Vidak Mitrović, jedan od osumnjičenih za napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, razriješen je sa mjesta člana Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.&nbsp;
Na tu poziciju Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici postavila Iliju Gigovića.
Vlada &nbsp;je na današnjoj sjednici predložila Skupštini akcionara „Sveti Stefan Hoteli“ a. d. da za članove Odbora direktora izabere: Mariju Vujović, Slavicu Maslovar i Petra Kenteru i odredila Anu Todorović za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala, na VI ponovljenoj redovnoj elektronskoj sjednici Skupštine akcionara „Sveti Stefan Hoteli“ a. d..
Sava Laketić je određen za vršioca dužnosti direktora Poreske uprave, a Radmila Ivanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU u Ministarstvu finansija.
Đorđije Ivanović je postavljen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva pravde, a Tamara Ivković i Filip Zeković razriješeni su sa mjesta članice i sekretara Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima. Na te pozicije su imenovane Dragana Nedić i Milena Mijović.
&nbsp;Vlada je Gazmenda Cuce postavila za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Ljudmilu Popović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, a Arbena Xhurrete za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Marko Gošović je postavljen za generalnog direktora Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, Ivana Đođić je razriješena i ponovo imenovana za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Lana Radunović je postavljena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a Ilinka Alorić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Vlada je razriješila Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Project – Consulting“ Podgorica u sastavu: mr Ljiljana Lutovac, Ljubica Rovčanin, Jelica Gazdić, Dijana Popović, Tatjana Bojanić, mr Gavrilo Vuković i Miloš Drašković, i postavila novi koji čine: Slađana Džaković, Milan Mišović, Nikola Šćepanović, Dušan Janjušević, Zlatko Popović, Marijana Vukašinović i Aldina Ahmatović.
Ivan Ivanišević danas je postavljen za vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, a Vlada je Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ a. d. Igalo da za člana Odbora direktora Instituta izabere Pavla Obradovića.
Nikolina Otašević je određena za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na XXIV redovnoj Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ a. d. Igalo.
Vlada je predložila Skupštini akcionara HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj da se za Odbor direktora ovog Društva izaberu Ana Ćetković, Murati Besmir i Nina Abramović, odredila Nikolu Ilića za punomoćnika- predstavnika državnog kapitala na XVIII redovnoj Skupštini akcionara HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj, i razrješila predsjednika i članova Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva u sastavu: dr spec. Vasilije Đurašković, prof. dr. Milena Tadić, dr pharm. Lidija Čizmović i dr Saša Uskoković. Za predsjednika i tri člana Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva su predloženi dr Jovan MIlić, dr Marko Stoiljkov, dr pharm. Ana Čabarkapa i dr Bojan Komatina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vidak Mitrović razriješen sa mjesta člana Upravnog odbora Morskog dobra, Sava Laketić v.d. direktora Poreske uprave...

U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.
On je, u drugoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Siva ekonomija – kako zaštititi legalne biznise?“ , a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada, istakao je da se neformalna ekonomija mora suzbijati sistemski, uz podršku svih društvenih aktera, od obrazovnog sistema do nadležnih institucija.
- Neki zvanični podaci govore da se siva ekonomija u Crnoj Gori kreće između 20,6 i 31 odsto. Moj lični osjećaj je da ona prevazilazi taj procenat i da postoji ogroman prostor za unapređenje. Poreska uprava ovo pitanje tretira kao jedan od strateških prioriteta - rekao je Laketić.
On je naveo da se obim sive ekonomije u poslednje vrijeme smanjuje, što potvrđuju i podaci o naplati poreza.
Laketić je upozorio da neformalna ekonomija ima izrazito negativan uticaj na legalne privrednike.
- Nelojalna konkurencija demotiviše legalni biznis. U kontaktima sa privrednicima, gotovo uvijek se kao prvi problem ističe neregistrovano poslovanje - rekao je Laketić.
Država zbog sive ekonomije gubi značajne prihode, a Laketić je istakao da borba protiv ovog problema mora uključivati cijelo društvo.
- Neformalna ekonomija prisutna je u gotovo svim sektorima, a posebno je izražena u izdavanju smještaja, građevinarstvu, uslugama frizersko-kozmetičkog sektora i ugostiteljstvu. Ogroman broj izdavaoca smještaja nije registrovan. Imamo i slučajeve gdje su firme formalno registrovane, ali ne evidentiraju sav prihod. Poseban izazov su oni koji uopšte nijesu registrovani, a aktivno posluju - upozorio je Laketić.
Ukazao je da je u sektoru građevinarstva prisutan veliki broj neprijavljenih radnika, dok u ugostiteljstvu, naročito tokom ljetnje sezone, veliki dio prometa ostaje neprijavljen.
Laketić je ocijenio da je jedan od ključnih koraka za rješavanje problema olakšavanje prijave i plaćanja poreza.
- Zakonski okvir mora biti podsticajan za prijavljivanje i evidentiranje prihoda, a istovremeno moramo raditi na razvoju poreske kulture – obrazovati buduće obveznike - istakao je Laketić.
On vjeruje da su sprovedene mjere dale rezultate, naročito na tržištu rada.
- Imamo bolje podatke o naplati. Reforma oporezivanja rada, kojom je značajno smanjen doprinos, dovela je do pozitivnih signala – sve je više radnika koji su prešli iz sive zone u formalni sektor. U prvom kvartalu ove godine ostvarena je naplata od 67 odsto u odnosu na 2024 - rekao je Laketić
Ukazao je da se Poreska inspekcija, koja je ključna u borbi protiv sive ekonomije, suočava sa nedostatkom kadra.
- Nedostaje nam 60 inspektora. Do kraja godine očekujemo još 15 penzionisanja, tako da će ostati oko 88 inspektora, a taj broj je još manji kada se uzmu u obzir bolovanja i druga odsustva - naveo je Laketić.
On je, kao jednu od najvažnijih mjera u borbi protiv sive ekonomije, izdvajio digitalizaciju.
- Elektronska fiskalizacija, uvedena 2021. godine, jedan je od najboljih alata koje imamo. Omogućava nadzor nad poslovanjem sa udaljene lokacije. Radimo na nadogradnji ovog sistema, posebno u dijelu BI (Business Intelligence) alata koji će pomoći u analizi rizika“, rekao je Laketić.
Rekao je da će se Poreska uprava u narednom periodu fokusirati na analizu rizika, kako bi rasteretila legalni sektor i proaktivno djelovala prema onima koji izbjegavaju obaveze.
- Digitalizacija je prioritet broj jedan, a sve snage su usmjerene na implementaciju integrisanog sistema za upravljanje prihodima. Od registracije firme do prinudne naplate, svi procesi biće digitalizovani. Radi se o ogromnom unapređenju, ne samo ‘farbanju fasade’. Cilj je da iz svoje fotelje možete pokrenuti biznis – bez potrebe za odlaskom u Poresku upravu“, poručio je Laketić.
Ukazao je da je jedan od izazova u borbi protiv sive ekonomije i nepovredivost stana, koju garantuje Ustav.
- Poreski inspektori nemaju pravo da uđu u privatne stanove. Do zakonskih izmjena, jedini način da se suprotstavimo toj formi poslovanja je saradnja sa drugim institucijama i jačanje međuinstitucionalne interoperabilnosti - jasan je Laketić.
Smatra da se siva ekonomija ne može u potpunosti suzbiti bez sveobuhvatne reforme.
- Potrebno je poboljšati poslovni ambijent, pojednostaviti procedure, ojačati kadrovske kapacitete i raditi na promjeni svijesti građana. Samo tada možemo očekivati istinsku promjenu - poručio je Laketić.

