Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici donijela je rješenje o prestanku mandata direktora Uprave za željeznice Denisa Lukača i njegovog pomoćnika Demira Nurkovića, a mandat je produžen Savi Laketiću na mjestu v.d. direktora Poreske uprave.
Mandat je produžen v.d. sekretaru Ministarstva javnih radova Darku Vukoviću, a utvrđen je i prijedlog za opoziv Milene Šofranac Ljubojević sa dužnosti izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u Italiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Rimu, na Malti i u San Remu - takođe na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Rimu.
Na sjednici kojom je presjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, mandat je produžen Đorđiju Ivanoviću na poziciji vršioca dužnosti sekretara Ministarstva pravde.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Radmile Lainović i postavila je za vršiteljku dužnosti direktorice Uprave za legalizaciju bespravnih objekata.
Vlada je razriješila članicu Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Milenu Milović, i imenovala Ninu Vukotić za novu članicu Komisije.
Radica Zeković je određena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, a Jelenu Davidović za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na XLVI vanrednoj Skupštini akcionara „Montenegroberza“ AD Podgorica.
Vlada je Lani Radunović produžila mandat na mjestu v. d. generalne direktorice Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Radmili Ivanović na poziciji v. d. generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU u Ministarstvu finansija, Ivanu Ivaniševiću na mjestu v. d. generalnog direktora Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, te Gazmendu Cuci na poziciji v.d. &nbsp;sekretara Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vlada je produžila mandat i v.d. generalnog direktora Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Arbenu Xhurreti.
Donijeto je rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava dr Ljudmile Popović, a mandat je produžen v.d. generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i pravnu tekovinu EU u Ministarstvu evropskih poslova Denisu Vukotiću.
Vlada je odredila Nikolu Labovića za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala na X vanrednoj sjednici Skupštine akcionara AD "Plodovi Crne Gore".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savi Laketiću produžen v.d. mandat na čelu Poreske uprave

Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS) je jedan od najznačajnijih projekta oblasti finansija i postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
To su poručili ministar finansija Novica Vuković i v.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić u uvodnim obraćanjima na događaju Digitalna osnova povjerenja - Novi informacioni sistem Poreske uprave IRMS, koji je organizovala ta institucija.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da se Crna Gora danas nalazi u važnoj fazi svog evropskog puta, u kojoj reformski procesi dobijaju konkretne i mjerljive rezultate.
- Zatvaranje Poglavlja 6 potvrđuje da smo uspješno uskladili ključne segmente zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Evropske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na pravnu sigurnost, poslovno okruženje i funkcionisanje tržišta - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast i rast bruto društvenog proizvoda ne stvaraju se administrativnim odlukama.
- Oni nastaju zahvaljujući povjerenju u crnogorsku privredu, spremnosti da se ulaže i razvija poslovanje u Crnoj Gori. Zato želim jasno da iskažem poštovanje prema naporima privrede i svih onih koji doprinose stvaranju nove vrijednosti i jačanju ekonomske osnove države - rekao je Vuković.
Kazao je da digitalna Poreska uprava, koju će od januara funkcionisati kroz novi sistem, nije samo tehnička promjena, već novo iskustvo u kojem su procedure jednostavnije, komunikacija brža, pravila jasnija, a odnos između države i poreskih obveznika zasnovan na povjerenju, transparentnosti i međusobnom uvažavanju.
- Digitalizacijom poreske administracije država pokazuje da poštuje vrijeme i resurse privrede, da želi da bude servis, a ne prepreka, i da stvara uslove u kojima se poslovna energija usmjerava na razvoj, investicije i nova radna mjesta, a ne na administrativne barijere - poručio je Vuković.
Ukazao je da je jedan od najznačajnijih stubova ovog procesa reforma poreske administracije.
- Bez snažne, moderne i efikasne poreske uprave nema ni stabilnih javnih finansija, ni fer tržišne konkurencije, niti održivog ekonomskog rasta. Evropska unija jasno ističe da efikasne poreske administracije imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju ravnopravnih uslova na tržištu, jačanju konkurentnosti privrede i stvaranju predvidivog ambijenta za investicije - naveo je Vuković.
U tom kontekstu, kako smatra, uvođenje Integrisanog sistema za upravljanje prihodima IRMS predstavlja jedan od najvažnijih reformskih iskoraka u modernizaciji države.
- Riječ je o projektu čija je priprema započela još 2021. i 2022. godine, kroz temeljnu analizu postojećih sistema, poslovnih procesa i institucionalnih kapaciteta, dok je puna implementacija započeta 2023. godine. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 12 miliona eura, što jasno pokazuje da je riječ o strateškom i dugoročnom projektu - istakao je Vuković.
Pojasnio je da ta sredstva nijesu uložena samo u softversko rješenje, već u cjelokupnu transformaciju poreske administracije &nbsp;od unapređenja poslovnih procesa i kvaliteta podataka, preko obuka zaposlenih, do jačanja analitičkih i kontrolnih kapaciteta sistema.
- Upravo takav sveobuhvatan pristup u potpunosti je usklađen sa evropskim principima reforme javne uprave - rekao je Vuković.
Podsjetio je da Evropska komisija u svojim politikama i izvještajima naglašava da digitalizacija poreskih sistema doprinosi smanjenju poreskih gubitaka, većoj transparentnosti i jačanju povjerenja javnosti u institucije &nbsp;što je od suštinskog značaja za zdravu i otpornu ekonomiju.
- Implementacija IRMS-a jasno pokazuje da Crna Gora reformske obaveze prema Evropskoj uniji ne doživljava kao formalnost, već kao priliku da izgradi efikasniju državu i konkurentniju privredu. To su reforme koje stvaraju stabilan okvir za razvoj, podstiču investicije i obezbjeđuju da pravila važe jednako za sve, bez privilegija i selektivne primjene - zaključio je Vuković.
V.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić je kazao je da se Poreska uprava nalazi na početku primjene Integrisanog sistema za upravljanje prihodima, IRMS-a.
- Ovo je trenutak koji je i simboličan i suštinski važan ne samo za Poresku upravu, već za način na koji država komunicira sa građanima i privredom i kako upravlja najvažnijim stubom javnih finansija, povjerenjem - naveo je Laketić.
Prema njegovim riječima, IRMS nije klasična digitalizacija postojećih procedura, navodeći da je to dubinska reforma poreske administracije.
- Po prvi put uspostavljamo jedinstven, integrisan i potpuno digitalizovan sistem za registraciju, prijavu, obračun i naplatu poreza, sistem koji je jednostavniji za korisnike, predvidiviji za privredu i snažniji za državu. Za privredu to znači manje administracije, jasnija pravila i brže procedure. Za građane više dostupnih digitalnih usluga i sigurniju komunikaciju sa Poreskom upravom. Za državu stabilniju naplatu prihoda, kvalitetniju analitiku i čvrstu osnovu za pravičnu i održivu poresku politiku - rekao je Laketić.
Ocijenio je da je IRMS prije svega institucionalni iskorak, pojašnjavajući da se njegova vrijednost ne mjeri samo tehnologijom, već promjenom poslovne kulture, jačanjem povjerenja poreskih obveznika i izgradnjom sistema u kojem su pravila jasna, predvidiva, stroga i pravična.
- Posebno želim da naglasim značaj ovog projekta u borbi protiv neformalne ekonomije. Digitalizacijom procesa, povezivanjem podataka i primjenom naprednijih modela za analizu rizika, borba protiv sive zone više se ne oslanja isključivo na broj ljudi, već na snagu sistema. Tamo gdje su kadrovski kapaciteti ograničeni, sistem ih nadomješta kroz automatizovane procese, upravljanje rizicima i precizno usmjeravanje nadzornih aktivnosti - istakao je Laketić.
Kazao je da ovaj iskorak ne bi bio moguć bez jasne podrške Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija, bez povjerenja međunarodnih partnera, prije svega Svjetske banke, ali ni bez izuzetnog profesionalnog doprinosa zaposlenih u Poreskoj upravi.
- Oni su nosioci ove promjene, ljudi koji su prihvatili nove načine rada i pokazali da institucija jača onoliko koliko su jaki njeni ljudi - rekao je Laketić.
Poručio je da je IRMS tek početak, ističući da taj sistem postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
- Naš zajednički cilj je da za tri godine govorimo o poreskom sistemu koji je potpuno digitalan, transparentan, stabilan i u potpunosti usklađen sa najboljim evropskim praksama, sistemu koji je oslonac ekonomskog rasta i dugoročne stabilnosti Crne Gore - kazao je Laketić.
Dodao je da je uvjeren sam da će taj cilj biti ostvaren kroz partnerstvo institucija, privrede i međunarodnih partnera.

