Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu. Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini. Za “reprezentaciju” – skoro milion eura. Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama. I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp; Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074" data-rendition-name="original" width="1808" height="1661" loading="lazy" alt="Ilustracija"> </figure>  I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola. Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp; Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura. Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Portal ETV

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Služba potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za skoro dvije godine potrošila je blizu 7,5 hiljada eura na službena putovanja.
Kako stoji u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade, članovi Službe putovali su ekonomskom klasom, a za avionske karte utrošeno je 2.968,95 eura. Troškovi smještaja u hotelima tokom službenih putovanja iznosili su 4.405 eura, što zbirno daje 7.468 eura.
Dva putovanja realizovana su niskobudžetnom avio-kompanijom, a kako je navedeno u dokumentu, nijesu isplaćivane dnevnice za službena putovanja.
- Obavještavamo javnost da su svi podaci o troškovima službenih putovanja i pratećih troškova potpredsjednika Bečića blagovremeno dostupni na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore, i to od početka njegovog mandata - navode iz Bečićeve službe.
Podsjećamo, Bečić je podatke dostavio svega 52 minuta nakon objave Centra za građansko obrazovanje (CGO) o netransparentnosti Generalnog sekretarijata Vlade.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgo-becic-dostavio-dio-njegovih-troskova-koji-se-odnose-na-sluzbena-putovanja-nakon-nase-objave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bečićev kabinet potrošio skoro 7,5 hiljada eura na službena putovanja u dvije godine

