Svjetski dan osoba s autizmom je povod da svako od nas, makar tog jednog dana u godini, razmisli koliko smo kao društvo i kao pojedinci učinili da toj djeci i njihovim roditeljima i starateljima pomognemo - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Potrebno je, cijeni on, da cjelokupno društvo pokaže daleko više odgovornosti i efikasnosti.
- A kao pojedinci veći senzibilitet i više empatije za ovaj dio naše populacije - dodao je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Evropska komisija (EK) ukazala je da Prijedlog zakona o državnim službenicima i namještenicima nakon usvajanja na Vladi nije u potpunosti usaglašen sa njenim sugestijama i principima merit sistema, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Dukaj je rekao da se to posebno odnosi na dvije izmjene.
- Prva - da je jedan od uslova za rukovodeca zvanja u državnoj upravi najmanje VI nivo obrazovanja, odnosno bečelor diploma. Druga - da vršioci dužnosti mogu biti i lica van državne uprave. Ostaje da vidimo da li ćemo svi zajedno, i Vlada i Parlament, pronaći najbolji odgovor na ove dvije značajne dileme i zamjerke - naveo je Dukaj u odgovoru na poslaničko pitanje Borisa Mugoše iz Socijaldemokrata (SD).
Mugoša je pitao ministra Dukaja zbog čega je izdvojio mišljenje na sjednici Vlade povodom utvrđivanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, imajući u vidu činjenicu da je njegov resor pripremao ovo rješenje.
<h2>Naći izlaz bez štete</h2>
Dukaj je odgovorio da je to uradio iz suštinskih, profesionalnih i principijelnih razloga. Ocjenjuje da je ispravno postupio, smatrajući da u tekst koji je u potpunosti usaglašen sa sugestijama Evropske komisije ne treba unositi izmjene koje su predložili članovi Vlade na samoj sjednici.
Kako je ranije saopšteno, ministar nije podržao propisivanje školske spreme u obimu od 180 ECTS kredita (bečelor diploma koja se dobija nakon završenih trogodišnjih studija) za sve službeničke kategorije, iako su stručnost i viši nivo obrazovanja opšteprihvaćeni standardi za pojedine zahtjevnije pozicije. Nije podržao ni ostavljanje mogućnosti da vršioci dužnosti mogu dolaziti iz bilo koje branše, iako je bilo predloženo da oni zbog profesionalizacije i racionalizacije državnog aparata treba da budu iz sistema državne uprave.
Dukaj nije bio saglasan ni sa pitanjima koja su se nametnula tokom sjednice, iako stavovi drugih ministara u vezi sa tim nijesu bili ujednačeni, a tiču se mogućnosti da lobisti mogu biti rukovodioci u sistemu državne administracije.
- Hvala Vam što ste me pitali baš ovako direktno, jer kao što mudri ljudi znaju i razumiju - vrijeme je najbolji putokaz - pa sa današnje distance mogu da ocijenim da sam ipak donio pravu odluku povodom ovog važnog zakona. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je dostavijen Vladi na utvrđivanje, Ministarstvo javne uprave je u potpunosti usaglasilo sa svim sugestijama Evropske komisije, kao što činimo za sva druga zakonska rješenja. Sad Vam je vjerujem i jasnije zašto sam izdvojio mišljenje u odnosu na izmjene koje su predložili članovi Vlade na samoj sjednici - naveo je Dukaj u odgovoru Mugoši.
Istakao je da ne spori dobru namjeru članova Vlade i potrebu da državno-službenički sistem bude brži i efektivniji, ali ipak su, ističe on, iza mjeseci i godine rada u dijalogu sa Evropskom komisijom na otklanjanju slabosti.
- Ja ipak vjerujem i nadam se da ćemo u dijalogu unutar Vlade i u saradnji sa svima vama iz ovog doma i EU partnerima, iz ove situacije izaći bez štete po sistem javne i državne uprave - poručio je Dukaj.
<h2>Jedna etapa u dugoročnom, kompleksnom procesu</h2>
On tvrdi da sva rješenja koja je predložio njegov resor idu u pravcu depolitizacije i jačanja profesionalizacije javne uprave, a samim tim i njene optimizacije i racionalizacije.
- To je upravo ono za šta se sa svojim timom zalažem tokom cijelog ovog procesa, a kroz rad u okvirima 43. i 44. Vlade. Višegodišnje prakse pokazale su slabosti pojedinih rješenja, unoseći nepovjerenje građana u sistem selekcije kod zapošljavanja, pravilnog vrednovanja stečenih kvalifikacija i posebno imenovanja koja ne prolaze komisijsku provjeru sposobnosti. Ovo je bila samo jedna etapa u tom kompleksnom i dugoročnom procesu, jedna po mom misljenju neprecizno odmjerena stepenica - naglasio je Dukaj.
Obećava da će Ministarstvo javne uprave, u saradnji sa svim relevatnim institucijama, nastaviti da radi u pravcu jačanja službeničkog sistema kroz predlaganje najboljih rješenja i stvaranja moderne javne uprave kao stručnog i efikasnog servisa građana i privrede.&nbsp;
- Na kraju, sada vidite da sam mišljenje izdvojio iz suštinskih, profesionalnih i principijelnih razloga, a nikako iz političkih, ili razloga medijske popularnosti - zaključio je Dukaj.