Laketić: Suzbijanje sive ekonomije zahtijeva sistemski pristup

Ukupni poreski dug, prema posljednjim podacima, iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić.
On je naveo da Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare.
- Primjenom Zakona o otpisu kamate, poreski obveznici će imati mogućnost da im se otpiše kamata ukoliko uplate osnovni dug što će dovesti do smanjenja iznosa ukupnog poreskog duga - rekao je Laketić u intervjuu agenciji Mina-business.
Takođe, kao jedan planova za smanjenje poreskog duga koji će Poreska uprava početi sa sprovođenjem u narednom periodu je procjena i prodaja imovine kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva.
On je na pitanje kakav uticaj na poreski dug će imati Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji počinje da se primjenjuje od 1. januara ove godine, odgovorio da je Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze usvojen u cilju efikasnijeg upravljanja poreskim dugom i rasterećivanja poreskog knjigovodstva kamate u slučaju otplate osnovnog duga.
- Njime je omogućen otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra prošle godine i koji u roku od 60 dana od početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Već smo razgovarali sa određenim brojem poreskih dužnika i očekujemo da ćemo uspijeti da riješimo bar dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz ovo zakonsko rešenje - poručio je Laketić.
On je naveo da je PU zaključno sa 27. decembrom prošle godine ostvarila 1,59 milijardi eura bruto prihoda, što je 206,4 miliona eura ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Plan naplate premašen je 65,9 miliona eura ili 4,3 odsto.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 478,5 miliona EUR, što je više 79 miliona eura ili 19,8 odsto u odnosu na isti period 2023 - rekao je Laketić.
Naplata poreza na dobit preduzeća iznosila je, kako je dodao, 212,7 miliona eura i premašila je onu iz 2023. godine 61,3 miliona eura ili 40,5 odsto.
- Naplata doprinosa iznosila je 580 miliona eura i veća je od naplate za 2023. godinu za 23,6 miliona eura ili 4,23 odsto - kazao je Laketić.
Prema njegovim riječima, veća naplata svih poreskih oblika rezultat je povećanja stepena fiskalne discipline kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, primjenom mjera prinudne naplate i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja.
- Veliki uticaj na povećanje naplate imala je i pojačana kontrola poreskih inspektora koji su tokom ljetnje turištičke sezone ostvarili zavidne rezultate - ocijenio je Laketić.
Na pitanje u kojoj je fazi reforma poreskih procesa odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u cilju veće otvorenosti prema privredi i građanima, Laketić je odgovorio da projekat reforme poreske administacije predstavlja značajan korak ka unapređenju poreskog sistema i efikasnijoj naplati poreza, uz poboljšanje poslovne klime i smanjenje sive ekonomije.
- Projekat je u fazi daljeg unapređenja digitalnih procesa, a ključna aktivnost Poreske uprave je rad na integrisanom sistemu koji bi trebalo da zamijeni sve one stare sisteme koji su trenutno u primjeni. To znači da će svaki poslovni proces koji se odvija između građana i privrede sa Poreskom upravom biti digitalizovan, zahtjevi i prijave poreskih obveznika će se obrađivati na brži način što će dovesti do smanjenja birokratskih barijera i veće naplate poreskih prihoda - objasnio je Laketić.
Prema njegovim riječima, jedan od narednih koraka je formiranje novog portala Poreske uprave koji će sadržati e-sanduče za građane i preduzeća, a putem kojeg će poreskim obveznicima biti omogućeno podnošenje svih poreskih prijava, prijava za registraciju društava i zaposlenih, kao i preuzimanje uvjerenja.
Laketić je, govoreći o projektima PU u ovoj godini, rekao da će sve aktivnosti te institucije biti usmjerene na digitalizaciji, modernizaciji, kao i osnaživanju Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta, proširenju baze poreskih obveznika, smanjenju poreskog duga.
- Brojne aktivnosti na ovim poljima su započete i realizovane u prošloj godini. Nastavlja se rad na integrisanom sistemu odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u planu je organizovanje velikog broja edukativnih kampanja kako bi podigli svijest o značaju poštovanja poreskih obaveza ali i posledicama rada onih koji posluju u sivoj zoni. Na smanjenju poreskog duga radiće Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva - naveo je Laketić.
On je rekao da je u planu formiranje posebnog odjeljenja koje će se baviti nesrazmjernom imovinom i posebnim porezima. Taj novi sektor biće preteča Finansijske policije.
- Od međunarodnih partnera dobili smo pomoć u vidu tehničke i zakonodavne podrške kako bi što prije došli do stvaranja željenog modela - zaključio je Laketić.

