Tramp: Ukrajina kriva za rast cijena nafte, ne rat na Bliskom istoku

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je okrivio ukrajinske napade na ruske rafinerije nafte za rast cijena dizela u Sjedinjenim Državama, tvrdeći da su poremećaji u ruskoj proizvodnji goriva veći faktor od rata na Bliskom istoku, prenosi Kijev post.

Govoreći iz Ovalnog kabineta Tramp je rekao da bi eventualna zabrana izvoza dizela iz SAD mogla da snizi domaće cijene dizela, iako je upozorio da bi to istovremeno negativno uticalo na cijene benzina.

Tramp je rekao da je rat u Ukrajini, uključujući napade obje strane koji su poremetili proizvodnju i izvoz energenata, glavni faktor koji stoji iza rasta cijena dizela.

„Znate, dizel je mnogo više pogođen, ne zbog situacije na Bliskom istoku, već zbog onoga što se dešava u Rusiji, jer se te rafinerije za proizvodnju dizela uništavaju prilično alarmantnom brzinom“, rekao je.

„A da se to nije dogodilo, ne bismo imali problem sa dizelom. Ono što se dešava između Rusije i Ukrajine zaista je najveći problem kada je riječ o dizelu“, dodao je Tramp.

Američki ministar energetike ukazuje na šire poremećaje

Američki ministar energetike Kris Rajt ponudio je šire objašnjenje za smanjenje dostupnosti dizela, ukazujući na poremećaje u nekoliko glavnih regiona koji izvoze ovo gorivo.

„Izgubili smo dio izvoza dizela sa Bliskog istoka, iako ga sada obnavljamo, a izgubili smo i izvoz dizela iz Kine“, rekao je Rajt. 

„Dakle, to je mnogo poremećaja.“

Dodao je da administracija očekuje da evropske zemlje uskoro najave dodatne količine dizela za izvoz.

Prema Rojtersu, cijene benzina u SAD porasle su za više od 40 odsto tokom prošle godine, dok je cijena dizela prije nedjelju dana dostigla rekordnih 6,53 dolara po galonu, prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA).

Rast cijena uglavnom je posljedica kombinacije smanjene ponude povezane sa ratom sa Iranom i poremećaja u rafinerijama, uključujući one izazvane ukrajinskim napadima na ruska energetska postrojenja, izvijestio je Rojters.

Pitanje ima i politički značaj u SAD, gde se Trampova administracija i republikanski kandidati suočavaju sa pritiskom da snize troškove goriva uoči novembarskih izbora za Kongres, dok Trampove ocjene javnosti o njegovom ekonomskom učinku ostaju pod pritiskom.

Ukrajinski napadi na rafinerije

Sredinom septembra Tramp je pozvao svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prestane da napada rusku energetsku industriju, tvrdeći da ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte podižu cijene dizela u SAD.

Tramp je rekao da su ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama dugog dometa na ruske rafinerije glavni razlog naglog rasta globalnih cijena dizela i pozvao Zelenskog da obustavi te napade.

„Gospodin Zelenski mora da uradi jednu stvar: mora da prestane da uništava proizvodnju dizela u Rusiji. Neka napada ciljeve – ali ne dizel, jer izaziva nestašicu dizela“, rekao je.

„Ovo nije posljedica Bliskog istoka. Ovo je posljedica onoga što se dešava između Rusije i Ukrajine… Ima mnogo drugih ciljeva. Nemojte napadati dizel, jer to šteti cijelom svijetu“, rekao je Tramp grupi irskih i međunarodnih novinara.

Trampove izjave uslijedile su nakon rekordnog mjeseca ukrajinskih napada na ruski energetski sektor. U avgustu 2026. godine ukrajinske bespilotne jedinice napale su 21 rusku rafineriju nafte – što predstavlja ratni rekord, prema podacima ukrajinske nacionalne baze podataka o napadima dugog dometa DeepStrike UA i statistikama napada koje su objavile ukrajinske Snage za bespilotne sisteme (USF).

Napadnute rafinerije nalazile su se u Omsku, Saratovu, Sizranju, Permu, Jaroslavlju, Krasnodaru, Samari, Tatarstanu, Tjumenu i Orsku. Neka postrojenja bila su napadana više puta, dok su druga – uključujući rafinerije u Omsku, Permu i Tjumenu -prvi put bila meta tokom rata, prema podacima Kijev posta.

Broj napada u avgustu bio je 50 odsto veći nego u julu, kada je napadnuto 14 rafinerija, i dvostruko veći od mjesečnog tempa napada koje su jedinice USF izvele u oktobru 2025. godine, kada je pogođeno sedam rafinerija.

Trampova kritika podsjetila je na ranije izjave američkog ministra finansija Skota Besenta, koji je početkom septembra za ukrajinske napade dronovima na Rusiju okrivio „energetski šok“ na globalnom nivou, za koji je rekao da podiže troškove energije.

Međutim, analitičari energetske industrije ukazali su na druge faktore kao glavne pokretače globalnog rasta cijena sirove nafte i prerađenih goriva. Rat između SAD i Izraela sa Iranom doveo je izvoz nafte tankerima kroz Ormuski moreuz gotovo do zastoja, dok su pogoršani poremećaji u Crvenom moru, nakon što su Huti zauzeli moreuz Bab el-Mandeb, dodatno ograničili pomorski saobraćaj tankera.

Ruski predsjednik Vladimir Putin takođe je umanjio značaj ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu. U komentarima koje su 22. avgusta emitovali ruski državni mediji, rekao je da napadi nisu proizveli efekat na ratištu koji je Kijev očekivao.

„Koliko su oni efikasni – da li su uopšte efikasni? I da li uopšte utiču na situaciju duž linije kontakta? Krajnji rezultat za protivnika pokazao se potpuno suprotnim od onoga što je očekivano. Nije došlo ni do kakvog preokreta“, rekao je Putin.

Istovremeno, ukrajinski napadi značajno su poremetili proizvodnju goriva u Rusiji. Procjena Blumberga objavljena 28. avgusta, koju su u velikoj mjeri prenosili ukrajinski mediji, navodi da su napadi smanjili rusku proizvodnju benzina, avionskog goriva, dizela i drugih naftnih derivata za više od 30 odsto.

Ruski industrijski analitičari takođe procjenjuju da je kapacitet prerade goriva smanjen za približno jednu trećinu, navodeći da bi obnova oštećenih kapaciteta mogla biti veoma teška, s obzirom na to da ruska protivvazdušna odbrana teško uspijeva da presretne ukrajinske dronove.