<p>Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr <b>Irena Radović</b> sastala se danas sa guvernerkom Narodne banke Moldavije dr <b>Ankom Dragu,</b> u okviru njene prve zvanične posjete CBCG.</p>
<p>Tokom sastanka, poseban akcenat stavljen je na razmjenu iskustava u regulatornim praksama i unapređenju bilateralne saradnje, s fokusom na pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), razvoj sistema instant plaćanja i prioritete u okviru evropskih integracija.</p>
<p>Istaknuto je da se savremeni izazovi i dinamične promjene u globalnom ekonomskom okruženju mogu uspješno prevazilaziti jedino kroz strateške reforme, odlučno vođenje i jačanje partnerstava – kako u regionu, tako i na širem evropskom nivou. U tom kontekstu, posebno je prepoznat značaj bliske saradnje dvije centralne banke u oblastima digitalizacije, modernizacije platnih sistema i unapređenja dostupnosti savremenih finansijskih usluga.</p>
<p>Guvernerke su saglasne da je pristup SEPA sistemu ključan za dalji razvoj efikasnog platnog prometa i dublju integraciju u evropski finansijski prostor, te da centralne banke imaju presudnu ulogu u očuvanju finansijske stabilnosti, povjerenja i institucionalne nezavisnosti.</p>
<p>Razmijenjena su i konkretna iskustva u vezi sa modernizacijom finansijskog sektora i jačanjem institucionalne spremnosti, uključujući i izazove u procesu pregovora sa EU. U tom dijelu, posebno je prepoznata vrijednost dosadašnjih rezultata koje je Crna Gora ostvarila, a koji mogu poslužiti kao korisni modeli za Moldaviju.</p>
<p>Guvernerka Radović izrazila je zadovoljstvo posjetom, naglasivši da Crna Gora i Moldavija, iako geografski udaljene, dijele slične strateške ciljeve i evropske aspiracije:</p>
<p>„Postoji značajan prostor za produbljivanje saradnje naših institucija, posebno u segmentima regulatornog usklađivanja, inovacija i jačanja kapaciteta“, poručila je Radović.</p>
<p>Guvernerka Dragu zahvalila je CBCG na srdačnom prijemu, ističući da iskustva Centralne banke Crne Gore predstavljaju vrijedan orijentir za Moldaviju na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<p>U zaključku susreta potvrđena je obostrana spremnost za intenziviranje institucionalne komunikacije, realizaciju zajedničkih inicijativa i nastavak razmjene znanja, s ciljem jačanja otpornosti ekonomija i uspješnog nastavka evropskih integracija.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prva zvanična posjeta guvernerke Moldavije Centralnoj banci Crne Gore

<p>Sve banke koje posluju u okviru crnogorskog finansijskog sistema uspješno su podnijele aplikacije za pristup SEPA sistemu i dobile pozitivan odgovor Evropskog savjeta za plaćanja (EPC), saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).</p>
<p>Kako se navodi u objavi na društvene mreže CBCG, 13. juna ove godine sve licencirane banke iz Crne Gore biće zvanično upisane u EPC registar učesnika SEPA Credit Transfer (SCT) šeme.</p>
<p>- Time će od 6. oktobra, kada novi SEPA pravilnik stupa na snagu, cjelokupno crnogorsko tržište postati potpuno integrisano u jedinstveno evropsko platno područje - rekli su iz CBCG.</p>
<p>Iz CBCG su objasnili da će od oktobra, svi bezgotovinski platni nalozi u eurima između Crne Gore i SEPA zemalja biti izvršavani po istim pravilima, rokovima i naknadama kao i domaća plaćanja u EU.</p>
<p>To znači brže, sigurnije i jeftinije transakcije za građane, privredu i javni sektor – uz direktnu povezanost sa evropskim platnim tržištem.</p>
<p>- Ovaj važan uspjeh potvrđuje da je crnogorsko finansijsko tržište tehnički, regulatorno i institucionalno spremno za punu integraciju u EU. SEPA članstvo je ključni korak ka jedinstvenom tržištu EU i jačanju povjerenja u naš finansijski sistem - zaključili su iz CBCG.</p>
<p>Crna Gora je 21. novembra prošle godine postala članica SEPA geografskog područja. Time je stekla pravo da crnogorski bankarski sistem, na čelu sa CBCG, započne proces pristupanja SEPA platnim šemama, koji podrazumijeva tehničku i regulatornu pripremu i formalnu proceduru aplikacije prema EPC-u.</p>
<p>Pristupanje SEPA sistemu predstavlja značajan korak ka jačanju finansijske integracije Crne Gore sa EU, doprinosi konkurentnijem, sigurnijem i efikasnijem platnom prometu, te dodatno učvršćuje povjerenje građana, investitora i partnera u stabilnost i modernizaciju crnogorskog finansijskog sektora.</p>

