Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su donijeli odluku da prihvate ponuđene izmjene Granskog kolektivnog ugovora kojim se uvećavaju određeni dodaci koje primaju profesori, a sve kako bi se anuliralo umanjenje zarada koje primaju od jula, saznaje Pobjeda.
Prema informacijama &nbsp;Pobjede, 33 je glasalo za, troje je bulo uzdrzano i jedno je bilo protiv.
Sindikat prosvjete je o izmjenama GKU pregovarao od septembra sa resornim ministarstvima. Oni su se usaglasili da se uvećaju određeni dodaci, poput onih za razredno starješinstvo, viša zvanja, naučna zvanja, kako bi se nastavnicima uglavnom vratile smanjene zarade koje primaju od jula zbog primjene spornog centralizovanog obračuna zarada.
Kako procedura nalaže, slijedi potpisivanje GKU sa predstavnicima Vlade nakon čega će uslijditi primjena tog akta.
U srednjim školama i vrtićima od ovog mjeseca, od novembra počinje da se primjenjuje sporni centralizovani obračun zarada, te je iz radničke organizacije nedavno najavljeno da se očekuje smanjenje zarada nastavnicima u srednjim školama i vrtićima, od nekoliko eura do 50 eura.
Oni će, takođe, prema tome, primiti niže plate, kao njihove kolege u osnovnom školama, koje ih primaju od jula, ali se očekuje da decembarska zarada bude uglavnom vraćena kao što je bila prije tog umanjenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sindikat prosvjete: Nastavnici prihvatili ponuđene izmjene Granskog kolektivnog ugovora, nema štrajka

Sindikat prosvjete i resorna ministarstva prosvjete nauke i inovacija i finansija dogovorili su se juče na sastanku, koji je trajao više od četiri sata, da se uglavnom anuliraju umanjenja plata nastavnicima u osnovnim školama koja su uslijedila od jula zbog primjene centralizovanog obračuna zarada. Kompromis su postigli na način da se uvećaju određeni dodaci koje primaju nastavnici – za viša zvanja, razredno starješinstvo, naučna zvanja...
Na potezu je Glavni odbor koji će se na sjednici, koja bi trebalo da se održi do 13. novembra, izjasniti o nacrtu izmijenjenog Granskog kolektivnog ugovora, a onda bi trebalo da uslijedi potpisivanje GKU.
Očekuje se da od decembra nastavnicima uglavnom ne bude umanjena zarada. Kroz centralizovani obračun zarada, ipak, neće moći da se usklade sve plate, pa će pojedini nastavnici osjetiti umanjenja do nekoliko eura u zavisnosti od godina radnog staža. A, s druge strane, onaj ko ima manje godina radnog staža može da dobije po koji euro više na platu.
Sindikat prosvjete pregovara od 1. septembra sa resornim ministarstvima da se vrate umanjenja zarada nastavnicima koja su uslijedila zbog spornog centralizovanog obračuna zarada.
Predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović kazao je juče Pobjedi, nakon sastanka, da su sa resornim ministarstvima došli do dogovora da se uglavnom anuliraju umanjenja zarada koja su bila i do 50 eura.
On je istakao i da očekuje od vlasti da povuku inicijativu pred Ustavnim sudom kojom su tražili da se preispita zakonitost i ustavnost odredbi Granskog kolektivnog ugovora, posebno onih kojima su uređeni dodaci za nastavnike, te kaže da im je ranije rečeno da će se povući ta inicijativa.
- Mogli smo i bez ovoga. Bilo bi manje tenzija, manje nervoze. Na kraju, kad se sve sabere, i jesam i nijesam zadovoljan pregovorima. Cilj izmjena GKU je da se anulira umanjenje zarada koje je nastalo nakon što je počeo da se primjenjuje centralizovani obračun zarada – rekao je Božović.
Sindikalci su, pored ostalog, sa predstavnicima ministarstava usaglasili da se otpremnine za odlazak u penziju, koje su iznosile oko 1.500 eura, uvećaju na 1.800, odnosno 2.400 eura. Saglasili su se da ove otpremnine treba da se vežu za minimalnu zaradu, odnosno uskladiće ih sa opštim kolektivnim ugovorom i odlukom Vlade.
Zahtjev Sindikata bio je i da se od januara nastavnicima uvećaju zarade za deset odsto, ali vlasti, za sada, nijesu spremne da to prihvate. Ranije je, tokom pregovora, rečeno radničkoj organizaciji da budžet ne može da iznese uvećanje koeficijenata u javnom sektoru.
Božović je kazao Pobjedi da će pratiti situaciju, te da ne odustaju od zahtjeva da im se uveća zarada za deset odsto. Ako se nekom drugom u javnom sektoru uvećaju zarade, a prosvjetarima ne, reagovaće.
- Nećemo biti mirni. U narednom periodu nas očekuju pregovori – rekao je Božović.
Nakon što je počeo da se primjenjuje sporni centralizovani obračun plata od 1. jula, iz resornih ministarstava je poručivano da je sve u skladu sa propisima, te da pojedine škole ranije nijesu obračunavale plate po propisima. Iz radničke organizacije su odgovarali da su sa prethodnim vlastima potpisivali izmjene GKU, te da je sve u skladu sa zakonom. Poručivali su da nemaju ništa protiv novog obračuna zarada, ali da se protive što se njime umanjuju plate. Isticali su da je problem što se ne prepoznaju određeni dodaci koje primaju nastavnici, te da GKU ima prioritet u odnosu na zakon.
Nastavnici su ranije najavljivali da će biti radikalniji ukoliko ne budu zadovoljni odgovorom nadležnih na njihove zahtjeve. Poručili su da mogu da organizuju proteste, štrajk ili nešto treće.
<h2>Nastavnici mogu da tuže škole</h2>
Nastavnici u osnovnim školama primaju peti mjesec umanjenu zaradu zbog primjenjenog centralizovanog obračuna zarada od 1. jula. Njih više od hiljadu zatražilo je pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im smanjene plate. Predsjednik Sindikata Božović kaže da se očekuje da škole ne pristanu na kompromis, te da onda nastavnici mogu da pokrenu tužbe.
- Ta je odluka individualna i zavisi od nastavnika do nastavnika da li će pokrenuti tužbu ili ne – rekao je Božović.

