Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da između primanja poslanika i njihovog stvarnog angažmana u zakonodavnom procesu postoji izražen nesrazmjer.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da budžet Skupštine Crne Gore kontinuirano raste, čak 78 odsto u posljednjih pet godina, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave. Kako je naveo, sam rast budžeta ne mora biti sporan, ali jeste, kako kaže, „veliki rast od 77 posto za pet godina“, naročito u okolnostima u kojima je Skupština, prema njegovim riječima, marginalizovana, posebno u odnosu na izvršnu vlast i njenu kontrolnu funkciju.
Đurašević je dodao da je u radu Skupštine zabilježen pad javnog dijaloga i kvalitetnih diskusija, dok su se zakoni često usvajali u posljednjem trenutku i, kako ističe, nerijetko sa konstrukcionim greškama.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao - naveo je on.
&nbsp;U ovom slučaju bi, kaže, to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama.
- To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da poslanici Skupštine Crne Gore putuju više nego ikad, dok se konkretni efekti tih putovanja rijetko mogu vidjeti, naročito imajući u vidu da je riječ o udaljenim destinacijama koje sa sobom nose velike troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija - istakao je on.
Naši poslanici, ističe on, najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja.
- To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đurašević: Službena putovanja treba da budu opravdana javnim interesom

Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu. Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini. Za “reprezentaciju” – skoro milion eura. Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama. I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp; Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074" data-rendition-name="original" width="1808" height="1661" loading="lazy" alt="Ilustracija"> </figure>  I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola. Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp; Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura. Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Miraš Dušević

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Služba potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za skoro dvije godine potrošila je blizu 7,5 hiljada eura na službena putovanja.
Kako stoji u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade, članovi Službe putovali su ekonomskom klasom, a za avionske karte utrošeno je 2.968,95 eura. Troškovi smještaja u hotelima tokom službenih putovanja iznosili su 4.405 eura, što zbirno daje 7.468 eura.
Dva putovanja realizovana su niskobudžetnom avio-kompanijom, a kako je navedeno u dokumentu, nijesu isplaćivane dnevnice za službena putovanja.
- Obavještavamo javnost da su svi podaci o troškovima službenih putovanja i pratećih troškova potpredsjednika Bečića blagovremeno dostupni na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore, i to od početka njegovog mandata - navode iz Bečićeve službe.
Podsjećamo, Bečić je podatke dostavio svega 52 minuta nakon objave Centra za građansko obrazovanje (CGO) o netransparentnosti Generalnog sekretarijata Vlade.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgo-becic-dostavio-dio-njegovih-troskova-koji-se-odnose-na-sluzbena-putovanja-nakon-nase-objave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bečićev kabinet potrošio skoro 7,5 hiljada eura na službena putovanja u dvije godine

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Dva mjeseca nakon incidenta u kojem je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, Danilo Mandić u centru grada ranio dvije osobe, a zatim skupštinskim vozilom pobjegao, nije utvrđeno kako je došao u posjed državne nepokretnosti ukoliko nije, kako tvrde iz najvećeg zakonodavnog doma bio zapošljen ni po ugovoru o radu, ni djelu kao obezbjeđenje strica.
Danilo Mandić je u pritvoru jer je pucao u Darka Perovića i Arisa Turkovića, ali, kako je utvrdilo tužilaštvo, nije imao namjeru da ih ubije. Na teret mu je stavljeno krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Mandić je poznat istražiteljima po nasilničkom ponašanju, a zbog napada na policajce je i osuđivan, ali je kao sinovac Andrije Mandića ,,zaslužio“ počasno mjesto u Vladinom avionu.
Pobjeda je tim povodom uputila pitanja Upravi policije, odakle je tom listu potvrđeno da je dovoljna bila rodbinska veza i procjena da mlađi Mandić neće nauditi stricu.
List je zanimalo i kako je, ali i po čijem nalogu, Mandić putovao Vladinim avionom na službeno putovanje sa svojim stricem, te kako mu je granična policija, s obzirom na to da se radi o civilu, dopustila prolazak.