Tamara Klikovac

EK ukazala na odstupanja nakon Vladine intervencije; Dukaj: Sporne dvije izmjene

Postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti, poručeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa novoimenovanom ambasadorkom Švajcarske Konfederacije u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, An Lugon-Mulan.&nbsp;
Đukaj je poželio ambasadorki uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
On je upoznao ambasadorku sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave, sajber bezbjednosti i digitalizacije.
- Sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i &nbsp;produbljivanje saradnje u mnogim oblastima - saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.

Dukaj sa Lugon-Mulan: Postoji prostor za jačanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i digitalizacije

Ministarstvo javne uprave (MJU) uspostavilo je Certifikaciono tijelo GovME CA, čime je po riječima ministra Maraša Dukaja napravljen važan iskorak imajući u vidu da Ministarstvo po prvi put postaje kvalifikovani davalac elektronskih usluga povjerenja za potrebe organa državne uprave.&nbsp;
- Ranije smo bili ograničeni samo na izdavanje naprednog elektronskog potpisa. Sada imamo mogućnost pružanja čak sedam različitih usluga povjerenja koje su ključne za digitalizaciju javnog sektora - kazao je ministar javne uprave Dukaj.
Cjelokupan proces uspostavljanja ovog sistema i izrade prateće dokumentacije, prema riječima ministra, sproveden je u skladu sa evropskim standardima i najboljim praksama, čime se jasno pokazuje posvećenost evropskom putu Crne Gore.
Sada, kako je istakao, imamo infrastrukturu koja, uz status kvalifikovanog davaoca, omogućava potpunu kontrolu i sigurnost u korišćenju elektronskih usluga u javnoj upravi, čime se dodatno jača povjerenje građana i institucija u digitalne servise Vlade Crne Gore.
- Uspostavljanjem GovME CA stvaramo stabilan temelj za dalju digitalnu transformaciju države, pojednostavljujemo poslovne procese, ubrzavamo rad administracije i još snažnije približavamo Crnu Goru evropskim standardima - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Certifikaciono tijelo za stabilan temelj za dalju digitalnu transformaciju države

