Oko 100 pripadnika romske i egipćanske populacije bez zdravstvenog osiguranja više od pola godine

Oko 100 pripadnika romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori već više od pola godine ne može ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje jer se vode kao osiguranici u matičnoj državi – Kosovu. 

Ministartsvo zdravlja u odgovorima Portalu ETV ističe da većinu ipak čine Romi i Egipćani sa regulisanim pravnim statusom u Crnoj Gori, te da oni imaju jednako pravo na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje kao i svi drugi građani ove države.

- Od ključnog je značaja naglasiti da se u predmetnim situacijama ne radi o bilo kakvom obliku ograničenja zasnovanog na nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, već o dosljednoj primjeni opštih pravnih normi koje se jednako odnose na sve strane državljane u uporedivim okolnostima – istakli su iz MZ. 

Pojašnjavaju da državljani Kosova - bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost - ne mogu se odreći prava na zdravstvenu zaštitu u svojoj matičnoj državi, te da, posljedično, ne mogu steći status osiguranika kod Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. 

- Identičan pravni režim primjenjuje se i na državljane Ruske Federacije – navodi se.

Na pitanje Portala ETV koje su konkretne mjere do sada preduzete kako bi se problem riješio, iz Ministarstva zdravlja kažu da ovaj resor intenzivno posreduje u liječenju bolesnih i životno ugroženih pripadnika romske populacije bez riješenog pravnog statusa, te da se đeca redovno vakcinišu, posebno u gradovima sa značajnom romskom populacijom, kao što su Podgorica i Nikšić.

- U narednom periodu predviđen je sastanak sa predstavnicima relevantnih institucija, a kroz Radnu grupu za izradu Protokola za pristup raseljenih lica zdravstvenoj zaštiti (čiji članovi dolaze iz više institucija) koordinisaće se sve aktivnosti potrebne za prevazilaženje postojećih prepreka – kazali su iz MZ za Portal ETV. 

Prema navodima ovog resora, veći broj osoba se već nalazi u postupku regulisanja svog pravnog statusa, što, kako pojašnjavaju, predstavlja ključni korak ka potpunom rješavanju ovog problema.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava preduzelo konkretne aktivnosti 

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je, povodom predmetnog slučaja, preduzelo konkretne aktivnosti u cilju njegovog razmatranja i rješavanja. 

Prema odgovorima koji su dostavljeni Portalu ETV iz ovog resora, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka je tim povodom obavio direktan razgovor sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom, prilikom čega ga je detaljno upoznao sa svim relevantnim okolnostima i izazovima na koje su ukazali pogođeni građani.

- U okviru institucionalnog djelovanja, posebno je ukazano na značajnu ulogu Fonda za zdravstveno osiguranje, koji se, usljed visokih finansijskih izdvajanja – uključujući troškove participacije za hirurške i druge zdravstvene intervencije – suočava sa određenim ograničenjima u pogledu obezbjeđivanja pune pokrivenosti troškova za pripadnike romske i egipćanske populacije – pojasnili su iz Ministarsva.

Istovremeno, kako su istakli, naglašeno je da se radi o osobama koje imaju regulisan boravak u Crnoj Gori, bilo po osnovu privremenog ili stalnog nastanjenja, te kao takva ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod jednakim uslovima kao i ostali građani. 

- U tom smislu, država ima jasnu obavezu da obezbijedi dosljednu primjenu principa nediskriminacije i jednakog pristupa zdravstvenim uslugama – dodaju u odgovorima Portalu ETV. 

Dodatno, kako kažu, ukazano je i na obaveze koje proizilaze iz relevantnih međunarodnih standarda i dokumenata iz oblasti ljudskih prava, koji garantuju pravo na zdravstvenu zaštitu i jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve - bez obzira na njihov pravni status ili pripadnost određenoj društvenoj grupi.

U ovom resoru poručuju da će, u saradnji sa nadležnim institucijama, nastaviti da prate razvoj situacije i preduzimaju dalje korake u cilju obezbjeđivanja pune zaštite prava svih građana.

Na pitanje Portala ETV da li smatraju da se radi o diskriminaciji ili sistemskom problemu, ističu da je važno pristupiti ovom pitanju sa oprezom i na osnovu raspoloživih činjenica. 

- Preliminarne informacije ukazuju da se prije može govoriti o sistemskom izazovu u funkcionisanju zdravstvenog sistema, posebno u dijelu finansiranja i dostupnosti određenih usluga, nego o namjernoj ili direktnoj diskriminaciji – istakli su.

Kako su dodali, ograničenja sa kojima se suočava Fond za zdravstveno osiguranje, usljed visokih troškova zdravstvenih intervencija, mogu imati šire posljedice koje pogađaju različite kategorije stanovništva. 

- Međutim, ukoliko takve okolnosti u praksi nesrazmjerno utiču na određene ranjive grupe, uključujući romsku i egipćansku populaciju, postoji osnov za dodatnu analizu kako bi se utvrdilo da li dolazi do posredne (indirektne) diskriminacije. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava upravo iz tog razloga insistira na detaljnom sagledavanju svih aspekata ovog slučaja, u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice i obezbijedilo puno poštovanje principa jednakosti i nediskriminacije – objasnili su u odgovorima Portalu ETV.

U krajnjem, kako ukazuju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, prioritet ostaje da se kroz sistemska unapređenja i odgovarajuće mjere osigura da nijedan pojedinac ili grupa ne budu dovedeni u neravnopravan položaj kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti.