Iz Uprave policije je rečeno da predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kao štićena ličnost, u saradnji sa službom Protokola, određuje ko će, kada, i u kojoj ulozi činiti sastav njegove delegacije i biti u njegovom prisustvu prilikom službenih događaja, pa odabirom njegovog bratanića kao pratnje na službenim putovanjima nije bilo rizika po njegovu bezbjednost.
- Imajući u vidu da je sada osumnjičeni D. M. član porodice predsjednika Skupštine, njegovo prisustvo nije predstavljalo prijetnju ili rizik po bezbjednost ove štićene ličnosti - kazali su Pobjedi iz Uprave policije.
Iz policije Pobjedi je saopšteno da se spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine, prilikom njegovog putovanja Vladinim avionom, utvrđuje i zvanično dostavlja generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore, ali da Andrija Mandić određuje ko će i u kojoj ulozi putovati sa njim.
Tvrde da granična policija nije imala razloga da onemogući putovanje Danilu Mandiću Vladinim avionom.
- Policijski službenici Sektora granične policije su preduzimali mjere i radnje iz djelokruga svoje nadležnosti uz poštovanje svih nacionalnih propisa i međunarodnih važećih protokola, istakli su iz UP i ponovili da, shodno važećim aktima, spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine utvrđuje generalni sekretar Skupštine Crne Gore.
Dodaju da iz tog razloga, ,,navedena obaveza nije u nadležnosti Uprave policije“.
Nakon odgovora iz Uprave policije, Pobjeda je 10. juna poslala pitanja ,,nadležnima“ – Skupštini i Novoj srpskoj demokratiji, ali nijesu dobili odgovor u kom svojstvu je Danilo Mandić pratio strica na službenim putovanjima, koja plaćaju građani.
<h2>"Nezaposleno" lice u delegaciji&nbsp;</h2>
Uzimajući u obzir da generalni sekretar Skupštine utvrđuje spisak putnika u službenoj delegaciji, ostaje pitanje kako je u taj spisak uvrstio ,,nezaposleno lice“, Danila Mandića, kako tvrde iz Skupštine i po čijem nalogu je to učinjeno.
Prema odgovorima iz Uprave policije, zaključuje se da je Danilu Mandiću najvjerovatnije omogućeno da kao član porodice Andrije Mandića ili u formi privatnog obezbjeđenja putuje, jer kao takav ne predstavlja opasnost po svog strica koji ima status štićene ličnosti.
Zvanična dokumentacija pokazuje da je Danilo Mandić kao član obezbjeđenja Andrije Mandića putovao Vladinim avionom iz Beograda za Podgoricu, nakon prisustva na proslavi Dana državnosti Srbije u Beogradu, 16. februara ove godine.
Osim Mandića, među putnicima tada su bili i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, šef obezbjeđenja predsjednika Skupštine Dejan Vujisić i Dejan Gojković kao treći član obezbjeđenja Andrije Mandića.
Takođe, mlađi Mandić je kao pratnja stricu putovao Vladinim avionom i 28. marta prošle godine, kada su mu društvo pravili Dejan Gojković, Mihailo Čađenović i Damjan Damjanović - ujedno jedini pripadnik Uprave policije.
Zakon kaže da je broj policajaca koji se angažuju na poslovima fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti određen pojedinačnim planovima obezbjeđenja koji se sačinjavaju na osnovu Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.
- I shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci - stoji u dokumentu.
Prema Vladinoj odluci, policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, ali i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Pored njih, policija obezbjeđuje i potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde Bojana Božovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić i v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<h2>Neće odgovarati za pokušaj ubistva</h2>
Nakon što je Više državno tužilaštvo donijelo odluku da neće krivično goniti Danila Mandića za pokušaj ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića, na koje je pucao u noći između 18. i 19. aprila, predmet je proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.&nbsp;
Iz Višeg tužilaštva su istakli da su odluku o odustanku gonjenja Mandića za pokušaj ubistva donijeli nakon analize svih prikupljenih dokaza, posebno nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, kao i DNK vještačenja.