Banke uspješno aplicirale za pristup SEPA sistemu

<p>Crna Gora je, postavši prva zemlja Zapadnog Balkana koja se pridružila SEPA geografskom području, načinila značajan korak ka finansijskoj integraciji sa Evropskom unijom (EU), što potvrđuje težnju ka ekonomskom napretku države, ali i regiona, poručio je ministar finansija <b>Novica Vuković</b>.</p>
<p>On je to kazao na na panelu "Platni sistemi na Zapadnom Balkanu: izvještaj o napretku i budući razvoj", organizovanom u okviru Proljećnih sastanaka Međunarodnog monenatarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) koji se održavaju u Vašingtonu.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, panel je organizovan na temu “Ekonomske koristi SEPA integracije i brzih plaćanja”.</p>
<p>Vuković je kazao da SEPA integraciji nije samo standardizacija platnih sistema, već i povezivanje ekonomija, ubrzanje razvoja i unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore.<br/>
<br/>
On je podsjetio da je Crna Gora, u protekloj godini, značajno unaprijedila regulatorni okvir u oblasti platnog sistema i finansijskog sektora, u skladu sa evropskim standardima.<br/>
<br/>
Vuković je poručio da te reforme jasno odražavaju posvećenost Vlade Crne Gore u jačanju stabilnih finansije, koje su temelj svake moderne i prosperitetne ekonomije.<br/>
<br/>
Kako je kazao, cilj Crne Gore je, ne samo da unaprijedi svoje unutrašnje kapacitete, već i potvrdi ulogu pouzdanog partnera u međunarodnim finansijskim integracijama.<br/>
<br/>
Vuković je podsjetio da je Centralna banka Crne Gore (CBCG), početkom mjeseca, zvanično podnijela zahtjev Evropskom savjetu za plaćanja za priključenje platnim šemama SEPA-e.&nbsp;</p>
<p>- Što predstavlja jedan od ključnih operativno-tehničkih koraka u procesu prelaska na SEPA platne sisteme i potvrđuje visok nivo tehničke i regulatorne pripremljenosti Crne Gore - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Vuković je ocijenio da integracija u SEPA označava novu eru funkcionisanja na finansijskom tržištu Crne Gore.</p>
<p>On je, tokom obraćanja na vašingtonskom panelu, prezentovao i efekte tog članstva, koji donose direktnu korist za crnogorsku ekonomiju.</p>
<p>- Uključujući uštede na bankarskim naknadama od 10,5 miliona eura, smanjenje operativnih troškova za preduzeća za dodatnih blizu sedam miliona i formalizaciju doznaka, što donosi godišnje uštede od šest miliona eura - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da će, uz poboljšanje finansijske inkluzije i digitalnog pristupa za oko 3,5 miliona, procijenjena korist iznositi oko 27 miliona eura godišnje, što odgovara 0,39 odsto crnogorskog BDP-a.</p>
<p>Vuković se, pored benefita za bankarski sektor, osvrnuo i na makroekonomske efekte koje će SEPA integracija donijeti, akcentujući porast stranih direktnih investicija, dodatno povećanje konkurentnosti izvoza i digitalizaciju sektora usluga poput turizma.</p>
<p>- Poručio je da se stvarne koristi ne mogu iskazati samo brojkama, ukazujući na važnost povjerenja koje raste kod stranih investitora, jačanje konkurentnosti naših kompanija na međunarodnim tržištima i značajn doprinos digitalizaciji ključnih sektora, poput turizma i usluga - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Vuković je istakao i važnost dugoročnih koristi koje, kako je naveo, postaju još vidljivije kada se spoji SEPA sa brzim platnim sistemima poput TIPS-a, čime Crna Gora jača svoju poziciju u evropskoj finansijskoj infrastrukturi i zahvaljujući čemu bi mogla generisati ekonomske benefite od čak 160 miliona eura godišnje, što je ekvivalent 2,3 odsto BDP-a države iz 2023. godine.</p>
<p>- Puna snaga SEPA integracije će se osjetiti u svim aspektima našeg društva - poručio je Vuković, dodajući da finansijski sistemi imaju mnogo dublju ulogu, direktno utičući na jačanje povjerenja u ekonomiju, smanjenje sive ekonomije i unapređenje kvaliteta poslovanja i života pojedinaca.</p>
<p>Prema njegovim riječima, benefiti će biti najvidjiviji kada građani Crne Gore budu slali novac svojim porodicama, kada crnogorski preduzetnici budu brže i povoljnije poslovali sa partnerima u inostranstvu, i kada turisti budu koristili moderne kanale plaćanja.</p>
<p>Vuković je, pored CBCG i Svjetske banke, zahvalio I predstavnicima bankarskog sektora Crne Gore, koji su se, kako je naveo, pokazali kao ključni partneri države u procesu SEPA integracije.</p>
<p>- Ministarstvo finansija i CBCG nastavljaju intenzivne aktivnosti, koordinaciju i vođenje procesa u cilju potpune pripreme bankarskog sistema za 6. oktobar 2025. godine, kako bi međunarodne transakcije iz i ka Crnoj Gori bile izvršavane u skladu sa SEPA pravilima - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da Crna Gora time postaje model za ostale zemlje Zapadnog Balkana i stvara preduslov za izgradnju snažnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg regiona.</p>