IRMS je jedan od najznačajnijih realizovanih projekata u finansijskom sektoru

Vidak Mitrović, jedan od osumnjičenih za napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, razriješen je sa mjesta člana Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.&nbsp;
Na tu poziciju Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici postavila Iliju Gigovića.
Vlada &nbsp;je na današnjoj sjednici predložila Skupštini akcionara „Sveti Stefan Hoteli“ a. d. da za članove Odbora direktora izabere: Mariju Vujović, Slavicu Maslovar i Petra Kenteru i odredila Anu Todorović za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala, na VI ponovljenoj redovnoj elektronskoj sjednici Skupštine akcionara „Sveti Stefan Hoteli“ a. d..
Sava Laketić je određen za vršioca dužnosti direktora Poreske uprave, a Radmila Ivanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU u Ministarstvu finansija.
Đorđije Ivanović je postavljen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva pravde, a Tamara Ivković i Filip Zeković razriješeni su sa mjesta članice i sekretara Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima. Na te pozicije su imenovane Dragana Nedić i Milena Mijović.
&nbsp;Vlada je Gazmenda Cuce postavila za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Ljudmilu Popović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, a Arbena Xhurrete za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Marko Gošović je postavljen za generalnog direktora Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, Ivana Đođić je razriješena i ponovo imenovana za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Lana Radunović je postavljena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a Ilinka Alorić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Vlada je razriješila Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Project – Consulting“ Podgorica u sastavu: mr Ljiljana Lutovac, Ljubica Rovčanin, Jelica Gazdić, Dijana Popović, Tatjana Bojanić, mr Gavrilo Vuković i Miloš Drašković, i postavila novi koji čine: Slađana Džaković, Milan Mišović, Nikola Šćepanović, Dušan Janjušević, Zlatko Popović, Marijana Vukašinović i Aldina Ahmatović.
Ivan Ivanišević danas je postavljen za vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, a Vlada je Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ a. d. Igalo da za člana Odbora direktora Instituta izabere Pavla Obradovića.
Nikolina Otašević je određena za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na XXIV redovnoj Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ a. d. Igalo.
Vlada je predložila Skupštini akcionara HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj da se za Odbor direktora ovog Društva izaberu Ana Ćetković, Murati Besmir i Nina Abramović, odredila Nikolu Ilića za punomoćnika- predstavnika državnog kapitala na XVIII redovnoj Skupštini akcionara HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj, i razrješila predsjednika i članova Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva u sastavu: dr spec. Vasilije Đurašković, prof. dr. Milena Tadić, dr pharm. Lidija Čizmović i dr Saša Uskoković. Za predsjednika i tri člana Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva su predloženi dr Jovan MIlić, dr Marko Stoiljkov, dr pharm. Ana Čabarkapa i dr Bojan Komatina.

Vidak Mitrović razriješen sa mjesta člana Upravnog odbora Morskog dobra, Sava Laketić v.d. direktora Poreske uprave...

