Ministarstvo javne uprave saopštilo je da je 27. oktobra 2025. godine, tokom redovnog praćenja mrežnog saobraćaja, u Operativnom centru za sajber incidente (GSOC) registrovan neuobičajeno veliki broj malicioznih zahtjeva usmjerenih prema domenu gov.me.
Službenici GSOC-a su, kako se navodi, pravovremeno preduzeli mjere zaštite i spriječili potencijalnu kompromitaciju sistema, zbog čega bezbjednost informacionih servisa nije bila ugrožena.
Na osnovu analize, incident je klasifikovan kao DDoS napad koji je, u periodu od 16:40 do 17:49 časova, izazvao povremenu nedostupnost Portala Vlade Crne Gore.
Povodom pitanja javnosti i medija, Ministarstvo ističe da se ovaj sajber napad ne može dovesti u vezu sa aktuelnim događajima vezanim za incidente u kojima su učestvovali turski državljani. Prema dostupnim podacima, napadi su potekli sa globalnih IP adresa iz više zemalja, što odgovara tipičnom obrascu DDoS napada.
Iz MJU podsjećaju da su ovakvi napadi relativno česti i da GSOC kontinuirano sprovodi mjere mitigacije te uspješno odgovara na slične incidente, koji su se ranije dešavali manjeg intenziteta.
„Ministarstvo javne uprave nastavlja praćenje situacije i primjenu mjera zaštite radi očuvanja stabilnosti i dostupnosti digitalnih servisa Vlade Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MJU: Sajber napad privremeno onemogućio Portal Vlade - sistem zaštićen, bezbjednost servisa nije ugrožena