- Tokom istrage preduzete su brojne radnje, u svojstvu svjedoka saslušano je više lica, izdate su naredbe Forenzičkom centru za sva neophodna vještačenja, izuzeti su listinzi komunikacija, kao i video-zapisi sa nadzornih kamera, te preduzete i druge mjere i radnje neophodne za rasvjetljavanje konkretnog događaja – precizirali su iz Višeg tužilaštva.
Pobjeda saznaje da su svi svjedoci u istrazi tvrdili da nijesu vidjeli da je Mandić potegao pištolj i zapucao prema Turkoviću i Peroviću.
<h2>Mandić: Moj sinovac je čestit i dobar čovjek</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je najmanje izjava davao oko slučaja u kojem je njegov sinovac Danilo Mandić osumnjičen da je ranio dvije osobe, te da je on čestit i dobar čovjek.
- Ono što mogu da kažem, pošto živimo u istoj kući, taj momak je porastao pored mene, to je dobar i čestit čovjek. Taj čovjek od 35 godina odgovara ili odgovaraće za svoje postupke. Advokat me obavještava da su ljudi koji su ranjeni te večeri saopštili da on nema nikakve veze sa tim slučajem i opisuju drugo lice koje ih povrijedilo, naveo je Mandić u izjavi za RTCG.
Dodao je da samo traži da se utvrdi istina.
- Ako je moj sinovac kriv, neka odgovara. Ali ako nije kriv, nego se samo vodi kampanja, to će utvrditi nadležni. Nijedan materijalni dokaz ne povezuje mog sinovca sa tim događajem - istakao je Mandić i dodao da se ,,ova kampanja protiv njega vodi zbog Anketnog odbora“.

Danilo Mandić ,,zaslužio“ putovanja Vladinim avionom jer je sinovac predsjednika Skupštine

Putovanja šezdesetak crnogorskih poslanika lani su poreske obeznike koštala 352.000 eura.
Službeno su putovali mahom u inostranstvo, a znatno manje po Crnoj Gori, ali i po regionu.
Lani je o trošku građana najviše putovala nezavisna poslanica Jevrosima Pejović – čak 18 puta, a parlament je za njena službena putovanja, dnevnice, smještaj i prevoz isplatio 24.594 eura. Ona je u martu prošle godine 19 dana provela na službenim putovanjima – raznim povodima bila je u Brižu, Tivtu, Atini i Ženevi. Službeno je putovala i u Herceg Novi, Kotor, Bratislavu, kao i u Budimpeštu i Jerevan. Pejović je lani bila i u Budvi, Dablinu, Ženevi i Tbilisiju.
U novembru je čak 21 dan, u svojstvu poslanice, provela van Crne Gore – od 1. do 7. novembra u Vašingtonu, od 8. do 14. u Rejkjaviku, od 19. do 21. u Briselu i od 26. do 29. novembra u Dohi. U decembru je bila u Rimu i Sarajevu.
Prema onome što su zvanični podaci parlamenta, poslanicima, povodom službenih samita, foruma, molitvenih doručaka, obilježavanja raznih povoda, posjeta i slično, pripadaju troškovi na ime dnevnica, a Skupština im pokriva troškove smještaja i prevoza, osim ako troškove za neku od tih stavki, na primjer, snosi organizator skupa.
Ogroman trošak za putovanja imao je i poslanik Gordan Stojović. Njegovi odlasci u Rabat, Ženevu, Madrid, Rim, Njujork, Buenos Ajres, Tbilisi, Ženevu i Istanbul poreske obveznike su koštali 19.406 eura.
Troškovi za 10 putovanja poslanika Demokrata Duška Stjepovića iznosili su 17.261 euro. On je lani bio u Trstu, Briselu, Brižu, Talinu, Rimu, Sofiji, Varšavi, Montrealu i dva puta u Vašingtonu. Službena putovanja potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja koštala su 15.868 eura. On je u prošloj godini tri puta službeno bio u Strazburu, a putovao je i u Pariz, Bragu, Kopenhagen, Srebrenicu, Valonu, Budvu, Rigu, Budimpeštu, Atinu, Montreal, Pariz i Barselonu.
