<article>Jačanje nacionalnih kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti mora biti prioritet, to od nas očekuju naši građani, ali i naši EU i NATO partneri, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj. Dukaj je istakao da primjer RTCG, i prethodno poteškoće u sistemu MONSTAT, treba da nas podstaknu da shvatimo da svi možemo biti mete sajber napada, te da uspostavljamo institucije za sistemsko suprotstavljanje, ne čekajući da nam novim napadom ugroze kritičnu infrastrukturu.- Hitno moramo nastaviti sa implementacijom Zakona o informacionoj bezbjednosti, formirati Agenciju za sajber bezbjednost i staviti je u funkciju u skladu sa Reformskom Agendom na koju smo se obavezali prema EU - kazao je Dukaj.</article>

Jačanje nacionalnih kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti mora biti prioritet, to od nas očekuju naši građani, ali i naši EU i NATO partneri, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj.&nbsp;
Dukaj je istakao da primjer RTCG, i prethodno poteškoće u sistemu MONSTAT, treba da nas podstaknu da shvatimo da svi možemo biti mete sajber napada, te da uspostavljamo institucije za sistemsko suprotstavljanje, ne čekajući da nam novim napadom ugroze kritičnu infrastrukturu.
- Hitno moramo nastaviti sa implementacijom Zakona o informacionoj bezbjednosti, formirati Agenciju za sajber bezbjednost i staviti je u funkciju u skladu sa Reformskom Agendom na koju smo se obavezali prema EU - kazao je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Maraš Dukaj

Zakon o informacionoj bezbjednosti

sajber napadi

Društvo

Dukaj: Hitno moramo nastaviti sa primjenom Zakona o informacionoj bezbjednosti

Jačanje nacionalnih kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti mora biti prioritet, to od nas očekuju naši građani, ali i naši EU i NATO partneri, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj. 
Dukaj je istakao da primjer RTCG, i prethodno poteškoće u sistemu MONSTAT, treba da nas podstaknu da shvatimo da svi možemo biti mete sajber napada, te da uspostavljamo institucije za sistemsko suprotstavljanje, ne čekajući da nam novim napadom ugroze kritičnu infrastrukturu.
- Hitno moramo nastaviti sa implementacijom Zakona o informacionoj bezbjednosti, formirati Agenciju za sajber bezbjednost i staviti je u funkciju u skladu sa Reformskom Agendom na koju smo se obavezali prema EU - kazao je Dukaj.

Platforma TikTok oformila je danas svoj američki entitet "TikTok U.S." nakon višegodišnjih pregovora sa kineskim vlasnikom te društvene mreže, kompanijom BajtDens (ByteDance), čiju aplikaciju koristi više od 200 miliona Amerikanaca.
Kompanija je potpisala sporazume sa američkim firmama "Orakl" (Oracle), "Silver Lejk" (Silver Lake), kao i investicionom firmom "MGX" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o formiranju nove zajedničke kompanije - TikTok U.S, koja će raditi pod "definisanim zaštitnim mjerama koje štite nacionalnu bezbjednost kroz sveobuhvatnu zaštitu podataka, bezbjednost algoritama, moderiranje sadržaja i softverske garancije za korisnike u SAD", navodi se u saopštenju.
Sporazumom se pohvalio i predsjednik SAD Donald Tramp, koji je na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) zahvalio predsjedniku Kine Si Đinpingu "što je sarađivao sa nama i, na kraju, odobrio sporazum".
Tramp je dodao da se nada da će ga "dugo u budućnosti pamtiti oni koji koriste i vole TikTok".
Novi izvršni direktor američkog dijela kompanije će biti Adam Preser, a on će sarađivati sa sedmočlanim, većinski američkim odborom direktora, u kom je i izvršni direktor TikToka Šu Ču.
Sporazum okončava višegodišnju neizvjesnost oko sudbine popularne platforme u SAD, imajući u vidu da je Kongres ranije usvojio zakon kojim bi se aplikacija zabranila američkim korisnicima ukoliko se ne pronađu američki vlasnici.
Tramp je na početku svog drugog mandata potpisao izvršnu naredbu kojom kompanija ipak nastavlja sa radom.
Pored naglaska na zaštiti podataka, gdje se podaci američkih korisnika čuvaju lokalno u sistemu kojim upravlja "Orakl", zajedničko preduzeće će se fokusirati i na algoritam aplikacije, koji korisnicima preporučuje sadržaj, a koji će se testirati i ažurirati na podacima američkih korisnika, saopštila je kompanija.
Kompanije "Orakl", "Silver Lejk" i "MGX" sada imaju po 15 odsto udijela u vlasništvu, dok kineskom Bajtdensu ostaje 19,9 odsto zajedničkog udijela.
Neki korisnici TikToka u SAD su zbog novog vlasništva najavili da će prestati da koriste aplikaciju i deinstalirali je pod obrazloženjem da nove zaštitne mjere mogu da uključuju praćenje korisnika i saradnju sa Imigracionom i carinskom službom (ICE), koja u posljednje vrijeme sprovodi intenzivne racije u brojnim gradovima i deportuje imigrante.

TikTok: Novi američki entitet, zaštita podataka i kontrola algoritama za 200 miliona korisnika

Iranski vjerski lider Mohamed Džavad Haj Ali Akbari izjavio je danas da bi Iran mogao ciljati investicije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, kao odgovor na bilo kakav američki napad na Iran.
Donald Tramp je ranije izjavio da SAD imaju „armadu“ koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti. Tramp je ponovio upozorenja Teheranu da ne ubijaju demonstrante i da ne pokreću ponovo svoj nuklearni program.
- Bilion dolara koje ste uložili u region je pod dometom naših raketa - rekao je iranski vjerski vođa, ne precizirajući na koje tačno investicije misli.
Takođe, glavni iranski tužilac Mohamed Movahedi danas je negirao tvrdnje Trampa da je Iran otkazao pogubljenja 800 osoba uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta.
- Ova tvrdnja je potpuno lažna. Takav broj ne postoji, niti je pravosuđe donijelo takvu odluku - izjavio je Movahedi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči prošle sedmice rekao je za Fox News da „Iran uopšte nema plan za vješanje“, odgovarajući na pitanje o antivladinim protestima.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće hitnu sjednicu danas kako bi raspravljao o „alarmantnom nasilju“ koje se u Iranu koristi protiv demonstranata.
Grupe za ljudska prava navode da su hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, ubijeni tokom nemira koji predstavljaju najveći izazov za iransku klerikalnu vlast od 2022. godine.

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.
Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 odsto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švajcarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.
Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi Forbes.
Predsjednik kompanije, Stefano Fulhir, rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.
<h2>Viralni fenomen</h2>
Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao „potpuno bezazleno“.
Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput Top Gun, Kobra i Terminator.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe se našalio na račun Makronovog izgleda, ironično komentarišući: „Gledao sam ga juče s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?“
Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.
<h2>Ključna pozadina</h2>
Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.
Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korišćenjem, kako navodi iVision Tech, „drevne tehnike“ pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.
Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Dukaj: Hitno moramo nastaviti sa primjenom Zakona o informacionoj bezbjednosti

Tagovi

TikTok: Novi američki entitet, zaštita podataka i kontrola algoritama za 200 miliona korisnika

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO