vrijeme koje doživljava kao uzor slobodnog promišljanja i djelovanja – međuratni period, pa veli: „Dokumenta iz međuratnoga perioda to (srpski identitet Crmnice – A. R.) potvrđuju bez ostatka. Imenovanje škola u Crmnici nije bio rezultat bilo čije prisile, već odraz jasnog kulturnog i duhovnog samorazumijevanja lokalnih zajednica. Narod je sam birao svoje uzore i svoje svetionike.“ Pa da bi to ilustrovao, navodi kako je 1931. godine „na izričiti zahtjev mještana“ škola u Dupilu dobila ime Osnovna škola „Stevan Vojislav“, po, kako veli autor teksta, srpskom knezu Duklje i Travunije, premda je Vojislav, kako nam svjedoče verifikovani istoriografski nalazi, bio dukljanski, a ne srpski vladar.
Kao drugi primjer narodnoga samoiskaza navodi to što je „Država prihvatila“ „narodnu“ volju pa školi u Gluhome Dolu dala ime „Sveti Sava“: „Za te ljude Sveti Sava nije bio apstraktan pojam, niti ideološki znak. On je bio temelj pismenosti, morala, duhovnog poretka. Bio je ime koje se izgovaralo s poštovanjem, bez zadrške i bez straha.“ Tako nam nadahnuti autor opisuje što je sve ponukalo Glu(h)odoljane da školi te 1933. godine, „bez prisile“, nađenu ime po prvome arhiepiskopu srpskih zemalja i pomorskih. Za autora tih redaka međuratni je period, za razliku od komunističkog, svojevrsna povijesna Arkadija.
Zanemarimo to što je u tome periodu Srbija nasilno anektirala Crnu Goru, što su je vlasti, vojska i žandarmerija Aleksandra Karađorđevića popalile i opljačkale, zanemarimo to što je više ili manje intenzivan otpor toj sili pružan gotovo cijelu jednu deceniju, uzmimo da kralj Aleksandar, samo koju godinu prije no će Crmničani krenuti da „bez prisile“ daju nazive svojim školama, nije uveo diktaturu, pa razmotrimo samo ono što nam ovaj tekst želi dokazati – da imenovanje škole po Svetome Savi 1933. ilustruje viševjekovnu narodnu tradiciju svetkovanja Svetoga Save u Crmnici.&nbsp;
Izuzme li se jedan dokument crmničkih glavara iz sredine XVIII vijeka, kao odraz tadašnje učene a ne tradicijske kulture, stvari sa svetkovanjem Svetoga Save u Crmnici, a i šire, do sredine XIX vijeka stoje bitno drugačije od onoga kako bi nam to htjeli prikazati propagatori kolonijalnih istorijskih predstava.&nbsp;
O fenomenu širenja kulta Svetoga Save ključno je zapažanje donio Pavle Apolonovič Rovinski u svojoj Etnografiji Crne Gore, đe veli da Sv. Savu „u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više i više ulazi u narod“. Jedan drugi marljivi istraživač crnogorske starine, Andrija Jovićević, u svojoj monografiji o Riječkoj nahiji, potvrđuje da je Ivan Crnojević jedina ličnost iz starije istorije zapamćena u narodnoj tradiciji; „...i mi vjerujemo, da je 16. vijek naselio Crnu Goru, pa i ovu nahiju, koja je svagda bila nerazdvojna cjelina sa starom i najstarijom Crnom Gorom; a što predanje kaže, da se to doseljavanje izvršilo samo za Ivanova doba, vrlo je pojimljivo, jer svaki želi, da svoje pretke dovede u vezu sa istorijskim imenom Ivana Crnojevića, čije jedino ime iz davne naše prošlosti i pamti narodno predanje.“
I Rovinski i Jovićević u svojim knjigama donose izvjesna „predanja“ o Svetome Savi, no nakon ovih konstatacija očito je da je riječ o pričama koje se – pod uticajem formiranja crkveno-prosvjetnoga ceremonijala vezanog za Svetoga Savu od 1856. godine na Cetinju, i nešto ranije na Primorju – oblikuju u njihovo vrijeme. Tada se i drevne tradicije o srednjovjekovnome zaštitniku Budve, Svetome Sabi Osvećenom, pripisuju Svetome Savi srpskom, istovremeno i druga stara predanja mijenjaju prvobitne protagoniste pa je Cara Dukljana, Svetoga Nikolu, Svetoga Iliju ili neke druge svece potiskivao Sveti Sava, a Svetoga Martina Tûrskog kao krsnu slavu pojedinih bratstava – Sveti Stefan Dečanski. Da je Sveti Saba Osvećeni bio poštovan u Budvi, svjedoči u svojim analima još 1650. godine don Krsto Ivanović, a crkva posvećena tom svecu spominje se još u XII vijeku, preciznije, prema natpisu koji je pronađen nakon zemljotresa 1979. godine – 1141. godine. Antun Kojović u svojim memoarima, započetim početkom XIX vijeka, veli da je Sveti Saba Osvećeni bio „u davna vremena zaštitnik Budve“.&nbsp;
