Lider Čečenije Ramzan Kadirov ponovo je zaoštrio retoriku prema Zapadu, poručivši da su njegove snage spremne za rat s Evropom ukoliko to naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je bez zadrške podržao Putinove posljednje izjave o mogućem sukobu.
- Nećemo se ni najmanje ustručavati, Vladimire Vladimiroviču. Čekamo naredbu. Sve će se završiti vrlo brzo i sigurno ne u korist onih koji su odlučili da pokrenu rat protiv Rusije. Imam jedno pitanje, Vladimire Vladimiroviču: ako sve ovo počne, nećete se uvrijediti na nas ako se odmah dobrovoljno ispričaju - napisao je Kadirov.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Putin na investicijskom forumu u Moskvi izjavio da se Rusija "ne sprema ratovati s Europom", ali je i dodao da je zemlja "spremna odmah" ako evropske države pokrenu sukob. Putin je ponovio da Evropa "treba biti svjesna posljedica" te tvrdio da "Zapad prijeti Rusiji".
NATO je brzo odgovorio na Putinove poruke. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da je savez spreman i voljan braniti svaku svoju članicu, naglašavajući da NATO neće dozvoliti nikakav napad na svoj teritoriju. Iz nekoliko evropskih prijestolnica takođe su stigle reakcije, u kojima se odbacuju tvrdnje da Evropa planira bilo kakav sukob s Rusijom, ocjenjujući Putinove navode kao potpuno neutemeljene.
Ramzan Kadirov, koji od 2007. godine vodi Čečeniju, važi za jednog od najvjernijih Putinovih saveznika. Na vlast je došao nakon atentata na svog oca Ahmata Kadirova, bivšeg predsjednika Čečenije.
Tokom godina izgradio je moćan sigurnosni aparat i specijalne jedinice poznate kao "kadirovci", koje su direktno pod njegovom kontrolom. Njegovi borci učestvovali su u brojnim operacijama, uključujući slanje hiljada pripadnika u rat u Ukrajini.
Kadirov je poznat po agresivnoj i ratobornoj retorici, kojom redovno ističe potpunu lojalnost Moskvi. Njegova posljednja poruka još jednom podcrtava ulogu koju ima u ruskoj politici – kao glasnik najtvrđe linije Kremlja, posebno u trenucima kada se odnosi Rusije i Zapada dodatno zaoštravaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kadirov zaprijetio Evropi: Spremni smo za rat, čekamo Putinovu naredbu i sve će se završiti brzo

NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona.
Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da, iako Rusija ne planira rat s Evropom, "spremna" je odgovoriti ako ga Evropa započne, odjeknula je širom svijeta. Putin je ranije optužio evropske čelnike da pokušavaju blokirati američki predloženi mirovni sporazum "iznošenjem zahtjeva koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju" te je sugerisao da su evropski saveznici Ukrajine "na strani rata".
&nbsp;- Ako Evropa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga- rekao je Putin, "onda bi to za Evropu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati."&nbsp;
Putin je pritom upotrijebio rusku riječ za 'rat'. Takođe je sugerisao da rat u Ukrajini nije bio pravi rat te da Rusija djeluje na "hirurški" način koji se ne bi ponovio u direktnom sukobu s evropskim silama.
Uprkos pompeznim paradama i vježbama na istočnoj granici Evrope, ruska vojska je iscrpljena dugotrajnim ratom u Ukrajini. Ipak, i dalje je najveća u Evropi i izuzetno spremna za izazove modernog ratovanja. The Independent je istražio posjeduje li Evropa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije. Ruska vojska je tokom rata narasla na impresivnih 1,32 miliona aktivnih vojnika, uprkos značajnim gubicima. Ta brojka nadmašuje bilo koju stajaću vojsku na kontinentu.
Rat je Putinu omogućio da od 2022. godine donese zakone za tri proširenja svoje vojske. Cilj mu je izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, sa regularnom vojskom od 1,5 miliona, odnosno 2,38 miliona uključujući rezervu. Evropa se tek sada budi i shvata svoje odbrambene nedostatke, potaknuta uočenom prijetnjom na svojim granicama i administracijom Bijele kuće koja nerado nastavlja sa pokrivanjem troškova. Potrošnja je generalno u padu od kraja Hladnog rata, stoga njena snaga leži u jedinstvu.
NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona. Rusija trenutno može angažovati oko 2 miliona rezervista, što ukupno čini oko 3,32 miliona. Posjeduje oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 aviona. Obje strane posjeduju nuklearno oružje.
Donald Tramp je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na Sjedinjene Države za snagu, iako se ta ravnoteža polako uspostavlja. Očekivalo se da ukupna saveznička potrošnja dostigne 1,59 biliona dolara u 2025., pri čemu je Vašington bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara. Bez sudjelovanja Vašingtona u evropskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara, naspram oko 145 milijardi dolara koje Rusija godišnje troši. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da bi ruski iznos mogao vrijediti više od 460 milijardi dolara, ako se prilagodi kupovnoj moći.
Evropske razlike u taktici i tehnologiji takođe bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila. Javna podrška uveliko bi zavisila od toga ko je prvi napao. No, dok se Rusija već mobilisala, evropske demokratije bi imale više poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca. Francuski general je prošlog mjeseca izazvao buru kada je izjavio da Francuska mora biti "spremna izgubiti svoju djecu" i ekonomski patiti u slučaju rata.
Evropske kompanije se još uvijek oporavljaju od Covida jer rastu najamnine i cijene energije, a potonje su već povezane s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporene ekonomije, ali dugotrajni sukob bi poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Podsjećanje na upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizilazi iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a 2023., koji sugeriše da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da su u procjeni korišćeni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutovanje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.
Izvještaj iz 2023. godine zaključio je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 miliona vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor Carlo Masala u nedavnom podkastu. "2024. godine ministar odbrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer objavili su izvještaj", rekao je Masala, dodajući da očito nisu htjeli uznemiriti javnost.