Pravo na slobodan pristup informacijama jedno od osnovnih ljudskih prava i ključni element svake demokratske zajednice, i nadamo se da će &nbsp;Zakon o SPI konačno biti usvojen, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj sa okruglog stola "Pravo javnosti da zna! Zakon o slobodnom pristupu informacijama - konačno usvajanje ili novo odlaganje?”, u organizaciji Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS.
Kako je Dukaj istakao, to pravo omogućava građanima da budu informisani o radu vlasti. Cilj je, između ostalog, vršenje kontrole, uzimanje učešća i smanjenje korupcije, a s druge strane, slobodan pristup informacijama jača odgovornost vlasti i afirmiše povjerenje građana u institucije.
Ustavom Crne Gore, ovo pravo je zagarantovano, kao i međunarodnim dokumentima kojima se uređuje predmetna oblast, kazao je Dukaj.
- Crna Gora ima Zakon o slobodnom prostupu informacijama od 2005. godine. Novi Zakon usvojen je 2012. godine, sa unaprijeđenim rješenjima. Prve izmjene su uslijedile pet godina kasnije, odnosno 2017. godine kada je dopunjen nizom odredbi. Tom prilikom je regulisan institut ponovne upotrebe informacija- kazao je ministar.
Dukaj je naglasio da je 2019. godine, pokrenut postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom prostupu informacijama, ali nakon dugih procedura nije rezultirao usvajanjem predloženog Zakona. Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama utvrđivala je 42. pa i 43. Vlada Crne Gore, kada je i upućivan Skupštini, ali isto povlačen iz skupštinske procedure, zbog promjena izvršne vlasti.
- Krajem 2023. godine, 44. Vlada Crne Gore je Predlog Izmjena i dopuna ovog zakona uputila u skupštinsku proceduru, ali ga je Skupština Crne Gore u junu 2024. godine izostavila sa dnevnog reda, ne zbog suštinskih razloga, nego zbog tehničkih, te je prema tome, naš trud pao u vodu, a procedura je vraćena na početak. Ovu godinu smo, poslije propisanih procesura, otpočeli utvrđivanjem Predloga Zakona na Vladi Crne Gore već 27. januara- kazao je on.
Ministar Dukaj je pojasnio da ovaj zakon ima sve neophodna mišljenja, ne samo naših nego i Evropske komisije .&nbsp;
- Predlog je dostavljen u skupštinsku proceduru. Očekujemo odbore i plenum, i nadamo se da ćemo konačno dobiti novi Zakon o SPI- poručio je ministar Dukaj.
Ovom prilikom Dukaj nije želio da navodi sva unaprijeđena rješenja, ali je iskazao želju da se zakon što prije usvoji.&nbsp;
- Tako bismo prišli planskoj podršci njegove primjene, što je itekako ozbiljan posao, imajući u vidu već identifikovane izazove. Slobodan pristup informacijama je nezaobilazno pravo građana. Samo kada su informisani, građani mogu donositi bolje odluke na izborima i aktivno se angažovati u svojim zajednicama- &nbsp;zaključio je ministar Dukaj.
Na okruglom stolu predstavljen je izvještaj Nacionalnog sistema integriteta za Crnu Goru i održan panel „Zašto nam je potreban novi zakon?”
U uvodnom dijelu programa &nbsp;govorila je i ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Don Meken i &nbsp;izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković.

Dukaj: Očekujemo odbore i plenum, nadamo se da ćemo konačno dobiti novi Zakon o SPI

Ministar javne uprave Maraš Dukaj je svim građankama čestitao 8. mart, Dan žena.
- Ovaj dan je prilika da vam odamo priznanje za vaš doprinos društvu, porodici i profesionalnom životu. Vaša posvećenost i podrška čine svijet ljepšim mjestom. Nastavljamo da se zajedno borimo za vaša prava. Želim vam puno sreće i uspjeha u svim budućim poduhvatima - naveo je Dukaj u čestitki.