Ministar javne uprave, mr Maraš Dukaj, govorio je na panelu “Vladine perspektive o digitalnoj transformaciji i strateškoj komunikaciji“, na 2BS Forumu koji je održan u Budvi.
- U protekle tri godine, otkako je ovaj tim u Ministarstvu javne uprave, ostvarili smo ne samo odlične rezultate, već strateške iskorake u procesu digitalizacije, e-uprave i naročito u oblasti sajber bezbjednosti. Ono što je opštepoznato je da je Crna Gora 16. decembra prošle godine zatvorila Pregovaračko poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji. Dakle, i Evropska komisija i sve države članice su konstatovale da smo u toj oblasti potpuno spremni za članstvo. Ističem da je Crna Gora, jedina iz našeg Regiona, &nbsp;&nbsp;punopravna članica EU programa &nbsp;"Digitalna Evropa". &nbsp;Dakle, u toj oblasti je naša zemlja praktično članica EU - kazao je ministar Dukaj.
Ministar Dukaj je rekao da ipak, ne možemo biti potpuno zadovoljni, sve dok digitalna transformacija Crne Gore ne bude dostigla standarde naprednog svijeta.
- Važno je shvatiti da je digitalna transformacija proces koji ne može realizovati jedna institucija, niti jedna Vlada, a pogotovo ne neki pojedinac. Potrebno je uključivanje cijelog društva i mi u tom smislu imamo razvijenu i uspješnu saradnju sa svim stakeholderima, od akademske i IT zajednice, preko privrede, do civilnog sektora. Sve što radimo – radimo zajedno i time pokazujemo da Crna Gora, pored svih izazova, može da napreduje kada postoje jasna politička volja, strateški pristup reformama i &nbsp;institucionalno znanje - kazao je Dukaj.
Govoreći o sajber napadima iz 2022. godine kada je &nbsp;napadnuta državna informatička infrastruktura, Dukaj &nbsp;je istakao da naša zemlja, tada nije imala mehanizme za adekvatan odgovor. Ali, zahvaljujući vanrednom angažmanu naših stručnjaka iz Ministarstva i nepodijeljenoj podršci naših saveznika iz NATO-a, partnera iz EU i međunarodnih prijatelja, napad je prevaziđen uz najmanju moguću štetu. Taj napad je &nbsp;„ogolio“ našu nespremnost za otpornost na sajber napade.
- Nakon toga smo postigli krupne rezultate, koji mi daju za pravo da ovom prilikom mogu slobodno reći da, u odnosu na taj 22. avgust, na ljestvici kvaliteta zauzimamo daleko višu poziciju. &nbsp;Naša infrastruktura, naši podaci i naši resursi su daleko sigurniji, ali imamo još dosta posla - kazao je Dukaj.
Govoreći o ključnim rezultatima Dukaj je pomenuo da je u decembru 2024. godine, otvoren Vladin bezbjednosno - operativni centar, CIRT (nadzire uspostavljeni sajber eko sistem, rješava sajber inicijative unutar mreže organa državne uprave u režimu 24/7/365. U Podgorici je otvoren prvi WB3C Regionalni centar za sajber kapacitete u partnerstvu sa Slovenijom i Francuskom.
Donijet je Zakon o informacionoj bezbjednosti čija implementacija predstavlja ključni korak u jačanju ukupne sajber otpornosti zemlje. Crna Gora je jedina zemlja Regiona koja je Zakon potpuno uskladila sa EU NIS2 inicijativom. Ovaj zakon uvodi obavezne standarde za operatore kritične infrastrukture, čime se štite digitalni servisi koje koriste građani i privreda. Takođe, donošenjem Zakona ostvaren je pravni osnov za osnivanje Agencije za sajber bezbjednost u čijem sastavu će biti i nacionalni CIRT.&nbsp;
- Crna Gora čini sve, da &nbsp;svoj sajber prostor štiti u skladu sa najsavremenijim standardima - istakao je Dukaj.
Na pitanje kada će biti oformljena Agencija za sajber bezbjednost, ministar Dukaj je kazao:„ ,Mi u Ministarstvu javne uprave učinili smo u rekordnom roku, sve što je u našoj nadležnosti, jer smatramo da je formiranje Agecije od strateškog značaja za Crnu Goru."
Govoreći o rezultatu posljednjeg NATO samita, odnosno povećanju izdavajanja za odbranu &nbsp;5 odsto BDP-a, a od tog procenta 1.5 odsto za zaštitu kritične infrastrukture.
- Vjerujem da će u ovom segmentu biti i zrelosti i snage da Crna Gora bude aktivna, a ne pasivna NATO saveznica, koja će dijeliti zajedničke bezbjednosne izazove - &nbsp;naglasio je Dukaj.
Povodom posljednjeg istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, koje je pokazalo pad podrške članstvu Crne Gore u EU, Dukaj je istakao &nbsp;da &nbsp;&nbsp;to nije zabrinjavajuće. &nbsp;U gotovo svim zemljama koje su ulazile u EU podrška Evropskoj uniji je u početku bila veća nego pred ulazak.
- Crna Gora je uvijek bila zemlja ogromne podrške većine građana članstvu u EU. To je jedina politika gdje se ne dijelimo ni po strankama ni drugačije. Tako je godinama, sada već decenijama. Ne vjerujem da je moguć tu preokret - zaključio je Dukaj.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Dukaj: Činimo sve da crnogorski sajber prostor štitimo u skladu sa naprednim standardima