1250x600

1084x550

Večernji list: Nakon Putinove zastrašujuće prijetnje,da li je Evropa spremna za rat s Rusijom?

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju da utvrde na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da li je rješenje za Ukrajinu moguće.
On je rekao da je situacija teška, ali da pokušavaju da je rješe.
- Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo da postignemo rješenje. To je teška situacija - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof razgovaraju u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji prenose da su se ruskoj strani pridružili pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF- a i specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Pored Vitkofa, američku stranu predstavlja Džared Kušner, zet američkog predsjednika.

Tramp: Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti

Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

Francuske vlasti mjesecima pokušavaju da mentalno pripreme ljude za podnošenje žrtvi u slučaju rata, ali poruka ne dopire do stanovništva koje se osjeća daleko od borbi u Ukrajini i zaštićeno nuklearnim odvraćanjem, piše danas agencija Frans pres.
Načelnik generalštaba francuske vojske general Fabijen Mandon dao je veliko ubrzanje tom naporu u utorak kada je izjavio na kongresu gradonačelnika Francuske da je potrebno da zemlja povrati "svoju snagu duha da prihvati da podnese bol da bi se zaštitilo ono što jesmo" i da bude spremna da "prihvati da gubi svoju djecu".
Izjava je izazvala pravi zemljotres u javnoj raspravi i na informativnim kanalima televizija.
Političke stranke koje su u opoziciji optužile su predsjednika Emanuela Makrona da priprema rat protiv Rusije.
- Jedan načelnik generalštaba ne treba da kaže to - saopštila je parlamentarna grupa Nepokorena Francuska (LFI), koja pripada radikalnoj ljevici.
Fabijen Rusel iz komunističke partije pitao se zar nije dovoljna 51.000 spomenika mrtvima u francuskim opštinama.
- Da, nacionalnoj odbrani, ali ne govoru o odlasku u rat - rekao je Rusel.
Lui Alio iz ekstremnodesničarskog Nacionalnog okupljanja rekao je da treba biti spreman da umreš za svoju zemlju, ali s druge strane da je potrebno da rat koji se vodi bude praveden, ili da "pokazuje da je sam opstanak nacije u pitanju".
- Ne vjerujem da ima mnogo Francuza koji su spremni da idu da umru za Ukrajinu - dodao je on.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu francuske vlasti, po ugledu na druge evropske vlade, ponavljaju diskurs kojim nastoje da stanovništvo shvati da je riječ o rastućoj nestavbilnosti izazvanoj ambicijama Moskve i promjenljivim stavovima američkog saveznika.
Francuska treba da se "pripremi za pretpostavku velikog angažovanja visokog intenziteta u susjedstvu Evrope oko 2027-2030, paralelno sa ogromnim povećanjem hibridnih napada na njenu teritoriju - piše Nacionalna strateška revija za 2025. godinu, koja služi kao mapa puta vlastima.
Vlasti pokušavaju i da povećaju kapacitet društva za prevazilaženje moguće krize.
Vlada je danas objavila uputstvo "naspram rizika" skupljajući savjete o tome kako reagovati na veliki spektar prijetnji, od poplava do sajber napada ili ratova.
Ali iako 64 odsto Francuza strahuje da će se vojni sukob proširiti do Francuske, prema anketi koju je u martu ove godine sprovela grupa Elabe, veliki broj njih se i dalje osjeća udaljeno od rata.
- Zbog toga što je Francuska bila poprište borbi tokom dva svjetska rata, čiji tragovi su i sad vidljivi, treba shvatiti da Francuzi i dalje smatraju da rat znači jasnu invaziju na teritoriju - rekla je istražiteljka Benedikt Šeron koja je u januaru objavila delo pod naslovom "Da li treba ponovo uvesti vojnu obavezu u Francuskoj".
Ona je rekla da su izjave generala Mandona date u kontekstu "jakog otpora prema političkim vlastima" i dodala da Francuzi teško prihvataju ideju da se masovno angažuju snage i plati cena sa mrtvima i ranjenima, kao i ekonomska cijena za nešto što nije zaštita teritorije od invazije.
- Kada je riječ o percepciji da postiji nuklearno odvraćanje, to je kratkovid stav. Nukelarno odvraćanje ne može da nas zaštiti od svih prijetnji, ono nije zamišljeno sa tim ciljem, bez obzira šta o tome misli stanovništvo. Otpornost i konvencionalne oružane snage su dakle takođe neophodne - rekla je Eloiz Faje, istražiteljka u francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
Ona je navela kao primjer da nuklearno odvraćanje neće spriječiti upad dronova na teritoriju, djela sabotaže ili dezinformacija, što su sve akcije u spektru hibridnog djelovanja.
- Ali te hibridne akcije nisu ono što Francuzi percipiraju, pogrenšno ili ispravno, kao "pravi rat" - rekla je Šeron.
Hibridno djelovanje izaziva poremećaje koji se ne smatraju suviše velikim i nisu takvi da bi se zbog njih prihvatila ograničenja kao što bi donijela mobilizacija Francuza - dodala je ona.

Frans pres: Francuske vlasti pokušavaju mentalno da pripreme građane za rat

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu rekao je da rat nije gotov kao i da se Hamas ponovo naoružava, te da će Gaza biti demilitarizovana "na lakši način ili na teži način".
- Rat nije završen i Hamas će biti razoružan - izjavio je premijer Izraela Benjamin Netanjahu u obraćanju Knesetu, izraelskoj skupštini.
Kako je kazao, "oni koji žele da im naude ponovo se naoružavaju".
- Nijesu odustali od svog cilja da nas unište. Hamas će biti razoružan. Gaza će biti demilitarizovana. To će se desiti ili na lakši način ili na teži način. Ali će se desiti - rekao je Netanjahu, prenosi Tajms of Izrael.
Premijer Izraela ocijenio je da se Izrael više nego ikada približava zemljama u regionu i dodao da će javnost čuti više o tome.
- Izrael je odlučan da sprovodi sporazume o prekidu vatre u Gazi i Libanu "gvozdenom pesnicom". Možete vidjeti šta se dešava svaki dan u Libanu - rekao je on.
Netanijahu je naveo da su vojni pritisak na Hamas i operacija Odbrambenih snaga Izraela u gradu Gazi, zajedno sa diplomatskim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da se izoluje Hamas, omogućili da se vrate kući svi živi taoci i velika većina palih talaca.