U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.
On je, u drugoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Siva ekonomija – kako zaštititi legalne biznise?“ , a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada, istakao je da se neformalna ekonomija mora suzbijati sistemski, uz podršku svih društvenih aktera, od obrazovnog sistema do nadležnih institucija.
- Neki zvanični podaci govore da se siva ekonomija u Crnoj Gori kreće između 20,6 i 31 odsto. Moj lični osjećaj je da ona prevazilazi taj procenat i da postoji ogroman prostor za unapređenje. Poreska uprava ovo pitanje tretira kao jedan od strateških prioriteta - rekao je Laketić.
On je naveo da se obim sive ekonomije u poslednje vrijeme smanjuje, što potvrđuju i podaci o naplati poreza.
Laketić je upozorio da neformalna ekonomija ima izrazito negativan uticaj na legalne privrednike.
- Nelojalna konkurencija demotiviše legalni biznis. U kontaktima sa privrednicima, gotovo uvijek se kao prvi problem ističe neregistrovano poslovanje - rekao je Laketić.
Država zbog sive ekonomije gubi značajne prihode, a Laketić je istakao da borba protiv ovog problema mora uključivati cijelo društvo.
- Neformalna ekonomija prisutna je u gotovo svim sektorima, a posebno je izražena u izdavanju smještaja, građevinarstvu, uslugama frizersko-kozmetičkog sektora i ugostiteljstvu. Ogroman broj izdavaoca smještaja nije registrovan. Imamo i slučajeve gdje su firme formalno registrovane, ali ne evidentiraju sav prihod. Poseban izazov su oni koji uopšte nijesu registrovani, a aktivno posluju - upozorio je Laketić.
Ukazao je da je u sektoru građevinarstva prisutan veliki broj neprijavljenih radnika, dok u ugostiteljstvu, naročito tokom ljetnje sezone, veliki dio prometa ostaje neprijavljen.
Laketić je ocijenio da je jedan od ključnih koraka za rješavanje problema olakšavanje prijave i plaćanja poreza.
- Zakonski okvir mora biti podsticajan za prijavljivanje i evidentiranje prihoda, a istovremeno moramo raditi na razvoju poreske kulture – obrazovati buduće obveznike - istakao je Laketić.
On vjeruje da su sprovedene mjere dale rezultate, naročito na tržištu rada.
- Imamo bolje podatke o naplati. Reforma oporezivanja rada, kojom je značajno smanjen doprinos, dovela je do pozitivnih signala – sve je više radnika koji su prešli iz sive zone u formalni sektor. U prvom kvartalu ove godine ostvarena je naplata od 67 odsto u odnosu na 2024 - rekao je Laketić
Ukazao je da se Poreska inspekcija, koja je ključna u borbi protiv sive ekonomije, suočava sa nedostatkom kadra.
- Nedostaje nam 60 inspektora. Do kraja godine očekujemo još 15 penzionisanja, tako da će ostati oko 88 inspektora, a taj broj je još manji kada se uzmu u obzir bolovanja i druga odsustva - naveo je Laketić.
On je, kao jednu od najvažnijih mjera u borbi protiv sive ekonomije, izdvajio digitalizaciju.
- Elektronska fiskalizacija, uvedena 2021. godine, jedan je od najboljih alata koje imamo. Omogućava nadzor nad poslovanjem sa udaljene lokacije. Radimo na nadogradnji ovog sistema, posebno u dijelu BI (Business Intelligence) alata koji će pomoći u analizi rizika“, rekao je Laketić.
Rekao je da će se Poreska uprava u narednom periodu fokusirati na analizu rizika, kako bi rasteretila legalni sektor i proaktivno djelovala prema onima koji izbjegavaju obaveze.
- Digitalizacija je prioritet broj jedan, a sve snage su usmjerene na implementaciju integrisanog sistema za upravljanje prihodima. Od registracije firme do prinudne naplate, svi procesi biće digitalizovani. Radi se o ogromnom unapređenju, ne samo ‘farbanju fasade’. Cilj je da iz svoje fotelje možete pokrenuti biznis – bez potrebe za odlaskom u Poresku upravu“, poručio je Laketić.
Ukazao je da je jedan od izazova u borbi protiv sive ekonomije i nepovredivost stana, koju garantuje Ustav.
- Poreski inspektori nemaju pravo da uđu u privatne stanove. Do zakonskih izmjena, jedini način da se suprotstavimo toj formi poslovanja je saradnja sa drugim institucijama i jačanje međuinstitucionalne interoperabilnosti - jasan je Laketić.
Smatra da se siva ekonomija ne može u potpunosti suzbiti bez sveobuhvatne reforme.
- Potrebno je poboljšati poslovni ambijent, pojednostaviti procedure, ojačati kadrovske kapacitete i raditi na promjeni svijesti građana. Samo tada možemo očekivati istinsku promjenu - poručio je Laketić.