Vlada Češke osudila je danas &nbsp;Kinu zbog sajber napada na Ministarstvo vanjskih poslova, kojim su kompromitovane hiljade imejl poruka.
Češka je saopštila da je kineska državna hakerska grupa Advanced Persistent Threat 31 (APT31) bila odgovorna za napade na Ministarstvo još od 2022. godine - kada je Češka predsjedavala Evropskom unijom - te da je imala pristup neklasifikovanoj prepisci između ambasada i institucija EU.
Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski najavio je da će odmah pozvati kineskog ambasadora na razgovor kako bi mu iznio ove nalaze i jasno stavio do znanja da će ovo narušiti bilateralne odnose između dvije zemlje.
- Današnjim potezom razotkrili smo Kinu, koja već dugo pokušava da potkopa našu otpornost i demokratiju. Kroz sajber napade, manipulaciju informacijama i propagandu, Kina se miješa u naše društvo, a mi moramo da se od toga branimo - rekao je Lipavski.
Ovo je prvi put da je vlada Češke formalno pripisala sajber napad državnom akteru.
Istragu su sprovele Bezbjednosno-obavještajna služba, Vojna obavještajna služba, Kancelarija za vanjske odnose i informacije, kao i Nacionalna agencija za sajber i informatičku bezbjednost (NUKIB), a nadležni organi su sa visokim stepenom sigurnosti identifikovali počinioce.
Prema podacima američkog Ministarstva pravde, grupom APT31 upravlja kinesko Ministarstvo državne bezbjednosti iz grada Vuhana.
Grupa je i ranije bila optuživana za upade visokog profila, uključujući i ciljano praćenje ličnih mejlova članova izborne kampanje Džoa Bajdena tokom predsjedničkih izbora u SAD 2020. godine. Velika Britanija i Sjedinjene Države su 2024. godine uvele sankcije pojedincima povezanim sa ovom grupom.
- Evropska unija i njene članice, zajedno sa međunarodnim partnerima, izražavaju solidarnost sa Češkom povodom zlonamjerne sajber kampanje koja je bila usmjerena na njeno Ministarstvo vanjskih poslova - navela je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas u saopštenju.
Ona je, u ime EU, pozvala sve države, „uključujući Kinu“, da se uzdrže od takvog ponašanja, da poštuju međunarodno pravo i da se pridržavaju normi i principa UN-a, uključujući one koji se odnose na kritičnu infrastrukturu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fruski-hakeri-ciljali-rumunske-nadzorne-kamere-kako-bi-pratili-pomoc-ukrajini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prag optužio Kinu za sajber napad na Ministarstvo vanjskih poslova Češke

Nekoliko sati pošto hiljade korisnika u ponedjeljak nisu mogle da pristupe društvenoj mreži Iks (X), njen vlasnik Ilon Mask je izjavio da je platforma bila meta "masovnog sajber napada".
- Svakodnevno nas napadaju, ali ovo je urađeno sa mnogo resursa. Ili je uključena ili velika koordinirana grupa i/ili država. Pratimo - naveo je Mask.
U ponedjeljak oko šest ujutro (14 sati po centralnoevropskom vremenu) naglo je skočio broj pritužbi na prekid rada Iksa.&nbsp;
Slično se desilo četiri sata kasnije kada je više od 40.000 korisnika prijavilo da nema pristup mreži, naveo je sajt koji prati smetnje u radu Downdetector.com.

Mask: Iks (X) meta masovnog sajber napada

Jačanje nacionalnih kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti mora biti prioritet, to od nas očekuju naši građani, ali i naši EU i NATO partneri, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj.&nbsp;
Dukaj je istakao da primjer RTCG, i prethodno poteškoće u sistemu MONSTAT, treba da nas podstaknu da shvatimo da svi možemo biti mete sajber napada, te da uspostavljamo institucije za sistemsko suprotstavljanje, ne čekajući da nam novim napadom ugroze kritičnu infrastrukturu.
- Hitno moramo nastaviti sa implementacijom Zakona o informacionoj bezbjednosti, formirati Agenciju za sajber bezbjednost i staviti je u funkciju u skladu sa Reformskom Agendom na koju smo se obavezali prema EU - kazao je Dukaj.

