Potpredsjednik Bošnjačkog vijeća i osnovač Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović kazao je da je Bošnjačkoj stranci na izborima u Beranama "poklonjeno 600 glasova".
- Na popisu stanovništva 4,48 odsto ili 1.103 stanovnika Berana su se izjasnili kao Bošnjaci. Prema popisu stanovništva, 23 odsto građana, a pretpostavlja se i Bošnjaka, je bez prava glasa, tj. imaju manje od 18 godina, što u krajnjem znači 254 Bošnjaka koji nemaju pravo glasa. Pravo glasa, dakle, ima oko 850 Bošnjaka u Beranama. Izlaznost u Beranama je bila oko 60 odsto, pa dolazimo do rezultata da je na izborima izašlo oko 510 Bošnjaka. Ako je na drugim listama bilo dosta Bošnjaka, a znajući da je BS na prošlim parlamentarnim izborima imala oko 50 odsto podrške bošnjačkog stanovništva, dolazimo do brojke od 255 glasova koje je BS mogla da osvoji - saopštio je Šahmanović.
On je istakao da je BS nedavno napustilo više lokalnih rukovodilaca partije. Postavlja se pitanje, navodi on, ko je poklonio 600 glasova Bošnjačkoj stranci.
- I da je 50 odsto Bošnjaka glasalo BS u Beranama, a nije jer su ih napustili bivši predsjednik OO BS Berane Erol Rastoder i predsjednik Foruma mladih BS Berane Omar Mehović? Ko je imao dvojku iz matematike u osnovnoj školi, sve mu je jasno. Ljudima sa kupljenom diplomom, ili ponavljačima, teže ide ova matematika - pita Šahmanović.
Može se, navodi on, razraditi i drugi model.
- Neka je na izborima izašlo svih 850 Bošnjaka u Beranama, neka su svi glasali za BS, onda ispada da ostali Bošnjaci na drugim listama nisu glasali ni za same sebe (u šta je teško povjerovati), a da ne govorimo o njihovim porodicama. Ono što je još jedan dokaz za ovu perfidnu igru između BS-a i provučićevih stranaka u Crnoj Gori, dokazuje i to da je ova “pozajmica“ glasača odrađena na biračkim mjestima na kojima je mješovita nacionalna struktura, gdje se glasači mogu pozajmiti a da se to ne može dokazati - dodao je Šahmanović.
Tvrdi da sinoć na konferenciji BS-a gotovo da nije bilo Beranki i Beranaca.
- Da je sve unaprijed izrežirano i osmisleno u kabinetu Vučićevih stranaka u Crnoj Gori govori i zajednička fotografija iz izbornog štaba BS-a u Beranama, na kojoj je skoro cijelo Predsjedništvo a Beranki i Beranaca skoro i da nema, tj. desetak njih. Još jedna činjenica ide u prilog tezi da dok se broje glasovi, nosilac liste BS-a u Beranama dr Denis Adrović kaže sljedeće: „Mi već imamo osvojen prvi mandat, pošto još prebrojavanje glasova nije završeno, mi stremimo ka drugom mandatu“. Doktor postade vidovit ili nešto zna - upitao je Šahmanović.
On ističe da se sve dešava jer predsjednik BS Ervin Ibrahimović, nakon što nijesu prešli cenzus u Podgorici, "u saradnji sa Vučićevim partijama u Crnoj Gori, mora nekako pokazati da je ulazak Bošnjačke stranke u Vladu sa ex Demokratskim frontom ispravan potez i da drži situaciju stabilnom u svojoj partiji".
- Kako to pokazati? Stabilnim rezultatima na lokalnim izborima. Uz pomoć koga? Uz pomoć prosrpskih partija bliskih Vučiću koje dobijaju novac iz Srbije - navodi Šahmanović.
Ove igre će se, ističe on, nastaviti i u daljem periodu.
. Toga treba da budu svjesni svi građani Crne Gore, poželjni su gradovi u kojima dominantnu snagu imaju provučićeve opcije u tim opštinama, i nemojte se čuditi kad budete vidjeli glasove a nema ljudi, šema je već razrađena, strategija napisana. Na kraju, stvar je jasna, rukovodstvo Bošnjačke stranke je prihvatilo ovu igru, svjesni ili nesvjesni, neki po nalogu, neki po hiru a neki iz ličnih pobuda, da učestvuju u etnofederalizaciji Crne Gore, samim tim razbijanju Crne Gore, a u konačnici i nemilim scenama - rekao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, politička situacija je takva da će se ići prema pravljenju trećeg puta, gdje će se udružiti sve građanske opcije i pokušati spasiti situaciju.
- Ili prema nekom novom referendumu s pitanjem - da li smo Vučićeva prćija ili nezavisna država... Gruzija nam je blizu, a praviti Mađarsku od Crne Gore je poraz za našu državu. Dragi Bošnjaci, građani prije svega, samo da znate - vi odlučujete. Neka vam je sa hajrom - zakjlučio je Šahmanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šahmanović: Ko je Bošnjačkoj stranci poklonio 600 glasova u Beranama?