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

<p>Evropski savjet za plaćanja 21. novembra konstatovao je ispunjenost uslova pristupanja i odlučio da se broj zemalja u SEPA sistemu poveća za još dvije zemlje – Crnu Goru i Albaniju. Stvarna plaćanja u eurima u SEPA sistemu biće moguća od aprila 2025. poslije šestomjesečnog perioda prilagođavanja uključenih finansijskih institucija.</p>
<p>- Jedinstveno evropsko područje platnog prometa (SEPA) je inicijativa EU koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije u eurozoni i šire, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između različitih zemalja - pojašnjava za Portal Analitika predsjednica Crnogorske panevropske unije i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, <b>Gordana Đurović</b>.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje, počevši od 2008. sistem se postepeno razvijao i do 2014. obuhvatio sve zemlje Eurozone, a od 2016. godine prima i zemlje nečlanice.</p>
<p>- Eliminiše razlike između nacionalnih i prekograničnih plaćanja i time čini evropske ekonomije efikasnijim i konkurentnijim. Danas SEPA okuplja 27 država članica EU, četiri zemlje EFTA, Ujedinjeno kraljevstvo, četiri mikro države (Vatikan, San Marino, Andoru i Monako) i neke prekomorske teritorije - napominje Đurović.</p>
<h2>Transakcije efikasnije, uz niže naknade</h2>
<p>Prema njenim riječima, prednost SEPA sistema plaćanja prvenstveno je pojednostavljenje međunarodnih transakcija, korišćenjem istih standarda i pravila, veća efikasnost u plaćanjima, jer banke brže procesuiraju transakcije i smanjuju vrijeme čekanja za izvršenje uplata ili isplata, a same naknade za SEPA transakcije su niže od onih za međunarodne bankarske transfere koji nisu dio SEPA sistema.&nbsp;</p>
<p>- Drugim riječima, na osnovu SEPA standarda, transakcija se obrađuje efikasnije i brže, uz niže naknade. Za građane ili firme u Crnoj Gori, za plaćanja u eurima prema drugoj zemlji u SEPA sistemu, trošak transakcije treba da bude isti, kao i za domaću transakciju unutar zemlje. Crna Gora koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja u zemlji, od njegovog uvođenja jaunara 2002. godine, što joj je u posebnom aranžmanu omogućeno konverzijom dotadašnjih njemačkih maraka u eure, za potrebe našeg platnog sistema - podsjeća sagovornica Analitike.</p>
<p>Međutim, kako dodaje, za plaćanja prema inostranstvu uključuju se korespondentne banke što, kaže, povećava troškove naknada za te transakcije, te su one znatno više nego što su naknade za transakcije u unutrašnjem platnom prometu.&nbsp;</p>
<p>- Pristupanjem jedinstvenom evropskom području platnog prometa, naknade se značajno smanjuju i to će moći registrovati građani i kompanije prilikom svakog plaćanja prema inostranstvu - kaže Đurović.</p>
<p>Čitav proces usklađivanja, pripreme aplikacije i dijalog sa Savjetom, podsjeća ona, predvodila je Centralna banka Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom finansija odnosno Vladom Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Naglašava da se preuzimaju evropski propisi u ovoj oblasti, prvenstveno regulativa o prekograničnim plaćanjima, direktiva o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu EU i regulativa o međubankarskim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.&nbsp;</p>
<p>- Preuzimanjem evropskih propisa i standarda u ovoj oblasti, te okončanjem šestomjesečnog perioda operativne pripreme našeg bankarskog sistema, stiču se uslovi za prelazak sa nacionalnih šema plaćanja na šeme usklađene unutar SEPA sistema plaćanja, što osigurava građanima i firmama da koriste IBAN brojeve i SWIFT kodove za sva plaćanja unutar ovoga sistema, uz znatno niže naknade, sigurnost transakcija i brzinu realizacije nalaza - ističe Đurović.</p>
<h2>Pred Crnom Gorom izazovna vremena&nbsp;</h2>
<p>Sagovornica Analitike osvrnula se i na platformu Barometar 26, koja je predstavljena prošle nedjelje, a koja sadrži pregled aktivnosti neophodnih za ispunjenje završnih mjerila postavljenih u 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja.&nbsp;</p>
<p>Kao živ dokument, kako kaže, ova bi se platforma trebala dalje prilagođavati samom procesu i biti sve detaljnija.</p>
<p>- Ako stvari budu išle kako se najavljuju, u 2026. godini otvoriće se i preostala dva poglavlja: „Saradnja sa institucijama EU- &nbsp;i „Ostalo- , tako da, ako želimo zaista zatvoriti pregovore, moramo zatvoriti 32 pregovaračka poglavlja, uključujući i rastuće izazove sa mjerilima u oblasti vladavine prava, koji su opet na vrhu liste rizika - kaže profesorica Đurović.</p>
<p>Prema njenim riječima, ne manje izazovno biće dobiti političku podršku, kako opozicije, tako i heterogenog sistema koalicije na vlasti.&nbsp;</p>
<p>- Glas civilnog društva neće biti sporan, ali će ostati kritičan. Izazovna vremena su pred Crnom Gorom kao pretendentom za brzo pristupanje Uniji. Za nadati se, da će se ovoga puta, pozitivan signal EU prema Crnoj Gori zaista i ostvariti - zaključuje Đurović.</p>