Netanjahu: Rat nije završen, Hamas se ponovo naoružava

Evropske zemlje u saradnji s Ukrajinom rade na prijedlogu od 12 tačaka za okončanje rata koji bi se temeljio na zadržavanju postojećih linija ratišta. Plan odbacuje nove zahtjeve Vladimira Putina prema Sjedinjenim Državama, prema kojima bi Kijev predao dio teritorija u zamjenu za mir, doznaje Blumberg.
<h2>Trampov "mirovni odbor" bi nadzirao sprovođenje plana</h2>
Prema osobama upoznatima s prijedlogom, sprovođenje plana bi trebalo da nadzire "mirovni odbor" kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp.
Nakon što Rusija, poput Ukrajine, pristane na prekid vatre i obje strane obustave napade, predviđa se povratak sve djece deportovane iz Ukrajine, razmjena zarobljenika, kao i garancije sigurnosti i finansijska pomoć Ukrajini za obnovu, te brži put prema članstvu u Evropskoj uniji.
<h2>Postepeno ukidanje sankcija Rusiji</h2>
Prema istim izvorima, sankcije Moskvi bile bi postepeno ukinute, dok bi oko 300 milijardi eura zamrznutih ruskih deviznih rezervi bilo vraćeno tek nakon što Kremlj pristane da finansijski učestvuje u obnovi Ukrajine. U slučaju novog napada na susjeda, sankcije bi se automatski ponovo aktivirale.
Predviđeno je i da Moskva i Kijev otvore pregovore o upravljanju okupiranim područjima, ali ni Evropa ni Ukrajina ne bi pravno priznale te teritorije kao ruske, navodi Blumberg. Rusija je, uprkos velikim gubicima i ulasku rata u četvrtu godinu, do sada odbijala sve prijedloge o zamrzavanju sukoba na postojećim linijama.
<h2>Evropljani već ove sedmice idu u SAD</h2>
Detalji prijedloga još se razrađuju i mogu se promijeniti, navode izvori koji su tražili anonimnost jer se radi o povjerljivim razgovorima. Plan bi morao imati i podršku Vašingtona, a evropski zvaničnici mogli bi se uputiti u SAD već ove sedmice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJKzgFUeolaY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prijedlog u velikoj mjeri podsjeća na Trampove pozive iz prošle sedmice da se rat odmah „zamrzne“ na trenutnim položajima, nakon čega bi započeli pregovori.
<h2>„Dosta je prolivanja krvi“</h2>
Nakon telefonskog razgovora s Putinom i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, Tramp je izjavio da Rusija i Ukrajina treba da „stanu gdje jesu“.
- Dosta je prolivanja krvi, vrijeme je da se granice odrede ratom i hrabrošću - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social. 
Kasnije je, tokom leta avionom Air Force One, ponovio da bi obje strane trebalo „odmah stati na linijama fronta, otići kući, prestati ubijati ljude i završiti s tim“, dodajući da bi se o teritorijalnim pitanjima moglo razgovarati naknadno.
<h2>Propao Trampov sastanak s Putinom</h2>
Tramp je prošle sedmice, nakon telefonskog poziva s Putinom, rekao da je dogovorio sastanak s ruskim predsjednikom u Budimpešti u narednim sedmicama, ali od toga, po svemu sudeći, neće biti ništa. Američki državni sekretar Marko Rubio juče je telefonski razgovarao s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom, ali se strane nijesu uspjele dogovoriti o pripremnom sastanku za taj samit.