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Dva mjeseca nakon incidenta u kojem je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, Danilo Mandić u centru grada ranio dvije osobe, a zatim skupštinskim vozilom pobjegao, nije utvrđeno kako je došao u posjed državne nepokretnosti ukoliko nije, kako tvrde iz najvećeg zakonodavnog doma bio zapošljen ni po ugovoru o radu, ni djelu kao obezbjeđenje strica.
Danilo Mandić je u pritvoru jer je pucao u Darka Perovića i Arisa Turkovića, ali, kako je utvrdilo tužilaštvo, nije imao namjeru da ih ubije. Na teret mu je stavljeno krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Mandić je poznat istražiteljima po nasilničkom ponašanju, a zbog napada na policajce je i osuđivan, ali je kao sinovac Andrije Mandića ,,zaslužio“ počasno mjesto u Vladinom avionu.
Pobjeda je tim povodom uputila pitanja Upravi policije, odakle je tom listu potvrđeno da je dovoljna bila rodbinska veza i procjena da mlađi Mandić neće nauditi stricu.
List je zanimalo i kako je, ali i po čijem nalogu, Mandić putovao Vladinim avionom na službeno putovanje sa svojim stricem, te kako mu je granična policija, s obzirom na to da se radi o civilu, dopustila prolazak.
Iz Uprave policije je rečeno da predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kao štićena ličnost, u saradnji sa službom Protokola, određuje ko će, kada, i u kojoj ulozi činiti sastav njegove delegacije i biti u njegovom prisustvu prilikom službenih događaja, pa odabirom njegovog bratanića kao pratnje na službenim putovanjima nije bilo rizika po njegovu bezbjednost.
- Imajući u vidu da je sada osumnjičeni D. M. član porodice predsjednika Skupštine, njegovo prisustvo nije predstavljalo prijetnju ili rizik po bezbjednost ove štićene ličnosti - kazali su Pobjedi iz Uprave policije.
Iz policije Pobjedi je saopšteno da se spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine, prilikom njegovog putovanja Vladinim avionom, utvrđuje i zvanično dostavlja generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore, ali da Andrija Mandić određuje ko će i u kojoj ulozi putovati sa njim.
Tvrde da granična policija nije imala razloga da onemogući putovanje Danilu Mandiću Vladinim avionom.
- Policijski službenici Sektora granične policije su preduzimali mjere i radnje iz djelokruga svoje nadležnosti uz poštovanje svih nacionalnih propisa i međunarodnih važećih protokola, istakli su iz UP i ponovili da, shodno važećim aktima, spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine utvrđuje generalni sekretar Skupštine Crne Gore.
Dodaju da iz tog razloga, ,,navedena obaveza nije u nadležnosti Uprave policije“.
Nakon odgovora iz Uprave policije, Pobjeda je 10. juna poslala pitanja ,,nadležnima“ – Skupštini i Novoj srpskoj demokratiji, ali nijesu dobili odgovor u kom svojstvu je Danilo Mandić pratio strica na službenim putovanjima, koja plaćaju građani.
<h2>"Nezaposleno" lice u delegaciji&nbsp;</h2>
Uzimajući u obzir da generalni sekretar Skupštine utvrđuje spisak putnika u službenoj delegaciji, ostaje pitanje kako je u taj spisak uvrstio ,,nezaposleno lice“, Danila Mandića, kako tvrde iz Skupštine i po čijem nalogu je to učinjeno.
Prema odgovorima iz Uprave policije, zaključuje se da je Danilu Mandiću najvjerovatnije omogućeno da kao član porodice Andrije Mandića ili u formi privatnog obezbjeđenja putuje, jer kao takav ne predstavlja opasnost po svog strica koji ima status štićene ličnosti.
