Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada i Domom zdravlja Budva, pokreće pilot-projekat teleoftalmologije koji će građanima omogućiti jednostavniji i brži pristup pregledima očnog dna, bez potrebe za odlaskom kod oftalmologa u prvoj fazi. U okviru pilot-projekta, u Domu zdravlja Glavnog grada i Domu zdravlja Budva nabavljene su i postavljene savremene fundus kamere za digitalno snimanje zadnjeg segmenta oka.&nbsp; - Snimanje će obavljati posebno obučeni tehničari, dok će analizu snimaka obavljati tim oftalmologa iz domova zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, na daljinu, putem digitalne platforme - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. Ministar je objasnio da ovakav model rada omogućava da pacijent dobije stručnu procjenu bez potrebe da fizički posjeti specijalistu.&nbsp; - Ukoliko je nalaz uredan, pacijent ne mora preduzimati dodatne korake, dok će osobe kod kojih se uoče određene promjene biti upućene na specijalistički pregled radi daljeg ispitivanja i liječenja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9" data-rendition-name="original" width="1280" height="591" loading="lazy" alt="Pilot-projekat teleoftalmologije"> </figure>  Šimun je istakao da teleoftalmologija donosi brojne benefite pacijentima. Pregledi, navodi on, postaju brži i dostupniji, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i stanovnike udaljenih područja.&nbsp; - Istovremeno, sistem omogućava rano otkrivanje ozbiljnih očnih oboljenja, poput dijabetične retinopatije i glaukoma, u fazi kada se mogu uspješno liječiti. Građani će imati manje potrebe da putuju, a oftalmološke ambulante biće rasterećene rutinskih i screening pregleda, što ostavlja više vremena za pacijente kojima je potreban detaljniji specijalistički pregled - pojasnio je Šimun. Prema njegovim riječima, ovaj projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju nacionalnog teleoftalmološkog programa, posebno značajnog za pacijente sa dijabetesom i hipertenzijom, kod kojih je redovan pregled očnog dna od suštinske važnosti za očuvanje vida. - Teleoftalmologija je dio šire strategije digitalizacije i modernizacije zdravstvenog sistema, kojom uvodimo savremene alate poput teleradiologije i telekonzilijuma u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova. Na ovaj način gradimo efikasniji, dostupniji i pravedniji sistem, koristeći digitalne tehnologije da pacijentima pružimo bržu uslugu, a ljekarima kvalitetniju podršku u radu - kazao je Šimun. Po završetku pilot faze, Ministarstvo zdravlja će na osnovu dobijenih rezultata i iskustava donijeti odluku o proširivanju sistema na druge domove zdravlja širom Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šimun: Pilot-projekat teleoftalmologije za bržu i dostupniju zaštitu vida