Za 10 službenih putovanja poslanice Demokrata Anđele Vojinović utrošeno je 14.440 eura. Ona je u prošloj godini putovala u Strazbur, Brisel, Herceg Novi, Njujork, Budimpeštu i Rejkjavik.
I poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović prešla je zavidnu kilometražu u 2024, a njena službena putovanja parlament su koštala 13.198 eura. Ona je lani službeno bila u Strazburu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpešta, Beogradu i po dva puta u Ženevi i Briselu.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović učestvovao je na događajima u Brižu, Strazburu, Bakuu, Luksemburgu, Budimpešti u Njujorku, a njegova putovanja koštala su 13.008 eura.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović u prošloj godini službeno je bila u Bakuu, Beču, Tirani, Herceg Novom, Kotoru, Lisabonu, Kolašinu, Bukureštu, Srebrenici, norveškom Stavangeru, Budvi, Dablinu, Taškentu i Rejkjaviku. Njena putovanja, dnevnice i smještaj koštali su 11.501 euro.
Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović lani je putovala u Davos, Tivat, Atinu, Herceg Novi, Kotor, Kolašin, Srebrenicu, Berlin, Rejkjavik, Brisel i Vašington, a za njene troškove i dnevnice utrošeno je 11.447 eura.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević službeno je putovao u Talin, dva puta u Vašington, Varšavu, Tbilisi i Budvu, a na ime dnevnica za putovanja, smještaj i prevoz isplaćeno je 10.313 eura.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović prošle godine se, zahvaljujući poslaničkoj funkciji, našao na 13 lokacija, a ta putovanja poreske obveznike su koštala 10.263 eura. Smailović je službeno putovao u Baku, Madrid, Tiranu, Lisabon, Bratislavu, Bukurešt, Stavanger, Budvu, Dablin, Berlin, Taškent, Ašhabad i Sarajevo.
Za putovanja Branke Marković (PES) u prošloj godini je utrošeno 9.490 eura, a ta poslanica je lani putovala u Brisel, Tivat, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Budvu, Rejkjavik, Berlin i Ženevu.
Službena putovanja poslanika Građanskog pokreta URA Miloša Konatara koštala su 9.351 euro, a on je po dva puta bio u Strazburu i Parizu, kao i u Lisabonu i španskoj Terasi. Nađa Laković (PES) lani je tri puta bila u Strazburu i dva puta u Parizu, a putovala je i u Lampedusu i Istanbul. Troškovi tih putovanja iznosili su 9.156 eura.
Poslanik PES-a Miodrag Laković putovao je u Vašington, Montreal, Brisel, Beč, Sofiju, Srebrenicu i Varšavu. Ta putovanja poreske obveznike su koštala 8.693 eura.
Troškovi putovanja poslanice Drite Lole (DPS) u Madrid, Strazbur, Tivat, Atinu, Rejkjavik, Herceg Novi i Budvu iznosili su 8.210 eura. Poslanik Ivan Vuković putovao je Namur, Tbilisi, Strazbur, Bukurešt, Bratislavu, Berlin, Budimpeštu i Beograd, a troškovi tih putovanja iznosili su 7.309 eura.
Troškovi službenih putovanja Jevta Erakovića (DPS) u Bukurešt, Dablin i Vašington iznosili su 6.486 eura. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić lani je tri puta bio u Beogradu, dva puta u Briselu, te u Stokholmu, Rimu, Valeti, Rabatu, Bragi, Palma de Majorki i Beču, za šta su iz budžeta utrošena 6.252 eura. Troškovi putovanja poslanika Jovana Subotića iznosili su 6.205 eura, a on je lani bio u Sarajevu, dva puta u Bukureštu, u Beogradu, Berlinu, Budimpešti, Ženevi i Namiru.