Laketić: Ukupni poreski dug 655 miliona eura

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u nastavku odbrane u Višem sudu predočio nove dokaze - skaj &nbsp;komunikacije koje je, kako je rekao, sakrio i falisfikovao tužilac Miloš Šoškić, a koje u potpunosti ruše navode optužnice da su on, bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tužilac Saša Čađenović i suspendovani policajac Petar Lazović radili u interesu kavačke kriminalne grupe. Upravo je ta mafijaška grupa, prema riječima Katnića, sarađivala sa BIA -om.
Iako je za danas bilo najavljeno da će Katnić završiti iznošenje odbrane on je kazao da je došao do novih dokaza koje će predočiti sudu.
- Od početka tvrdim da je kavački klan sarađivao sa BIA-om a onda je u jednom trenutku došlo do sukoba između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanović - kazao je Katnić.
MUP - a Srbije i BIA sarađivala je sa kavačkim klanom, kako je naveo Katnić, a razlozi krvavih obračuna sa škaljarcima su posljedica političkog razlaza ministra Stefanovića i Vučića.
Politički raskol između Vučića i Stefanovića izazvao je i podjele u kavačkom klanu jer se, prema riječima Katnića, većina priklonila Stefanoviću, a neki Vučiću.
Katnić je danas iscitirao poruke službenika MUP-a Srbije Danijela Jovanovića sa Ljubom Milovićem u kojima je pominjana i veza škaljarskog klana sa Andrejem Vučićem, bratom Aleksandra Vučića.
Prema mišljenju Katnića a, kako to proizilazi iz skaj komunikacija, škaljarski klan je takođe imao upliv u bezbjednosne strukture Srbije a pogotovo nakon odlaska Stefanovića.
On je ponovo ukazao o vezama BIA -e sa kavačkom grupom.
- Odluka je iz BIA bila da se Veljko Belivuk i Marko Miljković pošalju u Crnu Goru i da se u našoj državi ubiju kako bi bilo predstavljeno da se &nbsp;radi o sukobu - kazao je Katnić.
Šoškić je, prema tvrdnjama Katnića sakrio komunikacije, a i dodatno ih je izmijenio što je iz svake izbacio poruke koje je slao Ljubo Milovića Jovanoviću.
- Sakrio je i izmijenio i komunikacije NN osobe i Ljuba Milovića koje prikazuju zašto je došlo do prvih sukoba u kavačkom klanu, a da bi se prikazalo u javnosti da je ovaj sukob podstican iz državnih struktura Crne Gore i tako se kriminalizuju pojedinci i njeni organi - naglasio je Katnić.
On je predočio komunikaciju Jovanovića i Milovića od 22. januara 2020. godine. Jovanović šalje poruku Ljubu Miloviću sljedeće sadržine: ,,Ovaj Božović mulja nešto sa rukometašem Vladom Mandićem sa Vojkanom žandarmom i Runjom.“ Ovo su lica koja su u vezi sa BIA i političkim strukturama Srbije".
- Milo Božović je bivši predsjednik opštine Budva, a rukometaš Vlado Mandić saradnik BIA. Preko Vlada Mandića BIA i političke strukture Srbije su finansirale izborne kampanje opozicije u Crnoj Gori. Vojkan žandarm je najvjerovatnije Vojkan Kostić, pouzdani saradnik MUP Srbije i član tadašnjeg škaljarskog klana za Srbiju. Runjo je vjerovatno Miloš Niković, član škaljarskog klana za Srbiju - naveo je bivši glavni specijalni tužilac.
U porukama Jovanović i Milović pominju i Bobana Baćovića. Katnić smatra da je Baćović &nbsp;"van klanova, saradnik BIA najvišeg ranga, djeluje po uputima BIA, kada treba uspostavlja vezu između klanova i zadužen je za rad na teritoriji Crne Gore".
- No u Srbiji postoji dio škaljarskog klana koji u to vrijeme nije pod kontrolom Luke Bojovića i MUP i BIA, već kriminalnih struktura iz Slovenije, pa su ih MUP i BIA eliminisali iz prometa opojnih droga u Srbiji i preko Srbije. O tome Danijel Jovanović 23. 01. 2020. godine šalje poruku Ljubu Miloviću: ,,BIA počela ozbiljno da radi škaljarce - navodi Katnić.
Nakon nekoliko razmijenjenih poruka, prema mišljenju Katnića, Milović očigledno pita da li je Boban Baćović saradnik BIA, jer mu Danijel Jovanović odgovara porukom: ,,Baćovića nijesam uspio da nađem za sad nema ga nigdje. Što je indicija da je saradnik ali. Sjutra će da traži još. Ovo ti je čim BIA trenutno raspolaže.“