Danas su, pak, iz Bijele kuće poručili da Tramp i Putin „nemaju planove za sastanak u skorijoj budućnosti“, iz čega proizilazi da je sastanak koji je Tramp najavio prošle sedmice — propao.
<h2>Evropa i Ukrajina podržavaju zamrzavanje rata</h2>
Evropski lideri poručili su danas u zajedničkoj izjavi da „snažno podržavaju“ trenutni prekid ruskog rata u Ukrajini na postojećim položajima, kako bi se otvorio prostor za mirovne pregovore.
Ukrajinski saveznici iz takozvane Koalicije voljnih sastaće se u petak, dok će se u četvrtak u Briselu održati samit lidera Evropske unije posvećen novim sankcijama protiv Kremlja i korišćenju zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
<h2>„Pomjerili smo se bliže mogućem kraju rata“</h2>
- Pomjerili smo se bliže mogućem kraju rata, to mogu sa sigurnošću reći. To ne znači da će se rat sigurno završiti, ali Tramp je postigao mnogo na Bliskom istoku i sada, vođen tim zamahom, želi da okonča i ruski rat protiv Ukrajine - izjavio je Zelenski novinarima u Kijevu po povratku iz SAD-a.
Nakon sastanka u Bijeloj kući, Tramp nije pominjao zahtjeve Ukrajine za dodatnim sistemima protivvazdušne odbrane, energetskom pomoći ni oružjem većeg dometa.
<h2>„Prihvatite dogovor što prije“</h2>
Tokom razgovora, prema izvorima Blumberga, Tramp je snažno pritiskao Zelenskog da brzo prihvati dogovor, ističući rusku vojnu nadmoć. Američki zvaničnici koji su bili prisutni pomenuli su mogućnost da Ukrajina napravi teritorijalne ustupke kako bi se omogućio mirovni sporazum.
Zelenski je u intervjuu za NBC-jevu emisiju Meet the Press izjavio da rat treba zamrznuti na sadašnjim linijama fronta prije početka mirovnih pregovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUytTBWWhgl8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Ako želimo hitno zaustaviti ovaj rat i započeti mirovne pregovore diplomatskim putem, moramo ostati tamo gdje smo, bez davanja dodatnih ustupaka Putinu - rekao je Zelenski.
<h2>Putin i dalje traži Donbas</h2>
Prema informacijama Blumberga, saveznici Ukrajine ne vide nikakav znak da se Putin povlači od svojih maksimalističkih zahtjeva. Jedina promjena, navodi visoki evropski zvaničnik, „vidi se kod Trampa“, koji se, nakon što je djelovao spremno da pojača pritisak na Rusiju, ponovo predomislio poslije razgovora s Putinom.
Ruski predsjednik je tokom telefonskog razgovora s Trampom ponovo zatražio da Ukrajina preda cijeli Donbas, regiju na istoku Ukrajine. Ruske snage, koje taj prostor pokušavaju potpuno zauzeti već više od 11 godina, još nijesu uspostavile potpunu kontrolu nad oblastima Donjecka i Luganska, i, prema procjenama, biće im potrebne godine da to učine — ako uopšte uspiju.
Nije jasno hoće li Moskva zauzvrat ponuditi bilo kakve teritorijalne ustupke, iako i dalje okupira djelove Zaporoške i Hersonske oblasti, uz već ilegalno anektirani Krim još od 2014. godine.