Poznati su preliminarni rezultati današnjih izbora u Beranama, uz okviran broj glasova koje su osvojili sudionici. Otud se već mogu napraviti prva poređenja u odnosu na prethodne lokalne izbore, održane 2022. godine.
Ipak, kada je sam broj glasova u pitanju, najprije treba imati u vidu da je danas izlaznost bila oko šest odsto niža u odnosu na prethodne lokalne izbore.
<h2>SNP i PES jači za mandat i za četiri odsto nego 2022.</h2>
Koalicija Socijalističke narodne partije i Evrope sad osvojila je oko 4.550 glasova, odnosno 33,2 odsto i 12 mandata.
Na lokalnim izborima prije dvije godine, SNP je imala 2.821 glas, što je bilo 19 odsto i sedam mandata. Sa druge strane, PES, odnosno lista Berane sad, tada je osvojila 1.601 glas, odnosno 10,8 odsto i četiri mandata.
<h2>ZBB sa Ujedinjenom i Pravom osam mandata, a 2022. odvojeno imali 11</h2>
Koalicija "Za budućnost Berana", u kojoj su ovog puta bili i Prava i Ujedinjena Crna Gora, imala je oko 2.980 glasova, odnosno 21,5 odsto i osam mandata.
Tokom 2022. godine, tadašnji savez NSD-DNP imao je 2.559 glasova (16,5 odsto, šest mandata), Prava Crna Gora 820 (5,5 procenata, dva mandata), a Ujedinjena 688 (4,6 odsto, jedan mandat).
Treba naglasiti kako je dio birača iz tog spektra danas vjerovatno zaokružio i Slobodnu Crnu Goru, koja je - makar prema aktuelnoj situaciji - ispod cenzusa (oko 390 glasova).
<h2>DPS, BS, ES u zbiru imaju manje nego u koaliciji 2022.</h2>
Prije dvije godine, koalicija u kojoj su bili Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate i Liberalna partija imali su 3.798 glasova, odnosno 25,6 odsto ili devet mandata.
Demokratska partija socijalista osvojila je danas oko 1.920 glasova, što je oko 14 odsto i pet mandata.
Ovog puta je BS izašla samostalno i osvojila oko 850 glasova, odnosno 6,1 odsto i dva mandata.
SD i LP su danas, zajedno sa SDP, izašli kao Evropski savez i ostali su ispod cenzusa - imali su oko 250 glasova i 1,9 odsto.
<h2>Demokrate slabije nego 2022, novitet je građanska lista - imaju oko 900 glasova</h2>
Demokrate su 2022. godine osvojile 2.452 glasa (16,5 odsto, šest mandata), a danas 1.703 (12,5 odsto, četiri mandata).
Ipak, treba istaći da je ovog puta bilo više listi nego na prošlim izborima, a da je jedna - "Zato što volim Berane" - osvojila oko 900 glasova, što je oko 6,4 odsto i dva mandata.