Đurović: SEPA će građanima i privredi donijeti brže i jeftinije transakcije ka inostranstvu

<p>Mi smo formalno od danas članica SEPA. Ne od prvog januara nego od danas - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji na kojoj predstavlja platformu „Barometar 26“.</p>
<p>On je rekao da je to jedan mali, ali veliki korak za Crnu Goru.</p>
<p>- Krajnje je vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo poglavlja sa Evropskom unijom (EU). Svi ljudi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su oni uveli Crnu Goru u EU - poručio je Spajić.</p>
<p>Rekao je da podrazumijevaju zatvaranje 30 poglavlja za dvije godine.</p>
<p>- To je nešto za što nam je potreban svako u Crnoj Gori: svi parlamentarci, NVO, članovi savjeta manjina, religiozni lideri, svi činioci društva koji su nam pomogli da proces popisa dovedemo do kraja ispravno i na pomiriteljski način... Gdje smo pomirili nepomirljive grupacije u Crnoj Gori. Tako bismo voljeli da i ovaj proces bude istog karaktera. Da svi mogu da slave januara 2028. Mislim da sa ovom dinamikom, ako sva poglavlja zatvorimo 2026. - da je ulazak u EU 2028. realna priča - naveo je Spajić.</p>
<p>Ovo je, kaže, tema nadnacionalnog karaktera.</p>
<p>- Ova inicijativa ne guši ničija prava i glas - dodao je on.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević j</b>e rekla da je ovo godina evropskih integracija.</p>
<p>- Prošli smo detaljan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do 2026. godine. Moramo pokazati ozbiljnu komunikaciju, dobru koordinaciju. Razgovarali smo koliko je važna politička volja i podrška kako bi izglasali sve zakone i reforme koje se od nas očekuju - navela je Gorčević.</p>
<p>Ulazak Crne Gore u EU nije, podvlači ona, ulazak partije u EU nego cijelog društva.</p>
<p>Ocijenila je da Crna Gora ovaj trenutak ima sada i da bi trebalo da ga iskoristi.&nbsp;</p>

