Dvije osobe su poginule, a desetine su ranjene u masovnom napadu ruskih dronova na Ukrajinu tokom noći, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Sumska, Harkovska, Dnjeprovska, Zaporoška, Hmeljnička i Odeska oblast bile su meta napada u kojem je učestvovalo više od 200 dronova, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) je od subote naveče neutralisala 167 ruskih dronova. Ruski dronovi su tokom noći pogodili 15 lokacija.
Ruske snage su ponovo napale energetsku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, saopštila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.
U objavi na Fejsbuku navodi se da je zbog napada izbio požar koji je ubrzo ugašen, kao i da nema povrijeđenih, prenio je Ukrinform.
Ukrajinska delegacija stigla je u Vašington na novu rundu mirovnih pregovora. Uoči početka razgovora, ukrajinski predsjednik izjavio je da je glavni zadatak njegove delegacije da pruži istinite informacije o ruskim napadima.
- Glavni zadatak ukrajinske delegacije je da pruži sve stvarne informacije o tome šta se dešava, o posljedicama ruskih udara. Posljedica ovog terora je diskreditacija diplomatskog procesa, ljudi gube vjeru u diplomatiju, a ruski udari stalno pogoršavaju čak i male mogućnosti za dijalog koje su postojale. Američka strana mora to da shvati - poručio je Zelenski.
S druge strane, premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocijenio da sjednice Savjeta EU sve više liče na ratne savjete, prenosi RTS.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rat u Ukrajini: Novi ruski napadi dronovima

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Lider Čečenije Ramzan Kadirov ponovo je zaoštrio retoriku prema Zapadu, poručivši da su njegove snage spremne za rat s Evropom ukoliko to naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je bez zadrške podržao Putinove posljednje izjave o mogućem sukobu.
- Nećemo se ni najmanje ustručavati, Vladimire Vladimiroviču. Čekamo naredbu. Sve će se završiti vrlo brzo i sigurno ne u korist onih koji su odlučili da pokrenu rat protiv Rusije. Imam jedno pitanje, Vladimire Vladimiroviču: ako sve ovo počne, nećete se uvrijediti na nas ako se odmah dobrovoljno ispričaju - napisao je Kadirov.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Putin na investicijskom forumu u Moskvi izjavio da se Rusija "ne sprema ratovati s Europom", ali je i dodao da je zemlja "spremna odmah" ako evropske države pokrenu sukob. Putin je ponovio da Evropa "treba biti svjesna posljedica" te tvrdio da "Zapad prijeti Rusiji".
NATO je brzo odgovorio na Putinove poruke. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da je savez spreman i voljan braniti svaku svoju članicu, naglašavajući da NATO neće dozvoliti nikakav napad na svoj teritoriju. Iz nekoliko evropskih prijestolnica takođe su stigle reakcije, u kojima se odbacuju tvrdnje da Evropa planira bilo kakav sukob s Rusijom, ocjenjujući Putinove navode kao potpuno neutemeljene.
Ramzan Kadirov, koji od 2007. godine vodi Čečeniju, važi za jednog od najvjernijih Putinovih saveznika. Na vlast je došao nakon atentata na svog oca Ahmata Kadirova, bivšeg predsjednika Čečenije.
Tokom godina izgradio je moćan sigurnosni aparat i specijalne jedinice poznate kao "kadirovci", koje su direktno pod njegovom kontrolom. Njegovi borci učestvovali su u brojnim operacijama, uključujući slanje hiljada pripadnika u rat u Ukrajini.
Kadirov je poznat po agresivnoj i ratobornoj retorici, kojom redovno ističe potpunu lojalnost Moskvi. Njegova posljednja poruka još jednom podcrtava ulogu koju ima u ruskoj politici – kao glasnik najtvrđe linije Kremlja, posebno u trenucima kada se odnosi Rusije i Zapada dodatno zaoštravaju.