Dukaj: Hitno moramo nastaviti sa primjenom Zakona o informacionoj bezbjednosti

U novom godišnjem izveštaju „Digitalna obrana“ Majkrosoft je upozorio na zabrinjavajući rast sajber napada u svijetu, te izvijestio da se njegovi korisnici suočavaju s oko 600 miliona tih napada dnevno, što je snažno povezano s geopolitičkim sukobima.
Prateći trendove od jula 2023. do jula ove godine, Majkrosoft u sklopu Digital Defense Reporta naglašava da sajber napadi dolaze od kriminalaca, ali i državnih aktera te da za efikasno suzbijanje tog rastućeg talasa treba ojačati „digitalnu odbranu“ na svim nivoima i podsticati trajnu predanost načelima sajber sigurnosti.
Majkrosoft u izvještaju navodi da je tokom posmatranog perioda zabilježio 2,75 puta veći porast „ransomware“ napada u poređenju s prethodnim razdobljem, ali i da je postotak organizacija koje su na kraju ucijenjene (dostigavši fazu šifriranja podataka) smanjen više od tri puta tokom protekle dve godine, prenosi Jutarnji list.
Napadači i dalje računaju na predvidivo ljudsko ponašanje, poput odabira lako pamtljivih lozinki i njihove ponovne upotrebe na više web stranica, pa tako lako postaju žrtve „phishing“ napada, a upravo su napadi na lozinke najčešći i čine 99 odsto svih napada na identitet korisnika.
Na globalnom nivou rastu i sajber potpomognute finansijske prevare, s novim trendovima u prevarama s plaćanjima i zloupotrebom legitimnih usluga za phishing i zlonamerne aktivnosti, navodi se u izvještaju.
Majkrosoft ujedno ističe „alarmantan oblik prevare“ – techscam, koji obmanjuje korisnike predstavljanjem legitimnih usluga ili lažnom tehničkom podrškom i oglasima.
Promet techscam prevara porastao je za 400 odsto od 2021. do 2023. godine, što daleko premašuje porast malwarea od 180 odsto i phishinga od 30 odsto.
Nastavljaju se i DDoS napadi, iako iz Majkrosofta kažu da su u drugoj polovini ove godine ublažili 1,25 milijuna tih napada, što je povećanje od četiri puta u poređenju s prošlom godinom.
Napominju i da njihov tim sada prati više od 1.500 jedinstvenih grupa prijetnji, uključujući više od 600 državnih te pretnji 300 kriminalnih i 200 grupa za uticanje na javno mnijenje kao i stotine drugih.
- Geopolitički sukobi su pokretači kibernetičkih kampanja i napada, a države postaju sve agresivnije u kibernetičkom prostoru, s nivoima tehničke sofisticiranosti koje odražavaju povećana ulaganja u resurse i u obuku - navode.
Ruski, iranski i kineski akteri intenzivirali su kibernetičke operacije oko trenutno aktivnih sukoba, pa su ruski napadi prvenstveno ciljali Ukrajinu i zemlje NATO-a, a kineski Tajvan i jugoistočnu Aziju.
- Rat između Izraela i Hamasa intenzivirao je i iranske kibernetičke aktivnosti na Izrael, SAD i zemlje Zaliva, a i Rusija i Iran takođe su koristili rat i američke izbore za širenje propagande koja izaziva podjele - ističu iz Majkrosofta.
Upozoravaju i na zloupotrebu generativne veštačke inteligencije (AI) s kojom svi sajber kriminalci eksperimentišu dok s druge strane AI alati pomažu i timovima za kibernetičku sigurnost da brže odgovore na prijetnje automatizacijom zadataka poput analize upozorenja.

Upozoravajući godišnji izveštaj Majkrosofta: „Sajber napadi dolaze od kriminalaca i državnih aktera“