Anja Ivanović

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

<p>Javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare koji će povezivati Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini (BiH) zvanično je raspisan, saopštila je ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b>.</p>
<p>Ona je danas posjetila lokaciju budućeg mosta i održala sastanak sa ministrom saobraćaja Republike Srpske <b>Nedeljkom Čubrilovićem</b>, zamjenikom ministra komunikacija i prometa BiH <b>Zoranom Andrićem</b>, vršiocem dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ <b>Miroslavom Jankovićem </b>i direktorom Uprave za saobraćaj Crne Gore <b>Radomirom Vuksanovićem</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, na sastanku je potvrđena puna politička i tehnička posvećenost realizaciji tog strateški važnog infrastrukturnog projekta, koji, kako su naveli, ima regionalni značaj i doprinosi boljoj povezanosti i bezbjednosti saobraćaja između Crne Gore i BiH.</p>
<p>Navodi se da će most biti izgrađen na osnovu Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH, koji je potpisan 5. jula 2021. godine u Kranju, a potvrđen Zakonom u martu prošle godine.</p>
<p>- Sporazum predviđa ravnopravno finansiranje izgradnje mosta, troškova izrade glavnog projekta, nadzora nad izvođenjem radova i uređenja riječnog korita, u omjeru 50:50 - pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja.</p>
<p>Vukićević je rekla da most dužine 165 metara i širine 11,2 metra predstavlja ključnu vezu između dvije države.</p>
<p>- Tender se sprovodi u dvije faze tehničkoj i finansijskoj, a ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da do oktobra imamo izabranog izvođača radova - kazala je Vukićević.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, u skladu sa potpisanim Sporazumom, BiH će rekonstruisati i izgraditi dionicu puta od Foče do mosta, dužine 18 kilometara (km), dok će Crna Gora izgraditi 2,5 km puta od mosta do budućeg zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice.</p>
<p>Vukićević je poručila da taj most nije samo infrastrukturni objekat, već most saradnje, razvoja i evropske perspektive regiona.</p>
<p>- Kao dio Trans-evropske mreže puteva, čini važnu kariku u povezivanju Crne Gore i BiH, ali i šireg zapadnobalkanskog regiona - rekla je Vukićević.</p>
<p>Ona je najavila i završetak radova na dionici Jasenovo Polje–Zaborje, kao i planiranu rekonstrukciju preostalih 45 km puta do granice sa BiH.</p>
<p>- Čime će kompletan pravac Podgorica–Šćepan Polje biti značajno unaprijeđen u pogledu bezbjednosti i komfora za sve učesnike u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.</p>