Blumberg: Ukrajina i Evropa spremaju plan sa 12 tačaka za kraj rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se u Bijeloj kući sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, gdje su razgovarali o budućnosti rata u Ukrajini.
Zelenski je poručio da sve strane trebaju sjesti za pregovarački sto kako bi se dogovorile o prekidu vatre. Dodao je da Ukrajina želi mir, ali da ruskog predsjednika Vladimira Putina treba "prisiliti" da okonča rat.
U razgovoru s novinarima, Zelenski je izjavio da je Ukrajina spremna Sjedinjenim Američkim Državama ponuditi dronove u zamjenu za korištenje dalekometnih raketa Tomahawk.
- Ukrajina može SAD-u osigurati hiljade dronova ako Vašington dopusti njihovo korištenje raketa Tomahawk. Zato tamo gdje možemo sarađivati, gdje možemo ojačati američku proizvodnju. Imamo veliku ponudu koja se tiče naših dronova - rekao je Zelenski.
Na pitanje novinara da li bi ga taj dogovor zanimao, Tramp je odgovorio: "Da, zanimalo bi nas. Trenutno imamo mnogo dronova. Gradimo naše, ali takođe kupujemo dronove od drugih, a oni (Ukrajinci) proizvode vrlo dobre dronove."

Zelenski: Putina treba prisiliti da okonča rat

Zemlje Evropske unije (EU) imaju pet godina da se pripreme za rat, prema vojnom planu koji bi Evropska komisija danas trebalo da predstavi, a u koji je portal Politiko imao uvid.
- Do 2030. godine, Evropi je potreban dovoljno jak evropski odbrambeni sistem kako bi vjerodostojno odvratila svoje protivnike, kao i odgovorila svaku agresiju - navodi se u nacrtu plana.
Plan je kasno sinoć trebalo da razmatraju ministri odbrane prije nego što danas bude predstavljen Kolegijumu komesara.
Plan će liderima EU biti upućen sljedeće nedjelje.
Plan za odbrambenu spremnost 2030. je znak rastuće uloge EU u vojnim poslovima, reakcija na rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine i nejasnu posvećenost američkog predsjednika Donalda Trampa evropskoj bezbjednosti, navodi briselski portal.
- Militarizovana Rusija predstavlja stalnu prijetnju evropskoj bezbjednosti u doglednoj budućnosti - navodi se u dokumentu, o kojem je prvi izvijestio Blumberg.
Iako zemlje EU brzo povećavaju svoje odbrambene budžete, veliki dio te potrošnje "ostaje pretežno nacionalni, što dovodi do fragmentacije, inflacije troškova i nedostatka interoperabilnosti", navodi se u dokumentu od 16 stranica.
Izvršno tijelo EU podstiče članice da zajedno kupuju oružje i želi da najmanje 40 odsto nabavki odbrambene opreme budu zajednički ugovori do kraja 2027. godine.
Mapa puta takođe postavlja ciljeve da najmanje 55 odsto kupovine oružja bude od kompanija iz EU i Ukrajine do 2028. godine i najmanje 60 odsto do 2030. godine.