Poređenje rezultata izbora u Beranama sa prethodnim

Potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Ervih Ibrahimović kazao je da je Bošnjačka stranka postigla fantastičan rezultat u Beranama što, kako je rekao, predstavlja dokaz njihove ispravne politike.
- Možda je nekome ovaj rezultat iznenađenje, ali nije jer je nosilac liste bio moj brat i prijatelj. Danas je Bošnjačka stranka pokazala kako se vodi ispravna politika. Lijepo je danas biti u Beranama, grad koji je pokazao da ima demokratije i da je grad koji ima perspektivu - ocijenio je Ibrahimović.
Kada je jaka Bošnjačka stranka, poručuje on, dobro svim građanima Crne Gore.
- Ne samo Bošnjacima - dodao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Kada je jaka Bošnjačka stranka dobro je svim građanima Crne Gore

Radujem se stabilnoj vlasti u Beranama u kojoj ćemo značajno participirati. Mi smo samostalno ostvarili oko 13 odsto tako da sam siguran da ćemo dati doprinos u budućoj vlasti - poručio je potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić.
On je rekao da su Demokrate u Bernama osvojile 20-30 odsto više nego na prethodnim izborima kada su nastupili zajedno sa Građanskim pokretom URA.
- Ovo je odgovor mnogim nedobronamjernim sturkturama koje su maštali i licitirale sa navodnim cenzusima. Na desetak smo glasova od petog mandata i u samostalnom nastupu sa čistim rukama politikom i slobodnim mandatima pokazali smo da je ovo nesalomiva partija koja ima vjerne birače i koja je stub stabilnosti na lokalnom i na državnom nivou - poručio je Bečić.
Imaju, smatra on, armiju ljudi koja ih prati.
- I koja poštuje principe i čiste ruke. Poslata je važna poruka koja je razbila teze koje ste slušali nakon prethodnih izbora. Možemo da kažemo da su partije sa državnog nivoa osvojile oko 80 odsto odborničkih mandata - dodao je on.
Ponovio je da su nastupili samostalno.
- Kampanja je bila negativna. Nakon Budve je bilo mnogo podmetanja, zavisti i ljubomore i neprincipijelnosti - dodao je Bečić.

Bečić: Siguran sam da ćemo dati doprinos u budućoj vlasti u Beranama, osvojili smo 20-30 odsto više nego kad smo bili sa GP URA

Demokratska partija socijalista (DPS) je pokazala da je nesalomiva. &nbsp;Možda smo očekivali neki glas više: ali to je što je - poručio je nosilac liste te partije na izborima u Bernama Miro Nedić.
Ukazao je da su nastupali samostalno.
- U prethodnim ciklusima smo bili sa Socijaldemokratskom partijom, Socijaldemokratama i Liberalnom partijom. Pokazali smo da čvrsto stojimo jer je biti DPS u Beranama dosta teško - naveo je on.
Rekao je da su se borili protiv čitavog državnog aparata.
- Hvala za svaki glas koji ste povjerili nama. Čestitamo pobjednicima izbora, a Beranci su ostali na kursu devastacije našeg grada - zaključio je Nedić.

Nedić: Možda smo očekivali neki glas više - ali što je tu je, Beranci su ostali na kursu devastacije našeg grada

Koalicija Za budućnost Berana ostvarila je rast od dva odbornička mandata - poručila je nositeljka te liste Jelena Božović dodajući da je zadovoljna rezultatom.
To, cijeni ona, znači da imaju trend rasta.&nbsp;
- Berane i Beranci su pokazali da vlast na državnom nivou ima podršku građana. Očekujem da u narednim danima formiramo koaliciju sa našim tradicionalnim partnerima - sa kojima i imamo vlast na državnom nivou - saopštila je Božović.
Istakla je da je Demokratska partija socijalista (DPS) u Beranama ostvarila "veliki pad".
- To je ono što će se desiti u Nikšiću i Mojkovcu i na svim izborima - dodala je ona.
Poručila je da je pobijedila ideja ZBCG, bolja Crna Gora i pristojno Berane.
- Berane je bilo i ostalo bastion slobode. Nastavićemo da radimo za budućnost Berana i svih građana - dodala je ona.
Božović je poručila da su ponosni na kampanju.
- Sve što smo obećali radićemo u narednom periodu. Radićemo i više od toga. Želim da čestitam pobjednicima PES i SNP i zahvalim svima koji su vodili pristojnu kampanju, zbog čega sam ponosna na moj grad - navela je ona.