Laketić: Suzbijanje sive ekonomije zahtijeva sistemski pristup

Ukupni poreski dug, prema posljednjim podacima, iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić.
On je naveo da Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare.
- Primjenom Zakona o otpisu kamate, poreski obveznici će imati mogućnost da im se otpiše kamata ukoliko uplate osnovni dug što će dovesti do smanjenja iznosa ukupnog poreskog duga - rekao je Laketić u intervjuu agenciji Mina-business.
Takođe, kao jedan planova za smanjenje poreskog duga koji će Poreska uprava početi sa sprovođenjem u narednom periodu je procjena i prodaja imovine kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva.
On je na pitanje kakav uticaj na poreski dug će imati Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji počinje da se primjenjuje od 1. januara ove godine, odgovorio da je Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze usvojen u cilju efikasnijeg upravljanja poreskim dugom i rasterećivanja poreskog knjigovodstva kamate u slučaju otplate osnovnog duga.
- Njime je omogućen otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra prošle godine i koji u roku od 60 dana od početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Već smo razgovarali sa određenim brojem poreskih dužnika i očekujemo da ćemo uspijeti da riješimo bar dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz ovo zakonsko rešenje - poručio je Laketić.
On je naveo da je PU zaključno sa 27. decembrom prošle godine ostvarila 1,59 milijardi eura bruto prihoda, što je 206,4 miliona eura ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Plan naplate premašen je 65,9 miliona eura ili 4,3 odsto.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 478,5 miliona EUR, što je više 79 miliona eura ili 19,8 odsto u odnosu na isti period 2023 - rekao je Laketić.
Naplata poreza na dobit preduzeća iznosila je, kako je dodao, 212,7 miliona eura i premašila je onu iz 2023. godine 61,3 miliona eura ili 40,5 odsto.
- Naplata doprinosa iznosila je 580 miliona eura i veća je od naplate za 2023. godinu za 23,6 miliona eura ili 4,23 odsto - kazao je Laketić.
Prema njegovim riječima, veća naplata svih poreskih oblika rezultat je povećanja stepena fiskalne discipline kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, primjenom mjera prinudne naplate i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja.
- Veliki uticaj na povećanje naplate imala je i pojačana kontrola poreskih inspektora koji su tokom ljetnje turištičke sezone ostvarili zavidne rezultate - ocijenio je Laketić.
Na pitanje u kojoj je fazi reforma poreskih procesa odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u cilju veće otvorenosti prema privredi i građanima, Laketić je odgovorio da projekat reforme poreske administacije predstavlja značajan korak ka unapređenju poreskog sistema i efikasnijoj naplati poreza, uz poboljšanje poslovne klime i smanjenje sive ekonomije.
- Projekat je u fazi daljeg unapređenja digitalnih procesa, a ključna aktivnost Poreske uprave je rad na integrisanom sistemu koji bi trebalo da zamijeni sve one stare sisteme koji su trenutno u primjeni. To znači da će svaki poslovni proces koji se odvija između građana i privrede sa Poreskom upravom biti digitalizovan, zahtjevi i prijave poreskih obveznika će se obrađivati na brži način što će dovesti do smanjenja birokratskih barijera i veće naplate poreskih prihoda - objasnio je Laketić.
Prema njegovim riječima, jedan od narednih koraka je formiranje novog portala Poreske uprave koji će sadržati e-sanduče za građane i preduzeća, a putem kojeg će poreskim obveznicima biti omogućeno podnošenje svih poreskih prijava, prijava za registraciju društava i zaposlenih, kao i preuzimanje uvjerenja.
Laketić je, govoreći o projektima PU u ovoj godini, rekao da će sve aktivnosti te institucije biti usmjerene na digitalizaciji, modernizaciji, kao i osnaživanju Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta, proširenju baze poreskih obveznika, smanjenju poreskog duga.
- Brojne aktivnosti na ovim poljima su započete i realizovane u prošloj godini. Nastavlja se rad na integrisanom sistemu odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u planu je organizovanje velikog broja edukativnih kampanja kako bi podigli svijest o značaju poštovanja poreskih obaveza ali i posledicama rada onih koji posluju u sivoj zoni. Na smanjenju poreskog duga radiće Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva - naveo je Laketić.
On je rekao da je u planu formiranje posebnog odjeljenja koje će se baviti nesrazmjernom imovinom i posebnim porezima. Taj novi sektor biće preteča Finansijske policije.
- Od međunarodnih partnera dobili smo pomoć u vidu tehničke i zakonodavne podrške kako bi što prije došli do stvaranja željenog modela - zaključio je Laketić.

Laketić: Ukupni poreski dug 655 miliona eura

„Matematika nije o brojevima, formulama i jednačinama. Radi se o razmišljanju", rečenica je koju bi trebalo da čuju svi koji se plaše tog predmeta, kao i oni koji se, i mnogo godina kasnije, pitaju da li su im sinus i kosinus zaista potrebni u životu. Odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja, u emisiji E-uživo, daće nam matematičar i profesor Mato Kankaraš.
Trikove za savršenu šminku, otkriće nam profesionalni šminker Milan Kovačević.&nbsp;
Panelisti emisije su Aleksandar Joksimović, Jovan i Jovo Rabrenović, koji će se osvrnuti na brojne aktuelne teme.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

E uživo: Matematika i razmišljanje

Adel Omeragić, konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku, Ministarstvu vanjskih poslova je samoinicijativno podnio lični zahtjev za povratak u zemlju, zaključno sa 1. martom 2026. godine, saopštilo je za Portal ETV Ministarstvo vanjskih poslova.
Omeragić je sa pozicije državnog sekretara u Ministarstvu dijaspore stupio u novembru na dužnost konzula Crne Gore u Njujorku, o čemu je Portal ETV prvi izvijestio.
Pojedini mediji objavili su informaciju da se iza Omeragićevog odlaska sa pozicije u Njujorku kriju politički razlozi. Resor Ervina Ibrahimovića, međutim, &nbsp;za Portal ETV napominje da je riječ o ličnom zahtjevu.