Politiko: EU ima pet godina da se pripremi za rat

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saipšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da se na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, zbog asfaltiranja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobraćaja od devet do 16 sati.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora, saobraćaj na regionalnim putevima Međuvršje-Lovćen (put ka Mauzoleju) i Ivanova Korita – Međuvršje (u blizini motela Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) povremeno se obustavlja, ne duže od 15 minuta, od šest sati i 45 minuta do deset sati i 30 minuta.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će zbog snimanja filma saobraćaj povremeno biti zaustavljen i na regionalnom putu r-1 dionica Krstac-Trojica, u periodu od deset sati i 30 minuta do 14 sati, kao i na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi1 (lokacija Dragalj Polje), u vremenskom intervalu od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Iz AMSCG su rekli da je, od osam do 17 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Putevi suvi, vidljivost dobra

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku samozapošljavanju dodijelila je ukupno 80.000 eura za realizaciju biznis ideja građana Podgorice koji žele da pokrenu sopstveni posao, a podršku je dobilo 23 kandidata koji su ispunili sve propisane kriterijume.
Kako je navedeno u saopštenju Glavnog grada, sredstva su namijenjena fizičkim licima sa prebivalištem u Podgorici, a cilj konkursa je podsticanje preduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Rang lista dobitnika podrške dostupna je na <a href="https://podgorica.me/wp-content/uploads/2025/12/Odluka-o-raspodjeli-sredstva-za-podrsku-samozaposljavanju.pdf">LINKU.</a>

Glavni grad raspodijelio 80 hiljada eura za pokretanje malih biznisa

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog što nije „pročitao prijedlog“ za mir u Ukrajini koji je prije tri nedjelje predstavio Vašington, a koji je predmet odvojenih razgovora sa Moskvom i Kijevom.
"Razgovarali smo sa (ruskim) predsjednikom Vladimirom Putinom, razgovarali smo sa ukrajinskim liderima – uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog – i moram reći da sam malo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao američki prijedlog“ za rješenje u Ukrajini, rekao je kasno sinoć američki predsjednik, govoreći novinarima na svečanosti u Vašingtonu, piše N1.
- To (plan) odgovara Rusiji, mislim da bi Rusija više voljela da ima cijelu zemlju, ali nijesam siguran da to odgovara Zelenskom - dodao je Tramp.
Otkada je američki plan predstavljen prije gotovo tri nedjelje, održano je nekoliko rundi razgovora sa Ukrajincima u Ženevi i Floridi, u pokušaju da se izmijeni tekst u korist Kijeva.
Dokument je takođe predstavljen Putinu u utorak tokom posjete Moskvi američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika i neformalnog posrednika.
Malo detalja se pojavilo o tom izmijenjenom planu, nakon što su Kijev i Evropljani početnu verziju doživjeli kao uglavnom povoljnu za Rusiju.

Tramp optužio Zelenskog da nije pročitao prijedlog za mir u Ukrajini

Ambasadori zemalja članica EU u petak bi mogli odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, ukoliko do tada one budu usaglašene na Radnoj grupi za proširenje.
Kako javlja RTCG, Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) mogao bi u petak, 12. decembra da odobri pregovaračke pozicije za pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore i to: pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih društava (šest), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Sastanak Radne grupe za proširenje, zakazan je za 9. decembar, kada bi trebalo da se završi sva procedura za pomenuta poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.

EU bi u petak mogla odobriti pregovaračke pozicije za pet poglavlja

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: rat