Laketić: Do kraja godine tender za e-fakturu, planirane i e-otpremnice

Poreska uprava planira da do kraja godine raspiše tender za uvođenje sistema elektronskih faktura, najavio je njen direktor Sava Laketić u intervjuu za Bankar. Uz e-fakturu, planirano je uvođenje e-otpremnice i registara artikala i usluga, kao i novog sistema za objedinjavanje i analizu podataka iz elektronske fiskalizacije i IRMS-a. 

Laketić je kazao da je već raspisan tender za sisteme koji bi Poreskoj upravi trebalo da omoguće automatsku razmjenu podataka sa državama Evropske unije. Ovi alati trebalo bi da unaprijede analizu rizika i omoguće preciznije usmjeravanje kontrola na obveznike kod kojih postoji najveća vjerovatnoća nepravilnosti.

Bankar: Poreska uprava je tokom ljetnje sezone značajno pojačala kontrole, a vrijednost izrečenih kazni premašila je dva miliona eura. Da li tako visok iznos sankcija zapravo pokazuje da poreska disciplina u Crnoj Gori i dalje nije na zadovoljavajućem nivou? Šta vam kontrole na terenu govore, gdje privreda najčešće pokušava da zaobiđe propise?

Laketić: Imamo kombinaciju tih faktora. Mi već treću godinu zaredom smanjujemo broj kontrola, a da se ujedno povećava broj izrečenih kazni i privremeno zatvorenih objekata. Dakle, u posljednje tri godine fokus je stavljen na analizu rizika i identifikovanje onih poslovnih subjekata, odnosno poreskih obveznika koji ne poštuju zakone i ove godine smo imali nešto oko 10 odsto manje kontrolisanih objekata, ali u isto vrijeme smo imali i povećanje broja izrečenih kazni i broja privremeno zatvorenih objekata. Imamo oko 2,5 puta više privremeno zatvorenih objekata nego prethodne godine i taj, kažem, trend je već primjetan treću sezonu zaredom.

Bilježite snažnu naplatu, za prvih sedam mjeseci poreski prihodi premašili su milijardu eura. Koliki dio tog rezultata pripisujete rastu ekonomske aktivnosti, a koliki boljoj poreskoj disciplini i efikasnijoj kontroli? Drugim riječima, da li danas uspijevate da naplatite porez koji je ranije ostajao u sivoj zoni?

Laketić: Opet, rekao bih da se radi o kombinaciji, da se siva, odnosno neformalna ekonomija smanjuje iz godine u godinu, ali je i dalje primjetna, pogotovo u određenim sektorima, odnosno industrijama ili oblastima.

Koji oblik poreske nediscipline ste ovog ljeta najčešće zaticali i postoji li sektor u kojem su nepravilnosti posebno izražene?

Laketić: Najveći broj izrečenih kazni i identifikovanih nepravilnosti je u ugostiteljskoj djelatnosti. Iza toga slijede izdavaoci privatnog smještaja, zatim građevinarstvo i tako dalje i tako dalje. Kod ugostiteljskih objekata najčešće što identifikujemo je neizdavanje fiskalnih računa, odnosno neevidentiranje prometa, dok imamo kod izdavalaca smještaja potpuno, dakle, odsustvo registracije obavljanja te djelatnosti.

Imamo veliki broj i dalje identifikovanih propusta prilikom prijave zaposlenih, tako da, opet kažem, imamo smanjenje neformalne ekonomije i to sve brojke potvrđuju, uključujući i rast naplate, kontinuirani rast naplate iz godine u godinu. Ove godine smo imali do 25. avgusta 1,17 milijardi eura naplaćeno, što je nekih 89 miliona više u odnosu na uporedni period prošle godine.

Mi smo praktično već sada negdje na ostvarenju tog godišnjeg plana po pitanju rasta i vjerujem da, uzimajući u obzir trendove koje imamo trenutno, kako po pitanju uspješnosti turističke sezone, tako i po pitanju naplate, da ćemo godinu završiti sa značajno većim iznosom naplate u odnosu na prethodnu godinu.

Inspekcijske akcije tokom sezone daju neposredne rezultate, ali dugoročni cilj poreske administracije trebalo bi da bude sistem u kojem će obveznici porez plaćati bez straha od kontrole. Da li Poreska uprava danas ima dovoljno kvalitetne podatke i digitalne alate da rizične obveznike prepozna prije izlaska inspektora na teren, i koliko smo blizu sistema u kojem će kontrola biti zasnovana prvenstveno na analizi rizika, a ne na masovnim inspekcijama?

Laketić: Imamo elektronsku fiskalizaciju koja je u upotrebi od 2021. godine. Ona je i dalje jedan od najjačih alata koje Poreska uprava koristi prilikom identifikovanja utaje poreza. Takođe, ovu godinu je praktično obilježilo puštanje u rad Integrisanog sistema za upravljanje prihodima, ili IRMS-a. Nažalost, imali smo na samom početku kritike javnosti većeg obima, ali već na današnji dan mogu da kažem da je većina poslovnih procesa stabilizovana, da imamo stabilnu obradu svih zahtjeva koji pristižu ka Poreskoj upravi.

Izuzetak je možda Centralni registar privrednih subjekata, gdje smo u jednom momentu, zbog usklađivanja sa novim zakonskim normama, primili nekih 30.000 zahtjeva koji su i dalje u obradi. Ovo opet ne treba posmatrati kao kompletnu implementaciju IRMS-a, kao jedan zaseban događaj, već kao dio procesa. Mi smo sada već krenuli u drugu fazu digitalizacije Poreske uprave.

Raspisan je tender za implementaciju više sistema koji će nam omogućiti automatsku razmjenu podataka sa zemljama EU. Takođe, do kraja godine planiramo raspisivanje tendera za uvođenje e-fakture, kao i još nekih propratnih alata poput e-otpremnice, ali takođe i registra artikala i usluga. Kada zaokružimo taj proces, planiramo i uvođenje novog izvještajnog sistema, Data Warehouse BI sistema, koji će zaokružiti sve podatke koji su sada u fiskalizaciji i u IRMS-u u jedan izvještajni alat i zaista očekujemo da ćemo u narednom periodu imati vidljive rezultate tih aktivnosti koje su se dešavale i pri implementaciji IRMS-a, pri implementaciji elektronske fiskalizacije, ali i ovih novih alata koje planiramo da uvedemo.

Kada biste na kraju 2026. morali da izdvojite jedan pokazatelj po kojem bi građani i privreda mogli da ocijene da je Poreska uprava napravila stvarni iskorak, šta bi to bilo: veća naplata prihoda, smanjenje poreskog duga, manje sive ekonomije ili veći broj obveznika koji svoje obaveze izmiruju dobrovoljno? I koji rezultat očekujete do kraja godine?


Laketić: Mi nastavljamo, u nekoliko pravaca da kontinuirano djelujemo. Fokus je svakako na daljem ohrabrivanju dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa i to je jedan strateški cilj na kojem ćemo raditi sigurno kako do kraja ove, tako i u narednim godinama. Nećemo zanemariti, naravno, ni inspekcijski nadzor i, po zatvaranju ljetnje turističke sezone, imamo već u pripremi i zimsku turističku sezonu. Ali, kažem opet, cilj Poreske uprave je da ohrabri poreske obveznike da dobrovoljno ispunjavaju svoje obaveze, a kaznena politika je krajnja mjera koja, nažalost, još uvijek daje značajne rezultate, uzimajući u obzir obim neformalne ekonomije u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti Crne Gore.