Božović: Beranci pokazali da vlast na državnom nivou ima podršku, očekujem da u narednim danima formiramo koaliciju sa našim tradicionalnim partnerima

Građani su pokazali da je program Evropa sad 2 bitan, da su bitne veće plate i penzije i standard svih građana - poručio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji koalicije Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije.
On je zahvalio nosiocu liste Đolu Lutovcu i cijelom timu na kampanji i njihovim idejama.
- Mogu da kažem da će sve ideje biti podržane i da ćemo dati sve od sebe da Berane, poslije godina zapuštenosti i dana koje želimo da zaboravimo, biti mjesto za primjer i kako može da raste sjever. Odavde sve kreće, sve promjene kreću iz Berana - poručio je Spajić.
Rekao je da jedva čekaju januar kada će se povećati sve penzije.
- I onda ćemo u radnoj atmosferi, gdje će predsjednik opštine zajedno sa vlašću i svim kolegama iz obje partije, raditi za napredak Berana - zaključio je Spajić.

Spajić: Sve promjene kreću iz Berana

Ovo je bio pravi timski rad i fenomenalna kampanja. U Beranama smo otpočeli naše nove pobjede – poručio je nosilac liste Pokreta „Evropa sad“ i Socijalističke narodne partije (SNP) Đole Lutovac.
Vrlo brzo će, navodi on, krenuti s rješavanjem nagomilanih problema i unaprjeđenja životnog standarda svih građana Berana.
- Ono što smo obećali u kampanji ćemo i ispuniti. Obećavamo da ćemo brlo brzo krenuti da rješvamo sve probleme – dodao je Lutovac.

Lutovac: Ovo je bio pravi timski rad, u Beranama smo otpočeli nove pobjede

Većina biračkih mjesta na izborima u Beranama zatvoreno je u 20 sati, dok je na dva mjesta, iz tehničkih razloga, glasanje produženo za 45 minuta. 
 
Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK), biračko pravo do 19 sati iskoristilo je 56,7 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da je da izborni dan protekao mirno i da je glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta, zbog tehničkih razloga. 
 
U Beranama pravo glasa imalo je 23.645 birača, a na izborima je učestvovalo deset lista. 
 
U izbornoj trci učestvuju koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, Demokratska partija socijalista, Stranke pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora. 
 
Na izborima u Beranama učestvovale su i lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Evropskog saveza, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke, kao i Građanski pokret „Zato što volim Berane“. 
(kraj) sel

Glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta

Nositeljka lisste koalicije ,,Za budućnost Berana" Jelena Božović saopštila je da zna da su na današnjim lokalnim izborima u ovoj opštini pobijedili.
- Znam da smo danas, na izborima pobjedili. Znaju građani Berana da više nismo imali vremena za avanturizam, za eksperimente. Hvala svima koji su izašli na izbore - hvala što ste donijeli hrabre odluke; hvala što ste napravili veliki korak naprijed! Lista „Za budućnost Berana“ je pobjedila na ovim izborima - poručila je ona.
Božović poručuje da će predvoditi tim koji će, kako kaže, preuzeti odgovornost za budućnost Berana.
- Večeras ćemo da slavimo, a sjutra ćemo da zasučemo rukave. Hvala Berane! - zaključila je Božović.