Šaljaj: Bilateralni odnosi razlog ukidanja memoranduma o osiguranju za osobe s Kosova

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj je, u razgovoru za Portal ETV, kazao da su na jednom neformalnom sastanku sa predstavnicima Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) obaviješteni da su bilateralni odnosi sa Kosovom jedan od razloga zbog kojih je ukinut memorandum o zdravstvenom osiguranju za osobe sa Kosova.

Šaljaj je dodao i da im je tada potvrđeno da ovakav sporazum nije prekinut sa drugim državama regiona, već isključivo sa Kosovom, kao i sa Rusijom.

- Nažalost, najveći teret ove odluke snose upravo interno raseljena lica RE populacije sa Kosova koja već skoro 30 godina žive u Crnoj Gori. Riječ je o ljudima koji su ovdje zasnovali porodice, imaju domove i izgradili svoj život – ukazao je Šaljaj. 

Iako formalno imaju pravo na besplatno liječenje na Kosovu, u praksi, kako ističe Šaljaj, nijesu u mogućnosti da to pravo ostvare. 

- Većina njih nema riješeno stambeno pitanje na Kosovu, nema obezbijeđen smještaj niti finansijska sredstva da tamo boravi tokom liječenja. Istovremeno, u Crnoj Gori nemaju mogućnost da plate zdravstvene usluge. Time im je, praktično, uskraćeno jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na zdravstvenu zaštitu. Dodatni problem predstavlja prebacivanje odgovornosti između institucija, usljed čega korisnici ostaju bez konkretne zaštite i rješenja – poručio je Šaljaj za Portal ETV. 

Postavlja se, kako kaže, pitanje da li ovakva praksa šalje poruku da ovi ljudi više nijesu dobrodošli u Crnoj Gori i da li se na ovaj način indirektno traže modeli za njihov povratak u sredine iz kojih su davno došli.

- Romski savjet apeluje na nadležne institucije da hitno pronađu održivo i humano rješenje, kako bi se ovim ljudima omogućio pristup osnovnim uslovima za dostojanstven život, prije svega zdravstvenoj zaštiti – zaključio je Šaljaj. 

FZO: Za osiguranje u Crnoj Gori potrebna odjava iz matične države

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) ističu da između Crne Gore i Kosova ne postoji bilateralni sporazum. 

Da je riječ o konkretnim slučajevima u kojima Romi i Egipćani ne mogu ostvariti zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori, ukazali su i iz FZO.  

- Oni već imaju obezbijeđeno zdravstveno osiguranje u svojoj matičnoj državi, a važeći propisi, uključujući Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, predviđaju da jedno lice ne može istovremeno biti osigurano u dvije države. Važno je naglasiti da se u ovim slučajevima ne radi o ograničenju zasnovanom na nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, već o primjeni zakonskih pravila koja se jednako odnose na sve strane državljane u sličnoj situaciji – dodali su u odgovorima Portalu ETV. 

Fond za zdravstveno osiguranje vodi, kako su pojasnili, registar osiguranika, odnosno bazu podataka koja omogućava pretragu po imenu i prezimenu ili JMBG broju. Međutim, ne raspolažu podacima o broju lica, uključujući Rome i Egipćane, koji su ujedno i državljani Kosova, a nemaju regulisano zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori.

- Evidencije se vode isključivo prema tome da li lice ispunjava uslove za ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje, bez obzira na nacionalnu ili etničku pripadnost. Da li Fond prepoznaje sistemske prepreke koje otežavaju pristup zdravstvenom osiguranju ovim zajednicama i koje mjere su preduzete da se one prevaziđu – istakli su iz FZO.

U vezi sa pitanjem postojanja sistemskih prepreka, Fond ukazuje na to da potvrde koje državljani Kosova (ne samo Romi i Egipćani) dostavljaju područnim jedinicama Fonda ne pružaju dovoljno osnova za uključivanje u sistem osiguranja u Crnoj Gori, u skladu sa važećim propisima. 

- Na Kosovu se, prema sadržini ovih potvrda, ne primjenjuje institucionalno zdravstveno osiguranje, već je zdravstvena zaštita građana uređena Zakonom br. 04/L-125 o zdravstvu – navode u FZO.

Prema navodima FZO, činjenica da u svojoj matičnoj državi već ostvaruju pravo na pun obim zdravstvene zaštite predstavlja razlog zbog kojeg se ne mogu istovremeno osigurati u Crnoj Gori, u skladu sa Članom 6, stav 4 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojim je propisano da lica ne mogu imati osiguranje u više država istovremeno. 

- Da bi osoba stekla pravo na zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori, potrebno je prethodno da se odjavi iz sistema osiguranja u matičnoj državi, što u praksi može biti složeno zbog različitih procedura i propisa. Fond, u okviru svojih nadležnosti, postupa u skladu sa zakonom, ali istovremeno nastoji sagledati sve okolnosti i razumjeti probleme sa kojima se ova lica suočavaju – pojasnili su iz FZO u odgovorima Portalu ETV. 

Na pitanje Portala ETV kako Fond postupa u slučajevima osoba koje nemaju uredno regulisan pravni status ili lična dokumenta, a kojima je potrebna zdravstvena zaštita, naglašavaju da potpuno rješavanje ovog pitanja zavisi od saradnje sa nadležnim institucijama u matičnim državama i primjene važećeg zakonskog okvira. 

- Zdravstvena zaštita u Crnoj Gori jeste dostupna svima, ali nažalost, u slučajevima kada osoba nema regulisano zdravstveno osiguranje, troškovi liječenja ne mogu se finansirati iz sredstava Fonda – zaključili su u FZO-u, dodajući da pažljivo prate situaciju i rade na tome da svima, a posebno romskoj i egipćanskoj populaciji, bude obezbijeđena najbolja moguća zdravstvena zaštita.