Zvanična dokumentacija pokazuje da je Danilo Mandić kao član obezbjeđenja Andrije Mandića putovao Vladinim avionom iz Beograda za Podgoricu, nakon prisustva na proslavi Dana državnosti Srbije u Beogradu, 16. februara ove godine.
Osim Mandića, među putnicima tada su bili i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, šef obezbjeđenja predsjednika Skupštine Dejan Vujisić i Dejan Gojković kao treći član obezbjeđenja Andrije Mandića.
Takođe, mlađi Mandić je kao pratnja stricu putovao Vladinim avionom i 28. marta prošle godine, kada su mu društvo pravili Dejan Gojković, Mihailo Čađenović i Damjan Damjanović - ujedno jedini pripadnik Uprave policije.
Zakon kaže da je broj policajaca koji se angažuju na poslovima fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti određen pojedinačnim planovima obezbjeđenja koji se sačinjavaju na osnovu Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.
- I shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci - stoji u dokumentu.
Prema Vladinoj odluci, policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, ali i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Pored njih, policija obezbjeđuje i potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde Bojana Božovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić i v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<h2>Neće odgovarati za pokušaj ubistva</h2>
Nakon što je Više državno tužilaštvo donijelo odluku da neće krivično goniti Danila Mandića za pokušaj ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića, na koje je pucao u noći između 18. i 19. aprila, predmet je proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.&nbsp;
Iz Višeg tužilaštva su istakli da su odluku o odustanku gonjenja Mandića za pokušaj ubistva donijeli nakon analize svih prikupljenih dokaza, posebno nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, kao i DNK vještačenja.
- Tokom istrage preduzete su brojne radnje, u svojstvu svjedoka saslušano je više lica, izdate su naredbe Forenzičkom centru za sva neophodna vještačenja, izuzeti su listinzi komunikacija, kao i video-zapisi sa nadzornih kamera, te preduzete i druge mjere i radnje neophodne za rasvjetljavanje konkretnog događaja – precizirali su iz Višeg tužilaštva.
Pobjeda saznaje da su svi svjedoci u istrazi tvrdili da nijesu vidjeli da je Mandić potegao pištolj i zapucao prema Turkoviću i Peroviću.
<h2>Mandić: Moj sinovac je čestit i dobar čovjek</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je najmanje izjava davao oko slučaja u kojem je njegov sinovac Danilo Mandić osumnjičen da je ranio dvije osobe, te da je on čestit i dobar čovjek.
- Ono što mogu da kažem, pošto živimo u istoj kući, taj momak je porastao pored mene, to je dobar i čestit čovjek. Taj čovjek od 35 godina odgovara ili odgovaraće za svoje postupke. Advokat me obavještava da su ljudi koji su ranjeni te večeri saopštili da on nema nikakve veze sa tim slučajem i opisuju drugo lice koje ih povrijedilo, naveo je Mandić u izjavi za RTCG.
Dodao je da samo traži da se utvrdi istina.
- Ako je moj sinovac kriv, neka odgovara. Ali ako nije kriv, nego se samo vodi kampanja, to će utvrditi nadležni. Nijedan materijalni dokaz ne povezuje mog sinovca sa tim događajem - istakao je Mandić i dodao da se ,,ova kampanja protiv njega vodi zbog Anketnog odbora“.