Dogovorili da se od decembra nastavnicima ne umanjuju zarade

Stav ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija jeste da ne prihvataju prijedlog da se nastavnicima od januara uvećaju plate za deset odsto, jer kažu da budžet ne može da isprati uvećanje koeficijenata u javnom sektoru, rekao je juče Pobjedi potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković.
Radnička organizacija od septembra pregovara sa resornim ministarstvima o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a nakon što je kroz centralizovani obračun zarada nastavnicima od jula umanjena plata i do 50 eura, a nekima, kako su poručivali, i više. Iz Sindikata su kazali da je cilj pregovora da se povećaju određeni dodaci kako nastavnici ne bi osjetili umanjenja koja su nastala kroz novi obračun zarada. Međutim, jedan od zahtjeva sindikalaca jeste i uvećanje zarada od januara sljedeće godine.
- Njihov je stav da budžet to ne može da isprati. Nijesu spremni da pregovaraju. Sada je takav stav, vidjećemo kako će se dalje razvijati situacija, ali nijesu raspoloženi da se priča o tome. Očekujemo da se u završnicu pregovora konkretno uključi i ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović i ministar finansija Novica Vuković. Ponovićemo da tražimo da se povećaju koeficijenti od januara, pa ćemo da vidimo kakvo bude obrazloženje - rekao je Drašković.
Drašković kaže da su juče, takođe, pregovarali o izmjenama raznih članova GKU, te da se čeka izjašnjenje Ministarstva finansija za tražena određena uvećanja. Prethodno im je ponuđeno da se uvećaju određeni dodaci - za razredno starješinstvo, viša zvanja, ali je radnička organizacija zatražila još neke stavke, poput uvećanja dodatka za rad u kombinovanim odjeljenjima, za naučna zvanja...
- Nastavljamo pregovore. O svemu će se na kraju izjasniti Glavni odbor, pa ćemo da vidimo kakav bude ishod - rekao je Drašković.
Resorna ministarstva su nedavno predočila nacrt GKU, ali su nastavnici na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete zatražili da se još konkretizuju određena rješenja. Pojedini nastavnici su tada kazali Pobjedi da taj nacrt, da je ponuđen kao konačni, ne bi dobio odobrenje Glavnog odbora.
Ukoliko na kraju GO ne usvoji konačni nacrt izmjena GKU, kako su ranije najavljivali, mogu da donesu odluku o radikalizaciji – protestima, štrajku ili nešto treće.
Proteklih sedmica je, pak, iz radničke organizacije poručivano da očekuju dogovor sa donosiocima odluka, te da ne bi trebalo da dođe do štrajka.
Nastavnicima u osnovnim školama smanjena je zarada od 1. jula, a takav obračun čeka i njihove kolege u srednjim školama i vrtićima. Sindikalci su poručivali da očekuju kompromis, odnosno da se dogovore do obračuna njihovih zarada, koji slijedi od 15. do 20. novembra, kako njihove plate ne bi bile manje.
Dok socijalni partneri pregovaraju o izmjenama GKU, pred Ustavnim sudom je Vladina inicijativa kojom se traži ispitivanje ustavnosti i zakonitosti odredbi GKU kojim se uređuju dodaci koje primaju nastavnici. S druge strane, kako je Pobjedi nedavno rečeno iz Sindikata prosvjete, više od hiljadu nastavnika zatražilo je od Agencije za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im od 1. jula smanjene zarade kroz sporni centralizovani obračun plata. Ako ne budu zadovoljni ishodom, nastavnici mogu da pokrenu tužbe.
Resorna ministarstva poručuju da se kroz novi obračun zarada uvodi poštovanje zakona, jer pojedine škole nijesu obračunavale plate kako treba, a sindikalci su odgovarali da se propisi poštuju, te da je sporno što novi obračun ne prepoznaje određene dodatke zbog čega se javljaju umanjenja na zarade prosvjetara.&nbsp;