Troškovi putovanja u Beč, Bukurešt, Dablin, Vašington i dva puta u Budvu poslanika Momčila Lekovića iznosili su 6.175 eura.
Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković putovao je u Rabat, Berlin, Luksemburg, Petrovac i Rim, što je koštalo 5.202 eura. Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović lani je bila u Vašingtonu, Strazburu, Srebrenici, Berlinu i Budvi. Ta putovanja koštala su 5.074 eura.
Vasilije Čarapić (PES) bio je tri puta u Parizu, a putovao je i u Strazbur i Budvu. Ta putovanja koštala su 4.767 eura.
Za službena putovanja Slađane Kaluđerović (SNP) dato je 4.610 eura, a ona je prošle godine po dva puta bila u Beču i Briselu, kao i u Strazburu, Beogradu i Budvi. Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša putovao je tri puta u Strazbur, kao i u Madrid, Kotor, Kolašin i Budvu, a troškovi njegovih putovanja iznosili su 4.601 euro.
Lider GP URA Dritan Abazović bio je u Londonu i Briselu, što je parlament koštalo 4.570 eura. Poslanik SD Nikola Zirojević lani je dva puta bio u Sarajevu, kao i Tirani, Varšavi, Brižu, Ljubljani, Briselu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Jerevanu, Berlinu i Budvi. Troškovi njegovih putovanja iznosili su 4.497 eura.
Putovanja Dejana Đurovića (NSD) u Brisel (dva puta), Nikšić, Kolašin, Bragu, Budvu i Bukurešt koštala su 3.874 eura.
Službena putovanja Vladislava Bojovića koštala su 3.755 eura, Maje Vučelić 3.401 euro, Zoje Bojanić Lalović 3.374 eura, Borisa Pejovića 2.905 eura, Mihaila Anđušića 2.705 eura, Miloša Pižurice 2.609 eura, Seida Hadžića 2.440 eura, Andrije Nikolića 2.267 eura, Adrijana Vuksanovića 2.171 euro, Nikole Milovića 2.061 euro, Danijela Živkovića 1.998 eura, Radinke Ćinćur 1.763 eura, Velimira Đokovića 1.692 eura, Dražena Petrića 1.586 eura, Aleksandre Vuković Kuč 1.338 eura, Aleksandre Despotović 1.296 eura, Branislava Nenezića 1.271 euro, a Kenane Strujić Harbić 1.014 eura.
<h2>Urošević na ime dnevnica dobio devet eura</h2>
Skromnije troškove putovanja imali su poslanici Jasmin Ćorović (940 eura), Nikola Rovčanin (911 eura), Jelenka Andrić (563 eura), Sonja Milatović (400 eura), Jelena Kljajević (269 eura), Abaz Dizdarević i Oskar Huter (po 268 eura), Jovan Jole Vučurović (194 eura), Albin Ćeman (166 eura) i Milica Rondović (128 eura).
Minimalne troškove putovanja u prošloj godini imali su Bojana Pićan (90 eura), Vaso Obradović (76 eura), Darko Dragović (27 eura) i Uglješa Urošević, kojem je na ime dnevnica uplaćeno devet eura. Poslanik Artan Čobi nije primio nijedan euro na ime dnevnica, pa ni za odlazak u Nikšić u radnu posjetu EPCG.
<h2>Strazbur česta destinacija</h2>
Bivša poslanica, a sada ministarka saobraćaja Maja Vukićević do sredine juna tri puta je bila u Strazburu, Vašingtonu, dva puta u Parizu, Tivtu, Atini, Herceg Novom, Kotoru, Oslu i Kolašinu. Njena putovanja parlament su koštala 13.119 eura.
Sadašnja ministarka turizma Simonida Kordić kao poslanica je bila u Tbilisiju, Atini, Solunu, Lisabonu i Bukureštu, a ta putovanja su koštala 5.775 eura.
Bivši poslanik, a sadašnji ministar urbanizma Slaven Radunović je sa poslaničke funkcije putovao u Baku, Beč, Strazbur, Tiranu i Lisabon, što je poreske obveznike koštalo 5.566 eura.
