<p>Ministar javne uprave <b>Maraš Dukaj </b>čestitao je 13. jul - Dan državnosti Crne Gore.</p>
<p>- Ovaj praznik je podsjetnik na snagu zajedništva, hrabrost i težnju ka slobodi koju su generacije prije nas utkale u temelje savremene Crne Gore. Vođeni tim vrijednostima - slobodom, pravdom, mirom i međusobnim poštovanjem, moramo zajedno nastaviti da gradimo moderno, inkluzivno i pravedno društvo, u kojem se poštuje dostojanstvo svakog čovjeka - naveo je Dukaj u čestitki.</p>
<p>Kako je rekao, danas, više nego ikad, potrebni su nam solidarnost, međusobno povjerenje i zajednička vizija napretka.&nbsp;</p>
<p>- Samo zajedno možemo obezbijediti bolju budućnost za sve generacije koje dolaze – budućnost utemeljenu na znanju, odgovornosti i evropskim vrijednostima. Neka nas 13. jul dodatno ujedini u opredjeljenju za snažnu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru, dom svih njenih građana - poručio je Dukaj.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dukaj: Neka nas 13. jul dodatno ujedini u opredjeljenju za snažnu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Ivan Vuković</b> kazao je da se u odnosu na teme o Srebrenici i 13. jula najviše vidi moralni pad u Crnoj Gori.</p>
<p>- Jedan negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta dodijelio je najviše državno priznanje dvojici sebi sličnih - naveo je Vuković i dodao da o atmosferi ispred Vile Gorica prije dvije noći, kada je održan protest zbog dodjele Trinaestojulske nagrade <b>Bećiru Vukoviću</b>, najbolje svjedoči fotografija poznatog arhitekte <b>Veselina Radulovića </b>kom je, pored ostalih, pozlilo - kazao je Vuković na današnjoj sjednici skupštine.</p>
<p>Poručio je "onima na vlasti da neće od Crne Gore praviti Vučićevu Srbiju", kao da im ovo neće zaboraviti.</p>
<p>- Dan kada će odgovorni položiti račune je mnogo bliže nego što mislite - rekao je Vuković.</p>
<h2>Minut ćutanja za žrtve genocida</h2>
<p>Sjednica Skupštine Crne Gore počela je danas minutom ćutanja za žrtve genocida u Srebrenici.</p>
<p>Ovo je na početku sjednice predložila poslanica <b>Kenana Strujić Harbić</b> (Bošnjačka stranka) obrazlažući da se sjutra obilježava 11. jul - Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.</p>
<p>Poslanik <b>Milan Knežević </b>(Demokratska narodna partija) kazao je da prihvata njen prijedlog uz, kako je naveo, jasnu fomulaciju da "treba osuditi svaki zločin počinjen na prostorima bivše Jugoslavije".</p>
<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>(Nova srpska demokratija) kazao je da prihvata sugestiju Kneževića, dodajući da je "htio nešto slično da predloži, ali da je bolje da dolazi od poslanika i da je to izvor".</p>
<p>Potom je pozvao da se minutom ćutanja oda počast "žrtvama Srebrenice i svih drugih zločina koji su se desili u jednom teškom građanskom ratu koji je bio na prostoru bivše Jugoslavije".</p>
<h2>Izjašnjavanje</h2>
<p>Poslanici su sa 48 glasova za podržali Zakon o spoljnoj trgovini, a nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.</p>
<p>Podrška je stigla i za izmjene i dopune Zakona o uslugama, tačnije - za je glasalo od 47 poslanika. Nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.</p>
<p>Za Zakon o potvrđivanju sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu glasalo je 47 poslanika, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.</p>
<p>Za sporazum sa Vladom Republike Njemačke u oblasti kulture, nauke i obrazovanja, mladih i sporta glasalo je 49 poslanika.</p>
<h2>Rasprava o izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima</h2>
<p>Poslanici će danas, u okviru Treće sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja, razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.</p>
<p>Poslanica <b>Zoja Bojanić Lalović </b>(Demokratska partija socijalista) smatra da ovaj zakon ne treba danas da se nađe na dnevnom redu.</p>
<p>- Rješenja koja nam ovaj zakon nudi ne idu u pravcu depolitizacije, niti u pravcu jačanja profesionalizacije državne uprave. Ovaj prijedlog će značiti urušavanje institucija, koje su već oslabljene uticajem partijskog zapošljavanja, jer ovaj zakon nudi na pozicijama koje su od važnosti za funkcionisanje države rukovodeći i ekspertski kadar da može biti šesti nivo - bečelor ili trogodišnji studiji - ističe Bojanić Lalović.</p>
<p>Ovim aktom je, kako dodaje, predviđeno i da se državni službenici preuzimaju trajno unutar državne uprave bez sprovođenja internog oglasa i to uz vremensko ograničenje do kraja 2026.</p>
<p>- To je partijsko kadriranje bez konkurencije. Ovo su dovoljni razlozi da ovaj zakon, koji nije ni usaglašen sa Zakonom o visokom obrazovanju, niti sa Zakonom za zapošljavanje, ne treba danas da razmatramo, već da sačekamo nove zakone i da to bude snaženje javne uprave - kazala je Bojanić Lalović.</p>
<p>Ministar javne uprave <b>Maraš Dukaj </b>kazao je da je cilj ovog akta depolitizacija javne uprave.</p>
<p>- Ključno jesu velike izmjene koje su mnogo bolje od aktuelnih rješenja - naveo je Maraš i dodao, pored ostalog, da izmjene nisu kozmetičke.</p>
<p>Smatra da će se izmjenama povećati transparentnost javne uprave.&nbsp;</p>
<p>Poslanik <b>Tonći Janović </b>(Pokret Evropa sad) ocijenio je da predložene izmjene ima za cilj da unaprijedi radno-pravni odnos zaposlenih u javnoj upravi.</p>
<p>- Jedna od ključnih izmjena je jačanje meritokratije od čega PES neće odustati - rekao je, pored ostalog, Janović.</p>
<p>Govoreći o zakonu, poslanik Ivan Vuković<b> </b>(DPS) kazao je da je "malo 18.000 zaposlenih od 2020. godine" zbog čega se troše milijarde, već da dolaze "nove generacije" koje treba servisirati.</p>
<p>- Da nije tako, ovaj akt bi bio upućen u parlament sa zelenim svjetlom Evropske komisije. Tada ste ga izložili na Vladi i doživjeli debakl, jer je većina ministara bila protiv zakona u tom obliku - kazao je Vuković i dodao da je Dukaj kapitulirao pred njihovim zahtjevima.</p>
<p>Poslanik DPS-a <b>Nikola Rakočević</b> zamjerio je ministru javne uprave što nije odgovorio poslaniku Vukoviću na njegovo izlaganje.</p>
<p>- Tu nije bilo jedne političke ocjene, već sami argumenti i bilo je očekivano da ministar na njih odgovori. Pozivam ministar da nakon mog izlaganja uđe u raspravu sa nama - poručio je Rakočević.</p>
<p>Ministar Dukaj je u završnoj riječi, nakon rasprave, poručio poslanicima da budu „smireni“. Poručio im je da im ponovo poslaniti mišljenje Evropske komisije za koje smatra da ga nisu pročitali.</p>
<p>- Mnogi od vas nijesu zadnju verziju zakona pogledali, ni mišljenja Evropske unije, sve je usklađeno - tvrdi Dukaj</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB1p6Bo2t0jU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Peta sjednica</h2>
<p>Nakon Treće sjednice, kako je najavljeno iz parlamenta, biće nastavljena Peta sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u okviru koje je planirana rasprava o Prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Prijedlogu zakona o sanaciji investicionih društava, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o ličnoj karti, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o zaštiti i spašavanju i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.</p>

Jasmina Beharovic

Vuković: Negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta dodijelio najviše državno priznanje dvojici sebi sličnih

