Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva ljudskih i manjinskih prava saopštilo je da pozdravlja pravovremenu reakciju nadležnih organa u slučaju uvreda i govora mržnje upućenih putem društvenih mreža prema jednoj novinarki, koji su rezultirali lišenjem slobode jednog lica.
Kako navode, sloboda izražavanja ne podrazumijeva pravo na vrijeđanje, ponižavanje, prijetnje i rodno zasnovano uznemiravanje, naročito kada su mete takvih napada žene koje obavljaju profesionalne dužnosti u javnom prostoru.
– Govor mržnje, mizogini i degradirajući komentari predstavljaju oblik diskriminacije i nasilja koji narušavaju dostojanstvo, bezbjednost i slobodu rada – istakli su iz Odjeljenja.
Ovakvi slučajevi, kako dodaju, potvrđuju značaj dosljedne primjene zakona i jasne poruke nulte tolerancije prema govoru mržnje, digitalnom nasilju i svim oblicima rodno zasnovanog uznemiravanja.
Iz Ministarstva su ohrabrili građanke i građane da prijavljuju ovakva ponašanja i doprinesu stvaranju bezbjednog i dostojanstvenog javnog i onlajn prostora za sve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava pozdravilo reakciju institucija povodom uvreda upućenih novinarki

Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti u okviru Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava saopštilo je da sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na različite oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka, čime se nasilje prenosi i u savremene oblike – digitalno nasilje.
Iz Ministarstva naglašavaju da je seksualni čin privatna stvar i da ne može biti povod niti dokaz za javno sramoćenje, omalovažavanje ili linč.
– Ovakav napad na ženu nije samo napad na njeno dostojanstvo, već i napad na moral društva. Društvo koje normalizuje ponižavanje žena kroz njihovu privatnost gubi temeljne vrijednosti jednakosti, slobode i ljudskog dostojanstva – navodi se u saopštenju.
Posebno se ukazuje na zabrinjavajući porast mizoginog govora, seksualizovanih uvreda i ciljano targetiranje žena koje su obavljale javne funkcije, što, kako se ističe, ima za cilj zastrašivanje i ućutkivanje žena u javnom prostoru.
Odjeljenje podsjeća da nasilje nad ženama ne podrazumijeva isključivo fizičko nasilje, već obuhvata i psihičko nasilje, prijetnje, seksualno uznemiravanje, uhođenje, ucjenjivanje, ekonomsku kontrolu, kao i digitalno nasilje – uključujući neovlašćeno objavljivanje, slanje ili dijeljenje intimnih snimaka i fotografija, internet uznemiravanje i kampanje javnog ponižavanja.
– Sloboda izražavanja ne uključuje pravo na govor mržnje, pozive na linč, ponižavanje niti opravdavanje nezakonitih radnji – poručuju iz Ministarstva, uz napomenu da zloupotreba intimnog sadržaja bez pristanka predstavlja ozbiljan napad na privatnost, bezbjednost i dostojanstvo žene i može povlačiti krivičnu i prekršajnu odgovornost, uključujući i za one koji takav sadržaj dalje šire.
U saopštenju se podsjeća da sve službenice i službenici javne uprave, posebno nositeljke i nosioci visokih funkcija, imaju obavezu postupanja u skladu sa etičkim kodeksom i standardima javne odgovornosti, te se ostavka u tom kontekstu prepoznaje kao čin odgovornosti i očuvanja integriteta institucije.
Istovremeno se naglašava da ostavka ili povlačenje sa javne funkcije ne može i ne smije biti tumačeno kao priznanje krivice, niti kao odricanje od prava na zaštitu, jer pravo na sigurnost, privatnost i dostojanstvo pripada svakoj osobi, bez obzira na njen status.
Odjeljenje podsjeća i da je Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je trenutno na javnoj raspravi, usmjeren na jačanje normativnog okvira za prevenciju i suzbijanje diskriminacije po osnovu pola i roda, uključujući rodno zasnovano uznemiravanje, govor mržnje i mizoginiju u javnom i onlajn prostoru, dok se neovlašćeno snimanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka sankcioniše u skladu sa krivičnim zakonodavstvom.
Na kraju, iz Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti pozvali su medije i javne funkcionerke i funkcionere da jasno osude nasilje, a građanke i građane da se uzdrže od širenja spornih sadržaja i senzacionalizma, te da javni govor usklade sa zakonom i osnovnim standardima ljudskih prava.
– Ostajemo pri stavu nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju, digitalnom nasilju, ucjenjivanju i govoru mržnje. Zaštita ljudskih prava i jednak pristup pravdi obaveza su države i svih društvenih aktera – zaključuje se u saopštenju.