Kadirov zaprijetio Evropi: Spremni smo za rat, čekamo Putinovu naredbu i sve će se završiti brzo

NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona.
Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da, iako Rusija ne planira rat s Evropom, "spremna" je odgovoriti ako ga Evropa započne, odjeknula je širom svijeta. Putin je ranije optužio evropske čelnike da pokušavaju blokirati američki predloženi mirovni sporazum "iznošenjem zahtjeva koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju" te je sugerisao da su evropski saveznici Ukrajine "na strani rata".
&nbsp;- Ako Evropa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga- rekao je Putin, "onda bi to za Evropu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati."&nbsp;
Putin je pritom upotrijebio rusku riječ za 'rat'. Takođe je sugerisao da rat u Ukrajini nije bio pravi rat te da Rusija djeluje na "hirurški" način koji se ne bi ponovio u direktnom sukobu s evropskim silama.
Uprkos pompeznim paradama i vježbama na istočnoj granici Evrope, ruska vojska je iscrpljena dugotrajnim ratom u Ukrajini. Ipak, i dalje je najveća u Evropi i izuzetno spremna za izazove modernog ratovanja. The Independent je istražio posjeduje li Evropa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije. Ruska vojska je tokom rata narasla na impresivnih 1,32 miliona aktivnih vojnika, uprkos značajnim gubicima. Ta brojka nadmašuje bilo koju stajaću vojsku na kontinentu.
Rat je Putinu omogućio da od 2022. godine donese zakone za tri proširenja svoje vojske. Cilj mu je izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, sa regularnom vojskom od 1,5 miliona, odnosno 2,38 miliona uključujući rezervu. Evropa se tek sada budi i shvata svoje odbrambene nedostatke, potaknuta uočenom prijetnjom na svojim granicama i administracijom Bijele kuće koja nerado nastavlja sa pokrivanjem troškova. Potrošnja je generalno u padu od kraja Hladnog rata, stoga njena snaga leži u jedinstvu.
NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona. Rusija trenutno može angažovati oko 2 miliona rezervista, što ukupno čini oko 3,32 miliona. Posjeduje oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 aviona. Obje strane posjeduju nuklearno oružje.
Donald Tramp je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na Sjedinjene Države za snagu, iako se ta ravnoteža polako uspostavlja. Očekivalo se da ukupna saveznička potrošnja dostigne 1,59 biliona dolara u 2025., pri čemu je Vašington bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara. Bez sudjelovanja Vašingtona u evropskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara, naspram oko 145 milijardi dolara koje Rusija godišnje troši. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da bi ruski iznos mogao vrijediti više od 460 milijardi dolara, ako se prilagodi kupovnoj moći.
Evropske razlike u taktici i tehnologiji takođe bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila. Javna podrška uveliko bi zavisila od toga ko je prvi napao. No, dok se Rusija već mobilisala, evropske demokratije bi imale više poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca. Francuski general je prošlog mjeseca izazvao buru kada je izjavio da Francuska mora biti "spremna izgubiti svoju djecu" i ekonomski patiti u slučaju rata.
Evropske kompanije se još uvijek oporavljaju od Covida jer rastu najamnine i cijene energije, a potonje su već povezane s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporene ekonomije, ali dugotrajni sukob bi poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Podsjećanje na upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizilazi iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a 2023., koji sugeriše da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da su u procjeni korišćeni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutovanje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.
Izvještaj iz 2023. godine zaključio je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 miliona vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor Carlo Masala u nedavnom podkastu. "2024. godine ministar odbrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer objavili su izvještaj", rekao je Masala, dodajući da očito nisu htjeli uznemiriti javnost.

Večernji list: Nakon Putinove zastrašujuće prijetnje,da li je Evropa spremna za rat s Rusijom?

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju da utvrde na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da li je rješenje za Ukrajinu moguće.
On je rekao da je situacija teška, ali da pokušavaju da je rješe.
- Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo da postignemo rješenje. To je teška situacija - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof razgovaraju u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji prenose da su se ruskoj strani pridružili pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF- a i specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Pored Vitkofa, američku stranu predstavlja Džared Kušner, zet američkog predsjednika.