Dukaj: Posvećenost i podrška žena čine svijet ljepšim mjestom

Ministar javne uprave Maraš Dukaj učestvovao je na Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama, u Tirani, gdje je istakao da se Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore sa posebnom pažnjom bavi reformom sistema lokalne samouprave.
- Crna Gora tada nije imala ni početne podatke o stanju u lokalnim samoupravama. Zato smo morali početi od temelja. Prvo smo pripremili sveobuhvatnu Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Prema osmišljenoj metodologiji, prikupljali smo podatke od svih opština i državnih organa, kako bismo objektivno utvrdili nedostatke i izazove u postojećem sistemu - kazao je Dukaj.
On je kazao da je Analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih država u Evropi, monotipski model organizacije lokalne samouprave nije održiv.&nbsp;
Dodao je da postoje ozbiljni izazovi u pogledu lokalnih javnih finansija i funkcionisanja privrednih društava na lokalnom nivou. Takođe, kako je naveo, način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući, jer ne odražava izborni legitimitet.
- Cilj nam je bio da unaprijedimo decentralizaciju, a sa druge bili smo svjesni da nemaju sve opštine kapacitet za preuzimanje novih nadležnosti. Zato smo se opredijelili za postupno unapređenje u ovoj oblasti, odnosno za uvođenje asimetrične decentralizacije. To podrazumijeva uvođenje gradova kao jedinica lokalne samouprave, u kojima će se vršiti širi krug nadležnosti u oblasti primarne zdravstvene zaštite, predškolskog obrazovanja i socijalne i dječije zaštite, kao i prostornog planiranja - kazao je Dukaj.
On je napomenuo da će ovaj model decentralizacije biti uveden novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojim će se i afirmisati evropske integracije, uvesti inovativni mehanizmi za praćenje rada lokalnih samouprava, unaprijediti međuopštinska saradnja, a kao još jedan od iskoraka - Crna Gora će, po prvi put, dobiti Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima.
- Naglasio bih da je Ministarstvo javne uprave podnijelo dvije inicijative Skupštini Crne Gore, a tiču se reforme lokalnog izbornog Sistema. Predložili smo uvođenje neposrednog izbora predsjednika opštine i održavanje lokalnih izbora u jednom danu. Jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - istakao je Dukaj.
- Naš cilj je jasan - jačati decentralizaciju, osnaživati lokalne zajednice i stvaranje sistema u kojem će se vlast približiti građanima, a lokalne institucije raditi u njihovom interesu - zaključio je ministar Dukaj.
Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama organizuju Fondovi Zapadnog Balkana u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Japana, Međunarodnim Višegradskim fondom, Mrežom udruženja lokalnih samouprava Jugoistočne Evrope i ReSPA-om.