1250x600

Ministarstvo: Digitalni linč i zloupotreba intimnog sadržaja su rodno zasnovano nasilje

Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, podnijela je danas ostavku na tu funkciju.
Kako je saopšteno, Pajković je ostavku podnijela iz ličnih razloga.

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Komentari koje je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš uputio direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Milki Tadić Mijović opasne su i rodno motivisane uvrede koje podstiču mizoginiju, diskriminaciju i društvenu netrpeljivost, poručili su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
&nbsp;Iz tog Vladinog resora su najstrožije osudili, kako su naveli, mizogine i krajnje uvredljive komentare koje je Vraneš uputio Tadić Mijović.
Iz Ministarstva su istakli da sloboda izražavanja, dostojanstvo i pravo na sigurno obavljanje profesionalne djelatnosti predstavljaju osnovna ustavna i ljudska prava.
&nbsp;- Komentari kojima je ona nazvana „babom“, „vješticom“ i drugo — zloupotrebljavajući kulturni i istorijski kontekst — nijesu puka „hrišćanska metafora“ niti „sloboda izražavanja“. Radi se o opasnim, rodno motivisanim uvredama, koje podstiču mizoginiju, diskriminaciju i društvenu netrpeljivost. kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da, kao institucija nadležna za unapređenje rodne ravnopravnosti, zahtijevaju od nadležnih da preduzmu odgovarajuće mjere protiv svih koji promovišu govor mržnje i diskriminaciju, &nbsp;aktivno promovišu kulturu javnog diskursa u kojoj su poštovanje, dostojanstvo i jednakost — univerzalne vrijednosti.
Oni su dodali da zahtijevaju od nadležnih i da pruže zaštitu i podršku ženama koje su žrtve mizoginije i govora mržnje, uključujući i javne ličnosti i novinarke.
Ministarstvo smatra da izostanak sankcija, poricanje ili minimiziranje ovakvih ispada šalje poruku da su ovakvi primjeri dozvoljeni što nisu standardi ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, koje Crna Gora treba i želi da promoviše.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava: Opasne i mizogine uvrede Vraneša, sankcije ne smiju da izostanu

Crna Gora posvećeno radi na zaštiti i unapređenju položaja manjinskih zajednica, i saradnja sa Kancelarijom Visokog komesara OEBS-a za nacionalno manjine će se jačati u cilju postizanja najviših evropskih standarda u ovoj oblasti poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke i visokog komesara Kristofa Kampa. 
 
Visoki komesar za nacionalne manjine boravi u Crnoj Gori povodom regionalne konferencije na temu podsticanja ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi, koju Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava realizuje sjutra u saradnji sa OEBS-ovom Kancelarijom Visokog komesara za nacionalne manjine. 
 
Događaj je zamišljen kao dodatni okvir za razmjenu mišljenja, prilika, inicijativa i praksi u regionu Jugoistočne Evrope. 
 
- Tema ekonomskog razvoja u raznolikim društvima je jedna od ključnih u radu Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) jer je usko povezana sa stabilnošću društava i ostvarivanjem manjinskih prava - saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. 
 
Ministar Đeka je istakao ključnu ulogu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u svih društvenim i političkim procesima u zemlji. Oni su faktor stabilnosti, rekao je ministar, i dodao da su konstantna podrška integracijama Crne Gore. 
 
On je naveo da u Crnoj Gori saradnja, otvorenost i uvažavanje postoje u svim aspektima kada je riječ o manjinskim pravima i slobodama, osim u dijelu njihove pune uključenosti u bezbjednosni sistem, policiju, tužilaštvo i sudstvo gdje treba uložiti više napora i razumijevanja. Takođe, ministar je ocijenio da su investicije u lokalne samouprave u kojima većinski žive manjinski narodi nedovoljne. 
 
On je informisao visokog komesara da Ministarstvo radi na izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i sprovodi Strategiju manjinske politike 2024-2028. što predstavlja nastavak posvećenosti Crne Gore zaštiti manjina, s pojačanim fokusom na konkretnu implementaciju i sistemsko unapređenje njihovih prava.
Ključni stav Ministarstva je da Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani, bez obzira na porijeklo, nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoj puni ekonomski potencijal, poručio je ministar. 
 