<p>CAF sertifikat nas dodatno motiviše da nastavimo sa razvojem internih kapaciteta, u skladu sa visokim evropskim standardima, kao i da podržimo druge institucije u cilju konačnog dostizanja ovog evropskog standarda u cijeloj upravi, kazao je ministar javne uprave<b> Maraš Dukaj</b>.</p>
<p>Ministarstvo jave uprave je prva institucija koja se u saradnji sa ReSPA-om, opredijelila za uvođenje upravljanja kvalitetom putem modela zajedničke samoprocjene - CAF. </p>
<p>Taj resot formirao je radnu grupu, izvršio samoprocjenu, i na osnovu rezultata, izradio Akcioni plan unapređenja, na osnovu kojeg su realizovali mnogobrojne aktivnosti samoprocjene, i unapređenja.  </p>
<p>Dakle, početkom prošle godine, smo pionirski ušli u ovaj posao, a već ove godine smo postali jedina institucija u Crnoj Gori koja je dobila prestižno zvanje - Efikasan korisnik CAF-a. </p>
<p>Na svečanosti povodom Međunarodnog dana javne uprave direktorica Regionalne škole javne uprave (ReSPA), Maja Handjiska-Trendafilova, ministru javne uprave, mr Marašu Dukaju, uručila je ovo prestižno zvanje, kao potvrdu da Ministarstvo  primjenjuje najviše standarde upravljanja kvalitetom u skladu sa Zajedničkim okvirom za procjenu kvaliteta (CAF - Common Assessment Framework), koji koriste javne uprave širom Evrope.</p>
<p>- CAF sertifikat nas dodatno motiviše da nastavimo sa razvojem internih kapaciteta, u skladu sa visokim evropskim standardima, kao i da podržimo druge institucije u cilju konačnog dostizanja ovog evropskog standarda u cijeloj upravi - rekao je Dukaj.</p>
<p>Kako su rekli u Ministarstvu, ovaj sertifikat za njih nije samo priznanje, već i snažan pokretač za unapređenje kvaliteta i efikasnosti u javnom sektoru.</p>
<p>- Ostajemo otvoreni, da kao dobar model primjene CAF - a, otvoreni smo da sarađujemo i sa  drugim instritucijam koje žele da primjenjuju ovaj evropski standard kvalliteta - poručeno je iz Ministarstva.</p>

1250x600

MJU prva institucija u Crnoj Gori sa CAF sertifikatom efikasnog korisnika

<p>Zakon o Vladi jasno propisuje da budući mandatar može formirati do 18 ministarstava, od kojih dva mogu biti bez resora. Takođe, predviđeno je do četiri potpredsjednika Vlade, pri čemu budući premijer mora voditi računa o zastupljenosti manjinskih naroda i žena, poručio je ministar javne uprave <b>Maraš Dukaj</b>, gostujući u emisiji Naglas na Radio-televiiziji Crne Gore.</p>
<p>On je istakao da je ovaj zakon jedan od ključnih za funkcionisanje izvršne vlasti i podsjetio da Crna Gora još nema Zakon o Vladi, što je čini jedinom zemljom u regionu bez ovog važnog propisa.</p>
<p>- Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Vladi, što nije dobro. Upravo zbog toga ušli smo u ovaj proces ozbiljno i maksimalno inkluzivno. Zakon o Vladi je ključan za funkcionisanje izvršne vlasti, jedne od tri grane vlast- rekao je Dukaj.</p>
<p>Dukaj kaže da je Ministarstvo javne uprave radilo maksimalno inkluzivno – uključeni su nevladin sektor, akademska zajednica, naši stručnjaci iz relevantnih oblasti, kao i međunarodni partneri, koji su pružili značajnu podršku.</p>
<p>Kada je riječ o pojedinim sugestijama, Dukaj kaže da moramo jasno precizirati da se zakonom ne mogu ponovo propisivati stvari koje su već jasno definisane Ustavom.</p>
<p>- Ustav jasno određuje ulogu Skupštine i Vlade, i to ne može biti predmet zakonskog normiranja. Na to su nas upozorile i naše institucije, poput Sekretarijata za zakonodavstvo- rekao je Dukaj.</p>
<p>On je podsjetio da je u prvom nacrtu zakona postojao i član koji se odnosi na tehnički mandat Vlade, ali Ustav je iznad svakog zakona i mora se poštovati, te da se moramo voditi mišljenjima naših institucija i Venecijanske komisije.</p>
<p>Dukaj je rekao da je imao priliku da učestvuje na jednoj plenarnoj sjednici Venecijanske komisije, gdje se otvoreno razgovaralo o ovom zakonu.</p>
<p>- Zakon o Vladi je izuzetno važan, između ostalog i zbog ispunjavanja GRECO preporuka. Usvajanjem ovog zakona, zajedno sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, Crna Gora će ispuniti sve obaveze iz GRECO preporuka, što je značajan napredak koji će, vjerujem, Evropska komisija prepoznati i pozitivno ocijeniti- istakao je Dukaj.</p>
<p>S obzirom na to da Institut Alternativa ukazuje i na to da se i dalje ostavlja prevelik manevarski prostor pri određivanju broja ministarstava, novinar i voditelj je pitao da da li je ovim nacrtom Zakona jasno propisan maksimalni broj ministarstava, ili postoji mogućnost manipulacije tim brojem, kao što tvrde iz te NVO, Dukaj je odgovorio da ovaj zakon jasno definiše da budući mandatar 45. vlade može formirati do 18 mnistarstava.</p>
<p>- Zakon jasno definiše da budući mandatar – a zakon će se primjenjivati od naredne, 45. Vlade – može formirati do 18 ministarstava, od čega dva mogu biti bez portfelja. Takođe, Vlada može imati do četiri potpredsjednika. Budući premijer mora voditi računa o zastupljenosti manjinskih naroda i žena. Zakon omogućava da Vlada ima i manji broj resora, ali ne veći. Dakle, gornja granica je propisana – i to je sve- rekao je Dukaj.</p>
<p>Takođe, kako je dodao, postoji preporuka da potpredsjednici Vlade ne bi trebalo da imaju resor.</p>
<p>Komentarišući navode da bi usvajanje Zakona o Vladi trebalo čekati dok se ne usvoji i Zakon o Skupštini, Dukaj je kazao da to nije neophodno.</p>
<p>- Najidealnije bi bilo da se oba zakona usvoje zajedno, ali smatram da svako ministarstvo treba da završi posao iz svoje nadležnosti. Ministarstvo javne uprave je radilo na ovom zakonu skoro tri godine i vrijeme je da se on usvoji- poručio je on.</p>
<p>On je dodao da je više puta pozivao Skupštinu Crne Gore da i oni započnu izradu Zakona o Skupštini.</p>
<p>Dukaj je govorio i o reformi lokalne samouprave, navodeći da je Crna Gora i dalje najcentralizovanija zemlja regiona, kao i o neophodnosti izborne reforme, naročito u kontekstu ponavljanja problema u opštinama poput Šavnika i Kotora.</p>
<p>- Reforme moraju da se dese što prije, prije svega zbog građana. Sistem trenutno nije dobar i ne uključuje dovoljno lokalnu samoupravu. Na tome intenzivno radimo- zaključio je Dukaj.</p>
<p>Ministar kaže da nema dilemu da Crna Gora što prije treba postati članica Evropske unije. Navodi da Ministarstvo javne uprave sve svoje aktivnosti sprovodi sistemski, dodajući da je lokalna vlast najbliža građanima i ključna za funkcionisanje države.</p>
<p>On kaže da su u ministarstvu prvo uradili sveobuhvatnu analizu sistema lokalne samouprave, koja je pokazala da je Crna Gora najcentralizovanija zemlja u regionu.</p>
<p>- Znamo da je decentralizacija jedno od osnovnih načela demokratije – građanima mora biti omogućeno da svoje obaveze završavaju u okviru lokalne samouprave- istakao je Dukaj.</p>
<p>Kaže da je analiza jasno pokazala pravac ka novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, čiji je cilj asimetrična decentralizacija.</p>
<p>Naglašava da ovaj proces mora biti planski i periodičan, u skladu s procedurama. Ne može se završiti u kratkom roku, ali je važno da se što prije privede kraju.</p>
<p>On kaže da je izborna reforma jedan od ključnih stubova našeg demokratskog razvoja.</p>
<p>- Više puta smo upozorili da se problemi koji se ponavljaju u Šavniku i Kotoru mogu dogoditi i u drugim opštinama, ukoliko se sistem ne promijeni. Zbog toga moramo pristupiti reformama sistemski i što hitnije- poručio je Dukaj.</p>
<p>Smatra da trenutni izborni sistem nije dobar jer, kako kaže, ne uključuje dovoljno lokalnu samoupravu.</p>
<p>- Reforme su neophodne i moraju se sprovesti što prije – prije svega zbog interesa građana- zaključio je Dukaj.</p>

Dukaj: Zakon o Vladi jasno definiše maksimalno 18 ministarstava, uključujući dva bez resora