Raspisan tender za izgradnju međudržavnog mosta na Šćepan Polju

<p>Sa sastanka predsjednika primorskih opština, koji je održan danas u kotorskom Starom gradu, upućen je poziv predsjedniku Skupštine Crne Gore <b>Andriji Mandiću</b> da na sjutrašnjem zasijedanju uvrsti prijedloge izmjena zakona koji se tiču Morskog dobra.</p>
<p>Predsjednici primorskih opština zahvalili su se poslanicima koji su podnijeli zahtjev za dopunu dnevnog reda Skupštine Crne Gore, kao i <b>Tonćiju Janoviću</b> iz Pokreta Evropa sad i <b>Nikoli Janoviću</b> ispred Demokratske partije socijalista koji su javno podržali ovu inicijativu.&nbsp;</p>
<p>Predsjednici primorskih opština pozvali su i sve ostale poslanike da svojim glasovima doprinesu procesu decentralizacije i demokratizacije kroz izmjene statusa i djelovanja postojećeg Javnog preduzeća „Morsko dobro“, navodi se u saopštenju za medije nakon sastanka.</p>
<p>Oni su sigurni u ispravnost ove inicijative, smatrajući kako je to jedini način da se građanima obalnog dijela Crne Gore omogući aktivno uključivanje u odlučivanje o svojoj sudbini i budućnosti, što bi, kako su u Kotoru naglasili, predstavljalo istorijski trenutak za čitavo društvo.</p>
<p>- Došli smo do trenutka da su svi poslanici sa crnogorskog primorja jedinstveni u podršci naših predloga. Upućujemo poziv svim poslanicima Skupštine Crne Gore, nezavisno od političke grupacije kojoj pripadaju, da sjutra podrže našu inicijativu, kako bi se građani primorja o svojoj budućnosti pitali u svojoj kući - kazao je <b>Vladimir Jokić</b>, predsjednik Opštine Kotor.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Finicijativa-primorskih-opstina-konacno-stize-u-skupstinsku-proceduru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prema predloženim zakonskim izmjenama planirana je transformacija trenutnog preduzeća „Morsko dobro" u regulatornu agenciju, koja bi imala zadatak da postavlja obavezujuće smjernice, čime bi se omogućilo kvalitetnije i transparentnije upravljanje morskim dobrom, ključnog resursa svih primorskih opština u Crnoj Gori.</p>
<p>- Cilj nije ugasiti JP ‘Morsko dobro’, već transformisati ga u regulatornu agenciju koja će davati obavezujuće smjernice lokalnim samoupravama - naglasio je predsjednik Opštine Bar <b>Dušan Raičević</b>, podsjetivši kako je inicijativa upućena Skupštini Crne Gore u decembru 2024. godine.</p>
<p>Predsjednik Opštine Tivat <b>Željko Komnenović</b>, osvrnuvši se na zakonska rješenja koja su u međuvremenu predložena, istakao je jedinstveni stav primorskih opština o neuključivanju svojih predstavnika u radne grupe.</p>
<p>- Nećemo se uključivati u radne grupe, niti davati nova rješenja dok se ne završi skupštinska procedura vezana za naše predloge zakonskih rješenja s kraja prošle godine. Sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a posebno sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim &nbsp;dobrom svešćemo komunikaciju na minimum. Ne želimo prekid dijaloga, ali moramo da pošaljemo jasnu poruku da se ignorantski odnos prema našim zahtjevima ne smije i ne može nastaviti - podvukao je Komnenović.</p>
<p>Predsjednik opštine Budva <b>Nikola Jovanović</b> istakao je kako su zajednički problemi građana ujedinili lokalne uprave sa primorja. Naglasio je da su oni za saradnju sa Vladom i Skupštinom Crne Gore, međutim, kritikovao je njihovu neozbiljnost u prihvatanju inicijativa.</p>
<p>- Sjutrašnje zasijedanje Skupštine biće test za one koji žele u Evropsku uniju, posebno po pitanju decentralizacije, koja podrazumijeva vraćanje resursa primorskim opštinama, s obzirom na to da budžet Crne Gore zavisi od njih - kazao je Jovanović, naglasivši da je plaže potrebno vratiti opštinama na upravljanje, uz kontrolu Vlade.</p>
<p>Predsjednik Opštine Ulcinj <b>Genci Nimanbegu</b> istakao je zabrinutost primorskih opština zbog sjutrašnje skupštinske rasprave o Prostornom planu Crne Gore, iskazavši jedinstven stav o potrebi odgađanja rasprave, s ciljem izrada dodatnih analiza.</p>
<p>Predsjednik Opštine Herceg Novi <b>Stevan Katić</b> osvrnuo se na izazove vezane za granične prelaze u opštini Herceg Novi, uključujući višesatna čekanja putnika, koja mogu trajati i do nekoliko sati. Ova situacija, istakao je Katić, predstavlja značajan problem za razvoj turizma.</p>
<p>- Plan za rješavanje ovih izazova uključuje inicijative za ubrzanje procedura prelaska državne granice. Inicira se pitanje uključivanja lokalnih samouprava u donošenje odluka, posebno po pitanju obilaznice i izgradnje jadransko-jonskog autoputa - naglasio je Katić.</p>
<p>Predsjednici primorskih opština osvrnuli su se i na probleme u saobraćaju, gdje su pozvani nadležni da intenziviraju radove na svim dionicama puta od Debelog Brijega do granice sa Albanijom. Sa sastanka je zbog problema sa komunalnim otpadom upućena zajednička izjava predsjedniku Vlade Crne Gore <b>Milojku Spajiću</b>, u kojoj hitno traže proširenje kapaciteta regionalne deponije Možura, koja se suočava sa preopterećenjem.</p>
<p>Predsjednici opština dogovorili su da se ovakav format sastanaka nastavi, najmanje jednom mjesečno, u cilju rješavanja različitih problema koji opterećuju zajednicu.</p>

