Poreska uprava PU saopštila je da je tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasništvu stranih državljana, piše Portal RTCG.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo je nedavno da su evidentni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane pravnih i fizičkih lica stranog porijekla. Poreska uprava (PU) je odgovorila na pitanje da li ima detaljnije podatke o broju tih evidentiranih kršenja.
– Poreska uprava sprovodi redovne i vanredne kontrole svih poreskih obveznika registrovanih u Crnoj Gori, uključujući i one čiji su osnivači strani državljani. Kontrole se vrše u skladu sa godišnjim planom inspekcijskih nadzora i procjenom rizika. U slučajevima gdje su prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrđene nepravilnosti koje imaju elemente prekršaja ili krivičnog djela, Poreska uprava je pokrenula odgovarajuće postupke. Evidencija o broju izvršenih kontrola, utvrđenih nepravilnosti i izrečenim mjerama ne vodi se po vlasničkoj strukturi, već zbirno za sve poreske obveznike – naveli su.
Kada su u pitanju podaci za sve kategorije poreskih obveznika, dodaju, od početka maja do kraja avgusta 2025. godine poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
– Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekršajima. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika – rekli su iz PU.
Kada su u pitanju potpune kontrole, koje podrazumijevaju pravilnost obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina kojima upravlja Poreska uprava, za devet mjeseci ove godine izvršeno je 406 kontrola i utvrđene su korekcije u iznosu od 33 miliona, kažu iz ove institucije.
– Na osnovu službenih podataka, procjene rizika, ali i podataka dobijenih od drugih organa sa kojima sarađuje Poreska uprava, poreski inspektori su sproveli i ciljane kontrole poreskih obveznika čiji su osnivači strani državljani, kod kojih je utvrđeno da ne podnose blagovremeno poreske prijave, ne plaćaju poreske obaveze, izdaju fiskalizovane račune a ne prikazuju ostvareni promet, i druge povrede zakona. Takve povrede poreskih propisa sankcionisane su na način da su službenici Uprave policije, u saradnji sa službenicima Poreske uprave, a u koordinaciji sa tužilaštvom, podnijeli krivične prijave protiv više pravnih lica i odgovornih lica u pravnim licima, zbog sumnje da su izvršila krivično djelo utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju – ističe se.
Po zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Poreska uprava će Upravi policije dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana, kako bi policija sprovela provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenula postupke za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Poreska uprava je, kako su rekli, tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasništvu stranih državljana.
– Dakle u pitanju je prva lista, a radi se o kontinuiranoj aktivnosti, te će Poreska uprava periodično dostavljati pomenute liste Upravi policije – istakli su.
Poreska uprava, navode, sprovodi sveobuhvatnu Reformu poreske administracije, u saradnji sa Svjetskom bankom, sa ciljem digitalizacije svih poslovnih procesa, jačanja transparentnosti i ispunjavanja međunarodnih obaveza.
– U tom kontekstu, ključna reformska osnova je razvoj Integrisanog informacionog sistema za upravljanje prihodima (IRMS), koji treba da zamijeni sve postojeće informacione sisteme. IRMS predstavlja centralni sistem koji integriše sve faze upravljanja prihodima – od registracije poreskih obveznika, preko obračuna i naplate, do kontrole i prinudne naplate. Zajedno sa sistemom elektronske fiskalizacije, koji je već u produkciji od 2021. godine, IRMS čini kičmu modernog i pouzdanog poreskog sistema, osposobljenog da u realnom vremenu prati poreski promet i identifikuje rizike u ponašanju poreskih obveznika. IRMS predstavlja prvu fazu i podrazumijeva digitalizaciju postojećih sistema i planirano je da bude u produkciji od 1. januara 2026. godine. Tokom naredne godine biće započeta i druga faza, koja podrazumijeva uvođenje novih digitalnih servisa. Želimo da istaknemo i rezultate naplate bruto prihoda koji su postignuti za 10 mjeseci 2025. godine – saopštavaju iz PU.
Poreska uprava, naveli su, ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci ove godine, što je više za 17 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren je na nivou od 99,6 odsto.
– Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosila je 495 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan viša za pola miliona. Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je više za 21 milion eura ili 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 14,4 miliona eura – istakli su.
Po osnovu doprinosa, kažu, naplaćeno je 339 miliona eura što je za 32 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
– Razlog smanjenja naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za PIO shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra 2024. godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na 10 odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na 0 odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO za sve kategorije obveznika 10 odsto. Dakle, i pored činjenice da je naplata doprinosa niža u odnosu na prethodnu godinu, Poreska uprava je ostvarila rast ukupne naplate bruto prihoda – ukazuju.
Samo u oktobru 2025. godine, tvrde u PU, naplata bruto prihoda iznosila je 136 miliona eura, što je premašilo prošlogodišnji oktobar za osam odsto, a plan za oktobar 2025. godine premašen je za pet odsto.
– Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u oktobru ostvaren 61 milion eura, odnosno rast od 30 odsto u odnosu na prošlu i pet odsto u odnosu na plan za oktobar za ovu godinu. Porez na dobit pravnih lica iznosio je četiri miliona, što predstavlja rast od 150 odsto u odnosu na oktobar lani, a 320 odsto više u odnosu na plan za ovaj oktobar – dodali su.
Rezultati potvrđuju da PU, kako tvrde, uspješno ostvaruje ciljeve definisane strateškim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
– I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u korist stabilnosti javnih finanasija Crne Gore – zaključuju iz Poreske uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poreska uprava predala policiji spisak preko 2.000 neaktivnih firmi stranaca