<p>Crna Gora &nbsp;na putu ka Evropskoj uniji odlučno gradi javnu upravu koja je odgovorna, otvorena i efikasna, upravu koja služi građanima, osnažuje povjerenje, podržava privredu i postaje oslonac demokratskog i održivog razvoja, a to postiže, između ostalog, ulaganjem u javne službenike, humani kapital javne uprave.</p>
<p>To je zajednička poruka sa svečanosti povodom Međunarodnog dana javne uprave, održane pod motom “Odgovorno, otvoreno, efikasno”, na kojoj su dodjeljene nagrade najboljim državnim službenicima/cama.</p>
<p>Ministar javne uprave, mr &nbsp;<b>Marash Dukaj,</b> &nbsp;je rekao da danas, nakon zatvaranja još jednog važnog poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU, govorimo o cilju tog resora, „efikasnoj i depolitizovanoj administraciji koja prati savremene trendove i služi građanima i privredi“.</p>
<p>Ministar je čestitao dobitnicima nagrada za izuzetna postignuća i naglasio da današnji slogan „Odgovorno, otvoreno, efikasno“ nije slučajnost.</p>
<p>- Ovaj slogan je poziv na pošten i častan odnos prema javnoj upravi, kao uslovu ugodnijeg, lakšeg i pravednijeg života svih nas. Nastavljamo zajedno - rekao je Dukaj.</p>
<p>On je poručio da se u javnoj upravi već bilježe konkretni rezultati, a da je međusobno povjerenje sa partnerima najveći uspjeh.</p>
<p>- Povjerenje daje smisao i održivost svim naporima koje ulažemo na putu unapređenja javne uprave“, rekao je Dukaj, dodajući da partnerski odnos „uklanja barijere međusobnih razlika i čini lakšim naš put ka zajedničkom cilju..</p>
<p>Govoreći o ostvarenim reformskim koracima, Dukaj je istakao:&nbsp;</p>
<p>- Djelovali smo sistemski tako što smo ključne zakone iz djelokruga rada Ministarstva koncipirali u skladu s evropskim standardima, u cilju depolitizacije, optimizacije i racionalizacije javne uprave.</p>
<p>Završeni su zakoni o državnim službenicima, o slobodnom pristupu informacijama, i po prvi put u Crnoj Gori, Zakon o Vladi.</p>
<p>- Otvorili smo vrata digitalne transformacije i postavili dobre temelje za modernizaciju javne uprave. Uspostavili smo novi Portal e-uprave, nove elektronske servise, EDMs, CA, GSB, i sproveli druge važne aktivnosti ka potpunoj digitalizaciji javne uprave. Uspostavili smo i Portal otvorenih podataka - naveo je Dukaj.</p>
<p>Istakao je da su u MJU pripremili sve pretpostavke za formiranje Agencije za sajber bezbjednost.</p>
<p>- Zakonom o informacionoj bezbjednosti, koji smo kao jedina država regiona uskladili sa NIS 2 Direktivom, jasno smo propisali zadatke zaštite kritične infrastrukture, privrede i građana u digitalnom prostoru - naveo je Dukaj.</p>
<p>Ministar je podsjetio da su, zajedno sa EU i NATO partnerima, formirani Tim za odgovor na kibernetičke incidente, Vladin centar za kibernetičku bezbjednost, kao i Regionalni centar za sajber bezbjednost (WB3C).</p>
<p>- Time smo našoj zemlji dali ono što joj je najpotrebnije, priliku da postane centar razmjene znanja i dobrih praksi iz cijelog svijeta - &nbsp;istakao je Dukaj.</p>
<p>Ministarstvo javne uprave je, kako je rekao, završilo sve obaveze iz Vladine Reformske agende.</p>
<p>Pripremljen je novi Zakon o lokalnoj samoupravi, kao i Koncept zakona o lokalnim izborima, čime je, kako je rekao, Ministarstvo dalo konkretan doprinos reformi izbornog zakonodavstva.</p>
<p>Ministar je podsjetio je da je u &nbsp;Estoniji, jednom od svjetskih digitalnih pionira, Crna Gora proglašena ‘Partnerom godine 2025’ u oblasti sajber bezbjednosti, i da je Ministarstvo javne uprave &nbsp;jedina institucija u Crnoj Gori koja je dobila status efektivnog korisnika modela CAF.</p>
<p>Dukaj je zaključio:&nbsp;</p>
<p>- Naši zajednički rezultati su dokaz da samo u punom međusobnom povjerenju možemo dostići evropske standarde i uspješno savladati posljednju etapu na dugom putu u EU – ne kao političkom cilju, već prvenstveno kao vrijednosnom i civilizacijskom okviru u kojem su građanin i društvo, odnosno javni interes, na prvom mjestu.&nbsp;</p>

Dukaj: Odgovorna, otvorena i efikasna javna uprava temelj evropske Crne Gore

<p>Stvorili smo pretpostavke da na mnogo veći nivo podignemo sajber zaštitu - jer samo digitalno bezbjedna država može razvijati održivu funkcionalnost. Dalji koraci na ovom planu zavise od Vlade, dok je Ministarstvo svoj dio posla završilo prije više od pola godine - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj u autorskom tekstu povodom Međunarodnog dana javne uprave.</p>
<p>Ovaj dan je, ističe on, prilika da govorimo o cilju - efikasnoj i depolitizovanoj javnoj administraciji koja prati savremene trendove i služi građanima i privredi. Na tom putu, cijeni on, smo najdužu i najtežu dionicu ostavili za sobom.&nbsp;</p>
<p>- Pripremili smo sve pretpostavke za formiranje Agencije za sajber bezbjednost, zakonske, logističke i partnerske - čiji će zadatak biti zaštita kritične infrastrukture, privrede i građana u digitalnom prostoru. To smo jasno propisali Zakonom o informacionoj bezbjednosti, koji smo kao jedina država Regiona uskladili sa evropskim standardom, odnosno NIS 2 Direktivom - naveo je on.</p>
<p>Bez sumnje je, kaže, najveći uspjeh ono što daje smisao i održivost naporima koje ulažu - međusobno povjerenje sa partnerima.</p>
<p>- A naši partneri su svi oni sa kojima zajedno radimo na reformama i transformaciji društva. Međunarodne institucije i organizacije, naše institucije centralne i lokalne vlasti, stručnjaci iz zemlje i inostranstva, civilni sektor, akademska i IT zajednica, mediji i, naravno, građani - za koje i zbog kojih sve ovo i preduzimamo - naveo je Dukaj.</p>
<p>Partnerski odnos i povjerenje uklanjaju, kaže on, barijere međusobnih razlika i taba naš put da kroz otvorenu razmjenu ideja i iskustava nastavimo ka zajedničkom cilju. On je podsjetio na nekoliko značajnih događaja i aktivnosti, koje smo zajedno uspješno okončali u prethodnoj godini, a koje su javnoj upravi dale, kako je rekao, novi i snažan, u punom smislu riječi - reformski zamah.</p>
<p>- Djelovali smo sistemski - tako što smo ključne zakone iz djelokruga rada Ministarstva koncipirali u skladu s evropskim standardima, u cilju depolitizacije, optimizacije i racionalizacije javne uprave. Završili smo zakone o državnim službenicima, o slobodnom pristupu informacijama, i posebno važan jer je to po prvi put - Zakon o Vladi. Otvorili smo vrata digitalne transformacije i postavili dobre temelje za modernizaciju javne uprave. Uspostavili smo novi portal e-uprave, nove elektronske servise, EDMs, CA, GSB i sproveli druge važne aktivnosti ka potpunoj digitalizaciji javne uprave. Uspostavili smo Portal otvorenih podataka - nabrojao je Dukaj.</p>
<p>Formiran je, kako je istakao, i tim za odgovor na kibernetičke incidente (CIRT Cyber Incident Response Team – CIRT) i Vladin centar za kibernetičku bezbjednost (Government Security Operations Center – GSOC).</p>
<p>- Zajedno sa partnerima smo uspostavili i Regionalni centar za sajber bezbjednost (WB3C), dajući time našoj zemlji ono što joj je najpotrebnije - priliku da postane centar razmjene znanja i dobrih praksi iz cijelog svijeta. Iz Vladine Reformske agende završili smo, za osam mjeseci, sve obaveze Ministarstva - dodao je ministar javne uprave.</p>
<p>Decentralizacija, kao mjera demokratije, jedan je od ključhih ciljeva do kojeg smo, prema njegovim riječima, prevalili veliki dio puta.</p>
<p>- Pripremili smo novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji donosi niz suštinskih demokratskih iskoraka s ciljem da lokalne samouprave budu održive i funkcionalne. Saradnju s opštinama smo podigli na najviši nivo i kroz Memorandum - Opštine za EU, gdje smo precizirali obaveze ključnih ministarstava i lokalnih vlasti. Sa međunarodnim partnerima pomažemo opštinama da se pripreme za ubrzanu digitalnu transformaciju i razvoj - istakao je Dukaj.</p>
<p>Sa ekspertima iz relevantnih institucija i civilnog sektora pripremljen je Koncept zakona o lokalnim izborima i poslat Skupštini.</p>
<p>- Time smo dali konkretan doprinos i reformi izbornog zakonodavstva - što je jedna od najvažnijih političkih tema, koja je ključna za dalji evropski i demokratski put Crne Gore - poručio je Dukaj.</p>
<p>Naši rezultati su, cijeni on, prepoznati i van granica Crne Gore.</p>
<p>- U Estoniji, jednom od svjetskih digitalnih pionira, Crna Gora je proglašena „Partnerom godine '25“ u oblasti sajber bezbjednosti - naglasio je Dukaj.</p>
<p>Jedina su, kaže, institucija u Crnoj Gori koja je dobila status Efektivan korisnik modela CAF.</p>
<p>- Potpisali smo sa međunarodnim partnerima više memoranduma o saradnji. Bili smo domaćini visokim stranim zvaničnicima - predsjednici Evropske komisije, zamjenici Generalnog sekretara NATO-a i predsjednicima Češke, Estonije i Moldavije… Svi oni se interesuju dokle smo stigli u oblasti sajber bezbjednosti, jer je sajber prostor takoreći jedan i nedjeljiv - podvukao je Dukaj.</p>
<p>Uspjesi gode, ali se, upozorava on, ne treba u njima uspavati.</p>
<p>-Još je dosta posla pred nama. Ipak, optimista sam. Ovo nije samo priča o Ministarstvu javne uprave, već o partnerskom sistemu zasnovanom na povjerenju, o sistemu koji uči, prilagođava se i razvija. Ovo je priča o načinu na koji jedna zemlja koja hoće i može više, postiže ciljeve i ređa uspjehe. Bez politizacije, bez nepotrebne napetosti, bez suprotstavljanja po svaku cijenu, bez uskih i političkih interesa kao prioriteta - ocijenio je ministar.</p>
<p>Zajednički rezultati su, smatra Dukaj, dokaz da samo u punom međusobnom povjerenju, možemo dostići evropske standarde i uspješno savladati posljednju etapu na dugom putu u EU.</p>
<p>- Ne kao političkom cilju, već prvenstveno kao vrijednosnom i civilizacijskom okviru u kojem su građanin i društvo, odnosno javni interes, na prvom mjestu. Kao ministar, dugujem neizmjernu zahvalnost svim partnerima i saradnicima, i cjelom timu Ministarstva. Nastavljamo zajedno - zaključio je Dukaj.</p>