Dok je bio poslanik, aktuelni potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović boravio je u Vašingtonu, Prištini, Dortmundu, Istanbulu i Srebrenici, a troškovi tih putovanja iznosili su 4.632 eura.
Službena putovanja sadašnjeg ministra socijalnog staranja Damira Gutića dok je bio član parlamenta koštala su 3.200 eura.

Za putovanja poslanika 350.000 eura o trošku građana

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a pet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, a u Danilovgradu i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Tivtu i Budvi.
Izdato je 417 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 53 prekršajne prijave.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan 15 saobraćajnih nezgoda, povrijeđeno sedam osoba

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i funkcioner Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša vjeruje da niko iz opozicije neće davati "bajpas" Novoj srpskoj demokratiji (NSD), Demokratama i Pokretu evropa sad u Podgorici.
- Mi iz Evropskog saveza to sigurno nećemo biti jer se to kosi sa našim izbornim principima - poručio je Mugoša za A plus TV.
Na pitanje da li tu misli i na DPS, Mugoša je kazao da u politici ne isključuje ništa.
- Ne znam kako će DPS odlučiti, svako ima pravo da vrši političke procjene, a birači će dati odgovor na svako ponašanje političkih partija. Mislim da ako u jednom političkom sistemu vlast izgubi većinu, nelogično je da je opozicija spašava - poručio je Mugoša.
On je ponovio da vlast u Podgorici nije stvaorena na bazi volje nego njenom prevarom.
- Mada, kako su se ponašali apsolutno zaslužuju jedni druge. I što se desilo - većina ne postoji, nema više izbornog legitimiteta i onda mora da se ide na opcije koje su najčistije. Skraćenje mandata je najrealnija opcija - poručio je Mugoša.
T.K.

Mugoša: Opozicija neće davati "bajpas" vlasti u Podgorici, skraćenje mandata najrealnija opcija

ABOOK, nova platforma za audio knjige i priče koja pruža kompletno novo, imerzivno iskustvo slušanja domaćih i stranih naslova, na crnogorskom jeziku, biće dostupna od 25. februara 2026. Riječ je o projektu firme Ablest, osnovane 2024. godine sa ciljem realizacije ovog projekta Trenutno je moguće pristupiti demo verziji aplikacije pute abook.co.me Instagram stranice gdje se korisnici mogu prijaviti da testiraju aplikaciju. Za sada su u ponudi audio priče za djecu - „Djevojčica sa šibicama“, „Crvenkapa“, „Đavolov učenik“, „Mačak u čizmama“ i „Divlji čovjek“. Izvršna direktorka i producentkinja Iva Kasalica pojasnila je zbog čega su projekat započeli upravo adaptacijom bajki i priča za djecu. - Mislim da se polako gubi navika čitanja pred spavanje djeci. Djeca se odaljavaju od priča i čitanja knjiga. Svi današnji sadržaji na Jutjubu i društvenim mrežama, kojima oni već imaju pristup, im skraćuju pažnju. S druge strane, mislim da je ABOOK projekat koji zaista može da kod djece probudi ljubav prema književnosti i čitanju koju u daljem razvoju mogu da nastave da razvijaju. Moja lična inspiracija za adaptaciju narodnih bajki iz čitavog svijeta je bila zbirka „Žar ptica“ – edicija iz 60 - ih godina, koju su meni čitali kada sam bila mala - ispričala je Kasalica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260207100236_3973731daca0c667ad5965b943128b4cf3e1463ac1aca18145bca2d4b9658f2e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260207100236_3973731daca0c667ad5965b943128b4cf3e1463ac1aca18145bca2d4b9658f2e" data-rendition-name="original" width="496" height="957" loading="lazy" alt="ABOOK"><figcaption>ABOOK(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Osim bajki, poseban fokus u narednom periodu biće stavljen na djela crnogorskih autora. - Ovim projektom želimo da promovišemo crnogorsku književnosti i