- Boban Baćović je imao određenu ulogu kada je švercovano više od 1,5 tona kokaina koji je pronađen u Zeti kada je vlast spriječila SPO i SDT kojim sam rukovodio da sprovede akciju i razotkrije učešće struktura iz BIA u prometu ovog kokaina - smatra Katnić.
Prema njegovim riječima, lako je utvrditi ko je učinio teške zloupotrebe i spriječio da se predmet dodijeli SPO, odnosno Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji su posjedovali operativne podatke o krajnjoj destinaciji ove opojne droge i dao predmet u rad neiskusnim policijskim službenicima.
Katnić je predočio i poruke od 23. maja 2020. godine kada Jovanović šalje Miloviću: ,,Brate ima ovoga Kosanovića u BIA zajedno sa Dakom Davidovićem - veza Mišković i Tešić. Tešić Slobodan, Vučićev čovjek glavni za izvoz oružja. Milijarder čovjek. U Americi je na crnoj listi što se tiče prometa oružja.“
U jednom razgovoru Jovanović kaže Miloviću a sigurno i u BIA ima ljudi koji imaju skaj i prenose škaljarcima.&nbsp;
- Pošto se u BIA gleda na kavčane kao na prijatelje države ovdje. Sve znaš brate kako funkcioniše - navodi se poruci koju je Jovanović poslao Miloviću.
Objasnio je da su političke strukture i srpska služba uradila sve da njega, Lazovića i Čađenovića predstave da rade u interesu kavačkog klana iako su oni bili ti koju su povezani sa tom grupom. Te informacije su plasirali i preko srpskog Insajdera.
On je naveo i da mu tužilac Šoškić nikada nije dostavio izvještaj Europola i skaj komunikacije koje su proslijeđene SDT-u.
Dio komunikacija je, prema riječima Katnića, objavljen na Portalu Libertasa ali je prethodno tužilac izmijenio njihov sadržaj.&nbsp;
- Na taj način je obmanjeno uredništvo Portala Libertass. Dostavljena im je fotografija šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića i tužioca Čađenovića a koju prati tekst da je Petar Lazović poslao tu fotografiju iz SDT-a Radoju Zviceru a kada je odlučeno da se protiv Duška Roganovića ne pokreće postupak. Petar Lazović nije bio na tom sastanku u SDT-u &nbsp;i ta fotografija nije iz SDT-a. Ta fotografija je snimljena u Odsjeku za borbu protiv organizovanog kriminala i tako je obmanuta javnost ali i uredništvo tog medija- kazao je Katnić.
On je ponovio da je tužilac Šoškić u potpunosti mijenjao sve komunikacije i falsifikovao.
- Nema dokaza o saradnji, nema govora da su bili zaštićeni od krivičnog gonjenja, nema podjele novca. Zorana Lazovića su doživljavali kao opasnost - kazao je Katnić.
On se osvrnuo na komunikaciju jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Radoja Zvicera sa Milanom Vujotićem viskorangiranim članom te grupe. Zvicer u skaj komunikacijama navodi da on nikada neće biti izdajnik, niti saradnik i da im je to jasno predočio.&nbsp;
- Zvicer je planirao da mene i šefa SPO liši života ako mu ne " damo" Jovana Vukotića - kazao je Katnić citirajući komunikacije.
Objasnio je da je likvidacija Vukotića spriječena i to upravo na osnovu informacije Petra Lazovića.
Katnić je na početku ročišta citirao poruke iz kojih se zaključuje da je Radoje Zvicer ljut jer ga Petar Lazović nije obavijestio o hapšenju članova kavačkog klana iz Herceg Novog.
Ukazao je i da je tužilac sakrio komunikaciju između &nbsp;Milovića i Ivana Stamatovića a koje se odnose na zlostavljanje od policije prema Milanu Kankarašu.
-Iako to zna SDT, koristi iskaz Kankaraša kao svjedoka iako je iznuđen i izuzet iz drugih predmeta - dodao je on.
Katnić je naveo da je Stamatović u porukama saopštio Miloviću da je upravo Petar Lazović bio taj koji je posebno navaljivao da se "tuku" privedeni članovi kavačkog klana.
-Petar Lazović je nesporno vodio borbu protiv svih klanova, pa i protiv kavačkog klana- naglasio je Katnić i dodao da je on Zvicera lagao kada je rekao da je " tata od Kate Dula tražio jer ga je svaka muka ubila u kolicima".
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu i odgovara na pitanja advokata.
Katnić se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji član je, prema stavu SDT- u, bio tužilac Saša Čađenović.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić i Lazović kategorično su negirali navode optužnice.