Poreska uprava (PU) ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci, što je 17 miliona eura više u odnosu na isti prošlogodišnji period. 
Iz PU je saopšteno da je plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren na nivou od 99,6 odsto.
- PU je u ovom periodu intenzivno radila na realizaciji planiranih aktivnosti koje se odnose na turističku sezonu u oblasti inspekcijskog nadzora i naplate prihoda, kao i na jačanju proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima - navodi se u saopštenju. 
Naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila je 495 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan viša 456 hiljada eura.
- Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je više 21 milion eura ili deset odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više 14,4 miliona eura - rekli su iz PU.
Po osnovu doprinosa naplaćeno je 339 miliona eura što je 32 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
- Razlog smanjena naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra prošle godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na deset odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na nula odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO je za sve kategorije obveznika deset odsto - precizirali su iz PU.
Rezultati ostvareni u periodu od 1. januara do 31. oktobra, kako su ocijenili, potvrđuju da PU uspješno ostvaruje ciljeve definisane strateškim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
- I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u koristi stabilnost javnih finanasija Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PU: Za deset mjeseci naplaćeno 1,4 milijarde eura

Poreska uprava (PU) je za devet mjeseci 2025. godine ostvarila 1.244.712.361 euro bruto prihoda. U odnosu na isti period 2024, kada je naplata iznosila 1.237.632.923 eura, ostvaren je rast od 7,1 milion eura, što potvrđuje stabilan i kontinuiran trend povećanja budžetskih prihoda - istakli su iz ove institucije.&nbsp;
Plan naplate za period od početka januara do kraja septembra ostvaren je na nivou od 99 odsto.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost u periodu od 1. januara do 30. septembra naplaćeno je 434,3 miliona, što je više za 78 miliona ili 22 odsto u odnosu na isti period lani. Naplata poreza na dobit pravnih lica iznosila je 223 miliona eura i premašila je prošlogodinju za 18,5 miliona eura - precizirano je u saopštenju.
Naplata doprinosa manja je od prošlogodišnje za 32 odsto, pad je uzrokovan smanjenjem stope doprinosa za PIO.&nbsp;
- I pored činjenice da je usljed zakonskih izmjena koje su stupile na snagu 1. oktobra 2024. godine snižena stopa doprinosa za PIO, Poreska uprava je uspjela da održi pozitivan trend ukupne naplate i time dodatno potvrdi svoju sposobnost da efikasno odgovori na izazove fiskalne politike - ističu iz Poreske uprave.
Ovi rezultati, kako dodaju, svjedoče o snažnom opredjeljenju Poreske uprave da kontinuirano ulaže napore kako bi ostvarila što veće budžetske prihode i dugoročnu fiskalnu stabilnost kroz aktivnosti usmjerene na povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i inspekcijski nadzor zasnovan na analizi rizika.&nbsp;
- I četvrti kvartal ove godine biće obilježen intenzivnim aktivnostima sa ciljem dodatnog unapređenja naplate - navodi se u saopštenju.