kulturu. Volimo da pratimo domaće autore, njihove knjige i njihovo stvaralaštvo, te se za sada na to fokusiramo. U daljem periodu rada planiramo da radimo i neke klasike, beletristiku i različite žanrove - istakla je izvršna direktorka. U cijelom procesu stvaranja audio knjiga učestvuju copywriter, glumci, dizajnerka zvuka i ostatak već sada uigranog tima. - Čitav proces razvoja aplikacije, snimanja, probi sa glumcima, dizajna zvuka jeste malo zahtjevan i zna da potraje, ali sve ide po planu. Pošto dolazimo iz svijeta filma imamo već dosta iskustva sa glumcima i sa čitajućim probama. Ovo sve su zanimljivi procesi gdje često radimo čitajuće probe sa svim glumcima koji rade na audio knjigama i koji imaju dosta inspiracije za razvoj uloga i interpretacije likova u pričama. U studiju budu prezanimljiva snimanja - ispričala je Kasalica. Do ideje za pokretanje ovog inovativnog projekta došao je kreativni direktor Andrija Mugoša. - Kao neko ko je odrastao na književnosti i čitanju zatekao sam sebe da slušam puno audio sadržaja i podkasta u slobodno vrijeme. Međutim, shvatio sam da u jednom trenutku to postane umarajući sadržaj i došao do zaključka da lično meni treba konkretniji i kvalitetniji sadržaj koji ću da slušam dok radim, treniram, čistim, vozim, kako bi drugačije upotpunio vrijeme. Tako smo došli na ideju da kreiramo aplikaciju za audio knjige i da sami kreiramo audio sadržaje - objasnio je Mugoša. Ukazao na je na veliki potencijal aplikacije da ljude više zainteresuje za književnost. - Problem je nedostatak pažnje koji trenutno postoji u društvu koji je uzrokovan društvenim mrežama i prevelikom količinom informacija. Mislim da je nužno da se vratimo književnosti i da su audio knjige pravi način za to. Ovo je način da zabavimo ljude nekim kvalitetnijim sadržajem - istakao je kreativni direktor. Mugoša napominje da aplikacija ima potencijale da prevaziđe granice Crne Gore. - Crnogorskoj književnosti i crnogorskom društvu je nužno da se izađe iz granica Crne Gore. Ciljna grupa naše aplikacije jeste region i naša dijaspora - dodao je on. ABOOK projekat je za sada dobio podršku od Fonda za inovacije, Ministarstva kulture i medija i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada. Prava na jedan dio bajki otkupio je Javni servis, a Deep Mark štiti ABOOk od kopiranja i neovlašćenog dijeljenja.

Nova platforma za audio knjige dostupna od 25. februara

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG), na zahtjev nekoliko predsjednika opština, priprema inicijativu za odlaganja roka usaglašavanja sa novim Zakonom o privrednim društvima (31. mart) zbog brojnih izazova sa kojima su se ovim povodom suočila privredna društva u vlasništvu opštine, poručila je generalna sekretarka Mišela Manojlović.
Ona je tokom konsultacija sa predstavnicima lokalnih samouprava u vezi sadržaja statuta &nbsp;opštinskih privrednih društava &nbsp;pojasnila da je Vlada još krajem prošle godine pripremila Nacrt posebnog zakona o upravljanju društvima čiji je osnivač država ili opština jer je prepoznala njihove specifičnosti i neophodnost uređivanja određenih pitanja na drugačiji način u odnosu na ostala privredna društva.
Društva u vlasništvu opštine, naime, obavljaju poslove od javnog interesa iz izvornih lokalnih nadležnosti pa su, samim tim, neodvojiv dio ukupnog sistema lokalne samouprave. Budući da je poseban zakon još uvijek u procesu izrade, a rok za usaglašavanje statuta i cjelokupnog poslovanja &nbsp;tih i svih ostalih privrednih društava sa važećim zakonom manji od dva mjeseca, &nbsp;pokušaj pripreme novih statuta ukazao je na brojne kolizije važećeg Zakona o privrednim društvima sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o komunalnim djelatnostima, Zakonom o radu, &nbsp;Zakonom o sprečavanju korupcije i brojnim drugim.