Predsjednici sa primorja traže podršku za izmjene zakona o „Morskom dobru“

<p>UNIQA SEE FUTURE fondacija, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, s ponosom predstavlja selekciju pet filmskih projekata u okviru „Programa podrške filmskim autorkama“ („Female Filmmakers Support Programme“). Pokrenut 2024. godine, ovaj program ima za cilj da podrži i osnaži filmske autorke iz šest zemalja jugoistočne Evrope u kojima UNIQA osiguranje djeluje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske.</p> <p>Program podrške filmskim autorkama kreiran je sa namjerom jačanja prisustva i vidljivosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, kroz finansijsku podršku, mentorstvo i profesionalni razvoj. Odabrane autorke ujedno dobijaju podršku kroz CineLink Industry Days, profesionalnu Training and Skills platformu Sarajevo Film Festivala.</p> <p>Pet odabranih projekata zvanično je predstavljeno na Slano Film Days 2025.&nbsp;</p> <p><b>Izabrani projekti su:</b></p> <p><b>• THE POSSESSED (igrani film)<br/> </b>Režija: Ena Sendijarević (Bosna i Hercegovina)<br/> Produkcija: SCCA/pro.ba (BiH), Studio Ruba (Nizozemska)</p> <p><b>• AIR IN A BOTTLE (igrani film)<br/> </b>Režija: Aida Begić (Bosna i Hercegovina)<br/> Produkcija: This and That Productions (Srbija)</p> <p><b>• EMBRYO (igrani film)<br/> </b>Režija: Maša Šarović (Crna Gora)<br/> Produkcija: KINO d.o.o. (Crna Gora)</p> <p><b>• THE LAST NOMADS (dokumentarni film)<br/> </b>Režija: Biljana Tutorov (Srbija)<br/> Produkcija: WAKE UP FILMS (Srbija)</p> <p><b>• CONFESSIONS OF A FEMALE GAMER (dokumentarni film)<br/> </b>Režija: Dolya Gavanski<br/> Produkcija: Agitprop (Bugarska), Thea Films (Bugarska)</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="UNIQA Promo"> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovi projekti izdvojili su se snažnom autorskom vizijom, originalnim pristupom i posvećenošću pričanja važnih i uzbudljivih priča koje odražavaju savremeni trenutak i podstiču dijalog. Izabrani projekti će dobiti finansijsku i profesionalnu podršku koja će im pomoći da nastave razvoj i realizaciju svojih projekata u fazama produkcije i postprodukcije.</p> <p><b>Ukupan fond programa za 2025. godinu iznosi 180.000 eura</b>, s ciljem snažne posvećenosti principima rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji.</p> <p>Ova inicijativa prvi put je predstavljena na Slano Film Days 2024.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Purivatra, Bahtanović i Marjanović UNIQA"> <figcaption>Purivatra, Bahtanović i Marjanović<span></span></figcaption> </figure>  <p>„Projekat 'Female Filmmakers' bio je jedan od prvih većih projekata UNIQA SEE FUTURE fondacije, i izuzetno sam ponosan na činjenicu da je već ostavio snažan trag na regionalnoj filmskoj sceni. Posebno sam zahvalan na izvanrednoj saradnji sa Slano Film Days, Sarajevo Film Festivalom, kao i svim partnerima koji su prepoznali važnost projekta i podržali nas u njegovom ostvarenju. Zajedničkim snagama, u kratkom vremenu, uspjeli smo pružiti podršku pet izuzetnih, inspirativnih i talentovanih autorki i na taj način značajno doprinijeti vidljivosti i afirmaciji stvaralaštva u regiji. Čestitam svim dobitnicama i radujem se realizaciji njihovih sjajnih projekata. Nadam se da ćemo uskoro imati priliku da pogledamo njihove filmove na velikom platnu“, rekao je <b>Adel Bahtanović</b>, predsjednik UNIQA SEE regije.</p> <p>„Od samog početka, Slano Film Days zamišljen je kao mjesto na kojem se mogu čuti i podržati novi glasovi. Ovaj program prirodni je nastavak te vizije: usmjeren je na isticanje autorki čiji rad izaziva, inspiriše i pokreće. Podržavajući njihove stvaralačke puteve, pomažemo u oblikovanju uključivije i dinamičnije budućnosti kinematografije u našoj regiji“, izjavio je <b>Mirsad Purivatra</b>, autor koncepta i direktor Slano Film Days.&nbsp;</p> <p>„Kroz partnerstvo sa UNIQA osiguranjem i njihovom novoosnovanom fondacijom, koja je posvećena podršci umjetnosti, sportu, a sada i filmu, možemo strateški djelovati te adresirati - i nadamo se ispraviti - neke od sistemskih neravnoteža u finansiranju filmova. Ova će inicijativa posebno pružiti podršku filmovima i projektima koje stvaraju autorke. Sarajevo Film Festival oduvijek se zalaže za rodnu ravnopravnost u kinematografiji i ponosni smo što tom cilju doprinosimo kroz ovako konkretan i značajan projekt“, izjavio je <b>Jovan Marjanović</b>, direktor Sarajevo Film Festivala.</p>