Poreska uprava: Kraj trećeg kvartala obilježio rast od 7,1 milion eura

Poreski inspektori su od početka maja do kraja izvršili 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 567. Po tom osnovu izdata su 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se, pojašnjavaju oni, na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana - odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekršajima.
- Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika - dodali su u Poreskoj upravi.
Ljetnju turističku sezonu su, kažu oni, obilježile pojačane kontrole izdavaoca privatnog smještaja pa je od početka sezone izvršeno 200 kontrola i utvrđeno 103 nepravilnosti kod izdavaoca smještaja. Njima je izrečeno 213 hiljada eura novčanih kazni.
- U ovom periodu pojavni oblici neformalne ekonomije ispoljavali su se u različitim oblicima, ali su najčešće poreske evazije identifikovane kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad, neevidentiranje prometa na zakonom propisan način, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplata zarada bez pripadajućih poreza i doprinosa, neblagovremeno prijavljivanje djelatnosti, neblagovremeno prijavljivanje zaposlenih lica - kazali su u Poreskoj.
Poručuju da poreski inspektori nastavljaju da dosljedno sprovode kontrole u skladu sa Zakonom o poreskoj administracija u cilju suzbijanja neformalne ekonomije, jačanja poreske discipline i zaštite javnog interesa.

Poreska od maja do kraja avgusta izdala 752 prekršajna naloga i naplatila više od 880 hiljada eura

Iz Poreske uprave je saopšteno da su u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2025. godine ostvarili bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 1,1 milijardu eura, te da je to za 2,5 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.
- U strukturi naplate, najznačajniji rast ostvaren je po osnovu poreza na dodatu vrijednost , koji je u ovom periodu iznosio 361 miliona eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 21 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Porez na dobit pravnih lica zabilježio je, ističu oni, rast sa ukupno naplaćenih 219 miliona eura, što je za 18 miliona eura više u odnosu na isti period lani.
- Po osnovu doprinosa naplaćeno je 267 miliona eura, što je za 122 miliona eura niže od naplate u prošloj godini za isti period. Ovaj pad je očekivana posljedica smanjenja stopa doprinosa za obavezno socijalno osuguranje, ali je rast ostalih kategorija prihoda u potpunosti neutralisao negativan efekat, čime je osigurano povećanje ukupnih budžetskih prihoda - naveli su u saopštenju.
Tokom ljetnje turističke sezone ostvaren je, kažu, značajan rast budžetskih prihoda kroz intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, jačanje proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima, kao i putem pojačanog inspekcijskog nadzora.
- Poreska uprava će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem mjera usmjerenih ka jačanju poreske disipline i povećanju efikasnosti naplate prihoda. Očekuje se da će i naredni period obilježiti trend rasta budžetskih prihoda - zaključili su u saopštenju.

Poreska uprava: Za osam mjeseci naplaćeno 1,1 milijardu eura bruto prihoda

Poreski inspektori sproveli su 2.667 kontola od 1. maja do 17. avgusta i utvrdili nepravilnosti kod 526 poreskih obveznika, te izdali 706 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.181.800 eura - saopšteno je iz Poreske uprava.
Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 1.316.656 eura, od čega je naplaćeno 711.071 eura, odnosno 54 odsto.&nbsp;
- Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - navodi se u saopštenju.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 24 poreska obveznika.
- U ovom periodu poseban fokus stavljen je na izdavaoce smještaja (apartmane, vile, mini hotele, hotele), kod kojih je izvršeno 167 kontrola, utvrđeno 89 nepravilnosti i izrečeno 185.400 eura novčanih kazni - ističu iz Poreske uprave.
Ovi rezultati potvrđuju, kako dodaju, da kroz planirane aktivnosti i pojačan nadzor nastavljaju da sprovode mjere usmjerene na jačanje poreske discipline, suzbijanju sive ekoniomije i obezbjeđivanju stabilnih javnih finansija.
- U skladu sa strateškim ciljevima, koriste se svi raspoloživi kapaciteti za sprovođenje postupaka inspekcijskog nadzora, kako bi bili obuhvaćeni svi poreski obveznici, a posebno oni koji spadaju u kategoriju visokorizičnih u dijelu poštovanja poreskih propisa. Pozivamo sve građane da aktivno učestvuju u stvaranju pravednijeg sistema i da sve uočene nepravilnosti prijave pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“ - poručili su iz Poreske uprave.