Božović: Večeras ćemo da slavimo, a sjutra da zasučemo rukave

Da li primjećujete da polovinu vremena koje trošimo dok razgovaramo, vi pričate o Srbima na Kosovu. Polovina stanovništva na Kosovu su žene, nijesu Srbi. Ponekad imaš utisak, ako ne znaš situaciju na terenu, da je Srba 40 odsto, a ne četiri odsto, ja ih poštujem i da bude samo jedan odsto, ali ipak mora da postoje neke demokratske mjere, kazao je premijer Kosova Aljin Kurti u Sarajevu, govoreći o razgovorima sa zapadnim diplomatama.&nbsp;
Upravo se na ove navode osvrnula Srpska lista, tvrdeći da je Kurti svoju posjetu BiH iskoristio da se pohvali kako je uspio da „etnički očisti Kosovo od Srba“.
Upitan o formiranju ZSO, odnosno, kako je to kazao novinar koji je sa njim radio intervju, zahtjevu dijela međunarodne zajednice da napravi „kosovsku verziju Republike Srpske“, Kurti je rekao: „Mislim da bi to Beograd želio. Da ima entitet Srba na Kosovu koji bi oni kontrolisali, koji bi imao svog predsjednika, kao nekakav mali Dodik, i na taj način da od naše Republike napravi nefunkcionalnu državu“.
Poručio je da to neće dozvoliti i smatra da i međunarodna zajednica sve više razumije da Srbija to želi.
- A ja samo strpljivo, principijalno, ljubazno kažem da Srbija želi ili podjelu teritorija Replublike Kosovo na srpski i albanski deo, ili da, kao plan B – postojeću Asocijaciju opština koja okuplja 38 opština podijeli na albansku i srpsku, a da srpski dio bude povezan vertikalno sa Beogradom i da prave neku Republiku Srpsku "light" i da na taj način unazade Kosovo - kazao je Kurti.
A kada je riječ o Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, Kurti kaže da postoji asimetričan pristup u odnosu na Srbe na Kosovu – „očigledno nepravedan“.
- To je birokratsko, hladno, administrativno etničko čišćenje - kazao je kosovski premijer, govoreći o pasivizaciji adresa.
- Uopšteno, ima više Albanaca u Srbiji od Subotice pa do Preševa, nego Srba na Kosovu, apsolutno gledano. Procentualno ima više Albanaca u Crnoj Gori, nego Srba na Kosovu, a srpski jezik na Kosovu je službeni jezik na svim nivoima administracije i u svakoj opštini - kazao je Kurti.