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Vlada je u januaru prošle godine usvojila analizu o funkcionisanju sistema lokalne samouprave koja je pokazala brojne slabosti i ukazala na hitnu potrebu za promjenama, a jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na panel diskusiji "Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstven izborni dan, neposredni izbori predsjednika/gradonačelnika i otvorene liste – izazovi i prednosti". Dukaj je, na ovom događaju koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore, naveo da je Vladina analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih zemalja Evrope. - Vjerujem da je jaka i efikasna lokalna samouprava temelj snažnog i pravednog društva. Zato smo mi u Ministarstvu javne uprave visoko postavili prioritet reforme sistema lokalne samouprave. Poseban akcenat smo stavili na decentralizaciju i digitalizaciju lokalne samouprave - istakao je Dukaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76" data-rendition-name="original" width="2048" height="1364" loading="lazy" alt="Maraš Dukaj"> <figcaption>Maraš Dukaj(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naveo je da način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući jer ne odražava izborni legitimitet. - Danas imamo predsjednike opština koji uopšte nisu bili na izbornim listama i imate rotirajuće predsjednike opština. Zbog toga se postavlja pitanje ko je prvi čovjek jedne opštine - kazao je Dukaj. Dodaje da odnos centralnih i lokalnih vlasti mora biti unaprijeđen, a da mehanizmi međuopštinske saradnje moraju biti osnaženi. - Sva ova pitanja mi smo adresirali kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi. Moramo se svi zajedno uključiti. Još u maju prošle godine smo uputili dvije ključne inicijative Skupštini Crne Gore – uvođenje neposrednog izbora predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Uvjeren sam da te inicijative jačaju demokratski karakter izbornog procesa i smanjuju političke tenzije, a samim tim direktno utiču na uspjeh reformskih procesa koje smo temeljno i sistematično započeli od 2022. godine - istakao je Dukaj. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović istakla je da Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu u posljednjim godinama sve češće i sve očiglednije pokazuje svoju ranjivost. - Naravno da nešto treba mijenjati, ali ne bez prethodnog dijagnostifikovanja problema i njegove temeljne i stručne analize čemu će naš panel nadam se i doprinijeti. Smatraćemo da smo uspjeli ako učinimo očiglednom uzročno-posljedičnu vezu između različitih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva i njihovih posljedica i ako se danas usaglasimo oko modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Manojlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mišela Manojlović "> <figcaption>Mišela Manojlović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se ova nevladina organizacija već 25 godina bavi ovim temama. - Iz godine u godinu se izborna reforma ne dešava, a političari uz partitokratiju vrlo vješto uspijeva da izbjegnu to što im je ključni zadatak – da donose zakone u Skupštini koji treba da naprave napredak u našoj zajednici i to tako traje već nekih 15 godina - istakao je Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  On jeste za neposredni izbor gradonačelnika i jeste za lokalne izbore u jednom danu, ali da pažnju treba obratiti na detalje. - Po mom mišljenju jako je loša ideja da svi izbori – i parlamentarni i predsjednički i lokalni, budu u jednom danu, jer kod lokalnih izbora treba da se govori o lokalnim temama. Zaista ne možemo reći da su lokalni izbori dominantno imali obilježje lokalnih izbora u posljednjih pet godina. Tu su dominirale državne teme i jako je važno tu nešto uraditi. Postoji dosta otvorenih pitanja. Pitanje je je li to što se predlaže u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Ključno je pitanje koji je optimalan momenat da se ti izbori u jednom danu dogode - kazao je Koprivica. Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave istakla je da je u 2024. zabilježen izražen trend blokada lokalnih parlamenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nina Blažić"> <figcaption>Nina Blažić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sve to doprinosi nestabilnosti sistema lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opštine bi osigurao stabilan sistem formiranja i legitiman izvršni organ koji ne zavisi isključivo od dogovora političkih partija koje čine skupštinu. Takođe, činjenica da za predsjednika opštine može biti izabrano lice koje se nije identifikovalo sa biračima i nije predstavilo svoju viziju lokalne zajednice biračima ukazuje na deficit legitimnosti ovog organa. Neposredan izbor bi osigurao da predsjednik opštine bude izabran voljom građana čime bi se osigurala njegova legitimnost i samim tim i odgovornost prema biračima za ono što je predstavio kao svoju viziju razvoja lokalne zajednice - kazala je Blažić.

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Danas je održan sastanak ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića i ministra javne uprave Maraša Dukaja, a tema sastanka bila je usaglašavanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi sa propisima iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s posebnim fokusom na gradualnu, odnosno asimetričnu decentralizaciju, koja se uvodi kao jedno od ključnih unaprjeđenja u okviru reforme sistema lokalne samouprave.
Ministar Gutić naglasio je važnost usklađivanja reforme sa sistemom socijalne zaštite, kako bi građani u svim dijelovima Crne Gore imali jednak pristup socijalnim i porodičnim uslugama. - Osiguravanje dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga na lokalnom nivou ključno je za unaprjeđenje životnih uslova, posebno ranjivih grupa. Stoga je važno da novi Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika- kazao je ministar Gutić.
Ministar Dukaj je istakao da reforma lokalne samouprave ima za cilj jačanje kapaciteta opština i unaprjeđenje kvaliteta usluga za građane, uz prilagođavanje rješenja specifičnim potrebama različitih sredina.&nbsp;
- Asimetrična decentralizacija omogućava efikasniju i prilagođeniju podršku opštinama, čime se poboljšava kvalitet života građana i jača lokalna demokratija- naglasio je ministar Dukaj.
Zaključeno je da će dva ministarstva nastaviti saradnju u cilju usklađivanja Zakona o lokalnoj samoupravi sa oblastima koje se tiču reforme.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarsvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević, v.d. sekretara Edmir Kalač, načelnica Direkcije za razvoj usluga Ivana Šuković, kao i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Nina Blažić.