Katnić: BIA sarađivala sa kavčanima, sukobi između klanova eskalirali nakon razlaza Vučića i Stefanovića

"Prvi i posljednji" pogled odnosi se na potrebu da svi u životu ostave trag, ne samo kao ljudi koji su nekoga voljeli, ili koje je neko volio, već prije svega i u svom poslu, a roman je pisan po stvarnoj priči profesorke Marine Stanić, koja je predavala na četiri univerziteta forenzičku toksikologiju i bila direktor 25 godina &nbsp;njujorške forenzičke toksikološke laboratorije - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, novinarka i književnica Vesna Dedić.
"Prvi i posljednji pogled" je roman o ženama koje biraju ljubav, slobodu i sjećanja, koja oblikuju njihove živote.
Zadovoljstvo u životu, kaže Dedić, umnogome zavise od odluka koje se donose, dobre, ili pogrešne i u kom periodu života.
- U romanu pratim priču junakinje koja u jednom momentu odlazi iz tadašnje Jugoslavije u Ameriku, i pratim njen emotivni život i njenu karijeru, trudeći se na njenom primjeru da čitateljkama ukažem koliko je moć odlučivanja ono što nas određuje u životu. Svi imamo dobre i loše odluke, s tim što neke odluke koje sam ja donosila, da je neko drugi donio ne bi bile dobre za drugog, jako je važno kad se donose i u ime čega se donose - rekla je Dedić.
"Ne, ja na licu ne nosim bore, već zadovoljstvo žene koja ima čega da se sjeća" je jedna &nbsp;najcitiranijih rečenica iz romana, kaže književnica, zato što je veliki pritisak i na djevojke, a kamoli na zrele žene, da dođu do savršenog izgleda.
- Jako je važno podsjetiti žene da je važno biti ona koja na licu ne nosi bore, već nešto u pogledu što govori da je i živjela život, da je voljela, bila voljena, nekome dala sebe, tako da su bore manje bitne, nego ono što čitaš u nečijim očima, bilo žene, bilo muškarca - zaključila je Dedić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxA2SvHmgPmE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedić: Moć odlučivanja ono što nas određuje u životu

Film „Becoming Led Zeppelin“ &nbsp;Bernarda MacMahona večeras će u 20 sati biti prikazan u okviru projekta „Film na Morači“ na plaži Galeb, ispod šetališta u blizini Moskovskog mosta u Podgorici.
„Becoming Led Zeppelin“ je iz ove godine, a govori o ranim godinama i nastanku popularnog sastava Led Zeppelin.
Sinoć je na plaži Galeb u okviru svojevrsnog kulturno-zabavnog projekta, koji realizuje PRiSMA-korporativne komunikacije pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu Glavnog Grada Podgorice, prikazan popularni animirani film Mačke u muzeju.
- Posebno smo obradovali djecu projekcijom veoma popularnog animiranog filma Mačke u muzeju, uz besplatne kokice za sve posjetioce, a kojima je bioskopska atmosfera upotpunjena. Ponosni smo što je večerašnja projekcija privukla preko 500 posjetilaca i to u glavnom djece - poručila je PR manifestacije Sandra Manojlović.
Cilj projekta je stvaranje jedinstvenog ambijenta na otvorenom, gdje će građani Podgorice i posjetioci grada-turisti moći uživati u kvalitetnom filmskom programu, potpuno besplatno.
- Kroz ovu inicijativu želimo unaprijediti kulturnu i turističku ponudu Glavnog grada i podići svijest o značaju očuvanja i promovisanja urbanog prirodnog prostora. Prateći sadržaji uključuju info-punkt, snack i drink zonu, promo materijale i ekološke mjere uređenja i održavanja prostora - navela je ona.
Ljetnji filmski maraton imaće, kako je kazala, širok spaktar atraktivne ponude o čemu će organizatori filmofile obavještavati posredstvom društvenih mreža.

„Becoming Led Zeppelin“ večeras na Morači

Centralna banka Crne Gore (CBCG) danas je bila domaćin regionalne konferencije „Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (SPNFT) i prevencija prevara u instant plaćanjima“, koja je okupila visoke predstavnike centralnih banaka, nadzornih i regulatornih tijela iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i međunarodne eksperte iz oblasti supervizije i platnih sistema.
Otvarajući konferenciju, guvernerka CBCG Irena Radović istakla je da borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja ključni stub očuvanja integriteta finansijskog sistema i osnovni preduslov evropske perspektive i dublje integracije ekonomija Zapadnog Balkana. Guvernerka je podsjetila na rezultate CBCG u prethodne dvije godine, uključujući unapređenje regulatornog okvira, jačanje supervizije i institucionalnih kapaciteta, te uvođenje mjera usklađenih sa identifikovanim rizicima kroz blisku saradnju sa centralnim bankama Eurosistema.
- Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma nije samo regulatorni zahtjev, već temelj jačanja integriteta finansijskih tržišta i ključni preduslov za punu evropsku integraciju. Podizanjem standarda u ovoj oblasti otvaramo put ka punopravnom uključivanju u evropske inicijative poput SEPA i TIPS. Time građanima i privredi obezbjeđujemo brže, sigurnije i povoljnije transakcije, uz povećanje efikasnosti i jačanje povjerenja građana, investitora i međunarodnih partnera - naglasila je guvernerka Radović.
Direktorica Direkcije za nadzor u oblasti SPNFT CBCG, Gordana Kalezić, istakla je da je saradnja institucija regiona presudna za jačanje otpornosti finansijskih sistema i povjerenja građana, privrede i međunarodnih partnera.
- Ova konferencija potvrđuje da zajedničkim naporima možemo unaprijediti regulatorne prakse, podići standarde i osigurati efikasnu regionalnu saradnju u borbi protiv finansijskog kriminala u svim zemljama Zapadnog Balkana, te snažno trasirati evropsku perspektivu zemalja regiona - naglasila je Kalezić.
Direktor on-site SPNFT supervizije Centralne banke Belgije, Roel Braes, pohvalio je saradnju sa CBCG i rezultate zajedničkih aktivnosti, ističući da dalji napredak u jačanju SPNFT okvira na nacionalnom i regionalnom nivou predstavlja osnov za buduću saradnju sa novouspostavljenom Evropskom agencijom za borbu protiv pranja novca (AMLA).
Međunarodni ekspert Kjeld Herreman iz kompanije Paylume govorio je o aktuelnim izazovima u prevenciji finansijskog kriminala u oblasti instant plaćanja i predstavio iskustva Evropske unije u sprovođenju regulative i implementaciji SEPA i TIPS klon sistema. Istakao je da će uloga AMLA biti ključna za jedinstvenu primjenu standarda širom EU i podršku državama kandidatima u integraciji.
Tokom konferencije razgovarano je o novim inicijativama i spremnosti zemalja Zapadnog Balkana, koje su već integrisane ili su u procesu integracije u SEPA i/ili TIPS, da unaprijede uzajamnu saradnju sa evropskim partnerima.