Dukaj: Stvorili smo pretpostavke da na mnogo viši nivo podignemo sajber zaštitu, dalji koraci zavise od Vlade

<p>Na današnjoj prezentaciji studije „Procjena razvijenosti elektronske uprave u jedinicama lokalne samouprave u Crnoj Gori“, istaknuta je važnost daljeg jačanja digitalnih kapaciteta lokalnih uprava kroz stratešku i tehničku podršku međunarodnih partnera.</p>
<p>Studija je realizovana uz podršku Evropske unije, u saradnji sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za projekte i usluge (UNOPS) i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).</p>
<p>Na događaju su govorili ministar javne uprave mr <b>Marash Dukaj</b>, predstavnica UNOPS-a za Crnu Goru <b>Mikela Telatin, </b>stalna predstavnica UNDP-a <b>Ekaterina Paniklova </b>i programski menadžer Delegacije EU u Crnoj Gori<b> Orlando Fusco.</b></p>
<p>Ministar Dukaj je istakao da je digitalizacija javne uprave jedan od ključnih oslonaca sveobuhvatne reforme uprave u Crnoj Gori.</p>
<p>– Vizija digitalizovane javne uprave nije samo strateški cilj, već i temelj modernizacije cjelokupnog sistema. Pomažući lokalnim samoupravama da prate savremene digitalne trendove, stvaramo preduslove za jačanje njihovih kapaciteta u skladu sa najvišim standardima – poručio je Dukaj.</p>
<p>On se zahvalio međunarodnim partnerima na podršci i poručio da su ovakvi projekti ključni za napredak reformi i na lokalnom i na nacionalnom nivou.</p>
<p>Studija daje sveobuhvatan pregled trenutnog stanja u oblasti elektronske uprave, uključujući procjenu infrastrukture, dostupnosti digitalnih servisa, nivo sajber bezbjednosti, interoperabilnost sistema, obuke zaposlenih i budžetske kapacitete. Izvještaj sadrži i konkretne preporuke za Vladu i lokalne samouprave u cilju daljeg razvoja digitalnih servisa.</p>
<p>Predstavnica UNOPS-a Mikela Telatin istakla je da dokument postavlja osnov za dalji rad.</p>
<p>– Ova studija otvara prostor za konkretne aktivnosti: izgradnju kapaciteta, ciljane investicije u infrastrukturu i razvoj digitalnih rješenja usmjerenih na stvarne potrebe građana. Naš cilj je da sve opštine imaju podršku da naprave značajan iskorak ka digitalnoj transformaciji – kazala je Telatin.</p>
<p>UNDP-ova stalna predstavnica Ekaterina Paniklova naglasila je da je poseban fokus podrške usmjeren na opštine koje se suočavaju sa ograničenim kadrovskim i finansijskim resursima.</p>
<p>– UNDP ostaje posvećen partner koji pruža znanje, tehničku pomoć i stratešku podršku lokalnim samoupravama. Brze, dostupne i jednostavne digitalne usluge moraju postati standard za sve građane, bez obzira na to gdje žive – poručila je Paniklova.</p>
<p>Na kraju događaja poručeno je da su svi akteri spremni da kroz znanje i saradnju doprinesu izgradnji savremenog, efikasnog i pravednog sistema lokalne uprave u Crnoj Gori.</p>

Dukaj: Digitalizujemo lokalne samouprave u skladu sa savremenim standardima

<p>Ministar javne uprave <b>Maraš Dukaj </b>saopštio je da je Venecijanska komisija usvojila Mišljenje o inoviranom Nacrtu zakona o Vladi Crne Gore.</p>
<p>Dukaj je kazao da je prvi zakon o Vladi u Crnoj Gori istorijski korak ka institucionalnoj reformi.</p>
<p>- Pozdravljam Mišljenje VK i posebno ističem zadovoljstvo dijalogom koji smo imali u ovom važnom zakonodovanom procesu. Ministarstvo javne uprave je potvrdilo svoj potencijal da može implementirati ekspertska mišljenja VK, i pratiti demokratske potrebe - istakao je ministar Dukaj.</p>
<p>On je rekao da je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila činjenicu da je Crna Gora uvažila većinu ključnih preporuka iz prethodnog mišljenja i pohvalila predložene izmjene dokumenta u odnosu na Nacrt iz 2023. godine.</p>
<p>- Dobili smo nekoliko dodatnih smjernica, koje ćemo pažljivo razmotriti u skladu sa ustavno-političkim i pravnim okvirom - rekao je Dukaj.</p>
<p>Posebno su pozdravljena, kako je istakao, rješenja u vezi sa provjerama integriteta funkcionera, koja su u skladu sa preporukama GRECO-a, ugrađena u zakonski tekst. </p>
<p>- Dijelimo sa VK uvjerenje da će ovaj mehanizam dodatno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije. Ovaj zakon je važan korak u našem radu i viziji modernizacije, transparentnosti i jačanja institucija izvršne vlasti i političkog sistema uopšte - poručio je Dukaj.</p>

Dukaj: VK usvojila mišljenje o Nacrtu zakona o Vladi, dobili smo nekoliko dodatnih smjernica

<p>Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.</p>
<p>To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.</p>
<p>- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.</p>
<p>Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.</p>
<p>Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.</p>
<p>- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.</p>
<p>Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.</p>
<p>- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.</p>
<p>Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.</p>
<p>- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.</p>
<p>Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.</p>
<p>Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.</p>

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

<p>Ministar javne uprave, <b>Marash Dukaj,</b> sastao se danas sa britanskom ministarkom za Fond za integrisanu bezbjednost, A<b>benom Opong-Asare</b>, i ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori,<b> Don Meken</b>, koje su boravile u zvaničnoj posjeti zajedno sa saradnicima.</p>
<p>Fokus sastanka bio je na jačanju saradnje između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti sajber bezbjednosti, s posebnim akcentom na dalju izgradnju nacionalnih kapaciteta za zaštitu digitalne infrastrukture.</p>
<p>Ministar Dukaj je podsjetio na sajber napade iz 2022. godine i istakao ključnu ulogu koju su međunarodni partneri, a naročito Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, imali u pružanju podrške Crnoj Gori u tom izazovnom periodu.</p>
<p>– Jako nam je važno što UK nastavlja da u kontinuitetu podržava Crnu Goru i nakon samog sajber napada. Uz vašu podršku, a kroz projekat koji je sprovodio DCAF, uspjeli smo da usvojimo novi Zakon o informacionoj bezbjednosti, usklađen sa NIS2 direktivom, po čemu smo lideri u regionu - istakao je Dukaj.</p>
<p>On je naveo da je Crna Gora preduzela brojne korake kako bi podigla nivo sajber otpornosti.</p>
<p>– Ovaj napad nas je podstakao da preduzmemo hitne sistemske mjere. Uspostavili smo Vladin CIRT tim, ali i G-SOC – operativni centar za 24/7 nadzor, prevenciju i reagovanje na incidente, uz podršku EU. Petostruko smo povećali ulaganja u sajber bezbjednost, a Centar smo opremili najsavremenijim softverom - kazao je ministar.</p>
<p>Dukaj je dodao da Crnu Goru tek očekuju ključni koraci u ovoj oblasti.</p>
<p>– Vjerujem da postoji prostor da unaprijedimo saradnju u ovoj oblasti, jer nam predstoji važan dio puta – uspostavljanje Agencije za sajber bezbjednost - zaključio je Dukaj.</p>
<p>Britanska ministarka Opong-Asare istakla je da je digitalna otpornost ključna za evropski put Crne Gore i naglasila nastavak britanske podrške kroz Fond za integrisanu bezbjednost.</p>
<p>– Kroz Integrisani fond za sigurnost, UK će nastaviti da ulaže u stručnost i kritičnu infrastrukturu koji pomažu u neutralizaciji sajber prijetnji prije nego što stignu do svih naših građana - kazala je Opong-Asare.</p>
<p>Dodala je da je zajednička saradnja i razmjena znanja ključna za izgradnju otpornijih društava.</p>
<p>– Dijeljenjem znanja, jačamo međusobnu odbranu. Uvjerena sam da će ova saradnja pružiti veći nivo sajber bezbjednosti zajednicama u objema našim zemljama - poručila je britanska ministarka.</p>