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

Ministarstvo javne uprave trenutno sprovodi niz strateških inicijativa koje postavljaju temelje za uvođenje vještačke inteligencije, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj na Međunarodnoj konferenciji “Pravo i bezbjednost u digitalnom svijetu: uticaj vještačke inteligencije”, u organizaciji Pravnog fakulteta UCG i Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore.
- Vještačka inteligencija nije samo izazov našeg vremena, već i prilika za ubrzani razvoj digitalizacije, unapređenje efikasnosti javnih usluga i, što je najvažnije, poboljšanje kvaliteta života naših građana kroz bolje i brže usluge javne uprave - kazao je Dukaj.
Kako je istakao, prvi prioritet MJU je izrada Strategije vještačke inteligencije Crne Gore, koja predstavlja ključni dokument u ovom procesu. 
- Strategija uključuje sve relevantne sektore i aktere – od vladinih institucija i akademske zajednice do privatnog sektora i nevladinih organizacija, a naš rad se oslanja na primjere najbolje prakse iz Evrope i svijeta - istakao je Dukaj.
Dukaj je rekao da je u saradnji sa Svjetskom bankom, organizovana dvodnevna radionica i uz pomoć međunarodnih stručnjaka, započet je rad na roadmap-u za izradu Strategije. Takođe, u pripremi je i Memorandum o razumijevanju sa Montenegrin AI Association (MAIA), što će omogućiti blisku saradnju sa domaćim stručnjacima u ovoj oblasti. 
- Ovi koraci su samo početak, ali predstavljaju jasan signal naše posvećenosti razvoju AI tehnologija u Crnoj Gori. Ministarstvo je formiralo novu direkciju unutar Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i eServise koja se specifično bavi vještačkom inteligencijom. Ova direkcija ne samo da prati razvoj i implementaciju Strategije, već i proaktivno istražuje najnovije globalne trendove u oblasti AI - kazao je Dukaj.
Prema njegovim riječima, pored aktivnosti vezanih za vještačku inteligenciju, rad MJU se oslanja na širi okvir digitalizacije, koji definiše Reformska agenda Crne Gore za period 2024–2027. 
- Ova agenda obuhvata ključne reforme koje omogućavaju potpunu integraciju digitalnih tehnologija u sve aspekte društva, ali i pružaju konkretne temelje za implementaciju AI rješenja u različitim sektorima.Jedna od aktivnosti ove agende jeste osiguranje pouzdane širokopojasne infrastrukture, uključujući 5G mreže, bržu i stabilniju internet konekciju, brži protok podataka, kao i rad naprednih AI sistema. Korišćenjem AI možemo analizirati i optimizovati upravljanje širokopojasnom infrastrukturom u realnom vremenu, osiguravajući maksimalnu efikasnost i brzu reakciju u slučaju prekida ili sigurnosnih prijetnji - kazao je Dukaj.
On je dodao da kroz uvođenje digitalnih identiteta i e-potpisa, pojednostavljujemo pristup građanima javnim uslugama i koristimo vještačku inteligenciju za analizu i prepoznavanje obrazaca u korišćenju tih usluga. Objasnio je da AI tehnologije pomažu u personalizaciji usluga, identifikaciji mogućih sigurnosnih prijetnji i unapređenju procesa autentifikacije i autorizacije, čime osiguravamo pouzdan i siguran pristup svim digitalnim uslugama.
- Kada govorimo o sajber bezbjednosti, AI donosi nova rješenja i mogućnosti. Napredni AI alati poboljšavaju sposobnosti za prepoznavanje i odgovaranje na sajber prijetnje, posebno na velikim mrežama povezanim na širokopojasnu infrastrukturu i 5G mreže. Vještačka inteligencija automatski analizira ogromne količine podataka, identifikuje neobične aktivnosti i preduzima mjere zaštite u realnom vremenu, čime osiguravamo sigurnost i stabilnost naših digitalnih sistema - kazao je Dukaj.
Integracijom AI tehnologija u svaki aspekt reformi, Crna Gora ne samo da ubrzava proces digitalizacije, već se, poručuje Dukaj, pozicionira kao lider u regionu u oblasti inovacija i naprednih tehnologija u javnom sektoru.
Na konferenciji su govorili i dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Aneta Spaić, ministar pravde Bojan Božović, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore Dragan Radulović i ambasadorka Republike Slovenije u CG Bernarda Gradišnik.
Međunarodnu konferenciju “Pravo i bezbjednost u digitalnom svijetu: uticaj vještačke inteligencije” organizuje Pravni fakultet UCG i Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore, pod pokroviteljstvom Ambasade Republike Slovenije u Crnoj Gori uz podršku Ministarstva javne uprave i Ministarstva pravde.