CBCG domaćin regionalne konferencije o sprečavanju pranja novca i prevenciji prevara u instant plaćanjima

Šta navodno veliki protivnik kineskog uticaja traži u Kini i šta se krije iza te posjete? Zašto se Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, politikolog po struci i osoba bez državničke ili značajnije političke funkcije u Crnoj Gori, nalazi u višednevnoj posjeti Kini, gdje je prisustvovao samitu posvećenom – medicini u Vuhanu? Ko ga je poslao i čije interese zastupa? Sigurno je da državne, crnogorske ne zastupa, jer to nije činio ni dok je bio na najvišim državnim funkcijama.
Da li je riječ o ličnoj ili porodičnoj agendi povezanoj s ovim događajem? I, što je možda još važnije, da li ova posjeta ima ikakve veze sa nedavnim boravkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u istoj zemlji?
Ova pitanja se prirodno nameću, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja uloga Abazovića na političkoj sceni, gdje ga mnogi doživljavaju kao eksponenta Vučićeve politike u Crnoj Gori. Dodatno, pažnju javnosti privlači i činjenica da njegov brat, Džihan Abazović, razvija medicinski biznis upravo u Beogradu – u saradnji s partnerkom bivše premijerke Srbije, a sada predsjednice Skupštine, Ane Brnabić, bliske saradnice Aleksandra Vučića.
OD KRITIKE KINESKOG UTICAJA - DO UČEŠĆA NA KINESKOM SAMITU
Još zanimljivije postaje kada se podsjetimo da je Dritan Abazović, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore 2021. godine, u Briselu od Evropske unije tražio pomoć da se zaustavi kineski uticaj u zemlji.
“Dobili smo kredit od milijardu dolara, što je trećina ukupnog duga i direktno je povezano sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da taj zajam zamijenimo za evropski, da sklopimo saradnju s evropskim finansijskim institucijama i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je tada Abazović pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), 17. marta 2021.
Danas, nekoliko godina kasnije, Abazović učestvuje na samitu u kineskom Vuhanu, fokusiranom na tehnologiju i medicinu. Postavlja se pitanje: ima li ova posjeta političku pozadinu, ili se radi o pripremi terena za moguće privatne poslovne projekte povezane s njegovim bratom?
Na samitu, politikolog Abazović je, vjerovali ili ne, govorio o potrebi modernizacije zdravstvenog sistema Crne Gore kroz primjenu savremenih tehnologija:
“Otvorena društva ne moraju nužno da kreiraju nove tehnologije, ali ih moraju biti spremna prihvatiti. Nerealno je očekivati da Crna Gora prati supersile u tehnološkom razvoju, ali možemo usmjeriti politike ka prihvatanju najboljih i naučno dokazanih rješenja. Tako ćemo održati korak sa savremenim svijetom.”
On je, kao politikolog i osoba koja nije iz svijeta medicine, predstavio i zdravstvene politike koje su sprovođene tokom mandata 43. Vlade.
ZA ČIJE INTERESE?
Iako su zvanične poruke sa samita bile u okviru političko-tehnološkog diskursa, ostaje otvoreno pitanje – da li je Abazović u Kini prvenstveno kao politikolog i lider partije, ili kao predstavnik ličnih i porodičnih poslovnih interesa?
U svakom slučaju, njegova posjeta dolazi u trenutku kada se ponovo intenziviraju političke i ekonomske veze između Srbije i Kine, a Abazović – iako bez zvanične funkcije u Crnoj Gori – ostaje aktivan igrač u toj globalnoj partiji šaha. Za čije interese?

