Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) poručili su da nije tačno da je pripadnicima romske i egipćanske populacije uskraćeno zdravstvena zaštita - već da državljani Kosova zbog regulative te države ne mogu da budu naši osiguranici.
- Mnogobrojni pripadnici RE populacije, koji su državljani Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, su uredno osigurani i ostvaruju sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori, u skladu sa važećim propisima - decidni su u FZO.
Problem, kažu, postoji kod državljana Kosova, koji zbog regulative ove države ne mogu da se odreknu prava na zdravstvenu zaštitu.
- Pa samim tim ne mogu ni da budu osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore - pojasnili su oni.
Identična situacija je, ukazuju, i sa državljanima Rusije.
- Dakle, nije u pitanju odluka usmjerena na štetu bilo koje populacije, već je vezana isključivo za državljane određenih država, a strogo pridržavajući se člana 6 stav 4 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju - naglasili su u FZO.
Dodaju da ne stoje navodi da je došlo do uskraćivanja zdravstvene zaštite ovim licima, već se radi o tome da troškove iste neće snositi Fond za zdravstveno osiguranje.
- U prilog ispravnosti stava Fonda za zdravstveno osiguranje ide i Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda br. 554/25 od 18.09.2025. godine kojim je konstatovano da u konkretnom slučaju nijesu povrijeđena ljudska prava ovakvim postupanjem Fonda za zdravstveno osiguranje - naveli su u FZO.
Naglašavaju da je pomoćnik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje održao sastanak sa predstavnicima Romskog savjeta.
- Na kojem je obrazloženo navedeno postupanje i na kojem su predstavnici ove organizacije iskazali razumijevanje i saglasili se da se zakoni moraju poštovati, te je ukazano koji su eventualni modeli za prevazilaženje ovakve situacije na kojima će se raditi u narednom periodu - naveli su oni.
Zaključili su da je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore uvijek na raspolaganju svim osiguranicima i zainteresovanim licima, ali i da je dosljednost u primjeni pozitivnih propisa imperativ od kojeg se ne može odstupati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FZO: Državljani Kosova zbog tamošnje regulative ne mogu da budu naši osiguranici

Iako je zakonom zabranjeno, prosjačenje u Crnoj Gori je svakodnevica, a za neke često i jedini način da prehrane porodicu. Takav je slučaj i Valentine Radosavljević iz beranskog naselja Talum.
Ona je zbog toga sada iza rešetaka, a njen suprug Mirsad Dubrani, koji nema nikakva dokumenta, posao i primanja, brine o desetoro djece.
Dok se njegova supruga, više puta procesuirana zbog prosjačenja, ponovo suočava sa optužbama - odnosno da je u Plavu 19. septembra koristila dvogodišnju kćerku za prosjačenje i prekršila ranije izrečenu zabranu napuštanja mjesta prebivališta, njen suprug tvrdi da tog dana u Plavu nije prosila, a ranije postupke pravda potrebom da prehrani porodicu.
- Bila je da prosi jer nijesmo imali. To je od moranja, nije od volje, što ona to voli da radi. Nego, nužda tjera čovjeka da to mora - jer desetoro đece mora da se prehrani. Imam dijete bolesno sa epilepsijom, sa posebnim potrebama. Znači morala je da izađe. I izašla je i tog dana su je uhapsili i dali su joj zabranu, da se javlja svaki poneđeljak ovdje kod nas u policiju - rekao je Dubrani za Televiziju E.
On je rođen u Crnoj Gori, ali nema lična dokumenta - kao ni njegova djeca. Zato ih sistem ne prepoznaje ni kada je riječ o socijalnoj pomoći, ali ih vidi u dijelu represivnih mjera i kaznene politike.
Bez papira on nema pravo na posao, a bez posla nema ni načina da prehrani porodicu. Sve to, kaže Mirsad, dovodi do prazne trpeze i situacija kada nemaju ni za hljeb
- Dešavalo se više puta. I što da radite tada? Što da radimo?! Sjedimo kod kuće i zabavljamo đecu kako ne bi tražili da jedu. Bez dokumenata sam, bez ikakvih prava sam. Živi, ali kao mrtvi. Kao da ne postojimo - rekao je on.
Mirsad kaže da ne traži milostinju - već pravo da radi i prehrani porodicu. Sada, dok je supruga u zatvoru, i to što je mogao da zaradi više ne može, a djeci je, kaže, teško jer majka nije tu.
Valentnin sin Dario Dubrani to potvrđuje.
- Bez majke mi je teško. Otac i brat nekad kad imaju posao, izađu da rade. Kad nijesam ja kući, kad sam u školi i moju sestru uhvati napad i niko ne zna da joj taj napad smiri. I nemam stvari za školu. Ponekad nađem nešto da se obučem. Imam prljave patike, prljave stvari, idem sa ovim prljavim stvarima u školu - rekao je on.
Da prosjačenje u Beranama nije samo pitanje prekršaja, već siromaštva, nezaposlenosti i nedostatka dokumenata kažu u beranskom Udruženju za podršku Roma I Egipćana.
Bez njih, ukazuju, ljudi ostaju bez posla, bez zdravstvene i socijalne zaštite - i bez šanse da djeca iz romskih porodica izađu iz začaranog kruga.
U Udruženju smatraju da je ključ u obrazovanju i zapošljavanju, jer dok god porodice nemaju osnovne uslove za život, ni represivne mjere neće moći da spriječe ono što ih na prosjačenje gura - goli opstanak. Baš kao ni u slučaju Valentine Radosavljević kojoj je određen pritvor od 30 dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm1PPrLg5cqA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sistem ih vidi u dijelu represivnih mjera, ali ne i kad je riječ o socijalnoj pomoći

Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ na Televiziji E večeras od 18 sati.
Romi i Egipćani su populacija koja živi na marginama, a jedan od običaja koji je duboko ukorijenjen u ovu zajednicu je ugovoreni brak, što je tema večerašnje emisije.
„Osumnjičen da je prodao ćerku za pet hiljada eura“, „prodao ćerku za 20.000 eura radi sklapanja nedozvoljenog braka“..., naslovi su koji se godinama pojavljuju u medijima, ali ova pojava, nažalost, ne nailazi na adekvatan odgovor našega društva. 
 
Mnogima je alibi za ćutanje činjenica da je to dio tradicije ove populacije, pa smatraju da to nije problem čitavoga društva. Utisak je da su nevladine organizacije usamljene u borbi za prava ovih djevojčica.
Emisiju Galerija tajni možete pratiti večeras od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBvvfR68VlwA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Galerija tajni“ na TV E od 18 sati: Ugovoreni brakovi Roma i Egipćana

Romi i Egipćani su i dalje meta političkih predatora koji računaju na njihov težak ekonomski status - pa kad se približavaju izbori računaju njihove glasove za svoje partije - poručio je sociolog Krsto Vuković gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Vrijeme je, cijeni on, da se predstavnici Romsko - egipćanske zajednice aktiviraju jače i snažnije se grupišu, registruju političku stranku i okušaju se na prvim sljedećim izborima, a država da im omogući cenzus koji odgovara njihovom broju u Crnoj Gori.
Romska i egipćanska zajednica traži svog predstavnika u Skupštini Crne Gore što je, kako podsjeća Vuković, pitanje koje je odavno prisutno u javnom diskursu. Ono se, prema njegovim riječima, ne rješava zato što politički akteri nijesu zainteresovani da sve što obećaju i ispune.
- Kada zasjeda takozvani parlament Romsko - egipćanske zajednice, imali su u posljednje tri godine tri zasjedanja, kada se pojavljuju svi predstavnici relevantnih institucija, ne samo Skupštine, nego su tu i predstavnici određenih ambasada, raznih državnih institucija, predstavnici Vlade, naročito predstavnici koji se bave manjinskim pravima i slobodama i ukupno gledano to se sve svodi na deklarativni karakter i čim prođe proslava i obilježavanje Dana Roma, naročito, mislim aprilu, sve brzo splasne i interes prema njima jenjava - rekao je Vuković.
On smatra da bi Romi i Egipćani trebalo da se okrenu prema onome što je dato i drugim manjinama - a to je da na izborima izbore svoje pravo, odnosno da dođu do makar jednog predstavnika koristeci povoljan cenzus.
- Država bi trebala da se potrudi da obezbjedi, u skladu sa nekim parametrima kvantitativnog karaktera, ako se zna, ili se procjenjuje koliko je njih u Crnoj Gori, da se je manji cenzus za ulazak u Skupštinu i da prosto oni učestvuju kao politički subjekat na izborima - zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtIh5Um9-ank&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Država da omogući Romima i Egipćanima cenzus koji odgovara njihovom broju u Crnoj Gori

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Crne Gore dobitnik je prve nagrade Evropske komisije (EK) za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj za ovu godinu, saopšteno je iz tog resora. 
 
Iz tog Vladinog resora kazali su da je EK danas u Briselu proglasila dobitnike nagrada Evropske unije (EU) za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj za ovu godinu. 
 
- MPNI je dobitnik prve nagrade koja se dodjeljuje kao priznanje za izuzetna dostignuća u promovisanju inkluzije Roma kroz obrazovanje - naveli su u saopštenju. 
 
Ceremonija dodjele nagrada je, kako se dodaje, održana u okviru godišnje EU Sedmice Roma (od 8. do 11. aprila) čiji je domaćin Evropski parlament. 
 
Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje, Svetlana Drobnjak, tokom dodjele nagrada, zahvalila je organizatorima što su prepoznali rezultate i zalaganja MPNI i, kako se navodi, istakla dosadašnje rezultate Ministarstva, ali i da najbolje tek predstoji. 
 
- U narednom periodu činićemo sve da ostvarimo misiju našeg Ministarstva - jednako i izvrsno obrazovanje za svu djecu - rekla je Drobnjak. 
 
Iz MPNI su rekli da je dodjeli nagrada prisustvovao i šef Misije Crne Gore pri EU, ambasador Petar Marković.

MPNI dobitnik prve nagrade EK za promovisanje inkluzije Roma kroz obrazovanje

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: romi-i-egipcani