Nema dozvole da se nastavnicima uvećaju plate za deset odsto

Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija i Ministarstvo finansija su predložili izmjene po kojima se dodatak za razredno starješinstvo povećao za dva odsto, dok za stečeno znanje to 0,2 odsto- rekao je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović.
U Sindikatu su, prema njegovim riječima, procijenili da bi valjalo uvećati još neke stavke koje se tiču nastavnika, naučna zvanja, vaspitače u vrtićima, uzeti u razmatranje koleginice i kolege koje rade u dvije i više ustanova, rad u kombinovanim odjeljenjima, stručne saradnike uvrstiti u što većem broju da i oni imaju određene naknade ili određene dodatke 
Sindikatu prosvjete je ponuđen prijedlog izmjene Granskog kolektivnog ugovora, gdje su po prvi put precizno navedeni procenti tih određenih dodataka, pomaci u pregovorima su postignuti, ali dogovor još nije postignut. 
Više od mjesec, kako ističe Božović, traju pregovori zbog novog načina tumačenja Granskog kolektivnog ugovora bez ikakve izmjene pravne regulative. 
- Više od dva mjeseca nijesmo imali nikakvu komunikaciju sa resornim ministarstvom, jednostavno su rekli da je tako - da nijesmo do sada bili u skladu sa zakonom i tačka. Sjeli smo da razgovaramo, ti razgovori ne idu baš lako i ne idu glatko. I dalje usaglašavamo šta možemo, kako možemo i dokle možemo. Juče smo konačno dobili prijedlog u okviru kojeg bi trebalo da se krećemo u narednom periodu tokom razgovora - rekao je Božović. 
Tu se, prema njegovim riječima, ne završava priča, jer Ministarstvo traži od njih da Granski kolektivni ugovor sada prilagodimo COZ-u, jer je COZ (centralni obračun zarada) malo zaobišao Granski kolektivni ugovor.
- Sada se od nas traži da Granski kolektivni ugovor prilagođavamo njemu i to je jedan od zahtjeva koji su oni nama juče naveli - kazao je Božović.
Dodaje da ima prostora za napredak i da se moraju pronaći bolja rješenja.
- Ne tražimo rješenja po kojima bi Sindikat izašao kao pobjednik, nego da nam prosvjetni radnici budu zadovoljni. Moram da naglasim po stoti put - veliko je nezadovoljstvo među prosvjetnim radnicima, sve više je ljudi koji napuštaju naš obrazovni sistem, nastavnika koji prelaze da rade druge poslove, sve manje mladih koji rade u obrazovanju. Nije ovo način da smanjite plate zaposlenima, da im date ono što ste smanjili i pritom tražite da se odreknu nekih drugih koristi. To nije način da se prosvjetni radnici stimulišu i da se prosvjetni radnici privole da rade i da budu zadovoljni. Nama treba zadovoljan prosvjetni radnik, a ne prosvjetni radnik koga ćemo svako malo da izvodimo na ulice i da tražimo da svoja prava reguliše sudski - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX5hoMECG1NM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Iz nadležnih resora redložili povećanje od dva odsto za razredno starješinstvo, valjalo bi uvećati još neke stavke