Tramp: Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti

Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

Francuske vlasti mjesecima pokušavaju da mentalno pripreme ljude za podnošenje žrtvi u slučaju rata, ali poruka ne dopire do stanovništva koje se osjeća daleko od borbi u Ukrajini i zaštićeno nuklearnim odvraćanjem, piše danas agencija Frans pres.
Načelnik generalštaba francuske vojske general Fabijen Mandon dao je veliko ubrzanje tom naporu u utorak kada je izjavio na kongresu gradonačelnika Francuske da je potrebno da zemlja povrati "svoju snagu duha da prihvati da podnese bol da bi se zaštitilo ono što jesmo" i da bude spremna da "prihvati da gubi svoju djecu".
Izjava je izazvala pravi zemljotres u javnoj raspravi i na informativnim kanalima televizija.
Političke stranke koje su u opoziciji optužile su predsjednika Emanuela Makrona da priprema rat protiv Rusije.
- Jedan načelnik generalštaba ne treba da kaže to - saopštila je parlamentarna grupa Nepokorena Francuska (LFI), koja pripada radikalnoj ljevici.
Fabijen Rusel iz komunističke partije pitao se zar nije dovoljna 51.000 spomenika mrtvima u francuskim opštinama.
- Da, nacionalnoj odbrani, ali ne govoru o odlasku u rat - rekao je Rusel.
Lui Alio iz ekstremnodesničarskog Nacionalnog okupljanja rekao je da treba biti spreman da umreš za svoju zemlju, ali s druge strane da je potrebno da rat koji se vodi bude praveden, ili da "pokazuje da je sam opstanak nacije u pitanju".
- Ne vjerujem da ima mnogo Francuza koji su spremni da idu da umru za Ukrajinu - dodao je on.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu francuske vlasti, po ugledu na druge evropske vlade, ponavljaju diskurs kojim nastoje da stanovništvo shvati da je riječ o rastućoj nestavbilnosti izazvanoj ambicijama Moskve i promjenljivim stavovima američkog saveznika.
Francuska treba da se "pripremi za pretpostavku velikog angažovanja visokog intenziteta u susjedstvu Evrope oko 2027-2030, paralelno sa ogromnim povećanjem hibridnih napada na njenu teritoriju - piše Nacionalna strateška revija za 2025. godinu, koja služi kao mapa puta vlastima.
Vlasti pokušavaju i da povećaju kapacitet društva za prevazilaženje moguće krize.
Vlada je danas objavila uputstvo "naspram rizika" skupljajući savjete o tome kako reagovati na veliki spektar prijetnji, od poplava do sajber napada ili ratova.
Ali iako 64 odsto Francuza strahuje da će se vojni sukob proširiti do Francuske, prema anketi koju je u martu ove godine sprovela grupa Elabe, veliki broj njih se i dalje osjeća udaljeno od rata.
- Zbog toga što je Francuska bila poprište borbi tokom dva svjetska rata, čiji tragovi su i sad vidljivi, treba shvatiti da Francuzi i dalje smatraju da rat znači jasnu invaziju na teritoriju - rekla je istražiteljka Benedikt Šeron koja je u januaru objavila delo pod naslovom "Da li treba ponovo uvesti vojnu obavezu u Francuskoj".
Ona je rekla da su izjave generala Mandona date u kontekstu "jakog otpora prema političkim vlastima" i dodala da Francuzi teško prihvataju ideju da se masovno angažuju snage i plati cena sa mrtvima i ranjenima, kao i ekonomska cijena za nešto što nije zaštita teritorije od invazije.
- Kada je riječ o percepciji da postiji nuklearno odvraćanje, to je kratkovid stav. Nukelarno odvraćanje ne može da nas zaštiti od svih prijetnji, ono nije zamišljeno sa tim ciljem, bez obzira šta o tome misli stanovništvo. Otpornost i konvencionalne oružane snage su dakle takođe neophodne - rekla je Eloiz Faje, istražiteljka u francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
Ona je navela kao primjer da nuklearno odvraćanje neće spriječiti upad dronova na teritoriju, djela sabotaže ili dezinformacija, što su sve akcije u spektru hibridnog djelovanja.
- Ali te hibridne akcije nisu ono što Francuzi percipiraju, pogrenšno ili ispravno, kao "pravi rat" - rekla je Šeron.
Hibridno djelovanje izaziva poremećaje koji se ne smatraju suviše velikim i nisu takvi da bi se zbog njih prihvatila ograničenja kao što bi donijela mobilizacija Francuza - dodala je ona.