Dukaj i Opong-Asare: Ujedinjeno Kraljevstvo kontinuirano podržava unapređenje sajber kapaciteta Crne Gore

<p>Širom Evrope ove godine obilježeno je osam decenija od kraja Drugog svjetskog rata. S druge strane, u Crnoj Gori posljednjih mjeseci imali smo priliku da čujemo brojna revizionistička tumačenja događaja iz ovog sukoba koja su ostala bez adekvatnog odgovora sa državnog vrha.</p>
<p>Sve je kulminiralo kontroverzom oko dodjele Trinaestojulske nagrade i prijemom u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa kojeg je poslao mnoge sporne poruke koje se tiču ustanka kojim je počela oslobodilačka borba crnogorskog naroda.</p>
<p>Kako bi se podsjetili što se 13. jula 1941. godine zaista dogodilo i što ovaj datum danas znači Crnogorcima i Crnogorkama, razgovarali smo sa laureatom Trinaestojulske nagrade prije tačno pola vijeka – profesorom Radovanom Radonjićem.</p>
<p>- Britanski publicita Viljem Denton je, nakon posjete Crnoj Gori 1877. godine, rekao da je o njoj nemoguće pričati, a da ne izgleda „da ste zakoračili u domen romanse i tako začeli u svijesti čitalaca crv sumnje u pretjerivanje i nevjerovatno“. Meni se isto dešava kad govorim o 13. julu, uprkos tom što nastojim da, najviše što je moguće, slijedim dva pravila: ono Aristotelovo, da činjenice ne znače mnogo ako ne znate njihovu pozadinu (tj. ono što ih je kao takve proizvelo); i ono Filbijevo, koje glasi: „Poređajte (analizirajte) činjenice kako slijede, a onda izvucite iz njih zaključke kakvi god oni bili“ - rekao je Radonjić u razgovoru za Analitiku. </p>
<h2>Dva crnogorska 13. jula – slučajna podudarnost</h2>
<p>Ističe i kako strogo odvaja dva crnogorska 13. jula – onaj iz 1878. i 1941. godine i smatra kako, izuzevši slučajnu podudarnost datuma njihovog dana i mjeseca, nemaju ničega zajedničkog.</p>
<p>- Trinaestog jula 1878. godine, Crna Gora je na Berlinskom kongresu, uz saglasnost velikih sila, faktički dobila priznanje nezavisnosti od Turske, ali nije priznala samu sebe – i dalje je ostala ruski vazal, što je i do tada bila. Da vas podsjetim: na Berlinskom kongresu su crnogorski delegati svojim srpskim kolegama objašnjavali da Crna Gora dobrovoljno prihvata takvu poziciju u odnosu na Rusiju, jer vjeruje da će doći dan kada će diplomatija ćutati, a Rusija progovoriti, pa makar to bilo i s mačem u ruci - navodi Radonjić.</p>
<p>I Rusija joj je, podsjeća, prije nego što su i ona i Crna Gora nestale pred kraj druge decenije XX vijeka „prgovorila“ tri puta.</p>
<p>- Prvi put 1900. ocjenom jednog od svojih vodećih panslavističkih lidera Aksakova, da Crna Gora nema ni jedan jedini uslov da bude posebna država i nezavisna zemlja, te da je imala, i ima, smisla samo kao vojn(čk)i logor. Drugi put, 20. decembra 1905. godine, kada ruski car Nikolaj II Romanov, na tajnoj sjednici svojeg tajnog kabineta, diktira u zapisnik: “Crna Gora se od ovog trenutka pripaja Sbiji i ima da radi kako joj ona naredi”. Treći put, 24. januara 1914. godine, kada pomenuti ruski car, na tajnom susretu sa srpskim premijerom Nikolom Pašićem u Petrogradu, svom stavu iz decemra 1905. dodaje joj dva: da vojsku crnogorsku, u ratu koji je na vidiku, treba staviti pod komandu vojnog vrha Srbije, te da kralju Nikoli treba onemogućiti svaki uticaj na zbivanja u Crnoj Gori i, eventualno, šire. Nastavak priče znate. Iako je u Prvom svjeskom ratu bila na strani „saveznika“, Crnoj Gori niko od njih 1918. nije ozbiljno pružio ruku da je spasi nestanka - ukazuje Radonjić.  </p>
<h2>Dan kada je Crna Gora najprije priznala sebe</h2>
<p>Sagovornik Analitike naglašava kako je crnogorski 13. jul 1941. godine, sasvim druga priča. </p>
<p>- Ovoga puta, crnogorski narod je, predvođen komunistima, prvo priznao sebe, pa onda - nikoga ne pitajući ni za savjet, ni za pomoć - masovno pošao u borbu da to, u kontekstu Drugog svjetskog rata, svojom herojskom borbom, potvrdi pred sobom i pred svijetom. Nešto slično – u okolnostima u kakvima je Crna Gora tada bila – to nikome drugo na svijetu ne bi pošlo za rukom - smatra Radonjić. </p>
<p>Napominje da je četrdeset godina iza ovog drugog 13. jula, Crna Gora izvozila svoje industrijske proizvode na svih pet kontinenata.</p>
<p>- Taj, svakako najveličanstveniji, a vjerujem i neponovljivi dan - u Crnoj Gori i svijetu – za mene lično znači simbol jedinog čovjekovog do sada uspjelog leta u nebo do granice Sunca i čak druženje s njim pune četiri godine. Razumije se, da kad ovdje govorim o Suncu, ne mislim na tako nazvanu malo nam (s)poznatu maglinu u nepreglednim prostranstvima vasione, nego na Sunce kao odavno široko odomaćeni kolokvijalni narativ zamišljenog najvišeg nivoa ostvarenja čovjekove slobode - objašnjava Radonjić.</p>
<h2>Manifest i Belveder prethodili ustanku</h2>
<p>On podsjeća da je Drugi svjetski rat bio najveći sukob naroda i država u dosadašnjoj istoriji civilizacije, u kome je, kaže, uljuđeni dio čovječanstva, da bi opstao, morao da organizovano i odlučno ustane i izbori se protiv edemskog zla u vlastitoj vrsti, koje je hegemonističkim opredjeljenjima i odgovarajućom im vojnom silom željelo da ga porobi i uništi.</p>
<p>„Političku, etičku i akcionu platformu ujedinjenog čovječanstva za rat protiv fašizma i nacizma, od kojeg se trebalo osloboditi, činila je tzv. Atlantska povelja, do tada po svom sadržaju i implikacijama jedinstveni dokument te vrste, kojega su 14. avgusta 1941. godine potpisali predsjednik SAD i premijer Velike Britanije“, navodi Radonjić.</p>
<p>Kaže kao je Povelja sadržala utvrđena načela njihove vanjske politike nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>- Dvije zemlje ne prihvataju bilo kakve teritorijalne promjene izvršene suprotno izraženoj volji zainteresovanih naroda. Svi narodi imaju pravo da sami izaberu oblik vladavine u kome žele da žive i da suverena prava naroda, koja su im silom oduzeta, moraju biti ponovo uspostavljena. Svi narodi moraju imati slobodan pristup trgovini i svjetskim izvorima sirovina, kao i pravo slobodne plovidbe. Poslije pobjede nad nacističkom tiranijom, treba uspostaviti mir koji će biti zasnovan na odustajanju od prijetnji silom ili upotrebe sile od strane svih država i osiguran širokim i čvrstim sistemom kolektivne bezbjednosti, u okviru koga moraju biti razoružane sve agresorske države, a miroljubivim narodima olakšan teret koji predstavljaju troškovi naoružanja - navodi on.</p>
<p>Ističe da su građani Crne Gore svoju opredijeljenost za takav put čovječanstva, kao jedini izbor za vlastiti opstanak, kao i konkretne dokaze da se već nalaze na tom putu, pokazali punih pet godina ranije. </p>
<p>- Prvo se ogledalo u Manifestu crnogorske omladine, od 1. decembra 1936. godine, a drugo konkretno potvrdilo pola godine ranije, na Belvederu kod Cetinja, gdje su mirni ceklinski i ini crnogorski demonstranti, u prvoj organizovanoj akciji narodnog fronta u svijetu, imali 36 žrtava (6. mrtvih i 30 ranjenih), nastalih pucnjima kraljeve režimske vojske u goloruki narod - napominje Radonjić.</p>
<h2>Držati pokorene Crnogorce značilo je isto što i orati more</h2>
<p>Radonjić podsjeća i da su crnogorski trinaestojulski ustanici čitav mjesec prije nego je svijet saznao za Atlantsku povelju već bili gotovo sasvim (tj. izuzev 3-4 grada) oslobodili svoju zemlju okupatorskog prisustva. </p>
<p>Suvišna je, kaže, svaka njegova riječ, jer o tome je govorio svijet.</p>
<p>- Moskovski radio već 14. jula 1941. godine, kao da predosjeća u čijim rukama bi mogla da bude njegova sudbina, šalje u etar vijest: „Crna Gora je ustala“. Italijani priznaju da nemaju načina da pacifikuju Crnogorce, usljed čega Pircio Biroli, šef vojne i civilne vlasti u Crnoj Gori, za Crnogorce kaže: „To je narod spreman na sve i nadahnut mističnim fantazijama“, čak toliko da „oni koji su zarobljeni sa oružjem pristupaju strijeljanju a da ni okom ne trepnu, što znači da držati pokorene Crnogorce…značilo je isto što i orati more, dakle iluziju“ - kazao je Radonjić.</p>
<p>Dodaje i da je britanski premijer Vinston Čerčil, u Donjem domu engleskog parlamenta, krajem februara 1944. godine, izjavio da jugoslovenskim komunistima pripada zasluga za pobjedu nad fašizmom.</p>
<p>- Da je Tito vođa „ovjenčan slavom borbe za slobodu“; da su pet sedmica kašnjenja Hitlerovih armija u prodoru ka Istoku, izazvanog „balkanskom fantazijom“, u kojoj je dirigentska palica bila u rukama Crne Gore, vjerovatno odlučile ishod bitke za Moskvu, a time i ishod Drugog svjetskog rata - podvukao je Radonjić.</p>
<h2>Ustanici nastavili svoj put izvan granica Crne Gore</h2>
<p>Podsjeće i kako su crnogorski trinaestojulski ustanici, ponosni na takve odjeke svoje borbe, ali ne zanoseći se iluzijom da su završili započeto, nastavili svoj put izvan granica Crne Gore. </p>