Danilo Mandić ,,zaslužio“ putovanja Vladinim avionom jer je sinovac predsjednika Skupštine

Putovanja šezdesetak crnogorskih poslanika lani su poreske obeznike koštala 352.000 eura.
Službeno su putovali mahom u inostranstvo, a znatno manje po Crnoj Gori, ali i po regionu.
Lani je o trošku građana najviše putovala nezavisna poslanica Jevrosima Pejović – čak 18 puta, a parlament je za njena službena putovanja, dnevnice, smještaj i prevoz isplatio 24.594 eura. Ona je u martu prošle godine 19 dana provela na službenim putovanjima – raznim povodima bila je u Brižu, Tivtu, Atini i Ženevi. Službeno je putovala i u Herceg Novi, Kotor, Bratislavu, kao i u Budimpeštu i Jerevan. Pejović je lani bila i u Budvi, Dablinu, Ženevi i Tbilisiju.
U novembru je čak 21 dan, u svojstvu poslanice, provela van Crne Gore – od 1. do 7. novembra u Vašingtonu, od 8. do 14. u Rejkjaviku, od 19. do 21. u Briselu i od 26. do 29. novembra u Dohi. U decembru je bila u Rimu i Sarajevu.
Prema onome što su zvanični podaci parlamenta, poslanicima, povodom službenih samita, foruma, molitvenih doručaka, obilježavanja raznih povoda, posjeta i slično, pripadaju troškovi na ime dnevnica, a Skupština im pokriva troškove smještaja i prevoza, osim ako troškove za neku od tih stavki, na primjer, snosi organizator skupa.
Ogroman trošak za putovanja imao je i poslanik Gordan Stojović. Njegovi odlasci u Rabat, Ženevu, Madrid, Rim, Njujork, Buenos Ajres, Tbilisi, Ženevu i Istanbul poreske obveznike su koštali 19.406 eura.
Troškovi za 10 putovanja poslanika Demokrata Duška Stjepovića iznosili su 17.261 euro. On je lani bio u Trstu, Briselu, Brižu, Talinu, Rimu, Sofiji, Varšavi, Montrealu i dva puta u Vašingtonu. Službena putovanja potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja koštala su 15.868 eura. On je u prošloj godini tri puta službeno bio u Strazburu, a putovao je i u Pariz, Bragu, Kopenhagen, Srebrenicu, Valonu, Budvu, Rigu, Budimpeštu, Atinu, Montreal, Pariz i Barselonu.
Za 10 službenih putovanja poslanice Demokrata Anđele Vojinović utrošeno je 14.440 eura. Ona je u prošloj godini putovala u Strazbur, Brisel, Herceg Novi, Njujork, Budimpeštu i Rejkjavik.
I poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović prešla je zavidnu kilometražu u 2024, a njena službena putovanja parlament su koštala 13.198 eura. Ona je lani službeno bila u Strazburu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpešta, Beogradu i po dva puta u Ženevi i Briselu.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović učestvovao je na događajima u Brižu, Strazburu, Bakuu, Luksemburgu, Budimpešti u Njujorku, a njegova putovanja koštala su 13.008 eura.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović u prošloj godini službeno je bila u Bakuu, Beču, Tirani, Herceg Novom, Kotoru, Lisabonu, Kolašinu, Bukureštu, Srebrenici, norveškom Stavangeru, Budvi, Dablinu, Taškentu i Rejkjaviku. Njena putovanja, dnevnice i smještaj koštali su 11.501 euro.
Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović lani je putovala u Davos, Tivat, Atinu, Herceg Novi, Kotor, Kolašin, Srebrenicu, Berlin, Rejkjavik, Brisel i Vašington, a za njene troškove i dnevnice utrošeno je 11.447 eura.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević službeno je putovao u Talin, dva puta u Vašington, Varšavu, Tbilisi i Budvu, a na ime dnevnica za putovanja, smještaj i prevoz isplaćeno je 10.313 eura.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović prošle godine se, zahvaljujući poslaničkoj funkciji, našao na 13 lokacija, a ta putovanja poreske obveznike su koštala 10.263 eura. Smailović je službeno putovao u Baku, Madrid, Tiranu, Lisabon, Bratislavu, Bukurešt, Stavanger, Budvu, Dablin, Berlin, Taškent, Ašhabad i Sarajevo.
Za putovanja Branke Marković (PES) u prošloj godini je utrošeno 9.490 eura, a ta poslanica je lani putovala u Brisel, Tivat, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Budvu, Rejkjavik, Berlin i Ženevu.
Službena putovanja poslanika Građanskog pokreta URA Miloša Konatara koštala su 9.351 euro, a on je po dva puta bio u Strazburu i Parizu, kao i u Lisabonu i španskoj Terasi. Nađa Laković (PES) lani je tri puta bila u Strazburu i dva puta u Parizu, a putovala je i u Lampedusu i Istanbul. Troškovi tih putovanja iznosili su 9.156 eura.
Poslanik PES-a Miodrag Laković putovao je u Vašington, Montreal, Brisel, Beč, Sofiju, Srebrenicu i Varšavu. Ta putovanja poreske obveznike su koštala 8.693 eura.