Sindikat prosvjete smatra da su izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora koje su predložili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo finansija osnov za dalje pregovore, te da ima dovoljno prostora da se pregovorima unaprijedi status prosvjetnih radnika, kako u profesionalnom tako i u materijalnom smislu.
- Cilj ovih pregovora, kako doživljavamo u Glavnog odboru Sindikata prosvjete Crne Gore, je da se kroz izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora nadomjeste umanjenja zarada nastalih primjenom COZ-a - navedeno je u saopštenju Sindikata prosvjete.
Iz Sindikata prosvjete poručuju da će učiniti sve što je u njihovoj moći da ove pregovore što prije privedu kraju, na zadovoljstvo svih zaposlenih.

Sindikat prosvjete: Izmjene i dopune GKU osnov za dalje pregovore

Predstavnici Sindikata prosvjete i resornih ministarstava razgovarali su danas tri sata o spornom obračunu zarada kojim su nastavnicima od jula smanjene zarade.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović upravo je izašao iz zgrade Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ali on nije želio da daje izjave novinarima.
Božović kaže da je dogovor da se još ne oglašavaju.
Ovo je drugi sastanak sa predstavnicima vlasti sa kojima radnička organizacija pokušava da pronađe kompromis o novom obračunu zarada na način da nikome ne budu smanjene plate. Sindikalci su zatražili da se mimo toga pokrene priča o uvećanju zarada nastavnicima za deset odsto od januara naredne godine.
Sljedeći sastanak sindikalaca i nadležnih je naredne sedmice.
Ukoliko ne dođe do dogovora ranije su iz Sindikata najavili da su mogući protesti, štrajk ili nešto treće.

Završen sastanak Sindikata prosvjete i Ministarstva: Razgovarali tri sata, još nema dogovora