Šta se krije iza puta Abazovića u Kinu: Vučićeva misija ili privatni biznis planovi za brata i Anu Brnabić

Dragana Kažanegra-Stanišić, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova, uporno pokušava da obmane javnost i prikrije sopstvene slabosti, ali ona nikada nije prošla bezbjednosnu provjeru i nema pravo pristupa tajnim podacima, saopštio je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.&nbsp;
On je na X-u napisao da je osoba koja je „pala na vetingu“ posljednja koja može drugima držati lekcije o kredibilitetu.
- Licemjerstvo Demokrata, čiji je ona funkcioner, najbolje se vidi na primjeru DUP-a Bečići. Godinama su uzbunjivali javnost da je taj plan „kriminalan“ i da ga treba ukinuti. Predlog za ukidanje plana je bio ultimatum u lokalnoj skupštini koje su Demokrate stavile na dnevni red i glasale da se stavi van snage. One koji nisu glasali za ukidanje su nazivali DPS poslušnicima i izdajnicima. A danas, gle čuda, po tom istom „kriminalnom“ planu, njihov lider Aleksa Bečić zida dvije zgrade sa 92 stana i 97 parking mjesta, površine 6.318,10 kvadratnih metara. Ako je DUP kriminal, šta je onda ovo, moralni sunovrat ili čist interes? – pita se Jovanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, teško da se izgradnja apartmansko-turističkog kompleksa u Bečićima može podvesti pod javni interes.
- Ili će biti da Demokrate svoje lične interese doživljavaju kao opšte. Pa se sad postavlja logično pitanje, da li će Kažanegra podnijeti krivične prijave protiv svog lidera koji želi da gradi dvije zgrade po kriminalnom planu? Umjesto da radi posao za koji je plaćena, Kažanegra se bavi opsesivnim prikupljanjem mojih snimaka i izjava. Žao mi je što toliko spinuje javnost, jer bih je inače predložio za svog biografa, kad već vodi dosije o meni. Postavlja se pitanje samo da li ovo radi u svojstvu državne sekretarke MUP-a zloupotrebljavajući svoj službeni položaj u političke svhrhe – navodi Jovanović.
On ističe da je posebno opasno što zbog nedostatka argumenata pokušava da podigne međunacionalne tenzije.&nbsp;
- Nekad su Demokrate ponavljale „Pobjede, a ne podjele“. Danas im je očito primjerenija matrica: „Podjelama do pobjeda“. Ta je politika ekstremno opasna po društvo, a građani Budve i Crne Gore je neće prihvatiti. Sadašnja matrica Demokrata je jasna. Dok Bečić zida zgrade, Kažanegra zida podjele. To je njihov zajednički projekat – kaže Jovanović.&nbsp;
On dodaje da je vrijeme političke trgovine, spinova i jeftinih predstava prošlo, te da građani jasno vide ko nudi budućnost, a ko pokušava da raspiruje stare sukobe.&nbsp;
- Moja politika je razvoj Budve i Crne Gore, a ne pretparačke priče kojima me bezuspješno pokušava diskreditovati državna sekretarka koja nema ni minimum kredibiliteta u svom resoru. Najbolje o svima nama govori politika koju vodimo i rezultati podrške kod građana. Moram podsjetiti da Dragana Kažanegra Stanišić nikada nije pobijedila ni na mjesnim izborima, a danas se predstavlja kao moralni autoritet Crne Gore. To je uvreda za građane. Njena politička karijera je kao i snimci koje plasira: montirana, kratkog daha i bez ozbiljnog sadržaja. Najmanje pravo da sudi drugima ima osoba koja sama nije položila osnovni test povjerenja države a to je bezbjednosna provjera – navodi Jovanović.&nbsp;
On je podsjetio i na krivičnu prijavu protiv sekretarke MUP-a koja godinama nezakonito koristi tuđi stan, iako je obećala da će ga napustiti do oktobra 2024.godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.2752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragana-kazanegra-stanisic-dvije-godine-nelegalno-zivi-u-tudem-stanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovaj slučaj najbolje govori o njoj. Ne govore njene riječi, nego njena djela. Ta djela su neistine, bezakonje i uzurpacija. U kontekstu Crne Gore (i regiona), veting znači provjera porijekla imovine, integriteta i profesionalne odgovornosti javnih funkcionera. To je mehanizam kojim se otkriva da li neko koristi položaj za ličnu korist, da li posjeduje imovinu koju ne može opravdati i da li svojim ponašanjem kompromituje instituciju koju predstavlja – kaže Jovanović.
Upravo ovakvi slučajevi, dodaje, kakav je sa Draganom Kažanegrom, pokazuju zašto je veting potreban.&nbsp;
- Jer ako neko na visokoj funkciji u MUP-u bespravno koristi tuđu imovinu, izbjegava obaveze i skriva se iza funkcije, onda to jasno govori i o njenom integritetu i o sistemu koji to toleriše – zaključio je Jovanović.