<p>- Čudesno hrabrim i nadasve svjesnim ljudskim žrtvovanjem mnogih svojih boraca na Pljevljima, 1. decembra 1941, godine, omogućili su srpskim partizanima, Centralnom komitetu KPJ i glavnom rukovodstvu jugoslovenskog NOR-a i revolucije, koji su na jugu Srbije bili opkoljeni sa 80 hiljada Njemaca i domaćih kvislinga da bezbjedno pređu u Bosnu, na slobodnu teritoriju, gdje skupa sa partizanima iz drugih krajeva bivše zajedničke države formiraju prve jugoslovenske jedinice antifašističkih boraca i skupa s njima bili jedini učesnici Drugog svjetskog rata, koji su striktno ispoštovali odredbe Atlantske povelje – na čitavom prostoru svoje zemlje, kao i na međunarodnom planu - istakao je Radonjić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, dokaz za to su bili, za mnoge šokantni, postupci jugoslovenskih partizana prema saveznicima, čiji su lideri, kaže on, s očiglednim zaboravom na obaveze iz Atlantske povelje, u drugoj polovini rata, često raspravalji o podijeli svijeta na sfere uticaja.</p>
<p>- Ti postupci bili su odobrenja Britancima da iz Italije kroz Ljubljaska vrata prođu u Austriju samo pod uslovom da se na tom putu ne zaustavljaju, niti skreću “za metar”, ni lijevo, ni desno; dozvole Crvenoj armiji, u septembru 1944. godine, da u nastupanju prema Mađarskoj može koristi jugoslovenski prostor tek nakon garancije Vrhovnog sovjeta SSSR da će s danom prestanka borbenih dejstava na tom prostoru i posljednji sovjetski vojnik napustiti Jugoslaviju; „lišavanje“ američke vojne avijacije dviju borbenih letilica (1946. godine), nakon upozorenja Pentagonu da nedozvoljeno ne koristi jugoslovenski vazdušni prostor; istorijsko „ne” Staljinu, 1948. godine, kojim je promijenio odnos politiških snaga u Evropi, prokrčio put za uklanjanje „gvozdene zavjese“ između Istoka i Zapada, bitno doprinio prevladavanju blokovske politike i otpočinjanju procesa razoružanja u svijetu - navodi Radonjić.</p>
<h2>Veliki broj Crnogoraca među vođama NOB-a</h2>
<p>Sagovornik Analitike podsjeća i na veliku ulogu koju su Crnogorci imali u vođstvu Narodno-oslobodilačke borbe.</p>
<p>- U velikim epopejama jugoslovenskog NOR-a i Revolucije, crnogorski trinastojulci učestvovali su: sa više od 36.000 partizanskih boraca, u završnim borbama za oslobođenje Jugoslavije; 1.800 komandanata jedinica NOV i POJ; 247 od 1.322 Narodna heroja Jugoslavije; osam od 23 članova Vrhovnog štaba; četiri od šest vođa ustanka; četiri od sedam komandanata divizija u bitkama na Neretvi i Sutjesci; osam od 18 komandanata korpusa; sva tri ratna komesara JRM; tri komandanta jedinica koje su oslobodile glavne gradove (Beograd, Sarajevo i Cetinje); jedinog komandanta korpusa; tri načelnika saniteta (Srbija, Hrvatska i Crna Gora); dva od osam članova Politbiroa CK KPJ - precizirao je Radonjić.</p>
<h2>Srpski popovi, mantijaši i njihva „istorija“</h2>
<p>Radonjić je upitan i kako osnažiti kulturu sjećanja na 13. jul i njegov istorijski značaj među mladima, u vremenu kada se javni prostor zatrpava poricanjem, lažima i trivijalizacijom istorijskih borbi.</p>
<p>- Organizovanim, upornim i istrajnim akcijama suprotnog smisla i sadržaja. Konkretno, to znači najmanje tri stvari: prvo, osloboditi ih nauka srpskih popova i srpskih stranaka, nikad upristojenih udžbenika istorije i mentorstva nastanika školovanih na fakultetima sa profesorima u mantijama - kategoričan je Radonjić.</p>
<p>Drugo, dodaje on, sasvim promijeniti pojmovno-kategorijalni vokabular u kome se objašnjava da je u Crnoj Gori od 1941. do 1945. vođen građanski rat, što bi značilo klasni, rasni, međunacionalni ili vjerski rat među građanima Crne Gore, a ne rat za oslobođenje zemlje od fašističkih okupacionih snaga, kojima se, kaže, u borbi protv svojega naroda i države dobrovoljno pridružio i dio odraslog domaćeg stanovništva, koje zbog toga opravdano nazvan kvislinška formacija (ili jednostavnije rečeno: domaći izdajnici). </p>
<p>- Pri tome bi njihove sadašnje branitelje (velikosrpske popove i političare) trebalo priupitati: otkud oni na Zidanom mostu u povlačenju iz Jugoslavije sa poraženom okupatorskom vojskom, ako se građanski rat i po definiciji vodi isključivo u jednoj (svojoj) zemlji i bez prisustva stranih okupacionih vojski - ukazuje Radonjić.</p>
<h2>Šta su četnici zaista htjeli</h2>
<p>Treće, ističe on, umjesto kojekakvih i koječijih priča mladima o tome ko su i zašto su neki građani Crne Gore u pomenutim ratnim događajima, a mnogi i kasnije, bili domaći izdajnici, treba ih upoznati sa njihovim izvornim programima ideološke i političke orijentacije.</p>
<p>- Tada bi vidjeli da, na primjer, program crnogorskog četništva glasi: 1) Borba za slobodu cjelokupnog našeg naroda pod skiptrom Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. 2) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srema, Banata i Bačke. 3) Borba za uključenje u naš džavni život i svih još neoslobođenih slovenačkih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst, Gorica, Istra i Koruška), kao i Bugarske, severne Albanije sa Skadrom. 4) Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nacionalnih elemenata. 5) Stvaranje neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenije, čišćenjem Sandžaka od muslimanskog i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa. 6) Kazniti sve Ustaše i Muslimane koji su u tragičnim danima uništavali naš narod... - navodi Radonjić. </p>
<p>Napominje i da je crnogorskim četnicima specijalno naloženo i „očistiti Pešter od Muslimanskog i Arnautskog življa“; „dejstvovati pravcem preko Čakora ka Metohiji sa zadatkom da se na tome pravcu očisti teritorija od Arnauta, kao i da se presretnu oni koji će biti gonjeni sa Peštera – Sandžaka“; „dejstvovati pravcem Južnog primorja ka Dubrovniku sa zadatkom da se ovi oslobode“ te „dejstvovati ka jugu u cilju zauzimanja Skadra“. </p>
<p>- Punu saglasnost s tako definisanim obavezama izražava Bajo Stanišić u svojoj poruci Hercegovcima sredinom 1942. godine, u kojoj dominiraju četiri momenta: 1) u vojničkoj i svakoj drugoj akciji isključiti politiku, a u duši poslovati i rukovoditi se sa velikom srpskom nacionalnom idejom; 2) prema okupatoru biti taktičan i lojalan, razvijati njegovo povjerenje prema „Srpskom nacionalnom pokretu“ kako bi razvili defetizam kod „unutrašnjeg neprijatelja“ i po mogućnosti okupatora pripremiti na zajedničku saradnju protiv tih „neprijatelja“; 3) preko učitelja, profesora i sveštenika širiti poruku „Srbi na okup“, ali je primjenjivati „strogo diskretno ne samo na ekstremne Srbe unitariste nego i na one koji jugoslovenski misle“; 4) konačni cilj jeste osnivanje nove srpske države, ali ne samo kao geografskog pojma nego i kao „čisto srpskoga“ duhovnog prostora „sa četiri najosnovnija atributa“: srpska država (Velika Srbija), Srbin kralj (iz dinastije Karađorđevića), srpska narodnost i srpska vjera - podsjeća Radonjić.</p>
<h2>Ko danas odlučuje u Crnoj Gori i što bi na to rekli partizani</h2>
<p>Osvrnuvši se na glorifikaciju četničkog pokreta od strane srpskih mitropolita u Crnoj Gori, kaže da je to je njihov nacionalni i državni program u sekularnom mislu, koji po kanonima vaseljenskih sabora ne bi smjeli da imaju. </p>
<p>- Ali, s obzirom na to da se u ovoj zemlji ne poštuju ni Ustav, ni njeni zakoni, a kamoli da neko misli o kanonskim, oni će nastaviti svoju rabotu sve dok ovu zemlje ne učini na svoj način shvaćenom nebeskom državom, ili se, u što sumnjam, nađe neko ko će je iz nje mirno ispratiti - ocijenio je Radonjić.</p>
<p>Pitali smo ga i smatra li da crnogorska opozicija ima jasan i principijelan odgovor na proces relativizacije istorije, urušavanja antifašističkog nasljeđa, ali i ekonomske degradacije i zavisnosti od Beograda.</p>
<p>- Sve sam o tome što sam imao ili imam da kažem, već rekao: kad je trebalo (na vrijeme), više puta, jasno i glasno. Po stanju u društvu kakvo imamo, i koje Vas je vjerovatno inspirisalo da mi postavite ovo pitanje, možemo zaključiti: ili da to do njih nije stizalo – što nije moja krivica; ili da ga oni smatraju irelevantnim – što je njihovo pravo. Nemam više vremena, a izgleda ni potrebe, da ga ponavljam - kratko je odgovorio Radonjić. </p>
<p>On je poznavao lično brojne istaknute partizanske borce te nas je zanimalo što misli kako bi oni reagovali na činjenicu da su 2025. godine, osam decenija nakon pobjede nad fašizmom, dvije najmoćnije osobe u Crnoj Gori - četnički vojvoda Andrija Mandić i mitropolit Joanikije Mićović, otvoreni poštovaoci kolaboracionističkog pokreta.</p>
<p>- Pretpostavljam da ne bi povjerovali, da je takvo što moguće. A kad bi se ipak uvjerili da takvo što postoji, vjerujem da bi učinili sve što je potrebno da režiseri takve političke instalacije u našoj zemlji nikad više ne izađu na svjetlost dana iz svojih mišjih rupa, inače stalnih prebivališta - zaključio je Radonjić.</p>