Vlada sprovodi najveći investicioni ciklus u istoriji zdravstvenog sistema sa jasnim fokusom na modernizaciju bolnica, domova zdravlja i medicinske opreme, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Ističu da su u 2024. godini realizovani projekti vrijedni 26,1 miliona eura, dok su ugovoreni projekti vrijedni preko 47,3 miliona eura, čime je, navode, stvoren temelj snažnog investicionog rasta.
Kako su naveli, za 2025. godinu raspisani su tenderi od oko 17,6 miliona eura, a u narednom periodu se očekuju i novi projekti u iznosu od 20 miliona eura.
- Ova ulaganja potvrđuju usmjerenost Vlade Crne Gore ka sistematskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama - istakli su iz Ministarstva.
Kapitalni budžet za zdravstvo — raspisani tenderi 2025:
• Adaptacija Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju bola (JIL) KCCG – 975.000 eura
uskoro tender za opremu: gotovo 1.000.000 eura (ukupno 2.000.000 eura)
• Rekonstrukcija i adaptacija Doma zdravlja Rožaje – 302.500 eura
• Rekonstrukcija lamela C bolnice Bijelo Polje – 15.000.000 eura
• Adaptacija dječijeg dispanzera DZ Nikšić – 326.700 eura
• Adaptacija odjeljenja pedijatrije OB Nikšić – 477.814 eura
• Adaptacija lab. mikrobiologije i biohemije DZ Tivat – 190.000 eura
• Adaptacija Doma zdravlja Kolašin – 315.000 eura
Ukupno raspisano: 17,6 miliona eura
Projekti Ministarstva zdravlja za raspisivanje tendera upućeni Ministarstvu javnih radova:
• Rekonstrukcija Klinike za onkologiju – PET CT + hematologija – 14.500.000 eura
• Novi Urgentni centar i dnevna bolnica KBC Berane – 1.900.000 eura
• Rekonstrukcija i dogradnja Doma zdravlja Berane – 820.000 eura
• Adaptacija operacionog bloka KBC Berane – 850.000 eura
• Nabavka MRI uređaja za OB Bijelo Polje i OB Nikšić – 2.400.000 eura
• Izvođenje radova i opremanje Onkološke dnevne bolnice Bijelo Polje – 726.000 eura
• Adaptacija unutrašnjeg prostora DZ Andrijevica – 220.000 eura
• Sistem grijanja i hlađenja DZ Cetinje – 460.000 eura
• Rekonstrukcija porodilišta OB Bar (“Baby friendly”) – 850.000 eura
• Izrada studije izvodljivosti za novu zgradu ZHMPCG – 50.000 eura
Ukupno poslato na raspisivanje: 23 miliona eura

Ministarstvo zdravlja: Dinamična realizacija kapitalnog budžeta u zdravstvu, najveći investicioni zamah do sada

U okviru projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama, kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori organizovala je okrugli sto na kojem je predstavljena Studija izvodljivosti o održivom upravljanju medicinskim i opasnim otpadom, uključujući otpad koji sadrži živu.
Kako navode iz Ministarstva zdravlja, dokument pruža sveobuhvatan pregled životnog ciklusa otpada – od prikupljanja i privremenog skladištenja do njegovog konačnog zbrinjavanja – uz primjenu međunarodno usklađenih standarda.
V.d. direktorica Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Lana Radunović, istakla je:
– Studija donosi prvi objedinjeni pregled ključnih izazova i predstavlja važnu osnovu za stvaranje modernog, bezbjednog i održivog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Zahvalni smo SZO na podršci i nastavićemo da, zajedno sa zdravstvenim sistemom, tražimo dugoročno izvodljiva rješenja.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je:
– Crna Gora ovim projektom jasno bira put modernizacije i usklađivanja sa najboljim evropskim praksama. Odluke o upravljanju opasnim otpadom moraju biti zasnovane na validnim podacima i međunarodnim standardima, u suprotnom mogu nositi dugoročne rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Studiju je predstavila konsultantkinja Maja Čolović-Daul (Dekonta BiH), koja je ukazala na potrebu sistematičnog prikupljanja podataka i planiranja. Posebno je predstavljena detaljna inventarizacija mjernih uređaja sa živom u zdravstvenim ustanovama, kao i konkretni koraci u prvoj fazi:
– U Domu zdravlja Bar planira se uspostavljanje prostora za privremeno skladištenje ovih uređaja, dok će iz projekta biti finansirana nabavka mjernih uređaja bez žive, u skladu sa preporukama SZO – istaknuto je na skupu.
Studija je ukazala da podaci o drugim kategorijama opasnog otpada i dalje nijesu objedinjeni, što predstavlja ključni izazov za dalju reformu. Učesnici su se saglasili da izgradnja nacionalne deponije za opasni otpad nije opravdana, te da privremeno skladištenje bez jasnog plana trajnog zbrinjavanja nosi visok rizik.
Kao održiv model predloženo je da proizvođači opasnog otpada snose punu odgovornost – od skladištenja do izvoza u zemlje koje posjeduju adekvatne kapacitete, što je praksa u više članica EU.
Zaključeno je da prioritet ostaje:
– unapređenje sistema prikupljanja i analize podataka
– jasnije definisanje odgovornosti nadležnih aktera
– jačanje tehničkih kapaciteta i stručnih kadrova
– uspostavljanje održivog finansijskog modela
Na kraju je poručeno:
– Uspjeh procesa zavisiće od kontinuirane i koordinisane saradnje svih institucija, uz zajednički cilj: zaštita zdravlja stanovništva i očuvanje životne sredine zasnovana na pouzdanim podacima i odgovornim odlukama.