Kurti: Više je Albanaca u Srbiji, nego Srba na Kosovu

Današnja Crna Gora je pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanoj večeri za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom priredio je svečanu večeru za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Tom prilikom Milatović je rekao da večerašnje okupljanje nosi dodatnu simboliku, imajući u vidu da se održava u godini kada obilježavamo vijek i po od osnivanja Kancelarije za spoljne poslove Crne Gore. - Pokazujući svoju državničku viziju, knjaz Nikola Petrović, tadašnji vladar Crne Gore, prepoznao je značaj uspostavljanja organizovane diplomatske službe, koja će u vremenu globalne preraspodjele moći pred Berlinski kongres svojim djelovanjem odlučno doprinijeti međunarodnom priznanju Crne Gore. U istorijskim zapisima naše zemlje, vojvoda Stanko Radonjić, prvi šef Kancelarije za spoljne poslove i prvi ministar vanjskih poslova, pominje se s posebnim poštovanjem. Zajedno sa vojvodom Gavrom Vukovićem, koji ga je naslijedio na ministarskoj poziciji, može se smatrati utemeljivačem crnogorske diplomatije. Rezultat vizije knjaza Nikole i napornog rada i talenta ljudi poput vojvode Stanka jeste činjenica da je Crna Gora na Berlinskom kongresu stekla međunarodno priznanje. Taj trenutak imao je svoj istorijski nastavak u crnogorskom ustanku 1941. godine, koji danas obilježavamo kao naš Dan državnosti, na koji smo ponosni - naveo je Milatović u govoru. On je istakao da je današnja Crna Gora pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam. U tom kontekstu, iz uloge predsjednika, nastoji da, kako je kazao, podrži sve ključne spoljnopolitičke ciljeve naše zemlje. Istakao je da je tokom protekle godine njegov kabinet bio izuzetno aktivan.&nbsp; - Realizovali smo brojne posjete na visokom nivou, uključujući prvu zvaničnu posjetu Kraljevini Holandiji, kao i posjete Austriji, Vatikanu, Rumuniji, Kipru i Turskoj. Velika mi je čast bila da predstavljam svoju zemlju na brojnim multilateralnim forumima, ali i da budem domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa dragim slovenačkim i hrvatskim kolegama. Vratili smo stari diplomatski sjaj našoj prijestonici Cetinju, gdje smo ugostili ugledne goste, poput premijera Irske i predsjednika Slovenije, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, kao i predsjednika EBRD-a - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Milena i Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašva da je kroz ove diplomatske aktivnosti, dosljedno isticao ključne nacionalne interese i posvećenost da postanemo 28. članica EU do 2028. godine. Učešćem na važnim multilateralnim forumima i sastancima sa najvišim zvaničnicima, nastojao je, ističe on, da pokaže da "nas svakodnevna politika i razlike nikada neće i ne smiju odvratiti od izabranog strateškog kursa". Milatović je istakao i da je njegovanje dobrosusjedskih odnosa za Crnu Goru ključno.&nbsp; - Kažu da je geografija vaša sudbina; međutim, čak i kada bismo mogli birati drugačije, nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju naš evropski put — put koji ne bi bio moguć bez njih. Posebno priznanje ide Hrvatskoj i Sloveniji za njihove napore — kako političke, tako i tehničke — u našem procesu integracije u EU - istakao je on. Prema njegovim riječima, izazovi kojima smo svjedočili u protekloj godini najbolja su potvrda važnosti diplomatske službe, kao jednog od nezaobilaznih mehanizama za ostvarivanje međunarodne saradnje i prosperiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  - Nažalost, gdje prestaje dijalog, počinju konflikti, koji završavaju patnjom i tragedijom. Zato je, više nego ikada, potrebna intenzivna diplomatska aktivnost na svim nivoima - dodao je Milatović. Večerašnje okupljanje vidi kao priliku da se zahvali predstavnicima diplomatskog kora na posvećenosti jačanju političkih, kulturnih i ekonomskih veza između Crne Gore i njihovih matičnih zemalja. - Dosadašnje iskustvo u vršenju predsjedničke funkcije uvjerilo me u značaj i potrebu da, razmjenom stavova i mišljenja, dodatno doprinosimo međusobnom povjerenju i razumijevanju. Stoga želim da vas ohrabrim da i u budućnosti nastavimo saradnju u istom duhu - naglasio je Milatović. On je dodao da je doprinos predstavnika državnih i opštinskih institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija ostvarivanju evropskog sna naše zemlje, kao i svih drugih važnih spoljnopolitičkih ciljeva, na našem putu demokratskog razvoja, neizmjeran i dragocjen. - Podižem čašu dobrodošlice za lični i profesionalni napredak svakog od vas, za dobrobit i prosperitet vaših zemalja i Crne Gore, te za saradnju i sve buduće zajedničke uspjehe. Živjela Crna Gora! I živjelo naše prijateljstvo sa svim vašim zemljama", poručio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima - poručio je Milatović.

Milatović: Nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju CG, dosljedni smo spoljnopolitičkim ciljevima