Troškovi putovanja poslanice Drite Lole (DPS) u Madrid, Strazbur, Tivat, Atinu, Rejkjavik, Herceg Novi i Budvu iznosili su 8.210 eura. Poslanik Ivan Vuković putovao je Namur, Tbilisi, Strazbur, Bukurešt, Bratislavu, Berlin, Budimpeštu i Beograd, a troškovi tih putovanja iznosili su 7.309 eura.
Troškovi službenih putovanja Jevta Erakovića (DPS) u Bukurešt, Dablin i Vašington iznosili su 6.486 eura. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić lani je tri puta bio u Beogradu, dva puta u Briselu, te u Stokholmu, Rimu, Valeti, Rabatu, Bragi, Palma de Majorki i Beču, za šta su iz budžeta utrošena 6.252 eura. Troškovi putovanja poslanika Jovana Subotića iznosili su 6.205 eura, a on je lani bio u Sarajevu, dva puta u Bukureštu, u Beogradu, Berlinu, Budimpešti, Ženevi i Namiru.
Troškovi putovanja u Beč, Bukurešt, Dablin, Vašington i dva puta u Budvu poslanika Momčila Lekovića iznosili su 6.175 eura.
Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković putovao je u Rabat, Berlin, Luksemburg, Petrovac i Rim, što je koštalo 5.202 eura. Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović lani je bila u Vašingtonu, Strazburu, Srebrenici, Berlinu i Budvi. Ta putovanja koštala su 5.074 eura.
Vasilije Čarapić (PES) bio je tri puta u Parizu, a putovao je i u Strazbur i Budvu. Ta putovanja koštala su 4.767 eura.
Za službena putovanja Slađane Kaluđerović (SNP) dato je 4.610 eura, a ona je prošle godine po dva puta bila u Beču i Briselu, kao i u Strazburu, Beogradu i Budvi. Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša putovao je tri puta u Strazbur, kao i u Madrid, Kotor, Kolašin i Budvu, a troškovi njegovih putovanja iznosili su 4.601 euro.
Lider GP URA Dritan Abazović bio je u Londonu i Briselu, što je parlament koštalo 4.570 eura. Poslanik SD Nikola Zirojević lani je dva puta bio u Sarajevu, kao i Tirani, Varšavi, Brižu, Ljubljani, Briselu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Jerevanu, Berlinu i Budvi. Troškovi njegovih putovanja iznosili su 4.497 eura.
Putovanja Dejana Đurovića (NSD) u Brisel (dva puta), Nikšić, Kolašin, Bragu, Budvu i Bukurešt koštala su 3.874 eura.
Službena putovanja Vladislava Bojovića koštala su 3.755 eura, Maje Vučelić 3.401 euro, Zoje Bojanić Lalović 3.374 eura, Borisa Pejovića 2.905 eura, Mihaila Anđušića 2.705 eura, Miloša Pižurice 2.609 eura, Seida Hadžića 2.440 eura, Andrije Nikolića 2.267 eura, Adrijana Vuksanovića 2.171 euro, Nikole Milovića 2.061 euro, Danijela Živkovića 1.998 eura, Radinke Ćinćur 1.763 eura, Velimira Đokovića 1.692 eura, Dražena Petrića 1.586 eura, Aleksandre Vuković Kuč 1.338 eura, Aleksandre Despotović 1.296 eura, Branislava Nenezića 1.271 euro, a Kenane Strujić Harbić 1.014 eura.
<h2>Urošević na ime dnevnica dobio devet eura</h2>
Skromnije troškove putovanja imali su poslanici Jasmin Ćorović (940 eura), Nikola Rovčanin (911 eura), Jelenka Andrić (563 eura), Sonja Milatović (400 eura), Jelena Kljajević (269 eura), Abaz Dizdarević i Oskar Huter (po 268 eura), Jovan Jole Vučurović (194 eura), Albin Ćeman (166 eura) i Milica Rondović (128 eura).
Minimalne troškove putovanja u prošloj godini imali su Bojana Pićan (90 eura), Vaso Obradović (76 eura), Darko Dragović (27 eura) i Uglješa Urošević, kojem je na ime dnevnica uplaćeno devet eura. Poslanik Artan Čobi nije primio nijedan euro na ime dnevnica, pa ni za odlazak u Nikšić u radnu posjetu EPCG.
<h2>Strazbur česta destinacija</h2>
Bivša poslanica, a sada ministarka saobraćaja Maja Vukićević do sredine juna tri puta je bila u Strazburu, Vašingtonu, dva puta u Parizu, Tivtu, Atini, Herceg Novom, Kotoru, Oslu i Kolašinu. Njena putovanja parlament su koštala 13.119 eura.
Sadašnja ministarka turizma Simonida Kordić kao poslanica je bila u Tbilisiju, Atini, Solunu, Lisabonu i Bukureštu, a ta putovanja su koštala 5.775 eura.
Bivši poslanik, a sadašnji ministar urbanizma Slaven Radunović je sa poslaničke funkcije putovao u Baku, Beč, Strazbur, Tiranu i Lisabon, što je poreske obveznike koštalo 5.566 eura.
Dok je bio poslanik, aktuelni potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović boravio je u Vašingtonu, Prištini, Dortmundu, Istanbulu i Srebrenici, a troškovi tih putovanja iznosili su 4.632 eura.
Službena putovanja sadašnjeg ministra socijalnog staranja Damira Gutića dok je bio član parlamenta koštala su 3.200 eura.