Studija SZO: Crnoj Gori potreban održiv i bezbjedan sistem upravljanja medicinskim i opasnim otpadom

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Ministarstvo zdravlja poručuje da inkluzija nije samo zakonska obaveza, već dužnost svakog društva koje teži jednakosti. Svaka osoba ima pravo na ravnopravan pristup, puno učešće u zajednici i dostupnu, pristupačnu zdravstvenu zaštitu.
Na osnovu situacione analize i njenih preporuka, Ministarstvo je pripremilo Akcioni plan za jednakost u zdravstvu za osobe sa invaliditetom 2024–2027. godine. Dokument je izrađen u skladu sa Vodičem za akciju za osobe sa invaliditetom Svjetske zdravstvene organizacije i u potpunosti usklađen sa Strategijom razvoja zdravstva Crne Gore.
U okviru programa INTERREG EU projekta, u toku je i izrada Vodiča i protokola za pružanje kurativnih usluga osobama sa invaliditetom i mladima sa teškim nezaraznim bolestima, čime se dodatno unapređuje kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga.
- Zajedno gradimo bezbjedno i sigurno okruženje za sve građane - poručuju iz Ministarstva zdravlja.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na današnjoj Konferenciji o zdravstvenoj jednakosti osoba sa invaliditetom, u organizaciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). On je istakao da će zdravstveni sistem intenzivno raditi na obezbjeđivanju kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite za sve osobe sa invaliditetom.

Ministarstvo zdravlja: Inkluzija nije obaveza, već dužnost društva

Na inicijativu ministra zdravlja, Vojislava Šimuna, Zdravstvena inspekcija, u saradnji sa Inspekcijom rada Ministarstva rada i socijalnog staranja, u narednom periodu sprovodiće pojačani inspekcijski nadzor nad radom privatnih zdravstvenih ustanova na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
- Cilj nadzora je provjera poštovanja važećih zakonskih propisa iz oblasti zdravstva i radnih odnosa, uključujući Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o pravima pacijenata, Zakon o zbirkama podataka iz oblasti zdravstva, Zakon o ljekovima i medicinskim sredstvima, kao i Zakon o radu, čija je primjena u nadležnosti Inspekcije rada- navode iz ovog resora.
Pojašnjavaju da će kroz zajedničke aktivnosti dvije inspekcije biti sprovedena kontrola zakonitosti rada privatnih zdravstvenih subjekata, zaštite prava pacijenata, bezbjednosti i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, uslova rada i poštovanja radnih prava zaposlenih.
Ministar zdravlja , Vojislav Šimun, naglasio je da je cilj ovih aktivnosti unapređenje kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite građana, jačanje povjerenja u zdravstveni sistem i osiguranje da svi pružaoci zdravstvenih usluga posluju u skladu sa zakonom.
- Naš zadatak je da građanima obezbijedimo sigurnu, kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu uslugu, bez izuzetka. Pojačani nadzor nad privatnim zdravstvenim ustanovama sprovodimo kako bismo osigurali da se zakoni poštuju, da su pacijenti zaštićeni i da zaposleni rade u adekvatnim uslovima. Građani Crne Gore imaju pravo na zdravstveni sistem kojem mogu potpuno da vjeruju- &nbsp;poručio je Šimun.