Više od 95 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova danas u Crnoj Gori, danas će organizovati štrajk upozorenja, saopštio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
On je kazao da je javni čas, koji će danas biti održan u školama jer je centralizovanim obračunom umanjena zarada nastavnicima, osmišljen kao štrajk upozorenja.
- Prema našim podacima, više od 95 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova danas će organizovati štrajk upozorenja. Ne mogu reći 100 odsto, neće svaka vaspitno-obrazovna ustanova, ali veliki broj će organizovati taj štrajk upozorenja, odnosno javni čas. Poruka sa javnog časa državi, odnosno Vladi - da mora da se okrene prosvjetnim radnicima - kazao je Božović Agenciji Mina.
On je rekao da se prosvjetari pretvaraju posljednjih godina u puke administrativne radnike i pozvao Vladu da ih ne ponižava.
- Poruka Vladi - nemojte da umanjujete naše zarade, nemojte da se igrate sa Granskim kolektivnim ugovorom i da nas dovodite da budemo nesigurni, nemojte da nas ponižavate na ovaj način - apelovao je Božović.
On je kazao da nijesu dobili objašnjenje zašto im je smanjena zarada.
- To je grubo ponižavanje prosvjetnih radnika. To je nasilje nad prosvjetnim radnicima kada im vi smanjite platu i pritom im ne date da iskažu svoj stav, već im kažete nije to umanjenje zarada, nego, znate, mi vas uvodimo u pravni sistem i treba da budete srećni povodom toga - rekao je Božović.
On je kazao da u prethodna dva mjeseca nijesu razgovarali sa predstavnicima vlasti ali da će do razgovora doći danas.
- Nijesmo sjeli i razgovarali dva i više mjeseca. Mi zahtijevamo i molimo za socijalni dijalog. Nije ga bilo, jednostavno ga nije bilo po ovom pitanju. Uputili smo dopis po ko zna koji put Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i dobili odgovor da se vidimo danas - rekao je Božović.
On je kazao da je resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović predložila određene modele, nešto slično onome što su i oni predlagali ranije kako da se izađe iz krize.
- Međutim, ovo ne pokriva sve kompletna naša umanjenja. Ostane li ovako, koleginice i kolege sa manje godina staža, do deset-15 godina staža, dobiće čak uvećanje zarada od nekih pet, deset, 15, najviše 20 eura. A oni sa preko 30 godina staža, opet će biti u minusu pet, deset, pa i do 20 eura - naveo je Božović.
On smatra da je to nepravedan model.
- Vidjećemo danas da li to može nekako da se ispegla, da bude svima ravnomjerno i ravnopravno, pod broj 1. Dakle, da niko nema umanjenja, a imamo i drugi zahtjev - uvećanje zarada od 1. januara naredne godine - kazao je Božović.
On je rekao da je prosječna plata u maju i junu, po MONSTAT-u, na nivou države bila veća za preko 60 EUR od prosječne zarade u obrazovanju.
- Bez obzira na uvećanje naših zarada od prošle godine, zbog inflacije i drugih okolnosti, te zarade su pod broj jedan izgubile na vrijednosti, pod broj dva - drugi su nas ne samo stigli, nego i prestigli, debelo prestigli, tako da mi imamo itekako opravdane razloge da od 1. januara tražimo uvećanje zarada za makar deset odsto - ocijenio je Božović.
Upitan da li je optimista da će biti sluha u Vladi za njihove zahtjeve, Božović je odgovorio da ne može biti.
- Pa, ne mogu reći, ja sam negdje tokom proljeća širio optimizam među mojim koleginicama i kolegama, jer smo imali obećanja i od ministarstava prosvjeta i finansija da će sve biti kako treba, da ćemo kroz granski kolektivni ugovor izbjeći ovu krizu - kazao je Božović.
Potom im je, kako je kazao, rečeno da nema ni razgovora, nema ni pregovora.
- Ne mogu reći da sam optimista, znajući šta se dešavalo prije svega toga, ali svakako i sam već optimista nego što sam bio prije dva-tri dana - dodao je Božović.
Odgovarajući na pitanje da li će javni čas opet biti održan narednih dana, Božović je rekao da vjerovatno neće ali da ne isključuje radikalizaciju poteza.
- Ne budu li ispunjeni zahtjevi do 15. septembra, ući će se u radikalizaciju. Da li će to biti neki masovni protesti koji će biti česti ili će to biti možda totalno obustava nastave kao prošle godine ili nešto još radikalnije, Glavni odbor će odlučiti u narednom periodu - kazao je Božović i istakao da će ipak dati šansu razgovorima sa predstavnicima MPNI.

1250x600

Božović: Vlada mora da se okrene prosvjetnim radnicima

Kako su saopštili, oni su opet primorani da čuvaju dostojanstvo profesije, te upozoravaju donosioce odluka da ih ne potcjenjuju, ni kao profesiju, niti kao građane.
- Glavni odbor Sindikata prosvjete Crne Gore vas poziva da 1. septembra u svojim ustanovama održimo javni čas. Opet nam se krši Granski kolektivni ugovor, jednostrano i bez obrazloženja. Prvi put nam umanjuju zarade - naveli su oni.
Ponovo je prosvjetarima, kako dodaju, nametnuta obaveza da svojim primjerom podučavaju koliko je važno biti spreman za borbu za pravdu.
- Neophodno je jedinstvo. Neophodna nam je solidarnost. Gaženje naših prava se danas tiče jednih, sjutra drugih, ukupno svih nas! Kao prosvjetni radnici 1. septembra opet držimo lekciju, ali opet i polažemo ispit.Pokažimo da vrijedimo, budimo zajedno - zaključili su iz Sindikata prosvjete.

Sindikat prosvjete: Prvog septembra javni čas, umanjuju nam zarade i udaraju na dostojanstvo