Kroz program podrške filmskim autorkama podržano pet projekata

<p>Otkaz dugogodišnjoj novinarki RTCG <b>Nevenki Macan</b> nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa, navodi se u protestnom pismu grupe crnogorskih novinara. Dodaju da se na ovaj način urušavaju novinarska prava, profesionalni standardi i uloga RTCG kao servisa u službi građana, zbog čega potpisnici pisma protestuju i traže hitno poništenje sporne odluke.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Protestno pismo u nastavku presnosimo u cjelosti.</p>
<p>Mi, dolje potpisane koleginice i kolege, izražavamo najoštriji protest zbog načina na koji je dugogodišnja novinarka RTCG, Nevenka Macan, ostavljena bez posla nekoliko mjeseci pred penziju.</p>
<p>Zatvaranjem dopisništva u Herceg Novom, gdje je godinama predano radila, i za šta je dobila nagradu, i zahtjevom da svakodnevno putuje u Tivat, uz očigledno pogoršanje radnih uslova, menadžment RTCG je, prema našem dubokom uvjerenju a i sagledavanju načina funkcionisanja menadžmenta RTCG-a posljednjih godina, namjerno stvorio okolnosti u kojima je koleginica Macan bila dovedena u položaj da odbije takav angažman, što je potom iskorišćeno za njeno udaljavanje iz kuće kojoj je provela cijeli radni vijek.</p>
<p>Ovaj potez je samo jedan u nizu sličnih, koji ukazuju na sistematsko uklanjanje iskusnih, profesionalnih i nepodobnih novinarki i novinara iz Javnog servisa. Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana.</p>
<p>Nevenka Macan je tokom decenija rada u RTCG stekla reputaciju ozbiljne i odgovorne novinarke. Odluka da se njoj, pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu.</p>
<p>Zahtijevamo da se odluka o njenom otkazu hitno preispita i poništi, a da se novinarskoj profesiji i ljudskom dostojanstvu vrati poštovanje koje im pripada.</p>
<p>Ukoliko se ovo institucionalno nasilje ne zaustavi, nećemo ćutati.&nbsp;</p>
<p>Danas branimo koleginicu o kojoj sve kolege/inice imaju samo riječi hvale, ali i osnovna prava svih zaposlenih u medijima.&nbsp;</p>
<p>Kašuša Krsmanović,<br/>
Tanja Šuković,<br/>
Snežana Rakonjac,<br/>
Tanja Pavićević,<br/>
Duško Mihailović,<br/>
Srđan Čović,<br/>
Draško Đuranović,<br/>
Danica Nikolić,<br/>
Nataša Baranin,<br/>
Siniša Adamović,<br/>
Tinka Đuranović,<br/>
Vesna Banović,<br/>
Vesna Terić,<br/>
Đurđica Ćorić,<br/>
Jovanka Kovačević – Đuranović,<br/>
Marija Žižić,<br/>
Tamara Klikovac,<br/>
Jasmina Beharović,<br/>
Danijela Jovanović,<br/>
Božena Miljić, <br/>
Miraš Dušević,<br/>
Vjera Ljuljđuraj,<br/>
Anja Ivanović,<br/>
Biljana Jovićević,<br/>
Ivana Komnenić,<br/>
Julijana Žugić,<br/>
Nikoleta Rakočević,<br/>
Anđela MIlović,<br/>
Dubravka Jovanović,<br/>
Slavko Mandić,<br/>
Nebojša Kumburović,<br/>
Đuro Vučinić,<br/>
Amer Ramusović</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-zaposlenih-rtcg-sraman-otkaz-koleginici-macan-ovo-je-scenario-koji-se-priprema-za-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Slučaj Nevenke Macan: Zloupotreba Javnog servisa za obračun sa nepodobnim novinarima

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: sepa