Šimun: Pojačani nadzor privatnih zdravstvenih ustanova radi zaštite pacijenata i unapređenja kvaliteta usluga

Ministarstvo zdravlja pozdravlja usvajanja amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima je Vlada Crne Gore omogućila olakšano zapošljavanje stranih stručnjaka u ključnim sektorima, posebno u oblasti zdravstvene zaštite.
Kako ističu iz ovog resora, smanjenje minimalnog zahtjeva za neto zaradu stranih zdravstvenih radnika sa tri na dvije prosječne neto zarade predstavlja važan korak ka jačanju kadrovskih kapaciteta zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Ova mjera otvara mogućnost bržeg angažovanja ljekara, medicinskih sestara i ostalog deficitarnog osoblja, što će doprinijeti poboljšanju kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite na nivou cijele države - navode u saopštenju.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je da odluka Vlade predstavlja snažnu podršku zdravstvenom sistemu.
- U trenutku kada se suočavamo sa nedostatkom kvalifikovanog kadra, posebno u pojedinim specijalnostima, ova mjera nam omogućava da brže i efikasnije popunimo najkritičnija mjesta i obezbijedimo građanima dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Ministarstvo zdravlja će u potpunosti iskoristiti ove nove mogućnosti sa ciljem jačanja zdravstvenog sistema i stvaranja boljih uslova rada za sve zdravstvene radnike - kazao je Šimun.
On je dodao i da će predložene izmjene imati dugoročno pozitivan efekat na funkcionisanje zdravstvenog sistema, povećanje stručnih kapaciteta i podizanje ukupnog nivoa zdravstvenih usluga u Crnoj Gori.
- Ministarstvo ostaje posvećeno stvaranju savremenog i održivog zdravstvenog sistema, zasnovanog na dostupnosti kadra, stručnosti i kontinuiranom unapređenju usluga u interesu svih građana - poručili su iz ovog resora.

Ministarstvo zdravlja pozdravlja odluku Vlade o olakšanom zapošljavanju stranih zdravstvenih radnika