Frans pres: Francuske vlasti pokušavaju mentalno da pripreme građane za rat

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu rekao je da rat nije gotov kao i da se Hamas ponovo naoružava, te da će Gaza biti demilitarizovana "na lakši način ili na teži način".
- Rat nije završen i Hamas će biti razoružan - izjavio je premijer Izraela Benjamin Netanjahu u obraćanju Knesetu, izraelskoj skupštini.
Kako je kazao, "oni koji žele da im naude ponovo se naoružavaju".
- Nijesu odustali od svog cilja da nas unište. Hamas će biti razoružan. Gaza će biti demilitarizovana. To će se desiti ili na lakši način ili na teži način. Ali će se desiti - rekao je Netanjahu, prenosi Tajms of Izrael.
Premijer Izraela ocijenio je da se Izrael više nego ikada približava zemljama u regionu i dodao da će javnost čuti više o tome.
- Izrael je odlučan da sprovodi sporazume o prekidu vatre u Gazi i Libanu "gvozdenom pesnicom". Možete vidjeti šta se dešava svaki dan u Libanu - rekao je on.
Netanijahu je naveo da su vojni pritisak na Hamas i operacija Odbrambenih snaga Izraela u gradu Gazi, zajedno sa diplomatskim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da se izoluje Hamas, omogućili da se vrate kući svi živi taoci i velika većina palih talaca.

Netanjahu: Rat nije završen, Hamas se ponovo naoružava

Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću koji se tereti da je bio član grupe koju je navodno formirao Aleksandar Mrkić odgođeno je za 3. februar.
Branilac Veljovića, advokat Mihailo Volkov kazao je da je njegov branjenik došao da bi pokazao da je dostupan i da neće osptruirati postupak, ali predlaže da se današnje ročište odgodi. Veljović je imao pet operacija u njemačkoj bolnici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-YUC0us3DwM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Bivši direktor Uprave policije kazao je da je savjet ljekara bio da ostane na liječenju još mjesec, ali je on na svoju ruku došao.
-Lično sam Vama i Vašem vijeću zahvalan jer ste mi dozvolili da odem na liječenje - kazao je Veljović obraćajući se sutkinji Vesni Kovačević.
On je istakao da je ova situacija potvrdila da je apsurdna teza da postoji opasnost od bjekstva.
Kazao je i da žali što su tri ročišta odgođena navodeći da će aktivni učestvovati u postupku i dokazati da nije kriv.
Sutkinja Kovačević na prijedloge odbrane danas je ukinula pritvor Arseniju Kaleziću i bivšem načelniku za sektor kriminalistike u Centru bezbjednosti Bar Iiji Vasovoviću.
Prije dva mjeseca takođe je sutkinja Kovačević ukinula pritvor Kaleziću i Vasoviću ali je Aplecioni sud uvalio žalbu SDT-a i odradio im pritvor.
Veljović je optužen da je zloupotrijebio službeni položaj i da je član navodne kriminalne organizacije Aleksanda Mrkića koja je, tvrde u Specijalnom državnom tužilaštvu, švercovala cigarete.
Na optuženičkoj klupi su i Mrkićev brat Nikola Mrkić, Arsenije Kalezić, Mujo Nikočević, Stefan Bubanja, Nikola Bubanja, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović, Sadig Elnagar, kao i nekadašnji načelnik kriminalističke policije u Baru Ilija Vasović.

VELJOVIĆ: Savjet ljekara je bio da ostanem još mjesec, ali sam na svoju ruku došao, učestvovaću u postupku i dokazati da nijesam kriv

Nijednom novinaru ne smije biti uskraćeno pravo da izvještava, slobodno prenosi informacije i postavlja pitanja od značaja za javnost. Svako zadiranje u ta prava direktno ugrožava pravo građana na pravovremeno, tačno i nepristrasno informisanje - poručili su u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge (AMU) povodom Dana novinara Crne Gore.
Oni su uputili čestitke novinarima, uz izraze poštovanja prema njihovoj profesionalnoj posvećenosti, odgovornosti i doprinosu objektivnom, tačnom i blagovremenom informisanju javnosti.
- Dan novinara Crne Gore obilježava se 23. januara, u znak sjećanja na 1871. godinu, kada je na Cetinju odštampan prvi broj lista „Crnogorac“. Ovaj datum simbolizuje početak organizovanog javnog informisanja u Crnoj Gori i trajnu vrijednost pisane riječi u funkciji javnog interesa. AMU ukazuje da sloboda novinarskog rada mora biti bezuslovna i u potpunosti zaštićena - istakli su u AMU.
Upravo pouzdano i odgovorno informisanje moguće je, ističu iz AMU, jedino u okruženju u kojem su obezbijeđeni profesionalna nezavisnost, institucionalna podrška i društveno uvažavanje novinarske profesije.
- Dosljedno poštovanje etičkih načela i profesionalnih standarda predstavlja najčvršći mehanizam za očuvanje povjerenja javnosti i sprječavanje neodgovornih praksi u medijskom prostoru. Neophodno je kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore - decidni su u AMU.
Posebnu pažnju, podvlače oni, trebalo bi posvetiti novinarima koji djeluju van Podgorice, gdje su profesionalni izazovi često izraženiji, kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi, stabilniji angažmani i veći stepen sigurnosti u radu, uz jednake standarde informisanja na cijeloj teritoriji države.
- Novinar ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog sadržaja i snosi posebnu odgovornost za tačnost, uravnoteženost i zaštitu javnog interesa. Njegova profesija podrazumijeva ne samo prenošenje informacija, već i aktivno očuvanje dostojanstva novinarstva, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti - naveli su u AMU.
Agencija za audiovizuelne medijske usluge ostaje, zaključuju oni, dosljedno posvećena principima slobode medija, a ta posvećenost potvrđuje se kroz otvoren i transparentan rad, dostupnost informacija od javnog značaja i odgovornost prema javnosti.