Jovanović: Kažanegra-Stanišić pala na vetingu, sad bi podjelama da spašava Bečića i sopstvenu karijeru

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Bečićevo "časti mi" zatrpao majčin građevinski beton: Nekad je devastaciji govorio NE, ali za majku može sve

Ne branim svoju imovinu, nego svoju državu, poručio je iz Brčela u kojima se održava protestni skup jedan od organizatora Nenad Nikaljević koji je nedavno sa suprugom doživio šikaniranje popova Crkve Srbije, ali i državnih organa. - &nbsp;Crkva Srbije je okupaciona crkva! Ne damo Crnu Goru i njen evropski put! Ovo je skup protiv političkog djelovanja dijela državne uprave koji je dozvolio da se iznutra uništava naša država! Ovo nije skup protiv Boga. Ne može se hristoslavlje izjednačiti sa srboslavljem, to je podvala! Drugo ime za Crnu Goru je vječna borba za slobodu! Ovo je tiha okupacija od strane Crkve Srbije. Zajedno sa Udruženjem Crmničana i svim građanima koji žele da se uključe sastavićemo zahtjeve i poručiti EU sa poglavlje 23 ne može biti zatvoreno diskriminacijom – poručio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="nenad Nikaljević"> <figcaption>Nenad Nikaljević(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Jovan Lekić, predsjednik Udrženja Crmničana poručio je da će uskoro četiri godine od kada je u Manastiru Brčeli oskrnavljena grobnica crnogorskog mitopolita Arsenija.&nbsp; - Dok ne dobijemo odgovor na to nećemo stati. Ko to radi uporno i danas, kao što se to sistemski radi 106 godina od kad je iskamčena lažna saglasnost za duhovnu eutanaziju i utapanje u SPC. Od toga dana se naša crkva nalazi u neredovnom stanju, ali to ne znači da smo se kao nacionalni Crmogorci odrekli svoga Boga i svojih svetinja – poručio je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Jovo Lekić"> <figcaption>Jovan Lekić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  On ističe da se nijesmo odrekli ni trobojke kralja Nikole, ni ćirilice, ni vojvode Mirka, niti jedne crkve i manastira u koje moramo ići i pokazati čije su. - &nbsp;Zato smo u obavezi da odbranimo atak na naše kulturno naslijeđe. Danas smo tu da poručimo Crkvi Srboje da želimo da živimo u miri sa svima, ali ne sa onima koji mrze sve crmogorsko i koji čine zlo. Niti će se Crna Gora razgraditi, niti ćemo se mi odreći Boga. Zato molimo SPC da se mane politike i da se drži jevanđelja. Neće im proći povampirenje ratnih zločinaca, s čim o jadu zabaviše zadnjih dana ovaj narod! Iz Crmnice i Manastira u Brčelima poručijemo - odbranićemo naše sakralno blago, groblja, vjeru, crkve i manastire. Vidimo se i da je vječna Crna Gora. Igor Gojnić, diplomirani pravnik, izjavio je da je dugo smatrao nepristojnim isticati porodično porijeklo, ali da je na to bio primoran nakon, kako navodi, uzurpacije porodične imovine. - Uljezi su protivzakonitim radnjama upisali našu imovinu na sebe, tako da grobovi naših predaka sada formalno pripadaju lažnoj religioznoj zajednici, nazvanoj Crkva Srboje. Takvo što ne bi bilo moguće bez pomoći državnih organa - tvrdi Gojnić. Prema njegovim riječima, zbog toga je osnovana nevladina organizacija „Komunica“, s ciljem da se pred sudovima dokaže vlasništvo porodice i mještana, ali, kako kaže, iz Ustavnog suda nikada nijesu dobili odgovor. - Naša groblja su nezakonito upisana na tu vjersku grupu, koja je, pored toga, palila školu, protivpravno se priključivala na vodovodnu mrežu i činila brojne druge nezakonitosti. Bolje bi im bilo da se preimenuju u organizovanu kriminalnu grupu (OKG) - poručuje Gojnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db" data-rendition-name="original" width="1260" height="780" loading="lazy" alt="Igor Gojnić"> <figcaption>Igor Gojnić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Dekan Fakulteta za crnogorski jezik, Aleksandar Radoman, poručio je da danas moramo braniti našu baštinu i dio naše, crnogorske, istorije koju propadnici tuđe crkve prisvajaju i devastiraju.&nbsp; - Kao Crmničanin, ponosan sam što govorim ovđe, kao i zbog Nenada Nilaljevića koji je pokušao da spriječi uzutpatore, kada već to država nije. Djelovane beogradske patrijaršije u Crnoj Gori danas je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko. Zato smo se okupili danas da im pokažemo da nas ne mogu ućutkati i da nećemo ostati nijemi na upit otkud im hrabrost. Ovo nije samo pitanje Brčela i Crmnice, već ustavnog poretka. Zato bi pravosuđe moralo pokrenuti postupak preispitivanja Temeljnog ugovora. Ideologija koji promoviše SPC generator je svih problema u regionu. Crna Gora je platila danak nesvijesti političke elite, koja mora znati da smo svi mi Nenad Nikaljević i da im nećemo dozvoliti devastaciju. Poručujemo im da Crna Gora ne haje za Nemanje, Murate i Bonaparte... – poručio je Radoman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Istoričar Miloš Vukanović poručio je da nije bilo nezavisne Crne Gore 400 godina prije pojave Srpske pravoslavne crkve, ne bi bilo ni ovih manastira.&nbsp; - Crna Gora je trn u oku onima u Beogradu. Ono što se desilo crnogorskim manastirima se ispravno zove kulturocid. Na Crnu Goru su nasrtali i mnogo moćniji, ali smo preživjeli. Preživjećemo i njih. Na nama je da se izborimo pravno, da zapišemo svaku nepravilnost i zaustavimo otimanje – kazao je Vukanović. Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine održava se kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli.. <h2>"Obezbjeđenje" Manastira</h2> U Manastiru Brčeli, kojim stoluje Crkva Srbije uočeno je "obezbjeđenje" slično onome u Cetrinjsom manastiru tokom nasilnog ustoličenja Joanikija MIćovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Tag: sava-laketic