Problemi u zdravstvu se mogu i moraju rješavati. Ništa se ne dobija bez suštinskih promjena, jer tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi - finansija, organizacije i odgovornosti u zdravstvenom sistemu.&nbsp;
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji dodaje da smjena ministra neće riješiti problem ukoliko se nastavi sa istom praksom.
Stanje u zdravstvenom sistemu bi, kaže ocijenio prosječnom ocjenom između tri i četiri, jer ustanove rade, ali je dostupnost zdravstvenoj zaštiti sve lošija i lošija.
Navodi i da stanje u zdravstvenom sistemu prati stanje duže od 20 godina i kaže da stanje nikad nije bilo lošije.
- Toliko tragičnih ishoda, sa toliko lošom slikom zdravstvenog sistema u javnosti, pa svakako da ima razloga da se ministar pozove da da ostavku, jer su za manje propuste ministri podnosili ostavke, a ovo su sada već ozbiljne situacije, koje pale alarm ne samo u zdravstvenom sistemu, nego treba da upale alarm i u Vladi. Tu se nešto mora hitno preduzimati, rekao je Čirgić.&nbsp;
Najviše ga zabrinjava, poricanje problema koji postoje u zdravstvenom sistemu, što je, kako kaže bilo vidljivo i tokom skupštinskog zasijedanja na kojem je ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarao na pitanja poslanika.
- Ako poričete &nbsp;i kažete da nema problema u zdravstvenom sistemu koji je očigledan svima onda imate problem i da ga rješavate, zapravo ne vidite kako da ga riješiti. Da bi se situacija mijenjala mora se iz korijena, suštinski nešto mijenjati. Ni smjena ili ostavka ministra Šimuna neće riješiti ništa ako se nastavi sa istom praksom vođenja resora zdravstva, &nbsp;poručio je Čirgić.
Komentarišući više tragedija sa smrtnim ishodom u crnogorskom bolnicama, djece, novorođenčadi i porodilja, kaže da se za &nbsp;takve propuste mora ispitati sistemska odgovornost. Zakoazao je, objašnjava, sistem nadzora i organizacije rada, a koji su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.&nbsp;
- &nbsp;Ne možemo to svesti na problem jedne jedinke u sistemu, tu se mora djelovati sistemski da bi se problemi rješavali, odnosno da bi se zdravstveni sistem postavio na zdrave osnove. Najveći problem je što se poriče postojanje tog problema, pokušava se prikazati zdravstveni sistem boljim nego što u suštini jeste. Ne sporim da u zdravstvenom sistemu ima jako dobrih ljekara i direktora u zdravstvenim ustanovama, ali u svakom slučaju vidimo da u samoj organizaciji nešto ne štima - istakao je Čirgić.
Kaže da ne vjeruje ministrovim riječima da će pravda biti zadovoljena, jer i sam ministar odbacuje odgovornost, iako nikad nije bilo toliko tragičnih slučajeva u zdravstvenom sistemu.
- Izostale su interne i eksterne inspekcije, pretpostavljam da ima jako malo inspektora &nbsp;koji kontrolišu rad svih zdravstvenih ustanova, dakle nešto ne štima u samoj organizaciji i tu ako se utvrdi individualna odgovornost i ona treba da ide po vertikali - naglasio je Čirgić.
Budžetom za 2026. godinu za zdravstvo je planirano 487 miliona. Taj budžet je već dugi niz godina potcjenjen, kaže Čirgić i podsjeća da je tako bilo i dok je on bio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.&nbsp;
- Struktura budžeta je takva da se najviše sredstava, preko 90 posto odnosi na zarade zdravstvenih radnika, na ljekove i medicinska sredstva. Lako je pretpostaviti da za zarade ne smije faliti, ali će faliti za ljekove i medicinska sredstva i vidjeli smo do čega to dovodi u toku godine. Svjesno se planira nedostatak tih sredstava, čim se nije mogao koncipirati prijedlog budžeta za 2026.godinu, jer je neizvjesno hoćemo li imati onoliko prihoda koliko planiraju budžetom - istakao je Čirgić. &nbsp;
Podsjeća i da je Ministarstvo finansija najavilo mogućnost zaduženja do tri milijarde, što nije do sada zabilježeno i vjeruje da je to zbog toga što je 2026.godina predizborna.
- Ne smiju se dozvoliti lomovi u zdravstvenom, niti bilo kojem drugom sistemu, pa će se ta mogućnost zaduženja koristiti da bi se sanirali ti problemi. Nije svejedno hoćete li realno planirati budžet na početku godine ili ćete obezbjeđivati nedostajuća sredstva na kraju godine, jer tokom cijele godine ta nedostajuća sredstva će praviti probleme upravo pacijentima - podučio je Čirgić.
Predviđa da će najviše nedostajatii ljekova i medicinskih sredstava, ali i novca u organizacijama ostvarivanja prava osiguranika, poput refundacije troškova bolovanja, za liječenje van sistema, a svi ti troškovi, kako kaže, rastu iz godine u godinu.
- Kod nas rastu troškovi jako brzo, taj rast je 10 odsto na godišnjem nivou, što je nezabilježeno u bilo kojoj ekonomiji na svijetu. To je ogroman problem za Ministarstvo finansija, jer ono mora nadomjestiti sredstva., Reforme i populizam ne idu zajedno - zaključio je Čirgić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