AMU: Neophodno kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore

Ugovorena cijena gradnje druge dionice auto-puta, u postojećim okolnostima, predstavlja najrealniji i najpouzdaniji odraz trenutne tržišne dinamike, saopšteno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Predstavnici EBRD su kazali Vijestima da ažurirana procjena troškova gradnje druge dionice auto-puta odražava rezultate otvorenog i konkurentnog postupka nabavke sprovedenog za taj projekat.
- Brojni veliki infrastrukturni projekti širom Evrope suočavaju se sa rastućim troškovima usljed povećanja cijena građevinskog materijala, radne snage i finansiranja. Ti faktori utiču na čitav sektor, a pristigle ponude za ovaj projekat u skladu su sa važećim tržišnim uslovima za radove slične veličine i složenosti - rekli su iz EBRD, po čijim je pravilima Monteput realizovao tender za gradnju važnog infrastrukturnog objekta na sjeveru države.
Dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gradiće kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, po ugovorenoj cijeni od 693,97 miliona eura.
Iz Monteputa su ranije kazali da je cijena povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom još 2019. godine i ponude izabranog konzorcijuma, formirane u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima, obimom radova i raspodjelom rizika.
- Izabrani kineski konzorcijum je ponudio 693,97 miliona eura, dok je idejni projekat iz 2019. godine predviđao troškove od 638 miliona, u koje je uključeno 15 odsto nepredviđenih radova. Projekat se realizuje na bazi FIDIC uslova ugovaranja i to Žute knjige (Design &amp; Build), što podrazumijeva da je izvođač u cijenu uključio sve radove na projektovanju i izgradnji, neophodne za cjelovitost dionice - naveli su iz kompanije.
Oni su dodali da taj način ugovaranja podrazumijeva da izvođač preuzima određeni dio rizika u vezi sa geološkim uslovima.
EBRD dubinska analiza /due diligence/ i odobrenje projekta, kako su objasnili, zasnovani su na procjenama troškova iz ažurirane Studije izvodljivosti za 2024. godinu, koju su pripremili konsultanti finansirani kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan /Western Balkans Investment Framework – WBIF/.
- Te studije koriste međunarodno priznate metodologije i predstavljaju osnovu za internu procjenu Banke. Međutim, stvarne tržišne cijene mogu se utvrditi isključivo kroz konkurentan tender, koji je najjasniji pokazatelj troškova u realnom vremenu. Poređenje auto-puteva u regionu nije uvijek jednostavno, budući da se troškovi značajno razlikuju u zavisnosti od terena, potrebnih objekata, geoloških uslova i tehničkih standarda. Predmetna dionica karakteriše se značajnom inženjerskom složenošću, što direktno utiče na ukupne investicione potrebe - objasnili su iz EBRD-a.
Ta dionica duga je oko 23 kilometra, a njena izgradnja platiće se sa 250 miliona eura iz državne kase, kroz kredit od 200 miliona kod EBRD i grant EU od 150 miliona eura.
Za taj posao su se takmičila tri ponuđača: konzorcijum Cengiz-Azvirt, koji je punudio 735 miliona eura, kompanija China Communications Construction Company, čija je ponuda bila vrijedna 724,64 miliona i konzorcijum Power Construction Corporation of China.
Rok za izgradnju dionice auto-puta je pet godina, ali će Monteput i kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, kako je rekao direktor Monteputa Milan Ljiljanić, raditi na tome da trasu izgrade do kraja 2030. godine.
Kineski izvođač treba da dostavi Monteputu prateću garanciju i dodatnu dokumentaciju nakon čega će do kraja ovog ili početkom narednog mjeseca biti potpisivan ugovor. Nakon toga izvođač će početi aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima.
Kompanija PowerChina već radi ili je završila milijarde eura vrijedne projekte na Balkanu, među kojima su Expo 2027 u Srbiji, dio beogradskog metroa i gradskih obilaznica, kao i most Hercegovina na Neretvi između Mostara i Čapljine, vjetroelektranu Ivovik i hidroelektranu u Kalinoviku.
Firma Stecol je njihova kćerka kompanija, dok o PCCD-iju nema podataka na internetu.
Kineski izvođač je gradio i prvu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa, a posao, koji je tada pripao China Road and Bridge Corporation (CRBC), realizovan je više od sedam godina. Tih 42 kilometra auto-puta sa osnovnim i zaboravljenim radovima, kamatama i kursnim razlikama, Crnu Goru su koštala oko 1,3 milijarde eura.
Za tu trasu su svi rokovi probijeni, a radovi koji su počeli u maju 2015. godine trebalo je da budu završeni na isti dan 2019. godine. Dionica je svečano otvorena 13. jula 2022. godine, odnosno više od tri godine nakon prvobitnog roka. Osim kašnjenja, prekoračena je i cijena izgradnje za oko sto miliona, prilikom ugovaranja izgradnje zaboravljena je jedna cijela petlja, elektro i vodovodna mreža, kao i nekoliko pristupnih puteva.