Dukaj: Posvećeni smo razvoju AI tehnologija, prioritet izrada Strategije vještačke inteligencije

U udesu koji se &nbsp;oko 15 sati dogodio u centru Podgorice, na raskrsnici kod Umjetničkog paviljona i JU Muzeji i galerije, nije bilo &nbsp;povrijeđenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040416048_8c53aec239a3d2f5731a2ab89642991602e1f5dd588da81d70ee22d7f12bca48.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040416048_8c53aec239a3d2f5731a2ab89642991602e1f5dd588da81d70ee22d7f12bca48" data-rendition-name="original" width="691" height="508" loading="lazy" alt="ues"> </figure>  Kako je Portalu ETV rečeno iz OKC-a , došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su su učestvovala dva automobila. Sudeći po fotpgrafijama našeg reportera, &nbsp;pričinjena je materijalna šteta.

Udes u centru Podgorice, nema povrijeđenih

Biznismen Aleksandar Mijajlović će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena repucija, ugled i ljudska prava.
On je medijima uputio saopštenje u kojem je precizno i argumentovano osporio tvrdnje ove NVO i medijskih navoda.
<h2>ODBAČENI KLJUČNI NAVODI</h2>
Mijajlović je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine.
- Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović.
Sud je, kako je dodao, takođe naglasio da bi prihvatanje takve privremene mjere na imovinu stečenu godinama prije navodnog krivičnog djela narušilo princip pravne sigurnosti i dovelo u pitanje legitimno stečena imovinska prava.
<h2>MANIPULACIJE</h2>
Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage.
- Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama.
On smatra da je ovakvo postupanje NVO organizacije, koja očigledno pokušava namaknuti pažnju, medijski prostor i moguće grantove, pravno nasilje i opasan presedan za sve građane Crne Gore.
- Posebno je problematično što se pokušava povezati moja imovina stečena 2011. godine sa istragom koja se odnosi na period 2019 – 2021., bez ijednog dokaza o uzročnoj vezi. Stan koji sam tada kupio i poklonio svojoj kćerki ne može i ne smije biti predmet ograničenja, jer je stečen u skladu sa zakonom, daleko prije bilo kakve istrage - istakao je Mijajlović.
<h2>TUŽBA ZA DRŽAVU</h2>
On je ukazao na suštinu cijelog slučaja tj. štetu nanesenu njegovoj reputaciji i poslovanju.
- Zbog medijske kampanje i narušenog imidža, raskinut je važan međunarodni ugovor, a u obrazloženju je jasno navedeno da su razlog „medijski navodi“ i reputaciona šteta. Iz tog razloga najavljujem da ću pokrenuti tužbu protiv države Crne Gore pred nadležnim međunarodnim sudovima, jer je šteta nastala bez pravnog osnova i u potpunosti na teret mog profesionalnog i ličnog integriteta - poručio je Mijajlović.
Kategorički je odbacio sve neosnovane, politički intonirane i medijski servirane tvrdnje jasno poručujući da ostaje dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istine.
<h2>PREKRŠENI STANDARDI</h2>
On je decidno naveo koji su pravni standardi i norme prekršeni u postupcima i tumačenjima ASP.
- Član 1 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP) – pravo na mirno uživanje svojine. Ograničenje imovine bez presude i bez veze s navodnim djelom predstavlja grubo kršenje ovog prava. Član 6 EKLJP – pravo na pravično suđenje. Korišćenje medijskog pritiska umjesto sudskog postupka krši princip jednakosti strana i pravičnosti. Član 8 EKLJP – zaštita privatnog i porodičnog života. Osvrt na poklon mojoj kćerki predstavlja direktan napad na porodičnu autonomiju - naveo je Mijajlović.
Dodao je da Ustav Crne Gore, u članu 58 garantuje pravo svojine, koje se može ograničiti samo u zakonom propisanim slučajevima i uz pravičnu naknadu.
- Zakon o krivičnom postupku Crne Gore (čl. 92 – 95) – mjere obezbjeđenja mogu se primijeniti samo uz osnovanu sumnju da je imovina stečena krivičnim djelom, što ovdje nije slučaj - istakao je on.
Zaključio je da načelo pravne sigurnosti i zabrane retroaktivnosti - tj. pokušaj povezivanja zakonito stečene imovine iz 2011. sa istragom iz 2019. krši temeljne principe pravne države.