Poreska uprava: Tokom više od 2.600 kontola otkriveno 526 nepravilnosti

Poreski inspektori Crne Gore u periodu od 1. maja do 10. avgusta ove godine izvršili su 2.484 kontrole regularnosti poslovanja, pri čemu su nepravilnosti utvrđene kod 491 poreskog obveznika.
Kako je saopšteno iz Poreske uprave, kontrole su obuhvatale opštu poresku registraciju, podnošenje poreskih prijava, evidentiranje prometa, uplatu pazara i prijavljivanje radnika, a sprovodile su se na teritoriji cijele države.
Na osnovu utvrđenih nepravilnosti izdata su 652 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 1.987.300 eura. Zaduženje po tom osnovu iznosi 1.015.030 eura, od čega je naplaćeno 624.945 eura, odnosno 62 odsto. Naplata se odnosi na obveznike koji su kazne platili u roku od osam dana, čime su, prema Zakonu o prekršajima, ostvarili umanjenje od jedne trećine.
U istom periodu kod 23 poreska obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
Poreska uprava navodi da se, korišćenjem analize rizika, poseban fokus stavlja na kontrolu obveznika iz sektora ugostiteljstva i turizma, dok se evidentiranje prometa prati analizom podataka iz sistema elektronske fiskalizacije. Svako neuobičajeno odstupanje u sistemu inicira dodatnu kontrolu.
Od početka maja izvršena je i 151 kontrola izdavaoca privatnog smještaja, pri čemu je kod 80 utvrđena nepravilnost. Tom prilikom izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 167.000 eura.
Poreska uprava apeluje na obveznike da poštuju zakonske propise i uredno prijavljuju ostvarene prihode, a građane poziva da sve nepravilnosti prijave pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme Budi odgovoran.

Poreska uprava: Nepravilnosti utvrđene kod 491 poreskog obveznika

Poreska uprava (PU) je u periodu od 1. januara do 31. jula ove godine ostvarila bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 955,4 miliona eura, što je za 3,3 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz PU.&nbsp;
Naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila je, kako navode, 295 miliona eura što je u odnosu na prethodnu godinu više za 21 odsto.
Kako je saopšteno, po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 216 miliona eura, odnosno za 18 miliona eura više u odnosu na isti period lani.
- Po osnovu doprinosa naplaćeno je 230 miliona eura što je za 102 miliona eura niže od naplate u prošloj godini za isti period. Pad je očekivan i u skladu sa izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje kojim je smanjena stopa doprinosa, a što je dio ukupne fiskalne politike Vlade usmjerene na rasterećenje rada - navode iz PU.&nbsp;
Tokom ljetnje turističke sezone, kako ističu, Poreska uprava ostvaruje značajne budžetske prihode kroz intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, jačanjem proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima, kao i putem pojačanog inspekcijskog nadzora.
- Nastavljaju se zacrtane aktivnosti u cilju povećanja efikasnosti naplate prihoda te će i naredni period obilježiti trend rasta - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Poreska uprava: Od početka januara naplaćeno 955,4 miliona eura poreskih prihoda

Poreski inspektori su od početka maja do 3. avgusta izvršili 2.160 kontrola i utvrdili 423 nepravilnosti, što je rezultiralo izdavanjem 556 prekršajnih naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.7 miliona eura. 
Kako je saopšteno iz Poreske uprave, utvrđene nepravilnosti odnose se na neevidentiranje prometa roba i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara u iznosu koji prelazi visinu blagajničkog maksimuma, neprijavljivanje zaposlenih i obavljanja djelatnosti bez opšte poreske registracije.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 886 hiljada eura, od čega je naplaćeno 561 hiljada eura euro, odnosno 63 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - naglašeno je iz Poreske uprave.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 20 poreskih obveznika.
Kako je rečeno, kontrole izdavaoca smještaja i dalje su u fokusu, prethodne sedmice je kontrolisano njih 28 i utvrđeno 11 nepravilnosti sa izrečenim novčanim kaznama od 30.300 eura.
- U cilju preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između Poreske uprave i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, kako bi legalno poslovali i time stvorili pozitivan ambijent na tržištu Crne Gore, ravnopravne uslove poslovanja i doprinijeli suzbijanju neformalne ekonomije - navedeno je u saopštenju.
Očekuju da i građani daju svoj dorinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Kol centra 19707 ili preko platforme "Budi odgovoran".

1250x600

1084x550

Poreski inspektori utvrdili 423 nepravilnosti, privremeno zatvoreno 20 objekata

Od početka maja poreska inspekcija je izvršila ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, navedeno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Inspekcijskim nadzorom je, kako se dodaje, u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te je po tom osnovu izdato 492 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.473.100 eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - ističe se u saopštenju Poreske uprave.&nbsp;
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.
Kako se dodaje, tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog broja poreskih obveznika Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza.
- Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, ušestalo storniranje racuna može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza. Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj - navode iz PUCG.&nbsp;
Cilj PU je, kako se dodaje, unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.
Pozivaju sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Od početka maja izrečeno skoro milion i po eura kazni

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći.
U višim planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 12, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Danas pretežno oblačno, povremeno kiša

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: poreska-uprava