EBRD: Cijena druge dionice najrealniji odraz trenutne tržišne dinamike

Novinarstvo nije lako zanimanje i zahtijeva znanje, istrajnost i spremnost na rad u okolnostima koje nijesu uvijek ni stabilne ni bezbjedne - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu koji je upriličio za predstavnike medija povodom Dana novinara - 23. januara.
To se, kako je naglasio, posebno odnosi na napade i pritiske koji se ne dešavaju samo u redakcijama i na terenu, već sve češće i u digitalnom prostoru.
- U tom smislu, prijetnje, uvrede i zastrašivanja na društvenim mrežama ne smiju se samo osuđivati, već moraju biti adekvatno prijavljene i procesuirane - decidan je on.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo prilika da se zahvali novinarima na profesionalnom, odgovornom i često izuzetno zahtjevnom poslu, kojim svakodnevno doprinose informisanju javnosti i jačanju demokratskog društva.
Predsjednik je naglasio da je, prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom 2025. godine u bazi SafeJournalists zabilježeno 28 napada na novinarke i novinare u Crnoj Gori, te da posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj napada bio usmjeren na novinarke.
- Ova statistika je crveni alarm za institucije i njihove rukovoditelje - upozorenje na koje se mora odgovoriti konkretnim protokolima zaštite, a ne samo saopštenjima - rekao je Milatović.
O Danu novinara, poručuje Milatović, ne možemo govoriti, a da se ne prisjetimo Duška Jovanovića, osnivača i glavnog urednika dnevnih novina Dan.
- Koji je ubijen zbog svog profesionalnog rada i borbe za slobodno novinarstvo. Slučaj Duška Jovanovića je pokazatelj naše pravde. Bez epiloga, nema povjerenja. Država mora pokazati da zločini nad novinarima neće biti zaboravljeni, ali, još važnije - da neće ostati bez odgovora - rekao je Milatović.
Predsjednik je uputio i izraze posebne zahvalnosti svim novinarima koji su tokom požara i poplava bili na terenu i pravovremeno informisali građane, ističući da se u takvim trenucima najbolje vidi koliko je novinarski posao važan i koliko javnost zavisi od tačnih i provjerenih informacija.
Kako je istakao, 2026. godina biće godina zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i ona koja se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. U tom smislu, ukazao je da su pregovaračka poglavlja pitanje birokratije, dok je stvarna promjena na terenu realnost kojoj moramo da težimo kao društvo.
Na kraju, predsjednik Milatović poručio je da novinarstvo nije samo profesija, već poziv. Istakao je da su nepristrasnost, odgovornost i blagovremenost najvažniji alati novinara, a da je njegova obaveza kao predsjednika države da doprinese izgradnji ambijenta u kojem će medijski radnici raditi slobodno i bez pritisaka.

Tag: rat