MVP za Portal ETV: Omeragić napušta konzularnu funkciju u Njujorku - povratak u Crnu Goru na lični zahtjev

Vlada je danas dala garanciju na kredit Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kod Evropske banke za obnovu i razvoj, u vrijednosti od 15 miliona eura, za potrebe rekonstrukcije 220 kilovoltnog (kV) dalekovoda.
Iz Vlade su, nakon sjednice, saopštili da je usvojena Informacija o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o garanciji za kredit neophodan za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda.
Vlada je, kako su podsjetili, krajem decembra usvojila Informaciju o polaznim osnovama za pregovore u vezi sa zaključivanjem ugovora o garanciji za kredit.
Dalekovod Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica – Podgorica – Koplik (Albanija) puštan je u pogon sukcesivno, odnosno dionica Trebinje – Podgorica 1965. godine, a Podgorica – Koplik 1972. godine.
- Trenutno stanje odražava dugogodišnju eksploataciju, kao i činjenicu da prolazi kroz područja sa zahtjevnim klimatskim uslovima. Njegova propusna moć više ne odgovara savremenim potrebama, imajući u vidu značajan rast projekata iz obnovljivih izvora energije, posebno solarnih elektrana i dodatnog hidropotencijala hidroelektrane Perućica - navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da bi rekonstrukcija obuhvatila kompletnu zamjenu provodnika, zaštitnog užeta, izolacije, te ovjesne i spojne opreme. Projekat ima poseban značaj za integraciju planiranih i postojećih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije koji se priključuju na prenosnu mrežu, čijom modernizacijom se stvaraju uslovi za dalji razvoj zelene tranzicije u Crnoj Gori.
Oni su dodali da realizacija projekta ima i širi javni interes, što je prepoznato Zakonom o energetici, naročito u dijelu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
- Izgradnja i održavanje dalekovoda u funkcionalnom i pouzdanom stanju direktno doprinose bezbjednosti rada prenosnog sistema - saopšteno je nakon sjednice Vlade.
Rok za realizaciju projekta je kraj 2028. godine, a ukupni budžet procijenjen je na oko 15 miliona eura, za dužinu od približno 100 kilometara, od granice sa Bosnom i Hercegovinom do granice sa Albanijom.
- Vlada je, u tom kontekstu, ugovore o kreditu između CGES-a i EBRD, kao i o garanciji, između Crne Gore i EBRD - zaključeno je u saopštenju.

Vlada dala garanciju na kredit CGES-a

U okviru akcije „Petarda“ od 15. decembra do 15. januara oduzeto je 106.585 komada petardi i 482 komada vatrometa različitih vrsta. U navedenom periodu evidentirano je da je osam osoba zadobilo tjelesne povrede. - Od kojih je jedno maloljetno lice u Podgorici zadobilo teške, a šest maloljetnih i jedno punoljetno lice lake tjelesne povrede - naglasili su u policiji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122150136_9e591421510822de1f7983748c16eb610cf397671c4dacf18b06acb2cdaa91bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260122150136_9e591421510822de1f7983748c16eb610cf397671c4dacf18b06acb2cdaa91bb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pirotehnika"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  O oduzimanju pirotehničkih sredstava policijski službenici su u svim slučajevima upoznavali nadležnog osnovnog državnog tužioca. U dva slučaja, nadležni tužioci su se izjasnili da se radi o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, te su protiv odgovornih lica u zakonskom roku podnijete krivične prijave. - Oduzeta pirotehnička sredstva će, u skladu sa zakonom, biti predata nadležnom Direktoratu za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova - naglasili su u policiji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122150136_cf8cdf29c1e082ff433fe2b65c59ffe81bd96ba54969b2e26435b005a7621649.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260122150136_cf8cdf29c1e082ff433fe2b65c59ffe81bd96ba54969b2e26435b005a7621649" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  Poručuju da će, u cilju daljeg sprečavanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava, službenici Uprave policije i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem preventivnih i operativnih aktivnosti, sa posebnim akcentom na period godine kada je ova problematika posebno izražena.

Tag: sava-laketic