1250x600

Čirgić: Tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici, a na predlog Ministarstva zdravlja, usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja logopedsko-defektoloških usluga i donijela zaključak kojim se po prvi put otvara put za njihovo sistemsko uvođenje u javno zdravstvo.
Zbog nedostatka ovih usluga u zdravstvenoj mreži, djeca iz Crne Gore godinama se upućuju u inostranstvo, što, kako kažu u Ministarstvu zdravlja, predstavlja veliko finansijsko opterećenje za porodice i Fond za zdravstveno osiguranje, koji godišnje izdvaja preko 1,6 miliona eura.
Vlada je zato dašanjim zaključkom zadužila Fond za zdravstveno osiguranje da obrazuje Radnu grupu koja će definisati kriterijume za pružaoce logopedsko-defektoloških usluga i sprovede javni poziv za angažovanje pravnih lica iz ove oblasti u Crnoj Gori.
- Ovaj korak omogućiće pružanje usluga u zemlji, bolju dostupnost djeci i racionalnije korišćenje sredstava Fonda. Radimo sve da obezbjedimo logopedsko-defektoloških usluga za djecu sa neurorazvojnim poremećajima ili sumnjom na neurorazvojne poremećaje - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Obrazlažući odluku na sjednici Vlade, ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da je riječ o važnom iskoraku u sistemu zdravstva.
- Ovo je značajna odluka za naše najmlađe sugrađane i njihove roditelje. Godinama smo svjedočili činjenici da djeca moraju putovati van zemlje kako bi dobila specijalizovane tretmane iz oblasti logopedsko-defektoloskih usluga i to je problem koji nastojimo sistemski da riješimo. Današnjom odlukom Vlade stvaramo okvir da stručnjaci iz Crne Gore, kojih imamo dovoljno i koji posjeduju vrhunske kompetencije, konačno budu uključeni u proces ranog razvoja djeteta koja ispoljavaju tu potrebu. Naša je obaveza da svako dijete u Crnoj Gori dobije pravovremenu, kvalitetnu i dostupnu podršku – u svojoj zemlji, u svom okruženju - poručio je Šimun.
Kako je rečeno iz Šimunovog resora, Vlada i Ministarstvo zdravlja ovim korakom potvrđuju posvećenost unapređenju dostupnosti specifičnih zdravstvenih usluga i jačanju domaćih stručnih kapaciteta, kako bi podrška najranjivijim grupama bila blagovremena, kvalitetna i dostupna u okviru javnog zdravstvenog sistema Crne Gore.

Logopedsko-defektološke usluge u okviru javnog zdravstva

Sinhronizovani animirani film „Ozi – glas šume“ (Ozi – Voice of the Forest, 2023) biće prikazan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović“ u subotu, 13. decembra, u digitalizovanoj bioskopskoj sali, sa početkom u 11 sati.
Film prati hrabru i radoznalu orangutanku Ozi, koja živi u skladu s prirodom i svojim šumskim prijateljima, sve dok njihov dom ne bude ugrožen dolaskom ljudi i razaranjem šumskog staništa. Suočena s opasnošću, Ozi kreće u neočekivanu avanturu tokom koje otkriva sopstvenu snagu, važnost zajedništva i neprocjenjivu vrijednost očuvanja prirode.
Ovaj vizuelno raskošan animirani film uspješno kombinuje humor, emociju i snažnu ekološku poruku prilagođenu djeci, ali jednako vrijednu i za odrasle. Kroz živopisne likove i dinamičnu radnju, mališani će na zabavan način naučiti zašto je važno čuvati šume, životinje i životnu sredinu u kojoj svi živimo.
Projekcija će biti realizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, uz vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od 3 eura dostupne su radnim danima na biletarnici KIC-a (9–20 h). Informacije i rezervacije: 020 664 237.