Radonjić: 13. jul jedini istinski let Crne Gore ka slobodi, partizani ne bi vjerovali ko danas upravlja njihovom zemljom

<p>Grupa građana organizovaće danas, u devet sati, javno okupljanje i postavljanje izložbe pod nazivom „Sunovrat Crne Gore“ kod kapije na ulazu u Park-šumu Gorica.</p>
<p>U pozivu na okupljanje navodi se da će sjutra ujutro na tom mjestu biti postavljena i izložba “Sunovrat Crne Gore”.</p>
<p>Okupljenima će se obratiti akademik<b> Vukić Pulević</b>, arhitekta <b>Veselin Bato Radulović</b>, dekan FCJK<b> Aleksandar Radoman</b>, izv. direktor NVO 35 mm <b>Darko Ivanović </b>i aktivista <b>Saša Jovetić</b>.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmVMIeP4mGmc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Ovo nije samo izložba, ovo je čin otpora protiv istorijskog reviozionizma, fašizacije društva i pokušaja da se zločin pretvori u vrlinu. Vrijeme je da dignemo glas - piše u pozivu.</p>
<p>Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje prošlosti i zaborav.</p>
<p>- Borba protiv fašizma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici - poručeno je u pozivu.</p>
<p>Nakon toga, okupljeni će položiti vijenac na Spomenik borcima NOR-a, u znak poštovanja prema antifašističkoj tradiciji Crne Gore koja se danas brutalno gazi.</p>