Najbolji dio naše neposredne budućnosti je ustao i protestuje protiv onoga što se u Srbiji dešava. I nije samo u pitanju tragedija, zločin koji se desio u Novom Sadu i koji je vezan za sistem, za državu, jer je država izvođač tih radova – plaćala ih je, nadzirala. Već su studenti uvidjeli i to nasilje nad građanima koji su mirno protestovali. I to je njihova pobuna protiv nasilja, a ujedno i velika nada da više nikada ni jedan uzurpator neće moći da uzurpira vlast, rekao je za N1 profesor u penziji Čedomir Čupić.
Profesor u penziji kaže da sve to što se dešava u društvu sada pokazuje da je vlast izgubila legitimitet, kao i da je u velikoj pometnji.
- Kada Vučić izjavi za te mlade ljude da je u pitanju samo grupa studenata, da za momka i djevojku koji se privatno svađaju, kao i svi drugi mladi ljudi u njihovim godinama, kaže da se svađaju oko novca, kada tako ponizi najbolju mladost države na kojoj će se graditi budućnost ove države to je ispod svakog nivoa. I to pokazuje svu njegovu nemoć. Optuživati mlade da iza njih stoje političke partije je takođe, dokaz, nemoći - rekao je Čupić.
On je istakao i da je država pokušala da izvede i veliku podvalu kada je htjela da se izmijeni Zakon o visokom školstvu, a kako bi u Srbiju došli univerziteti koji nemaju akreditaciju, koji su takođe sumnjivi i koji isto dijele diplome po nekim drugim osnovama.
- I to je bio udar na državni univerzitet i naš najbolji dio društva. Ako je obrazovanje glava dio društva onda je univerzitet um. Ko želi da uništi taj um, želi da obezglavi društvo, da ga uništi . rekao je profesor u penziji.
Navodi i da mladi ljudi mnoge događaje u prošlosti nisu dramatično doživljavali.
- Krenuli su iz studentskog grada 2020. godine, ali ovo sada je sasvim drugačije. U pitanju je njihova zabrinutost za svoju neposrednu budućnost i razvoj zemlje i njenog opstanka. Oni nisu ravnodušni prema svemu što se dešava. Oni žele da ostanu u Srbiji. Cijli svijet je u ova vremena uzburkan. Ranije su bili bolji uslovi da se ode iz Srbije, ali sada studenti pitaju zašto ne mogu da žive ovdje, žele da ima uslova da ostanu - rekao je Čupić.
<h2>„Napade na studente organizovala vlast“</h2>
Za napad na studente FDU kada su blokirali saobraćaj kako bi odali poštu tragično nastradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, Čupić okrivljuje državu.
- Ono što se desilo na FDU, to je organizovano. Došli su ljudi koji su na funkcijama, a to znači da je to organizovala u vlast. Tog dana je u pitanju bio potpuno bezazlen prekid saobraćaja, i ja znam da u toj ulici ima mnogo načina kojim se moglo proći. Ali napadom na sudente vlast je zapravo htjela da nekom vrstom šok terapije odvrati studente od protesta i svojih zahtjeva - objasnio je Čupić i poručio: „Svi rektorski kolegijumi i dekani koji ne mogu da prihvate studentske zahtjeve neka podnesu ostavke jer oni onda nisu na nivou svetog profesorskog poziva“.
<h2>„Profesija se čuva savešću, to je moralni zakon“</h2>
Vlast u Srbiji, ističe profesor u penziji je veoma pogrešila – samim tim što je sve uzrpirala.
- I sada nad svim tim to što je uzurpirala hoće da vrši kontrolu. E sada to više ne može. Pogledajte u svijetu primjere autokrata, diktatora, kako su prošli. Pa mi ljudi smo po prirodi smrtni. Besmrtnost postoji samo kao čin, kada ostavite dobra djela, dostignuća iza sebe. Sve ima kraj. Oni su došli do faze da ne znaju šta rade. I u svojoj halapljivosti, sa Srbijom koja je sa svojim BDP na dnu liste, oni se zalijeću u neke velike projekte. Tu nema savjesti. Pogledajte Beograd na vodi, pa i te arhitekte koje su to projektova one su bez savjesti. A profesija se čuva savješću, to je moralni zakon, večna vatra koja i mene brani da ne načinim štetu ni drugima ni sebi - rekao je bivši profesor Čedomir Čupić.
<h2>„Nema želje za borbu protiv korupcije“</h2>
Komentarišući današnji dan koji se obilježava kao dan borbe protiv korupcije, Čupić koji je i nekada bio dio tima za borbu protiv korupcije kaže da danas u Srbiji nema nikakve želje za borbu protiv nje.
- Korupcija je postala politička stvar, sklapaju se ugovori koji se plaćaju iz budžeta, a javnosti nisu dostupni. Sve što je vezano za budžet su pare građana. Vlast nije država, vlast dobija povjerenje u okviru države da neke svoje dobre ideje realizuje u okviru države. Država počiva na tri elementa institucije, građani i vlast. Samo jake institucije su garant da neće biti zloupotreba, i one žestoko treba da kontrolišu vlast - kazao je profesor.
Komentarišući rekonstrukciju Željezničke stanice u Novom Sadu on je rekao da je u tom slučaju sumnja na korupciju ogromna.
- Mi korupciju ne vidimo, ali sumnjamo. Da tužilaštvo kao institucija radi nama bi se povodom tog zločina, jer je neko ko je na vlasti u okviru i u ime države počinio zločin, to tužilaštvo preko portparola svake nedjelje obraćalo i obavještavalo javnosti dokle je stiglo i šta je uradilo. Mi treba da znamo ko su tužioci, a slučaj je trebalo odmah da dobije Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal jer je taj slučaj toliko tragičan i opasan po uništavanje i razgradnju društva i pretvaranje države u privatni posjed. I morao je pod hitno svaki detalj da se ispita. Morali su da se otvore svi ugovori, da vidimo koji je to novac u pitanju. Gdje je sada revizorska institucija koja štiti budžet jer je to novac svih građana, da se vidi da li su svrsishodno obavljeni ti poslovi, koliko to realno košta - objasnio je Čupić.
On navodi i da se postavlja pitanje da li će ponovo neki državnik ili Orban doći u Srbiju i stati ispod neke nadstrešnice, jer kada je dolazio i tada nadstrešnica mogla da padne.
- Ako ne saznamo sve ovo, onda smo tragični ljudi i onda će naše društvo nestati. Korupcija je opaka pojava, ima pregršt svojih oblika, od uticaja, dobijanje položaja. Korupcija u Srbiji je sistemska jer je zahvatila sve sisteme. I kada se to desi onda imate i sitnu korupciju, a ona potpuno razara društvo. Korupcija u Srbiji je postala način života - zaključio je profesor u penziji Čedomir Čupić.