Animirani film „Ozi – glas šume“ u subotu u KIC-u „Budo Tomović“

Suočavanje sa prošlošću i odgovoran odnos prema događajima koji su oblikovali naše društvo predstavljaju ključne preduslove za uspješan proces tranzicione pravde i ukupne demokratizacije. Bez utemeljenja u činjenicama i dosljednog pristupa svih društvenih aktera - od donosilaca odluka i institucija, do medija - rizikujemo da prostor narativa o prošlim sukobima prepuštamo manipulacijama i zaboravu. Uprkos tome što bi ove procese trebalo da predvode institucije, danas ih najvećim dijelom nosi civilni sektor, poručeno je na matine razgovoru „Ko i kako priča o prošlosti?“, održanom u okviru 16. Crnogorskog festivala o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Sa Sabinom Talović, mirovnom aktivistkinjom, Ervinom Dabižinović, koordinatorkom u Centru za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Milenom Perović Korać, glavnom i odgovornom urednicom nedjeljnika Monitor, i Dušanom Pajovićem, aktivistom, razgovarala je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u.
Sabina Talović je ukazala na razlike u tome koliko okruženje oblikuje aktivističku borbu za istinu i pravdu, ističući da suočavanje s prošlošću nije jednako zahtjevno u svim sredinama.
„Dolazim iz Pljevalja i u takvim sredinama je nevjerovatno teško istrajavati u borbi za pošten odnos prema našoj skorašnjoj prošlosti i počinjenim zločinima. To je mnogo teže nego u većim i otvorenijim gradovima, poput Podgorice. Uprkos svemu što sam prošla, a nije bilo nimalo lako sve ove decenije, nikada nijesam posumnjala da je ta borba važna i da je moramo voditi“, naglasila je Talović, osvijetljavajući i ličnu cijenu aktivizma kroz konkretne primjere, koji su uključili i dio njenog rada sa migrantima iz ratom zahvaćenih područja.
Posebno je naglasila odgovornost prema mladima, koji se danas suočavaju sa naslijeđem koje nijesu stvorili.
„Na njihovim leđima je praktično cijela hipoteka prošlosti, a mnogi od njih nijesu bili ni rođeni kada su se zločini 90-ih dešavali - i to u njihovo ime“, istakla je ona, upozoravajući da se ne smije očekivati da mladi nose teret za koji ih niko nije pripremio.
„Izazovi su danas ogromni, možda i veći nego ranije, ali upravo zato moramo ostati solidarni, istrajni i principijelni“, zaključila je Talović uz poruku da se mora, uprkos pritiscima, nastaviti borba za istinu i ljudsko dostojanstvo.
Ervina Dabižinović cijeni da je suočavanje s prošlošću održivo samo ako postoji jasan, institucijama utemeljen okvir činjenica na kojem društvo može da gradi zajedničko razumijevanje.
„Prošlost je uvijek ono što biramo da pamtimo. Ali ako nemamo sistem utvrđenih činjenica koje ulaze u obrazovanje, onda zapravo ne govorimo o prošlosti – govorimo o ličnim interpretacijama, o paralelnim ‘istinama’ koje nas dodatno dijele i guraju unazad“, kazala je ona.
Dabižinović je podsjetila da institucionalni proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori nikada nije dobio stvarnu formu ni snagu i da nedostaje mehanizam koji bi bio nezavisan, kredibilan i dovoljno stabilan da ove procese vodi dugoročno, bez političkih pritisaka i selektivnog pristupa.
„Mi nemamo političku volju. Godinama se izbjegava odgovornost i odbija da se da prostor istine činjenicama. A dokle god izostaje politička volja, izostajaće i institucionalna posvećenost“, poručila je ona.
Naglasila je i da ovakvo stanje posebno pogađa mlade, koji odrastaju u ambijentu punom rupa, prećutkivanja i zamagljenih narativa.
„Tek kad se istinski suočimo sa prošlošću – ne formalno, ne deklarativno, nego suštinski – moći ćemo da proizvodimo znanje koje mladima daje jasnu, tačnu i odgovornu sliku o tome šta se dešavalo. A bez tog znanja, oni ostaju taoci tuđih grešaka“, zaključila je Dabižinović, upozorivši da društvo koje ne uči iz prošlosti rizikuje da je ponovi.
Sličnog stava bio je i Dušan Pajović, koji je naglasio da se ključne prepreke u suočavanju sa prošlošću u Crnoj Gori stvaraju „od vrha ka dnu“, prije svega od strane političkih elita koje decenijama oblikuju narativ o devedesetim.
„Zbog takvog pristupa, šira javnost nikada nije dobila kompletne i provjerene informacije o ratovima devedesetih. To se vidi u javnim nastupima, u svakodnevnom govoru, pa čak i u školskim udžbenicima“, ukazao je on, ističući da se prostor znanja namjerno ostavlja nedorečenim.
Pajović je ocijenio da se i opozicija i vlast na različite načine doprinose ovom stanju.
„Opozicija izbjegava ulazak u detalje jer nastoji da spere teret sopstvenog saučesništva - bilo kroz ćutanje, bilo kroz aktivno učešće u tom periodu. Istovremeno, dio vlasti i danas slavi i njeguje ideologiju koja je te ratove i proizvela“, rekao je on.
Takav raskorak, kako je dodao, proizvodi generacije mladih koji odrastaju bez ključnih znanja o nedavnim zločinima.
„Zato danas imamo mlade koji ne znaju da je određeni logor bio udaljen svega nekoliko sati vožnje od njihovih domova, ili da se u njihovom gradu dešavao progon drugih i drugačijih. To je direktna posljedica institucionalnog ćutanja i političkih rovova koji se i dalje održavaju“, zaključio je Pajović.
Milena Perović Korać je mišljenja da mediji ne smiju biti produžena ruka političkih interesa niti megafoni ideologija iz devedesetih, iako, kako je navela, značajan dio medijskog prostora danas upravo tako funkcioniše.
„Mediji ne treba da budu poligon za političke obračune niti platforme za recikliranje starih ideologija, a ipak mnogi to danas jesu. Time se ne samo iskrivljuje slika prošlosti, već se selektivno oblikuje i naše sadašnje razumijevanje“, istakla je ona.
Posebno je naglasila da se novinarska odgovornost ne može svoditi na prenošenje verzija istorije koje odgovaraju određenoj vlasti, opoziciji ili interesnoj grupi.
„Moramo insistirati na činjenicama o prošlosti, ali i o onome što se dešava danas, bez selekcije, bez prilagođavanja i bez političkih filtera. Jer i ovo vrijeme koje živimo vrlo brzo će postati prošlost o kojoj će generacije nakon nas morati imati jasan, dokumentovan uvid“, pojasnila je Perović Korać.
Kako je dodala, samo mediji koji ne pristaju na manipulaciju mogu doprinijeti društvu koje se zasniva na znanju, odgovornosti i kulturi sjećanja, a ne na strahu, propagandi i prećutkivanju.
Ovo je pratila, u Crnogorskoj kinoteci, crnogorska premijera filma „Potpuno različito, skroz isto, italijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, koji kroz autentičan dokumentarni izraz daje portret Sabine Talović, koja je nakon projekcije razgovarala sa publikom.
Događaji su organizovani u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Izraženi stavovi su isključiva odgovornost sagovornika/ca i ne odražavaju nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