Zato je, kako je ocijenila Manojlović, nemoguće izraditi nove statute a da se ne povrijedi neki od tih zakona kojim su u najvećem broju slučajeva zaprijećene visoke novčane kazne za propisane prekršaje. Ovo naročito kada su &nbsp;u pitanju jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću, &nbsp;kojih je u opštinama najviše.
- U Zajednici opština pripremili smo do sada četiri modela statuta, kojima smo nastojali da ponudimo “najbezbolnija” rješenja po struku i po budžete opština a koja će biti uklopljena u sistem lokalne samouprave. To je, međutim, značilo da moramo odstupiti od pojedinih rješenja Zakona o privrednim društvima. &nbsp;Alternativa koja nam je stajala na raspolaganju bila je da u tim modelima primjenimo Zakon o privrednim društvima i time narušimo sistem lokalne samouprave, povrijedimo niz drugih zakona a time i ustavni princip jedinstva pravnog poretka -rekla je Manojlović.
Ona je kao primjer navela da ako bi se opštine odlučile da imaju odbor direktora, koji su imale i do sada kao operativni organ neophodan privrednom društvu, taj odbor bi imenovao direktora koji bi bio u dvojakoj ulozi – kao direktor, a istovremeno i kao član odbora direktora. Ovo ne znači samo konflikt &nbsp;njegovih interesa nego i povredu &nbsp;Zakona o lokalnoj samoupravi po kome direktora, kao organa upravljanja, imenuje skupština opštine a ne odbor direktora, i to po prethodno raspisanom javnom konkursu na koji obavezuje član 24 stav 4 &nbsp;Zakona o radu. Takav javni konkurs u ovom slučaju &nbsp;ne bi bio javni &nbsp;jer bi se po njemu mogao izabrati samo jedan od članova odbora direktora.
Iz Zajednice opština podsjećaju i na činjenicu da svaki izbor i imenovanje po automatizmu podrazumijeva status javnog funkcionera u smislu Zakona o sprečavanju korupcije sa svim obavezama i ograničenjima koje taj zakon propisuje, uključujući i konflikt interesa.
- Ta činjenica dovodi u pitanje &nbsp;punovažnost svih odluka odbora direktora koje je predložio direktor i za čije je donošenje i glasao u punom kapacitetu člana odbora direktora, sa nesagledivim posledicama - navode u saopštenju za javnost.
Ako bi se opštine odlučile da imaju samo skupštinu i direktora, bez odbora direktora, to bi značilo, pojašnjavaju u Zajednici opština, davanje ogromnih ovlašćenja direktoru, što je rizično po javni interes. Altenativa je, kažu, svođenje njegovih ovlašćenja na razumnu mjeru, u kom slučaju bi ih neposredno vršila skupština opštine.&nbsp;
- Problem u ovoj situaciji, međutim, jeste činjenica da predstavnički organ građana &nbsp;nije operativno tijelo koje može efikasno i brzo donositi neophodne odluke, što može izazvati različite posledice - dodaje se u saopštenju.
U Zajedinici opština ističu i da je jedna od nedoumica pitanje kontinuiteta radnog statusa aktuelnih direktora i odbora koji su u mandatu, jer bi u slučaju radnih i sporova za naknadu štete moglo doći do značajnih troškova za budžete lokalnih samouprava.&nbsp;
Zajednica u ovom slučaju stoji na stanovištu da oni moraju nastaviti sa obavljanjem svojih dužnosti do isteka mandata na koji su imenovani, naročito ako novi statuti ne previđaju nikakve promjene u uslovima za njihovo imenovanje.
U konsultacijama su učestvovali i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović i ekspert za privredno pravo Borjanka Vučeljić. &nbsp;Interesovanje za ovaj događaj bilo je izuzetno, pa mu je prisustvovao veliki broj zaposlenih u lokalnim samoupravama i lokalnim preduzećima.

Tag: sluzbena-putovanja