Danas okupljanje na ulazu u park-šumu Gorica i izložba „Sunovrat Crne Gore“

<p>Nije mi namjera da podižem nacionalne tenzije, ali je prekardašilo da nam jedan guslarski primitivac iz Krnje Jele non-stop pere moždane vijuge izvrćući istorijske činjenice za potrebe svoje anticrnogorske političke matrice i uništavanja Države Crne Gore, zajedno sa kancerogenim svetosavskim uljezom. Počev od Njegoša, kojeg bezočno ignorišu u stihovima „...kršna i siromašna Crna Gora ne haje ni za Nemanje ni za Murate, pa ni za Bunaparte; oni svi biše i preminuše, i mač svoj o Crnogorce đekoi njih opitaše, pa nestaše, a Crna Gora ostade do vijeka i strašnoga Suda, u svojoj volji i slobodi; a to ti je u slavi“, dok nam prišivaju nemanjićko nasljeđe. Onih Nemanjića, koji spališe sve dukljanske gradove, sem Kotora.</p> <p>Bezbroj je primjera u kojima je teško shvatiti taj štokholmski sindrom Crnogoraca zbog tuđe imperijalne politike, koju je definisao poznati srpski naučnik <b>Jovan Cvijič</b>: „...jedna misao i jedna volja ovladala je svim članovima srpskog naroda, da mu njegova državna teritorija dopre do morske obale i jadranskih pristaništa“ (Jovan Cvijić, Govori i članci, I, Beograd 1921., 208). Već duže vrijeme me proganja želja da objavim bar dva slučaja koji imaju ogroman značaj maltene u svakoj crnogorskoj familiji, a koji pokazuju tu iracionalnu ljubav žrtve prema počiniocu i pomenuti sindrom. </p> <h2><b>Bitka za Skadar</b></h2> <p>Malo je crnogorskih porodica koje nemaju pretke koji su izgubili život u bici za Skadar 1913. godine. U to vrijeme kralj <b>Nikola</b>, želeći da što lakše i što prije zauzme Skadar tražio je pomoć srpske vlade. U početku je dobija i u Skoplju je marta 1913. obrazovan „primorski kor“ pod komandom srpskog generala <b>Petra Bojovića</b>, kojem kralj Nikola 21. marta stavlja pod komandu svu crnogorsku vojsku. No, Petar Bojović kroz četiri dana dobija naređenje od svoje komande da svoje trupe odmah vrati u Srbiju, jer su velike sile odlučile da Skadar pripadne Albaniji. Bojović uprkos naređenju pravi most na rijeci Drinjači, popravlja put i postavlja pontonski most za prebacivanje trupa prema Brnjadoltu. No, 29. marta njegova Vrhovna komanda implicintno traži da odmah obustavi svaku akciju i vrati Drinsku diviziju u Srbiju. Bojović piše svojoj komandi da, ukoliko Crnogorci nastave sa osvajanjem Skadra, a oni to budu samo posmatrali, „Ceo će nas svet i istorija osuditi“.</p> <p>Iako serdar <b>Janko Vukotić</b> moli generala Bojovića da bar ostavi pontonski most koji je srpska vojska napravila, Bojović odbija tu molbu i most je demontiran. Crnogorska vojska je zbog toga morala nastaviti preko Skadarskog jezera, uz ogromne gubitke, kako bi zauzela istočne položaje oko Skadra. <b>Jovan Plamenac</b> piše 31. januara 1925. godine kralju <b>Aleksandru Karađorđeviću</b>: „Da je ovo izdajstvo učinila Crna Gora prema Srbiji, kao što je učinila Srbija prema Crnoj Gori, bili bi u svakom njenom udžbeniku prikazani i Crna Gora i njen narod i njena vojska, kao najveći izdajnici srpskog naroda“. Ali, toga nema u crnogorskim udžbenicima. Čak mnogi, čiji su preci poginuli dok su nastupali ka Brnjadoltu, zahvaljujući odbijanju generala Bojovića, danas baštine tu „izdaju“, kako je imenuje Plamenac.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712220712_869f1554f05076badeb37551ab3f8d7d6554798de111891b5cf7dd6035717b99.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712220712_869f1554f05076badeb37551ab3f8d7d6554798de111891b5cf7dd6035717b99" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Intervju u Jutarnjem listu"><figcaption>Intervju u Jutarnjem listu<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Nakon Velikog rata srpski istoričari, posebno <b>Vladimir Ćorović</b>, utrkivali su se u pisanju da Crna Gora nije imala nijednu značajniju bitku u toku Velikog rata, minimizirajući ulogu crnogorske vojske u tom ratu i potencirajući propagandu podvalu o dogovoru sa Bečom i izdajstvu kralja Nikole. Dugo je vremena Mojkovačkoj bici prećutkivan značaj, da bi pred Drugi svjetski rat dobila oreol velike pobjede crnogorske vojske kojom je „srpskoj vojsci omogućeno da se nesmetano povuče prema ostrvu Krf“. Taj narativ o zaštiti odstupnice srpskoj vojsci je ostao do današnjeg dana, nažalost, čak i u crnogorskoj istoriografiji i publistici. </p> <h2> <b>Pukovnik Petar Pešić</b></h2> <p>No, da se prihvatimo činjenica. Nije naodmet pomenuti da je ministar austrougarski <b>Oto</b>, ponudio Crnoj Gori u julu 1914, kao cijenu za njenu neutralnost, ekonomske, finansijske i teritorijalne dobiti, a među njima, za Crnogorce simbolički značajan, Skadar. Crna Gora je, poznato je, odbila tu ponudu, ušla u rat i pod pritiskom Rusije, od koje je zavisila pomoć u naoružanju i hrani, formirala zajedničku komandu sa Srbijom. Srpska vrhovna komanda izradila je ratni plan operacija crnogorske vojske i poslala ga na Cetinje s grupom oficira, koja će formirati Crnogorsku vrhovnu komandu 23. avgusta 1914. Tu grupu su činili: general <b>Božo Janković</b> na čelu, pukovnik <b>Petar Pešić</b> kao pomoćnik, pukovnik <b>Borivoje Nešić</b> i potpukovnici <b>Dragoljub Mihailović</b> i <b>Đorđe Paligorić</b>, kao članovi. Kapetani <b>Miro Božović </b>i <b>Blažo Marković</b> bili su jedini crnogorski oficiri pri Vrhovnoj komandi Crne Gore?</p> <p>Protivno srpskom ratnom planu, kralj Nikola je „samovoljno“ odvojio jedan dio snaga i pomoću njih 27. juna 1915. zauzeo Skadar. Ruski predstavnik je protestvovao i napuštio Crnu Goru, dok je general Božo Janković podnio ostavku po naređenju svoje Vrhovne komande i vratio se u Srbiju, jer Srbiji nije odgovaralo teritorijalno širenje Crne Gore. Zato je zauzimanje Skadra samo pojačalo srpske intrige o vezama Cetinja sa Bečom. <b>Dušan Pavlović</b>, srpski oficir, koji je kasnije prešao na crnogorsku stranu osudivši postupke svoje Vrhovne komande, izjavio je: „... čvor i petlju crnogorske vojske trebalo je uzeti iz ruku kralja Nikole i njegovih oficira“...</p> <p>Kralj Nikola, nakon ostavke generala Jankovića, 2. jula 1915. imenuje pukovnika Pešića za načelnika štaba crnogorske vojske, čineći kardinalnu grešku, koja će Crnu Goru koštati nestanka. Petar Pešić sam otkriva nakon rata svoju nečasnu ulogu u razbijanju crnogorske vojske. U stručnoj publikaciji „Ratnik“, broj za januar/februar 1925, u obimnom tekstu „Crna Gora u svetskom ratu“, Pešić u retrospekciji iznosi niz ovjerenih dokumenta koji govore o kakvoj ličnosti se radilo. Radilo se o čovjeku bez moralnih skrupula, koji je, po instrukcijama svoje vlade, otvoreno radio na uništenju Crne Gore. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712220712_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712220712_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Petar Pešić u Pravdi"><figcaption>Petar Pešić u Pravdi<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Najžešće kritike Pešić je dobio upravo od strane bivših srpskih oficira, među kojima je prednjačio pukovnik <b>Živko Pavlović</b>. Polemiku je pokrenuo beogradski list „Pravda“. Pavlović je direktno optužio Pešića kao „glavnog krivca za kapitulaciju crnogorske vojske“. Pešić je na to odgovorio, takođe u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“.</p> <h2><b>Mojkovačka bitka</b></h2> <p>Ovo otvoreno priznanje Pešića o razlozima uništenja crnogorske vojske bio je samo uvod da se vratimo na Mojkovačku bitku. Tzv. „Sandžačka vojska“, 2/3 crnogorske vojske pod komandom serdara <b>Janka Vukotića</b> na śeveru Crne Gore, već je do kraja decembra 1915. izvršila svoju osnovnu funkciju koja joj je namijenjna planom Vrhovne komande srpske vojske - zaštitu odstupnice srpske vojske „preko Crne Gore i kroz crnogorsku krv“. Pitanje svih pitanja je zašto je još uvijek važila naredba da se taj prostor ima „braniti do posljednjeg čovjeka“, iako „za njihovim leđima“ nije bilo srpske vojske, jer je 4. januara potonji srpski vojnik napuštio Skadar na putu za Krf. Mojkovačka bitka se dogodila 6. i 7. januara, dva-tri dana nakon toga i teško se oteti utisku da je njen jedini cilj bio desetkovanje crnogorske vojske, koja je platila veliku cijenu, što je doprinijelo porazu Crne Gore. Bez obzira na pobjedu crnogorske vojske. </p> <p>Dok je crnogorska vojska štitila odstupnicu nepostojećih srpskih vojnika, koji su se već nalazili na Krfu, 9. januara je pao Kuk i Austrijanci su nadmoćnim snagama osvojili Krstac, čime je sudbina Lovćena bila zapečaćena, a time i Crne Gore. Slaviti Mojkovačku bitku je slavljenje propasti Crne Gore pod režijom Krfske vlade i Petra Pešića kao izvršioca. </p> <p><b>Petar Plamenac</b> piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još na 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. Desetog decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“...</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712220712_ccd7a7f76cf28979861090514603a83bf9efda751aef4d07e0290615f8f1527b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250712220712_ccd7a7f76cf28979861090514603a83bf9efda751aef4d07e0290615f8f1527b" data-rendition-name="original" width="338" height="500" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Janko Vukotić, u intervjuu „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila, objašnjava: „...Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti. Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutradan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I tako je Petar Pešić prevario Janka Vukotića, žalosnu figuru crnogorske istorije!</p> <p>Dok Crnu Goru danas vode nasljednici Petra Pešića i ubijeđuju nas u deluzije kako se radi o istom narodu, o Crnoj Gori kao dijelu srpske istorije, Srpskoj crkvi kao istorijskoj crkvi u Crnoj Gori, dok međusobno dijele funkcije, prestižne nagrade, novac crnogorskih građana, pritom skrivajući crnogorsku zastavu i skraćujući crnogorsku himnu, svima njima stojim na raspolaganju za svaku riječ iz ovog teksta i da je potkrijepim neoborivim istorijskim dokazima. Znam da će svaki častan Srbin, koji osuđuje zločin u Srebrnici i slične zločine, na isti način shvatiti mrlje u sopstvenoj istoriji i zločine koji su činjeni u Crnoj Gori tokom i završetkom Prvog svjetskog rata.</p>

Štokholmski sindrom

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: maras-dukaj

Dukaj: Neka nas 13. jul dodatno ujedini u opredjeljenju za snažnu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru

Vuković: Negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta dodijelio najviše državno priznanje dvojici sebi sličnih

MJU prva institucija u Crnoj Gori sa CAF sertifikatom efikasnog korisnika

Dukaj: Zakon o Vladi jasno definiše maksimalno 18 ministarstava, uključujući dva bez resora

Dukaj: Odgovorna, otvorena i efikasna javna uprava temelj evropske Crne Gore

Dukaj: Stvorili smo pretpostavke da na mnogo viši nivo podignemo sajber zaštitu, dalji koraci zavise od Vlade

Dukaj: Digitalizujemo lokalne samouprave u skladu sa savremenim standardima

Dukaj: VK usvojila mišljenje o Nacrtu zakona o Vladi, dobili smo nekoliko dodatnih smjernica

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Dukaj i Opong-Asare: Ujedinjeno Kraljevstvo kontinuirano podržava unapređenje sajber kapaciteta Crne Gore

Dukaj: Neka nas 13. jul dodatno ujedini u opredjeljenju za snažnu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru

Radonjić: 13. jul jedini istinski let Crne Gore ka slobodi, partizani ne bi vjerovali ko danas upravlja njihovom zemljom

Danas okupljanje na ulazu u park-šumu Gorica i izložba „Sunovrat Crne Gore“

Štokholmski sindrom

PRATITE TVe UŽIVO