UBRZAJ: Odgovornost prema prošlosti kao temelj pravedne budućnosti

Avio-kompanija Ryanair ukinuće 20 belgijskih ruta tokom predstojeće zime, nakon odluke savezne Vlade u Briselu o povećanju poreza na letove.
Odluka irskog niskotarifnog prevoznika da smanji broj sjedišta na linijama u Belgiji za oko milion uslijedila je nakon objavljivanja budžetskog plana belgijske Vlade, u kojem će se porez na ukrcavanje udvostručiti na deset EUR po putniku od 2027. godine.
Istovremeno, vijeće grada Šarlroa predložilo je uvođenje pomenutog "poreza na letove" od tri EUR po odlazećem putniku sa aerodroma u tom mjestu od naredne godine, prenosi Tanjug.
- Belgijska savezna Vlada je bizarno odlučila da dodatno poveća već vrtoglavi porez na usluge avionskog saobraćaja još 100 odsto od januara 2027. godine, pored 150 odsto u julu prošle godine- rekao je glavni operativni direktor Ryanair-a, Jason McGuinness.
On je istakao da je odluka donijeta jer nije bilo izbora zbog loše procijenjene ekonomske politike, koja će nanijeti neizmjernu štetu Belgiji, a posebno regionu Šarlroa.
- Iskreno, ovo je potpuno glupa odluka belgijske Vlade i Gradskog vijeća Šarlroa- rekao je McGuinness.

Nakon povećanja poreza na letove: Ryanair ukida 20 belgijskih ruta

Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ministarstvo-zdravlja