Visoki komesar Kamp izrazio je zadovoljstvo povodom održavanja regionalne konferencije u Crnoj Gori. Istakao je da je pitanje inkluzivnog ekonomskog razvoja društava, odnosno kako iskoristiti raznolikost za podsticanje ekonomskog rasta, prioritet u mnogim zemljama, kao i obezbeđivanje zastupljenosti manjina u javnim institucijama. Ponovio je spremnost da Crnoj Gori pruži tehničku podršku u ovom pogledu, uključujući i pravni okvir za zaštitu prava manjina. 
 
- Potpuna integracija nacionalnih manjina je jedan od prioriteta svakog demokratskog društva koje se zalaže za univerzalne vrednosti. U tom smislu, regionalna konferencija koja se održava sjutra, a koja okuplja relevantne predstavnike visokog nivoa, stručnjake iz regiona i zemlje, doprineće pronalaženju novih modela ekonomskog razvoja za manjinske narode i u korist šire društvene zajednice, kroz identifikaciju uspešnih praksi, prioritetnih akcija i partnerstava za budućnost, prenos znanja i razvoj usmeren ka doprinosu regionalnom miru, stabilnosti i prosperitetu - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Kamp: Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani nemaju jednake mogućnosti

- Najviši pravni akt Crne Gore, posebnim manjinskim pravima jemči zaštitu identiteta pripadnicima /ama manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Ovakvi postupci predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava i sloboda i u direktnoj su suprotnosti sa multinacionalnim i multikulturalnim karakterom Crne Gore - navode u saopštenju iz ovog resora na čijem je čelu Fatmir Đeka.
Prekid projekcije filma na albanskom jeziku, ističu oni, direktno ugrožava i slobodu umjetničkog izražavanja i pravo na kulturnu raznolikost.
- Ministarstvo poziva nadležne organe da hitno reaguju, utvrde identitet počinilaca i preduzmu sve zakonom propisane mjere kako bi se osiguralo da se ovakvi incidenti ne ponavljaju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, apeluju na sve građane da se suzdrže od govora mržnje i podjele, da poštuju jednako prava svih.
- Umjetnost i kultura moraju biti slobodne od pritisaka i nasilja. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će nastaviti da pruža punu podršku svim kulturnim manifestacijama koje promovišu različitost, suživot i ljudska prava - zaključuju u saopštenju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo prekidanje projekcije filma na Džada festivalu: Nadležni da reaguju i utvrde identitet počinilaca

Crna Gora je posvećena punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i to je glavni spoljnopolitički cilj. Trenutno se fokus stavlja na ispunjavanje završnih mjerila u ključnim poglavljima, posebno onim koja se odnose na vladavinu prava, saglasni su ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
Oni su danas razgovarali o intenziviraniju napora na reformama nakon dobijanja IBAR-a čije je dobijanje, kako su ocijenili, dalo novi zamah pregovaračkom procesu Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, u kontekstu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda sagovornici su razgovarali o status Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
- Ministar je informisao da su Vladina tijela razmatrala predmetni Predlog zakona, ali da se na njegovo izglasavanje i dalje čeka. Takođe, zahvalio je Nj.E. Feltena na podršci svim politikama u čijem su fokusu ljudska prava. On je istakao da će Vlada na sjutrašnjoj sjednici razmatrati krovni antidiskriminacioni Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije - saopšteno je iz Ministarstva.
Mirjana Pajković, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda istakla je, dodaju, da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dio Reformske agende za Plan rasta, Srednjoročnog programa pristupanja, programa rada Vlade, završnih mjerila za Prepovaračko poglavlje 23, tako da Crna Gora osim obaveze koju ima prema svojim građanima i građankama, ima dodatno veoma važne razloge zbog kojih je ovaj propis potrebno usvojiti.
Stefan Purner ispred Njemačke Međunarodne fondacije za pravnu saradnju (IRZ), koju finansiraju Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke, ponovio je još jednom značaj ovog Zakona i podršku koja sa njihove strane neće izostati, imajući u vidu jako dobru saradnju koju u prethodnom periodu ostvaruju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Felten: Usvojiti Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uputio je pismo namjere direktorici Agencije za temeljna prava Evropske unije (FRA) Sirpi Rautio u kojem je izrazio namjeru Vlade da pokrene proces pristupanja Crne Gore toj agenciji, u svojstvu posmatrača.
Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava su saopštili da je Vlada usvojila inicijativu i zadužila Đeku da preduzme naredne korake u proceduri pristupanja Crne Gore Agenciji.
U saopštenju se navodi da je prilikom sjednice Zajedničkog konsultativnog odbora (ZKO) između Evropske unije (EU) i Crne Gore, održane u Briselu u novembru, naglašeno da je važno da se Crna Gora kao predvodnica u pregovorima o članstvu pridruži Agenciji u svojstvu posmatrača.
- Cilj predloga je da se nikad potrebnijom ranom integracijom u ovaj EU mehanizam za praćenje prakse uživanja i zaštite temeljnih prava potvrdi posvećenost Crne Gore u oblasti ljudskih prava i vladavine prava, što je od velikog značaja za konsolidaciju dosadašnjih rezultata i dalji napredak na evropskom putu - navodi se u saopštenju.
Ističe se da bi dobijanje statusa posmatrača u FRA bilo značajno za dalji integracioni put Crne Gore u EU.
- Doprinijelo bi daljem promovisanju i zaštiti ljudskih prava u našoj državi, kao i nastavku usklađivanja sa standardima i praksama EU u ovoj oblasti - dodaje se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da Crna Gora prepoznaje Agenciju za temeljna prava kao nezavisan centar referentnosti i izvrsnosti za promovisanje i zaštitu ljudskih prava u EU i šire.
Prema njihovim riječima, Agencija ima važnu ulogu u promovisanju dijaloga i saradnje među različitim akterima u oblasti ljudskih prava, uključujući zemlje članice EU, evropske institucije, organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije.
- Dobijanje statusa posmatrača bi Crnoj Gori omogućilo aktivno praćenje svih ovih procesa, i dalo dodatni impuls za dalje sprovođenje reformi u skladu sa EU standardima - ističe se u saopštenju.
U saopštenju se navodi da je ovogodišnji Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila i završna mjerila za dva najvažnija pregovaračka poglavlja, 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 -Pravda, sloboda i bezbjednost, potvrdio lidersku poziciju Crne Gore u regionu kada je riječ o procesu pristupanja EU.
- Vladavina prava je naš ključni prioritet uz snažni institucionalni sistem koji garantuje zaštitu temeljnih prava svih naših građanki i građana i pristupa pravdi uz poštovanje najviših standarda - rekli su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Iz tog resora su kazali da su snažno posvećeni svim aspektima zaštite ljudskih prava.
- Usklađivanje zakonodavnog i strateškog okvira sa evropskim standardima i EU acquis-em u oblasti borbe protiv diskriminacije, rodne ravnopravnosti, zaštite prava nacionalnih manjina, zaštite osoba sa invaliditetom, LGBTIQ lica, kao i njegova puna implementacija su od suštinske važnosti - naglašeno je u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da bi se dobijanjem statusa posmatrača pristupilo stručnim kapacitetima Agencije, a dalja saradnja bi svakako doprinijela unapređenju državnih kapaciteta u cilju jačanja postojećih standarda u skladu sa normama EU i Poveljom EU o temeljnim pravima.
- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava sprovešće potrebnu proceduru za pristupanje Crne Gore Upravnom odboru Agencije EU za temeljna prava u svojstvu posmatrača i time napraviti još jedan važan korak za Crnu Goru ka članstvu u EU - zaključili su u resoru Fatmira Đeke.