Štrajk upozorenja održaće se prvog septembra, a rok do kojeg bi Vlada trebalo da se izjasni je 15. septembar. Prosvjetni radnici traže socijalni dijalog, centralizovani obračun zarada bez njihovog umanjenja i povećanje plata od prvog januara, za makar 10 odsto - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Neće biti totalne obustave nastave prvog septembra jer će, prema njegovim riječima, štrajk upozorenja Sindikata prosvjete trajati najviše sat. On kaže da nije cilj da se nanese šteta bilo kome, već da se skrene pažnja na situaciju u prosvjeti, prvenstveno u resornom i Ministarstvu finansija i premijeru.
- Julska plata za 75 odsto zaposlenih u osnovnom obrazovanju umanjena je do 50 pa i više eura. Na to smo i ranije upozoravali. Međutim, od kraja juna Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo finansija odlučili su da prekinu socijalni dijalog sa Sindikatom prosvjete i primijene novi način obračuna zarada u osnovnom obrazovanju. Jednostavno ne komuniciraju više sa sindikatom iako su sami govorili da postoji način da se primijeni novi sistem obračuna zarada, ali bez njihovih umanjena. Ipak, odustali su od toga bez objašnjenja, bez obrazloženja, jednostavno su se povukli - rekao je Božović.
Kaže da se prvi put dešava da se umanjuju plate zaposlenima u prosvjeti bez valjanog obrazloženja.
- Skoro dva mjeseca ih pozivamo da sjednemo da razgovaramo, da nađemo kompromisno rješenje. Da ima imalo dobre volje s druge strane, rješenje je na dohvat ruke, vrlo je ostvarljivo, realno. Međutim, oni se jednostavno oglušuju o sve naše pozive, nikakav komentar sa druge strane nemamo. Štrajk upozorenja je zapravo korak kojim prosvjetni radnici pokušavaju da skrenu pažnju Vladi i kažu im da ne mogu tako da se ponašaju. To je neozbiljno, pozivamo ih da sjednemo i razgovaramo. Prosvjetni radnici su ogorčeni ovakvim načinom komunikacije države prema njima - isitče Božović.
Podjseća da drugi put u dvije godine Vlada jednostrano tumači Granski kolektivni ugovor i to, kako kaže, na štetu zaposlenih.
- To je nezamislivo u trenutku kada se priprema reforma školstva, kada se ulaže veliki novac u opremanje škola, u infrastrukturu, u renoviranje krovova, fasada, stolarija, informatičke opreme. Nastavnike dovode do situacije u kojoj su nezadovoljni, frustrirani. Ionako naša plata nije prevelika, a oni je dodatno smanjuju - kaže Božović.
Način promjena obračuna zarada, objašnjava on, bez promjene pravne regulative je nonsens, pa je cilj da se štrajkom upozorenja privoli socijalni partner na razgovor. Komentarišući informacije Televizije E iz Ministarstva prosvjete, da je centralizovani obračun pravedniji, Božović kaže da je loše što socijalni partneri komuniciraju putem medija.
- Ispada da je do sada bila jedna totalna nepravda i javašluk u obračunu zarada. Implicitno, Sindikat je kriv za to, zaposleni, kao da oni mogu da dođu sebi da obračunavaju platu, da nešto urade. Sve do sada što je rađeno, bilo je isključivo u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom - tvdi Božović.
Podsjeća da je prosječna plata u prosvjeti oko 940 eura, a da je na nivou države 1.010 eura. Računica pokazuje da je prosječna plata u prosvjeti 60 eura ispod prosjeka na nivou države.
- Nemamo mi ništa protiv centralizacije i novog načina obračuna, ali ako postoji način da se nama ostave plate ovakve kakve jesu zašto to ne uraditi? Najviše su pogođene moje koleginice i kolege sa višedecenijskim stažom, oni najiskusniji među nama, kao i oni koji imaju naučna, ili nastavnička zvanja, ljudi koji su ulagali u sebe. Država te ljude na ovakav način “čašćava” - poručio je Božović.
Smatra da se na prosvjetnje radnike krenulo đonom. Dodaje da nezadovoljan prosvjetni radnik ne može da iznese planirane reforme u školstvu.
- Prije dva mjeseca isti ista ta Vlada odobrava je dodatke poslaničkim klubovima na savjetnike i konsultante - milion i 320 hiljada godišnje! Taman toliko će uzeti prosvjetnim radnicima da bi se kompenzovalo partijama, za službena putovanja - rekao je Božović.
Smatra da ministar Novica Vukovića uzima na zub prosvjetne radnike iz, kako kaže, osvete zbog prošlogodišnjeg štrajka u vezi sa povećanjem zarada. Podsjeća i da su najavili krivične prijave zbog kršenja Granskog kolektivnog ugovora i da je rok koji su postavili Vladi da im izađe u susret 15. septembar.
- Prvi uslov je da sjednemo da razgovaramo, drugi uslov je da se kroz Granski kolektivni ugovor nađe rješenje - centralizovani obračun zarada, ali bez umanjenja, i treći - tražimo da od prvog januara bude uvećana zarada svim prosvjetnim radnicima za makar 10 odsto - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9wp8QUbicws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Na prosvjetne radnike krenulo se đonom