Čupić: Svi koji ne prihvataju studentske zahtjeve neka podnesu ostavke

Najmanje 110 ljudi brutalno je ubijeno na Haitiju nakon što ih je vudu sveštenik okrivio za vještičarenje zbog kojeg mu se sin razbolio i umro, prenosi danas BBC.
Prema izvještajima, članovi neimenovane bande su potom okupili desetine stanovnika starijih od 60 godina, i potom ih ubili noževima i mačetama. Mještani su prijavili da su vidjeli unakažena tijela koja su spaljivana na ulicama.
Lokalni mediji navode da su stariji ljudi izdvojeni zato što se vjeruje da praktikuju vudu, pošto je vođi bande rečeno da su bolest njegovog sina izazvali upravo oni.
Grupe za ljudska prava saopštile su da je čovjek koji je naredio ta ubistva izvjesni Monel Feliks, poznat kao Mikano. On navodno kontroliše područje u luci glavnog grada Port O Prensa.
Dok se detalji masakra još otkrivaju, šef UN za ljudska prava Folker Tirk danas je rekao da je broj ljudi ubijenih tokom vikenda „u nasilju koje je organizovao vođa moćne bande“ gotovo 200. Ako se taj broj potvrdi, broj žrtava ubistva ovog vikenda učiniće to najsmrtonosnijim incidentom do sada ove godine na Haitiju.
Humanitarna organizacija Nacionalna mreža za odbranu ljudskih prava (RNDDH) procjenjuje da je 60 osoba ubijeno u petak, dok je još 50 uhapšeno i ubijeno u subotu, nakon što je sin vođe bande preminuo od bolesti.
Zbog bandi koje kontrolišu oko 85 odsto Port-o-Prensa stotine hiljada Haićana su prinuđeni da napuste svoje domove, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a više od 700.000 ljudi, od kojih su polovina djeca je interno raseljeno.

Na Haitiju ubijeno 110 ljudi koje je vudu sveštenik optužio za vještičarenje

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

Tag: lokalni-izbori