Za putovanja poslanika 350.000 eura o trošku građana

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Sud u Boliviji je bivšem šefu države Luisu Arseu odredio pritvor od pet mjeseci, dok čeka suđenje pod optužbom za korupciju.
Lider bolivijske stranke Pokret ka socijalizmu (MAS) Arse je za predsjednika izabran 2020. godine.
Funkciju je napustio prije mjesec dana, poslije izbora prvog desničarskog lidera za predsjednika Bolivije u skoro dvije decenije.
Arse poriče optužbe za kršenje dužnosti i finansijske zloupotrebe, a prijeti mu zatvorska kazna do šest godina.
Dva dana nakon Arseovog iznenadnog hapšenja na ulicama bolivijske prijestonice La Paz, sudija mu je u petak na saslušanju putem interneta odredio pritvor.
Arse je noću prebačen u jedan od najvećih bolivijskih zatvora u La Pazu, a datum suđenja nije objavljen.
Optužbe se odnose na navodno izvlačenje miliona dolara iz državnog fonda na privatne račune, u vreme kada je Arse bio ministar ekonomije pod bivšim predsjednikom Evom Moralesom, od 2006. do 2017. godine.
Iako je skandal prvi put izbio 2017. godine, istrage o navodnoj korupciji su zastale tokom Moralesovog mandata, jer su tada bolivijski sudovi bili poslušni vlastima.
Slučaj je ponovo otvoren kada je konzervativni predsjednik Rodrigo Paz prošlog mjeseca preuzeo dužnost, okončavši skoro dvije decenije dominacije stranke MAS.
Paz je vodio kampanju na obećanju da će očistiti vladu i tražiti pravdu za korupciju.
Na vlast je došao na talasu nezadovoljstva zbog najgore ekonomske krize u Boliviji za četiri decenije.
Arse je kritikovao optužbe kao politički progon.
- Ja sam žrtveni jarac. Optužbe su politički motivisane- rekao je sudiji, insistirajući da nije imao veze s vladinim fondom koji je pod istragom, a koji je služio za podršku starosjedeocima i seljacima, koji su činili okosnicu podrške MAS-u.
Zvaničnici uključeni u prethodnu istragu kažu da je Arse optužen za preusmjeravanje novca iz projekata za razvoj sela da bi obezbijedio lojalnost sindikata saveznika MAS-a i vođa domorodaca tokom predizbornih kampanja.
Bivši predsjednik Morales je dobio tri uzastopna mandata, ali je smijenjen 2019. godine kada je njegova četvrta pobjeda na izborima pokrenula optužbe za prevaru i masovne proteste.
Arseovi advokati su zatražili od sudije da odobri njegovo puštanje na slobodu do suđenja, a kao razlog su naveli da se bivši predsjednik liječio od raka bubrega prije nekoliko godina.
Ali sudija Elmer Laura je odbio žalbu, pa čak i prekoračio zahtjev tužilaštva od tri mjeseca pritvora u centru za maloljetnički pritvor, naloživši pet mjeseci u državnom zatvoru.
- Ovo su zločini koji direktno utiču na državnu imovinu i resurse koji su dodeljeni ranjivim sektorima- rekao je Laura.

Bolivija: Bivšem predsjedniku određeno pet mjeseci pritvora, optužen za korupciju

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Vašingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz đubriva.
Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika.
Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Marija Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja.
Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju.
Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trampovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Vašington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva.
- U skladu s instrukcijama predsjednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu. Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju.- rekao je Coale.&nbsp;
Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka đubrivo.
Rekao je da su dvije strane takođe razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. 7
- Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije- rekao je Coale.
Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine.
Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka".
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja.&nbsp;
- Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli- rekao je.
Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vašington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj.
- Vaš predsjednik ima dugu istoriju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji- rekao je Coale.
Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
- Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces- rekao je Coale.

Bjelorusija oslobodila 123 zatvorenika

Više od dvije hiljade osoba poginulo je ili nestalo u velikim poplavama i klizištima u Indoneziji i Šri Lanki, pokazali su zvanični podaci. 

Neviđene poplave, klizišta, oluje i cikloni uzrokovali su široko rasprostranjenu devastaciju širom Južne i Jugoistočne Azije, a Indonezija je najteže pogođena, dok je slijedi je Šri Lanka, prenosi Anadolija.
Indonezijska nacionalna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je da je do sada na Sumatri poginulo 995 ljudi, 226 je nestalo, a više od pet hiljada je povrijeđeno, dok su spasilačke operacije u toku.
Više od 3,2 miliona ljudi pogođeno je razornim poplavama i klizištima u poplavljenim provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
U Šri Lanki, prema podacima Centra za upravljanje katastrofama, broj žrtava ciklona Ditvah porastao je na 640, a 211 osoba se još vodi kao nestalo od oluje koja je udarila 17. novembra.
Razorna poplava pogodila je i više od 1,6 miliona ljudi i prouzrokovala štetu na oko 110 hiljada kuća, uključujući više od 5,7 hiljada potpuno uništenih.
Ujedinjene nacije su prošle sedmice saopštile da je najmanje 185 ljudi poginulo na jugu Tajlanda, dok se 367 vodi kao nestalo.
Četiri smrtna slučaja zabilježena su i u Indiji, a tri u Maleziji usljed teških vremenskih uslova.

U poplavama u Indoneziji i Šri Lanki više od dvije hiljade mrtvih i nestalih

Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila.&nbsp;
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put.&nbsp;
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda.&nbsp;
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi.&nbsp;
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu.&nbsp;
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: sluzbena-putovanja