Mijajlović će zbog besprizorne kampanje tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima: „Ostajem dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istine“

Svečano je otvoren zajednički granični prelaz Zupci – Sitnica, na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi, koji predstavlja još jedan značajan korak u unapređenju saradnje između Crne Gore i Bosne i Hercegovine u oblasti granične kontrole i međunarodnog saobraćaja, saopšteno je iz MUP-a.
Ovaj prelaz odlikuju moderna infrastruktura i tehnologija usklađena sa šengenskim standardima, a njegovo otvaranje predstavlja još jedan dokaz naše posvećenosti evropskim vrijednostima, poručili su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak, sa otvaranja.
Šaranović je naglasio da je ovaj projekat nastavak uspostavljanja zajedničke granične kontrole na četiri lokacije – po dvije na teritoriji svake države.
- Nakon Zajedničkog graničnog prelaza Vraćenovići – Deleuša, danas otvaramo i drugi zajednički prelaz. Uvjeren sam da ćemo uskoro otvoriti i preostala dva prelaza, a MUP već priprema projektnu dokumentaciju za prelaz Šćepan Polje – Hum - istakao je Šaranović.
On je dodao da praksa uspostavljanja zajedničkih graničnih prelaza doprinosi efikasnijoj kontroli, smanjenju troškova, većoj bezbjednosti, bržem protoku ljudi i roba, te jačanju ekonomske saradnje.
- Ovaj prelaz doprinosi i jačoj borbi protiv kriminala i usklađivanju sa šengenskim standardima, čime jasno pokazujemo spremnost za upravljanje spoljnim granicama EU - &nbsp;poručio je Šaranović.&nbsp;
Obraćajući se prisutnima zamjenik ministra bezbjednosti Bošnjak je &nbsp;kazao da je zajednički granični prelaz dokaz je jačanja regionalne i međunarodne saradnje, kao i ispunjavanja preduslova za punopravno članstvo u EU. Naglasio je i da ovaj projekat predstavlja nastavak dobre regionalne saradnje.
Šaranović i Bošnjak su se saglasili da je funkcija zajedničkog prelaza i veoma značajan instrument u borbi protiv ilegalnih migracija i prekograničnog kriminala, koji su za obije države prioritetni bezbjednosni ciljevi. Oni su se posebno zahvalili v.d. direktorici Uprave carina Maji Vučinić i direktoru Uprave za indirektno oporezivanje BiH dr Zoranu Tegeltiji na doprinosu u realizaciji ovog važnog projekta.

Otvoren zajednički granični prelaz Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Od svih političkih partija prema Crnoj Gori najgore su tzv. Demokrate Alekse Bečića - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Demokrate su, prema njegovim riječima, obični politički demagozi i licemjeri.
- Čije vođstvo samo pohlepa za vlašću zanima, a nesposobna populistička družina, čiji mnogi prvaci nemaju regularno završene fakultete. Gori su od bivšeg DF - poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908130556124058073%3Ft%3DDfHV8PYCv752U8oEemhXlg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Demokrate su gore od bivšeg DF-a, obični politički demagozi i licemjeri

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: maras-dukaj