Sindikat prosvjete (SPCG) je u svakom trenutku spreman za otvoren, argumentovan dijalog sa punim uvažavanjem socijalnih partnera, poručili su iz te sindikalne organizacije u reagovanju na informaciju koja je, kako su rekli, u srijedu upućena obrazovnim ustanovama i u kojoj je sekretar Ministarstva prosvjete nauke i inovacija (MPNI) Marko Šljukić saopštio da su “neosnovane tvrdnje i dezinformacije koje su u prethodnim danima pojedini predstavnici Sindikata iznosili u javnosti”. 
 
Iz Sindikata su kazali da je tačno da je novim obračunom umanjena zarada većem broju nastavnika u osnovnim školama. 
 
Oni su pitali da li je tačno da je izmijenjeni obračun zarada u osnovnim školama urađen 20. jula, a “naredbodavni mejl” ustanovama upućen u utorak. 
 
Iz SPCG su upitali na osnovu kog zakonskog dokumenta je urađen novi obračun zarada u osnovnim školama, navodeći da takvog dokumenta nema. 
 
- Na osnovu kog zakonskog dokumenta je urađen obračun zarada u srednjem i predškolskom obrazovanju? (na osnovu Granskog kolektivnog ugovora (GKU)) Da li su oba obračuna zakonita? (ne mogu biti)- navodi se u reagovanju. 
 
Iz Sindikata su ukazali da član 99 Zakona o radu garantuje jednakost zarada za rad iste vrijednosti i da se odluka poslodavca o isplati nejednakih zarada smatra ništavom. 
 
- Gdje se nalaze koeficijenti za zaposlene u prosvjeti u Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru? U kojoj grupi ili podgrupi? (nema ih)- piše u reagovanju SPCG. 
 
Oni su naveli da Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kroz član 24 stav 1, prepušta GKU definisanje koeficijenata za zarade. 
 
Tačno je, kako su kazali iz Sindikata, i da i Zakon i GKU propisuju da se koeficijenti za zarade zaposlenih utvrđuju ne samo na osnovu nivoa kvalifikacije obrazovanja, već i složenosti poslova, odgovornosti, ili drugih elemenata bitnih za vrednovanje određenog posla. 
 
- Da li je tačno da se ni u jednom članu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru elementi za uvećanje koeficijenta (razredno starješinstvo i dr.) ne mogu prepoznati kao dodaci na osnovnu zaradu? (tačno je)- kaže se u reagovanju. 
 
Navodi se da odluka Višeg suda, koja se pominje u informaciji, nije konačna presuda i da sudski proces još traje. 
 
- Da li je tačno da je MPNI, kao socijalni partner, prekršilo član 80 GKU nepoštujući Odluku i Mišljenje Komisije za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje tog Ugovora? (tačno je)- piše u reagovanju SPCG. 
 
Oni su kazali da je tačno i da je MPNI, kao socijalni partner, prekršilo član 193 Zakona o radu, kojim je bilo obavezano da traži mišljenje i predloge Sindikata. 
 
Prema njihovim riječima, tačno je i da su zvanični predstavnici Sindikata, u mnogo prilika, zvanično i nezvanično, tražili od MPNI socijalni dijalog po ovom pitanju. 
 
- Da li je tačno da je stav predstavnika MPNI do prije 24. juna bio da se kroz dijalog treba naći prihvatljivo rješenje? (tačno je) Da li je tačno da MPNI nakon 24. juna nije odgovorilo na mejlove i pozive Sindikata? (tačno je)- navodi se u reagovanju. 
 
Iz SPCG su rekli da su njihovi predstavnici u mnogo situacija isticali dobru saradnju sa resornim ministarstvom i hvalili napore za unapređenje sistema obrazovanja, kao i da je Sindikat u prethodnom periodu konkretno doprinio takvim naporima. 
 
Oni su kazali da bi više voljeli da su odgovore na sva ta pitanja dobili u direktnom dijalogu socijalnih partnera. 
 
- Ni sada nije kasno. U svakom trenutku smo spremni za otvoren, argumentovan dijalog sa punim uvažavanjem socijalnih partnera- poručili su iz Sindikata.

SPCG poručili MPNI: Želimo argumentovan i otvoren dijalog

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sindikat-prosvjete