Sprovešće proceduru za pristupanje Crne Gore Agenciji EU za temeljna prava

Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava - &nbsp;kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
To su, kaže, Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori.
Dan ljudskih prava je važno obilježavati, ali isto tako, ističe ona, važno je na ljudskim pravima raditi, kako kaže, svakog dana.
- Današnji dan je jedna svojevrsna prilika da i mi izvijestimo &nbsp;o dosadašnjem postignućima, da izvijestimo o budućim planovima, i da mapiramo izazove sa kojima se susrećemo u radu - rekla je Pajković.
Ministarstvo manjinskih i ljudskih prava Dan ljudskih prava obilježava radno, poručuje Pajković, i sa velikim intenzitetom rada, dodaje ona, na zakonodavnom okviru.
- Sve svoje resurse smo usmjerili na zakonodavni okvir, jer smatramo da je to najbolji odgovor države na važnost ljudskih prava, kako ih poštuje, štiti i unapređuje - poručila je Pajković.
Stopa poštovanja ljudskih prava ide u progresivnom smjeru, smatra Pajković, iako je bilo trendova, kako kaže, vraćanja unazad.
- Svako vrijeme nosi izazove sa kojima je potrebno se suočiti brzo i pravovremeno, ali mogla bih da kažem da zaista težimo tim međunarodnim standardima, da je to neki realan cilj, cilj koji nam je blizu, i da, zaista, sve ono što radimo na polju zaštite i unapređenja ljudskih prava, nas čini relevantnim partnerima međunarodnih adresa, i relevantnim saradnicima. Želim da vjerujem da mi možemo biti i od pomoći drugima, da i oni sami u nama vide partnere da prevaziđu neke svoje izazove, sa kojima se susreću - istakla je Pajković.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava radi progresivne i inovativne stvari, podsjeća Pajković, i to je razlog zašto se često susreću, kako kaže, sa nerazumijevanjem i neprihvatanjem.
- Susrećemo se sa izazovima u našem radu, i odgovaramo na pravi način, činjenicama, argumentovano i stručno, i vjerujemo u svoje rezultate - naglasila je Pajković.
Politike Ministarstva su antidiskriminacione, objašnjava Pajović, i politike jednakosti, te se u svom radu zalažu, ističe ona, da Crna Gora bude društvo u kome svaki pojedinac ima osnove da izrazi svoj pun potencijal, kako navodi, u okviru vladavine prava.
- Vrlo vodimo računa upravo o tim ranjivim kategorijama društva, bilo da se to odnosi na položaj žena, položaj lica sa invaliditetom, položaj romske populacije, LGBT populacije, &nbsp;ili manjinskih naroda. U svakom slučaju vodimo računa o tim višestrukim elementima diskriminacije, jer određene kategorije društva se, nažalost, susreću i sa tom višestrukom &nbsp;diskriminacijom - rekla je Pajković.
Romska i egipćanska populacija imaju probleme, objašnjava Pajković, po pitanju ekonomske diskriminacije, naglašava ona, &nbsp;kao i diskriminacije po pitanju obrazovanja, a nerijetko se prepliće i, kako navodi, višestruka diskriminacija.
- Kod lica sa invaliditetom posebno su ugrožene kategorije žena i djevojčica, one su posebno prepoznate u toj oblasti. LGBT populacija je susreće sa jednim bučnim dijelom populacije, koji imaju nerazumijevanje i neprihvatanje, i ja smatram da to nije veliki broj ljudi, ali postoje neki stereotipi koji su vrlo glasni. Različiti su izazovi u odnosu na različite kategorije. Rodna ravnopravnost je jedan veliki izazov, koji mijenja svoje oblike. Trudimo se da obuhvatimo sve oblasti društva i damo konkretne odgovore - istakla je Pajković.
Suzbijanje netolerancije i govora mržnje, kako u javnom tako i u online prostoru, podsjeća Pajković, je zadatak Ministarstva za manjinska i ljudska prava, s posebnim akcentom, kako navodi, na Zakon o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti.
- Zakon o zabrani i zaštiti jednakosti u svojim normama predviđa kao nedozvoljeno, kažnjivo i ponašanje koje treba sankcionisati upravo u dijelu govora mržnje - naglasila je Pajković.
Planovi Ministarstva manjinskih i ljudskih prava su veliki i ambiciozni, objašnjava Pajković, a u isto vrijeme su, kako navodi, jako realni.
- S ponosom mogu da kažem da Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava. To je Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddf1NZWk72ik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Važno je svakoga dana raditi na ljudskim pravima

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Branka Đukić, stodvogodišnja bivša učiteljica i najstarija stanovnica Doma starih u Podgorici, od danas je novo pojačanje Stege.
- Mislim da među mladima ima dosta patriota jer na njima svijet ostaje - &nbsp;kazala je Đukić.
Nju su u Domu starih danas posjetili predtavnici STEGA-e Danilo Marunović, Dragana Sekulić, Snežana Burzan Vuksanović i Nikola Vujačić, kao izraz dubokog uvažavanja prema čitavom vijeku Brankinog nevjerovatnog životnog puta i energije koja ne jenjava.
Stega, kao građanska inicijativa koja okuplja sve generacije ljudi posvećenih ideji građanske i evropske Crne Gore, uvjerena je da će bogato iskustvo Branke Đukić dati poseban pečat daljem radu organizacije, ali i prenijeti važne životne poruke mladim ljudima o vrijednostima na kojima treba zasnivati život.
Branka Đukić je uoči novogodišnjih praznika već osvojila crnogorsku javnost putem društvenih mreža, svojom emotivnom i dostojanstvenom izjavom da u 2026. godini Crna Gora bude slobodna.
Delegacija je ovom prilikom posjetila i svoje članove Vukića Pulevića i Rosandu Kovijanić.

Stodvogodišnja Branka Đukić pristupila građanskoj inicijativi STEGA

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Tag: ministarstvo-ljudskih-i-manjinskih-prava