Svako od nas pojedinačno može iz svog ugla sagledati i uvidjeti da u Crnoj Gori nema novih digitalnih servisa i novih mogućnosti, čak im mnogi servisi koji su postojali više ne postoje, od onog čuvenog cyber napada na državnu IT strukturu, prije dvije godine &nbsp;i još uvijek se kompletna IT zajednica nije sasvim oporavila - kazao je za Budilnik IT stručnjak Ivan Bošković.
Imamo, kaže, istraživanje Privredne komore u kojem su intervjuisali kompanije. Preovlađujući je, ističe, utisak da su cjelokupan IT ambijent i uslovi za digitalno poslovanje slabiji nego u ranijem periodu.&nbsp;
Razvoj IT sektora je značajan u mnogim oblastima, naročito u emitiranju televizijskih programa, objašnjava Bošković, zatim u medicini gdje je ta veza jako važna, zatim, dodaje on u naučno istraživačkom radu, obrazovanju, te mnogim drugim oblastima.
- Skoro da ne postoji neko naučno istraživanje gdje se naučnici ne oslanjaju na neki od IT alata, software definitivno, računare, računarsku opremu. Mnogo toga je unaprijeđeno zahvaljujući IT-u. A u biznisu, poslovanju, preduzetništvu, imamo nove ideje, potpuno nove domene, online prodaje, e- commerce, digitalni marketing, neke stvari koje prije razvoja tehnologije nijesu postojale kao takve - istakao je Bošković.
U implementaciji novih tehnologija u Crnoj Gori najveća prepreka je, smatra Bošković, nepostojanje inovativne kulture, a sa druge strane &nbsp;i to što nemamo zaokružene digitalne procese i servise.&nbsp;
- Puno projekata kod nas je stalo, ili propalo, zato što naiđe na neke potpuno nejasne barijere i to je to…Ako mi IT servise i usluge ne svedemo na nivo lagane &nbsp;rutine, teško možemo očekivati da će starije osobe proći tu nelagodu korišćenja. Onda moramo biti oprezni kad mijenjamo već uspostavljene servise, tu imam primjer starijih članova &nbsp;iz moje porodice, koji su navikli da neki finansijski &nbsp;servis, plaćanja računa, &nbsp;odrade preko aplikacije, onog momenta kada banka promijeni svoju aplikaciju, odustaju, ako se pomjeri bilo šta dolazi do demotivacije. Međutim, mladim ljudima ne morate ni objašnjavati, oni će sami vidjeti šta se promijenilo i šta je dobro tu i nastaviti i dalje da koriste - zaključio je Bošković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Bošković: Crnogorska IT zajednica se još nije oporavila od čuvenog sajber napada na državnu IT infrastrukturu

Agencija za nabavke NATO-a suspendovala je iz nadmetanja za nove ugovore najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja Elbit Sistems (Systems).
Agencija NATO-a za podršku i nabavke (NSPA) je u centru širokog skandala sa korupcijom, a sadašnji i bivši zaposleni su pod istragom zbog podmićivanja, piše istarživačka platforma "Prati novac" (Follow the money FTM).
Nekoliko osumnjičenih je uhapšeno u maju u policijskim racijama u sedam zemalja.
Navodno su firme iz odbrambene industrije plaćale mito potencijalno vrijedan nekoliko miliona eura kako bi obezbijedile ugovore preko NSPA za snabdijevanje NATO članica.
Dokumenti koje je dobila FTM pokazuju da je NSPA suspendovala Elbit Sistems – vodećeg dobavljača za NATO – 31. jula.
Nekoliko njenih tekućih ugovora je na čekanju, a firmi je zabranjeno da učestvuje na novim tenderima.
FTM takođe navodi da je ključna osoba povezana sa Elbit Sistems, državljanin Italije Elia E. koji je na međunarodnoj potjernici zbog korupcije.
Belgijsko tužilaštvo potvrdilo je da za njim postoji međunarodna potjernica i da je ona izdata 30. septembra.
Osim za korupciju taj šezdesetogodišnjak osumnjičen je i za učestvovanje u kriminalnoj grupi.
On još nije uhapšen i moguće je da putuje pod lažnim imenom, prenosi FTM.
Iako ne postoje javne informacije koje Elia E. povezuju sa firmom Elbit Sistems, ljudi koji su upoznati sa slučajem tvrde da je on konsultant te kompanije.
Elbit Sistems trenutno nije pod istragom.
Istrage o korupciji u NSPA su u toku u Belgiji i Luksemburgu, gdje se nalazi njeno sjedište.
Dvije istrage koje su pokrenule američke vlasti iznenada su obustavljene u julu, što je pokrenulo pitanja političkog miješanja, kako je FTM otkrio u oktobru.
Odgovorna za pomoć vladama i samom NATO-u u kupovini vojne opreme, prihodi NSPA su značajno porasli od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Projektovano je da će agencija ove godine potrošiti ukupno 9,5 milijardi eura na sve svoje ugovore, što je iznos koji se skoro utrostručio od 2021. godine.
Elbit Sistems je najveći proizvođač oružja u Izraelu sa prometom od skoro sedam milijardi dolara u 2024. godini, a proizvodi dronove, tenkove i municiju.
Nekoliko ugovora, koje je NATO dodelio Elbitu, pod suspenzijom je, što je omelo distribuciju oružja za nekoliko NATO članica.
Portparol Elbit Sistems nije komentarisao ove navode.
- Kompanija održava sveobuhvatni program usklađenosti i posluje u potpunosti u skladu sa industrijskim standardima - rekao je on.