Samo je po sebi razumljivo da je poštovanje ovoga sveca moralo podrazumijevati i prepisivanje i popularizovanje tekstova posvećenih njemu, a isto tako i postojanje izvjesnih obreda u njegovu čast, što je mogla biti i osnova da kontaminacijom kultova od XIX vijeka Svetoga Sabu Osvećenog potisne njegov znatno mlađi imenjak. Ima pretpostavki i da je prvobitna crkva najvjerovatnije iz XI vijeka na Savini, kraj Herceg Novog, oko koje će se docnije razviti manastirski kompleks, bila posvećena Svetome Sabi Osvećenom. Zanimljiva zapažanja o kultu jednoga drugog Save, Svetoga Save Sedmočislenika, u Crnoj Gori dao je u skorije vrijeme crnogorski istoričar Vukota Vukotić.
Za period ranoga novoga vijeka redovno se u (re)interpretacijama brkaju crkvena („učena“) i narodna kultura, iako je riječ o dva koegzistirajuća fenomena toga vremena, koja se ponegđe dodiruju, ali znatno češće razmimoilaze.&nbsp;
Pišući o kosovskoj tradiciji u Crnoj Gori, istoričar Gligor Stanojević je primijetio: „Tako je tradicija o Crnojevićima bila narodna tradicija. Ali pored ove tradicije postojala je, tačnije razvijala se, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je cetinjska mitropolija.“ Stanojević je zapravo skicirao postojanje dviju paralelnih kultura ranoga novovjekovlja, od kojih bi se jedna, starijom terminologijom, nazvala narodnom, a druga crkvenom. I dok se prva, narodna, odnosno tradicijska kultura prenosi dominantno usmenim putem i uobličava u usmenoknjiževnim tekstovima i običajnim praksama, druga, crkvena, posredovana je u prvome redu rukopisima, vezana za uže krugove sveštenstva i monaštva, i ostvarena na crkvenoslovenskome jeziku, pa su tekstovi nastali u njezinu okrilju, bez obzira na to jesu li s bugarskoga, makedonskoga, crnogorskoga, srpskoga ili bosanskoga prostora, cirkulisali unutar te kulturno-jezičke cjeline, koja bilježi, naravno, i svoje specifičnosti u svakoj od naznačenih sredina.
Tek kad se ima u vidu ova krucijalna razlika između narodne i crkvene tradicije, neki se procesi i fenomeni mogu pouzdanije tumačiti. Otud se jedini spomen Svetoga Save u Crmnici prije sredine XIX vijeka, pismo Crmničana Paštrovićima, nastalo između 1739. i 1742. godine, u kojem se „Sava srbski“ spominje kao neko ko je „u(t)vrdio vjeru i zakon“, može tumačiti isključivo kao refleks učene odnosno crkvene, ne i narodne, kulture koja je funkcionisala po drevnim tradicijskim pravilima, nesputanim normiranom „vjerom i zakonom“.
To, međutim, ne znači da se prije sredine XIX vijeka u Crmnici, i šire, kao dio tradicijske kulture nije svetkovao Sveti Sava. O tome nam najvjerodostojnije svjedočanstvo donosi risanski pop Vuk Vrčević u knjizi „Tri glavne narodne svečanosti Božić, krsno ime i slava“, objavljenoj u Pančevu 1883. godine. Bilježeći najvažnije tradicijske svetkovine u „Boki-kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“, Vrčević veli: „Posle pokladâ, narod svečano i najveselije proslavi tri zasebna sveca, t. j. Varindan, Savindan i Nikoljdan (4. 5. 6. Dek.) (...) Po sijelima u ove tri noći ne pjeva se, jer se, narod veli, uz post ne smije pjevati; ali nema ni muškog ni ženskog čeljadeta koji nezna narodom izmišljenu pjesnu ovim trima svecima. Evo je:&nbsp;
Var-varica vari (Sveta velikomučenica Varvara)&nbsp;
Sav-savica ladi (Sveti Sava osvećeni)&nbsp;
A Nikola kusa (Sveti čudotvorac Nikola).“
Sveti Sava i Savindan, dakle, postojali su u crnogorskoj tradicijskoj kulturi i prije sredine XIX vijeka. No taj je Sveti Sava poštovan 5. decembra po julijanskome, odnosno 18. decembra po gregorijanskome kalendaru, a ostao je upamćen kao Sveti Saba Osvećeni, kapadokijski kaluđer i svetitelj s početka VI vijeka, čiji se kult u Crnoj Gori može dokumentovati još od sredine XII vijeka, iz vremena kad Rastko Nemanjić, potonji Sveti Sava srpski, još nije bio ni rođen.

Manipulativni narativi Rektorove trovačnice

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a učestali su sitniji odroni, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova.
Iz AMSCG su rekli da je neophodno vožnju prilagoditi saobraćajnim i vremenskim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, vidljivost smanjena

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: sporazum