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Vijest da je policija prekršajno procesuirala poslanika i člana Predsjedništva Demokratske partije socijalista Oskara Hutera, članicu Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aidu Petrović, Ivu Nešić i ostale zbog dešavanja ispred Vile Gorica prilikom sramne dodjele Trinaestojulske nagrade potvrđuje da se nastavlja progon političkih neistomišljenika aktuelne vlasti - kazali su iz DPS-a.
Ovim činom, kako dodaju, osim tužilaštva i ASK-a, i "policija se već tog dana brutalnim napadom na prisutne građane legitimisala kao bič ove vlasti za obračun sa njenim kritičarima koji se suprotstavljaju svemu što oslobodioci rade na štetu Crne Gore i njenih najboljih interesa".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Huter je, zajedno sa brojnim građanima, koristeći pravo na slobodu mišljenja, koju vlastodršci besramno pokušavaju da uguše, s pravom izražavao nezadovoljstvo zbog skrnavljenja najvišeg državnog priznanja time što su najviše državno priznanje dodijelili pokloniku fašizma, nacionalisti i šovinisti. Dodijeliti Vukoviću nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, ruganje je slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori - zato je pobuna bila obaveza - ističu u saopštenju.
Poručuju aktuelnoj vlasti da mogu "zloupotrebljavati sve sile, i tužilačke, i policijske, i medijske", ali da im je "džaba sve".
- Poslanike DPS-a ne možete zastrašiti i borbu za građansku, antifašističku i evropsku Crnu Goru ni pod koju cijenu nećete zaustaviti - zaključili su u saopštenju.

DPS: Procesuiranje Hutera, Petrović, Nešić i još 32 osobe novi propali pokušaj zastrašivanja vlasti, ne mogu ugušiti borbu za Crnu Goru

Njemačka automobilska grupa Volkswagen planira ulaganja od 160 milijardi eura do 2030. godine, saopštio je izvršni direktor Oliver Blume, signalizirajući skromniji iznos u uslovima krize na dva ključna tržišta, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.
Uprava grupe ažurira iznos ulaganja svake godine, u sklopu petogodišnjeg investicijskog plana, i u razdoblju od ove do 2029. zacrtala je iznos od 165 milijardi eura.
U periodu od prošle do 2028. godine plan je predviđao 180 milijardi eura ulaganja, s vrhuncem u prošloj godini, prenosi SEEbiz.
Grupa Volkswagen uključuje, uz istoimeni brend, i Porsche i Audi, i trenutno ima poteškoće s američkim carinama i sa žestokom konkurencijom u Kini. Najviše je u takvim uslovima stradala zarada Porschea koji na ta dva tržišta prodaje otprilike polovinu automobila.
Blume je za nedjeljno izdanje Frankfurter Allgemeine Zeitunga rekao da je fokus najnovijeg plana potrošnje na Njemačkoj i na Evropi, uključujući proizvode, tehnologiju i infrastrukturu.
Razmatra se i mogućnost fabrike u SAD-u čija bi gradnja zavisila od finansijske podrške Vašingtona, dodao je čelnik automobilskog diva.
Uprava ne očekuje rast brenda Porschea u Kini, ali Blume je naznačio mogućnost lokalizacije proizvodnje u okviru grupe, uz napomenu da bi jednoga dana mogli kreirati model Porschea prilagođen kineskom tržištu.

Planiraju skromnija ulaganja do 2030. godine

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: sajber-napadi